AGREGAT. Asistent: Josip Crnojevac, mag.ing.aedif. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

Σχετικά έγγραφα
SVJEŽI BETON. Asistent: Josip Crnojevac, mag.ing.aedif. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

VEŽBA 7. ISPITIVANJE BETONA I NJEGOVIH KOMPONENTI

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

Projekat betona. Vježbe, Pripremili: Doc.dr. Merima Šahinagić-Isović Asis. Marko Ćećez

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

PRIMJENA RECIKLIRANOG AGREGATA IZ GRAĐEVNOG OTPADA

Osobine i karakteristike građevinskih materijala. Predavanje,

PROJEKAT BETONSKE MEŠAVINE Redosled postupaka

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 -

Projektovanje sastava betona

Granulometrijski sastav tla

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Srednjenaponski izolatori

PROJEKAT BETONSKE MEŠAVINE Redosled postupaka

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Beton. Predavanje,

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

4 PRORAČUN DOBITAKA TOPLINE LJETO

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

3 Klasifikacija tla i indeksni pokazatelji.

NAREDBA O OBAVEZNOM ATESTIRANJU FRAKCIONISANOG KAMENOG AGREGATA ZA BETON I ASFALT. ("Sl. list SFRJ", br. 41/87)

Komponente betona: Agregat, Voda i Aditivi

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

3 SEDIMENTNE STRUKTURE

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program

Kontrola proizvodnje betona prema EN 206-1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

OSNOVNI TEHNIČKI UVJETI ZA KAKVOĆU MATERIJALA I IZVEDBU KOLNIKA

10. STABILNOST KOSINA

ZAVRŠNI RAD FRANE MRŠIĆ-BOŽINOVIĆ

PRERADA GROŽðA. Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet. Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju. Referati za vježbe iz kolegija

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program

Dijagonalizacija operatora

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

Priveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Katedra za biofiziku i radiologiju. Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Vlaga zraka

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

6a. BETONSKE STIJENE. 6a. BETONSKE STIJENE

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

PREDAVANJA. Redni broj predavanja. Nastavna jedinica. 1. Uvod, Temelji, Hidroizolacije. 2. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Elementi spektralne teorije matrica

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

ODREĐIVANJE MODULA STIŠLJIVOSTI U EDOMETRU

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

1.4 Tangenta i normala

2. LABORATORIJSKA IDENTIFIKACIJA I KLASIFIKACIJA TLA

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

Periodičke izmjenične veličine

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

numeričkih deskriptivnih mera.

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1

p d R r E 1, ν 1 Slika 15. Stezni spoj glavčina-osovina (vratilo); puna osovina (slika a), šuplja osovina (slika b)

Proračun potrebne glavne snage rezanja i glavnog strojnog vremena obrade

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

MIKROARMIRANI BETONI I MALTERI

ENERGETSKA EFIKASNOST U ZGRADARSTVU DIFUZIJA VODENE PARE

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

( , 2. kolokvij)

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

3. dio: KERAMIKA, BETON I DRVO BETON

6. Plan armature prednapetog nosača

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

radni nerecenzirani materijal za predavanja

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

POPIS DEL IN PREDIZMERE

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA BETON I ARMIRANI BETON. ("Sl. list SFRJ", br. 11/87) I OPŠTE ODREDBE. Član 1

Transcript:

AGREGAT Asistent: Josip Crnojevac, mag.ing.aeif. jcrnojevac@gmail.com SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU JOSIP JURAJ STROSSMAYER UNIVERSITY OF OSIJEK 1

Pojela agregata PODJELA AGREGATA - PREMA PODRIJETLU Agregat Prirono nevezane stijene Drobljeni prironi agregat Reciklirani agregat Umjetni agregat 2

Pojela agregata Prironi agregat se obiva iz prironih mineralnih izvora, prironim robljenjem bez mehaničke obrae - pijesak i šljunak. Proizveeni agregat se obiva mehaničkom obraom prironih mineralnih sirovina - robljeni prironi agregat. Reciklirani agregat se obiva robljenjem materijala koji je korišten u građevinarstvu - reciklirani beton, reciklirana opeka, reciklirano staklo it. Umjetni agregat je agregat obiven umjetnim putem iz prironih i umjetnih materijala - zgura, ekspanirana glina, leteći pepeo, ekspanirani perlit, ekspanirani polimerni materijali. 3

Pojela agregata PODJELA AGREGATA - PREMA VELIČINI ZRNA Agregat Krupni agregat (veličina zrna 4 mm o 125 mm) Sitni agregat (veličina zrna o 0 mm o 4 mm) 4

Pojela agregata PODJELA AGREGATA - PREMA GUSTOĆI Agregat Običan (2000kg/m³<ρ<3000kg/m³) Lagan (ρ<2000kg/m³) Težak (ρ>3000kg/m³) 5

GRANULOMETRIJSKI SASTAV AGREGATA Prestavlja raspojelu veličine zrna u ukupnom sastavu agregata. Nazivne frakcije u proizvonji agregata: 0-4 mm 4-8 mm 8-16 mm 16-32 mm 32-63 mm 63-125 mm 6

Granulometrijski sastav oređuje se metoom sijanja na normiranoj seriji sita Normirana serija sita: 125 mm 63 mm 31,5 mm 16 mm 8 mm 4 mm 2 mm 1 mm 0,5 mm 0,25 mm 0,125 mm 0,063 mm 7

Minimalne količine agregata za prosijavanje ovisno o maksimalnoj veličini zrna agregata Maksimalna veličina zrna agregata D (mm) Minimalna masa za prosijavanje (kg) 63 40 32 10 16 2.6 8 0.6 4 0.2 8

PRORAČUN OPTIMALNOG GRANULOMETRIJSKOG SASTAVA Agregat EMPA krivulja A 50 m m % Fuller-ova krivulja B 100 m % Za masivni beton C 100 m 0,4 % - otvor svakog pojeinačnog sita (mm) m - najveće zrno agregata (mm) 9

PRIMJER: Za zaano maksimalno zrno m =16 mm Otvor sita (mm) 0 0,125 0,25 0,5 1 2 4 8 16 Postotak prolaza A 0 4,8 7,0 10,4 15,6 23,9 37,5 60,4 100 (%) B 0 8,8 12,5 17,6 25 35,4 50 70,7 100 A 50 m m % A 0,125 50 16 0,125 16 0,125 4,8 B 100 m % 0,125 B0,125 100 8,8 16 10

PRORAČUN KUMULATIVNOG GRANULOMETRIJSKOG SASTAVA Agregat Prosijavanjem na seriji sita obivene su vrijenosti prikazane u tablici: Frakcija 0-4 4-8 8-16 16-32 masa (g) 1532 2257 6902 8800 otvor sita (mm) ostatak na situ (g) ostatak na situ (g) ostatak na situ (g) ostatak na situ (g) 31,5 0,0 0,0 0,0 90,0 16 0,0 0,0 510,0 7685,0 8 0,0 679,0 5992,0 965,0 4 190,0 1550,0 300,0 30,0 2 446,0 8,0 0,0 0,0 1 360,0 0,0 0,0 0,0 0,5 212,0 0,0 0,0 0,0 0,25 100,0 0,0 0,0 0,0 0,125 174,0 0,0 0,0 0,0 Dno 50,0 20,0 100 30,0 11

Granulometrijeki sastav agregata FRAKCIJA 0-4 (m=1532 g) SITO OSTATAK NA SITU PROLAZ KROZ SITO (mm) (g) (g) (%) 63 0,0 1532,0 100,0 31,5 0,0 1532,0 100,0 16 0,0 1532,0 100,0 8 0,0 1532,0 100,0 4 190,0 1342,0 87,6 2 446,0 896,0 58,5 1 360,0 536,0 35,0 0,5 212,0 324,0 21,1 0,25 100,0 224,0 14,6 0,125 174,0 50,0 3,3 Dno 50,0 0,0 0,0 suma 1532,0 12

Numerički granulometrijski sastav Frakcija (mm) Prolaz kroz sito NUMERIČKI GRANULOMETRIJSKI SASTAV AGREGATA Sito (mm) 0,125 0,25 0,50 1,00 2,00 4,00 8,00 16,00 31,50 63,00 0-4 % 3,3 14,6 21,1 35,0 58,5 87,6 100,0 100,0 100,0 100,0 4-8 % 0,0 0,0 0,0 0,0 0,9 1,2 69,9 100,0 100,0 100,0 8-16 % 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1,4 5,8 92,6 100,0 100,0 16-32 % 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,3 0,7 11,6 99,0 100,0 Krivulja A ZADANI KUMULATIVNI SASTAV (optimalna granulometrijska krivulja) % 3,3 4,9 7,1 10,5 15,8 24,2 37,9 61,0 100,0 100,0 87,6 x 1 +1,2x 2 +1,4x 3 +0,3x 4 =24,2 x 1 = 27,0 % 100 x 1 +69,9x 2 +5,8x 3 +0,7x 4 =37,9 x 2 = 14,0 % 100 x 1 +100x 2 +92,6x 3 +11,6x 4 =61,0 x 3 = 16,0 % 100 x 1 +100x 2 +100x 3 +99,0x 4 =100,0 x 4 = 43,0 % 13

Proračunati kumulativni granulometrijski sastav PRORAČUNATI KUMULATIVNI GRANULOMETRIJSKI SASTAV AGREGATA Prolaz Frakcija Sito (mm) kroz sito (mm) (%) 0,125 0,25 0,5 1,0 2,0 4,0 8,0 16,00 31,5 63,0 0-4 27 0,9 3,9 5,7 9,4 15,8 23,6 27,0 27,0 27,0 27,0 4-8 14 0,0 0,0 0,0 0,0 0,1 0,2 9,0 14 14 14 8-16 16 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,2 0,9 15,2 16 16 16-32 43 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,1 0,3 5,0 43 43 Suma 100 0,9 3,9 5,7 9,4 15,9 24,2 37,2 61,2 100,0 100,0 x 1... x n računski obiveni prolazi kroz sito (%) 14

Postotak prolaza kroz sito (%) Agregat Krivulje prosijavanja svake frakcije, te zaanog (optimalnog) i proračunatog kumulativnog sastava 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0-4 4-8 8-16 16-32 Zaani kumulativni sastav (krivulja A) Proracunati kumaulativni sastav (suma) 0 0 0,12 0,25 0,50 1,00 2,00 4,00 8,00 16,00 31,50 63,00 Otvorna situ (mm) 15

UTJECAJ VLAŽNOSTI I APSORPCIJE AGREGATA Za potrebe proračuna sastava betona pretpostavlja se a je agregat zasićen površinski suh U stvarnosti je agregat najčešće: nezasićen površinski suh ili vlažan 16

Korekcija mase agregata za izrau betona m zps =2000 kg Frakcija (mm) Masa (m zps ) Apsorpcija - Vlažnost + Korigirana masa % kg % kg % kg kg 0-4 22 440 1,4 6,16 4,5 19,8 453,64 4-8 18 360 1,2 4,32 3,0 10,8 366,48 8-16 60 1200 1,1 13,2 2,1 25,2 1212,0 Ukupno 100 2000-23,68-55,8 2032,12 Korekcija voe m voe =150 kg 23,68 55,8 117,88 kg V voe =117,88 litara 17

Ispitivanje oblika zrna agregata ISPITIVANJE OBLIKA ZRNA AGREGATA Oblik zrna agregata ocjenjuje se obzirom na omjer uljine zrna (L) i ebljine zrna agregata (E) Ineks oblika (SI) Razre SI Ineks oblika (SI) Namjena SI M 2 100 M 1 (%) SI40 40 Betoni o uključivo klase C 12/15 SI20 20 Ostali betoni M 2 - masa zrna agregata čiji je omjer L/E > 3 M 1 - ukupna masa ispitanih zrna 18

Maksimalna veličina zrna agregata MAKSIMALNA VELIČINA ZRNA AGREGATA D max m D m m m1 x y D max 1,25 a a minimalni horizontalni razmak armature D max 1/4 minimalna imenzija betonskog elementa Za betonske ploče vrijei: D max 1/3 minimalna imenzija betonskog elementa 19

Moul finoće zrnatosti agregata MODUL FINOĆE ZRNATOSTI AGREGATA MF D p o 0,125 100 K D 0,125 p 100 p n MF p o maseni postotak ostatka na situ p p maseni postotak prolaza na situ D najveće zrno agregata n broj sita 20