ZBIRKA RIJEŠENIH ZADATAKA TEORIJA KONSTRUKCIJA 1 SKRIPTA
|
|
- Θέτις Πανταζής
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 UNIERZIE DžEL BIJEDIĆ U OSRU GRĐEINSKI FKULE iši asistent mr. sc. Rašid adžović, dipl.inž.građ. ZBIRK RIJEŠENI ZDK ostar, 006.
2 UNIERZIE DžEL BIJEDIĆ U OSRU GRĐEINSKI FKULE iši asistent mr. sc. Rašid adžović, dipl.inž.građ. ZBIRK RIJEŠENI ZDK ostar, 006.
3 Naziv: utor: ehnički urednici: Kompjuterska obrada: Izrada crteža i teksta: Štampa: Sponzorirano: Zbirka riješenih zadataka eorija konstrukcija Skripta viši asistent Građevinskog fakulteta Univerziteta Džemal Bijedić u ostaru Sanja opuz, student 4. godine Građevinskog fakulteta Sanjin Jahić, student 4. godine Građevinskog fakulteta Sanja opuz, student 4. godine Građevinskog fakulteta Sanjin Jahić, student 4. godine Građevinskog fakulteta Studenti II. godine Građevinskog fakulteta generacija 005./ 06. In Copy d.o.o. ostar Service Learning Project: Increasing Community Impact and Educational Outcomes in igher Education Website:
4 Zahvalnica Zahvaljujem se merican Councils-u na ukazanoj podršci kroz projekat Service Learning, koji se pokazao kao veoma uspješan i pomogao je da studenti mogu da urade nešto korisno i za sebe i za zajednicu. I would like to thank to the merican Councils for the support through Service Learning project, which was very successful and helped students to do something useful for themselves and for the community.
5 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE Predmet: eorija konstrukcija Predmetni nastavnik: emer. prof. dr. Ognjen Jokanović, dipl.inž.građ. Predmetni asistent: viši asistent Nastavni plan i program: Statika konstrukcija. Proračunske šeme. Opterećenja konstrukcija. Oslonci ravanskih konstrukcija. Unutrašnje i vanjske sile. Povezanost između opterećenja, transverzalnih sila i momenata savijanja. Statička određenost sistema. Kinematička stabilnost nosača. Statički određeni sistemi. Puni nosači.prosta greda. Konzola. Grede sa prepustom. Uticajne linije za sve pune nosače. Statički i kinematički načini rješavanja uticajnih linija. Gerberovi nosači. Uticajne linije kod Gerberovih nosača. Luk sa tri zgloba. Uticajne linije lukova sa tri zgloba. Rešetkasti nosači. Uticajne linije rešetkastih nosača. irtuelna pomjeranja. irtuelni rad. Energetske teoreme. Literatura: Đorđe Solovjev:Statika konstrukcija I (. i. dio), ilan Đurić:Statika konstrukcija Uslov izlaska na ispit: ačno urađeni i predati programski zadaci, a primljeni od predmetnog asistenta. Potpis predmetnog nastavnika. Obaveza studenata je da redovno i kontinuirano rade programske zadatke i predaju u datim rokovima, a krajni rok ispunjenja obaveze je do početka junsko-julskih ispitnih rokova (tačan datum određuje predmetni asistent). ktivnosti na predavanjima i vježbama: razrada i prezentacije zadataka, domaće zadaće, diskusija na predavanjima Zalaganje studenata tokom godine utiče na ocjenu iz pismenog dijela ispita. Evidencija pohađanja nastave: okom nastave vodi se evidencija o prisustvu studenata, tako da svaki student koji bude neopravdano odsutan više od tri puta, ne ostvaruje pravo na potpis predmetnog nastavnika i/ili asistenta i obavezan je u sljedećoj školskoj godini pohađati nastavu. Način polaganja ispita: Pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita se polaže parcijalno i integralno. Ispit se smatra položenim, ako je student dobio 55 bodova i više. Na ocjenu utiše broj bodova, koje je student ostvario zalaganjem na nastavi. Usmeni dio ispita se polaže nakon položenog pismenog dijela.ukoliko student ne položi usmeni dio ispita iz dva pokušaja, obavezan je ponovo polagati pismeni dio ispita. rijeme polaganja usmenog dijela ispita određuje nastavni professor. Konsultacije se održavaju u kabinetu predmetnog asistenta u predviđenom periodu.
6 PREDGOOR eorija konstrukcija je predmet II. godine studija na Građevinskom fakultetu i izučava statički određene sisteme. Na osnovu dosadašnjeg iskustva ocijenio sam da uobičajeni način izvođenja vježbi, pisanje po tabli sa kratkim objašnjenjima, maksimalno angažuje studente u prepisivanju zadataka sa table i ne ostavlja im vremena da diskutuju o zadatku. Često u nedostatku vremena, u želji da se uradi veći broj zadataka, prepisivanje sa table postaje mehanički dosadan proces. Da bi učinak vježbi bio bolji, uz saglasnost predmetnog profesora, odlučio sam da interaktivnom metodom studentima omogućim lakše razumijevanje gradiva. Nakon teorijskih predavanja svaki student dobija zadatak, koji je obavezan uraditi i onda ga prezentirati na vježbama pred kolegama i predmetnim asistentom. Na ovaj način studenti su aktivni tokom cijele godine, jer direktno učestvuju u nastavnom procesu vježbama. Pored prezentacije zadatka student je obavezan imati i teoretsko znanje stečeno na predavanjima, a da bi mogao odgovoriti na pitanja koja mogu postaviti prisutni. Na ovaj način student za uspješno prezentiran zadatak i kvalitetne odgovore na pitanja prisutnih, dobija ocjenu koja je dio ocjene iz pismenog dijela ispita iz predmeta eorija konstrukcija. Ovim načinom rada sa studentima, došao sam do saznanja da aktivno učešće studenata u nastavnom procesu omogućuje bolje razumijevanje teoretskih osnova pomenutog predmeta, jer je interesovanje studenata prisutno tokom cijele godine. U toku jedne školske godine novim sistemom rada, na vježbama se obradi mnogo veći broj zadataka, nego što je bio slučaj sa uobičajenim načinom rada. U sklopu projekta Service Learning pod pokroviteljstvom merican Councils-a urađena je ova zbirka-skripta. Glavni cilj ovog projekta je bio da studenti budu aktivno uključeni u rad i da mogu kontinuirano pratiti predavanja. U sklopu ovog projekta studenti su trebali jedan zadatak, pored prezentacije i objašnjenja zadatka na vježbama iz predmeta eorija konstrukcija, uraditi koristeći kompjuterske programe S Word i utocad. Korištenje kompjuterskih programa S Word i utocad-a predstavlja dobru osnovu za buduće inženjere. Kroz ovaj jedan zadatak studenti uče da koriste kompjutersku tehniku koja će im biti potrebna u budućem radu. U zbirci-skripti se nalaze zadaci urađeni na «školski način» iz izučavanih oblasti. Zadaci su složeni prema oblastima. Ova skripta je plod zajedničkog rada studenata i predmetnog asistenta. Cilj ove skripte je da se omogući studentima lakše razumijevanje i potrebni kontinuitet saznanja iz predmeta eorija konstrukcija. Ova skripta je najava buduće knjige namijenjene za studente i inženjere u praksi. Prilikom mog boravka u SD-u 004./'05. u programu JFDP (Junior Faculty Development Program) stekao sam dragocjena iskustva, koja ću pokušati ugraditi u novu knjigu. ostar, septembra 006. godine utor
7 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent SDRŽJ. Uvod Prosti nosači Gerberovi nosači Lukovi na tri zgloba Rešetkasti nosači Ispitni zadaci Literatura...78 Sadržaj
8 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent UOD Uvod
9 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent UOD Skup tačaka međusobno povezanih u jednu cjelinu zovemo nosač. Zadatak nosača je da obezbijedi nepomjerljivost izvjesnih tačaka međusobno i u odnosu na stalne tačke u prostoru. o se najčešće postiže pravilnim komponovanjem više linijskih nosača koji svaki za sebe ima ograničenu ulogu da samo obezbijedi stabilnost u svojoj ravni, a svi zajedno obezbjeđuju prostornu stabilnost. Nosači koji obezbjeđuju samo nepomjerljivost u svojoj ravni zovemo ravnim linijskim nosačima, dok nosači koji onemogućvaju nepomjerljivost u prostoru zovemo prostornim linijskim nosačima. Elementi nosača su: ) Štapovi ) Kruti uglovi 3) Oslonci Štapovi su prave ili krive linije koje se nalaze u geometrijskim mjestima težišta poprečnih presjeka nekog nosača. Ukoliko su dimenzije poprečnih presjeka male u odnosu na dužinu štapova, tako da štap može da primi samo aksijalno opterećenje, zovemo ga prostim štapom. ko poprečni presjek ima dimenziju da može da primi i druga opterećenja pored aksijalnih zovemo ga greda. Štapovi mogu biti spojeni zglobno ili kruto. θ Zglobna veza θ θ θ Kruta veza Čvor je tačka u kome se spajaju ili više štapova ili je to slobodan ilil oslonjen kraj štapa. Sa brojem čvorova raste i broj štapova i krutih uglova i zbog toga proračun i brojanje elemenata se otežava, a nama je cilj da to brojanje smanjimo i na taj način da smanjimo sebi proračun. Strukturno linijske nosače dijelimo na rešetkaste i pune nosače. Rešetkasti linjski nosač sastoji se samo od prostih štapova i oslonaca. Puni nosač je nosač sastavljen od štapova greda i prostih štapova i oslonaca sa ili bez krutih uglova. ZGLOBOI a) OENNI ZGLOB je zglobna veza dvaju krutih ploča. Kod ovog zgloba ploča I relativno rotira u odnosu na nepokretnu ploču II oko međupola koji se nalazi u zglobu (i obratno). Ova veza onemogućuje relativno pomjeranje krajeva ploče, ali omogućuje njihovo rotiranje. θ δ Uvod
10 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent b) POPREČNI ZGLOB je veza dvaju krutih ploča I i II koja onemogućuje osovinsko razmicanje i relativno rotaciju dodirnih presjeka, a omogućuje poprečno (transverzalno) pomjeranje. eđupol O se nalazi u beskonačnosti, a zglob je zamišljen kao veza dva beskonačno mala paralelna štapa zglobno vezanaza dodirne presjeke, a takođe i generalisano linijsko pomjeranje. I II c) PODUŽNI ZGLOB je veza između ploča I i II koja onemogućuje relativnu rotaciju i poprečno razmicanje dodirnih presjeka, a omogućuje podužno relativno pomjeranje istih. eđupol O nalazi se u beskonačnosti na pravcu dodirnih presjeka. Zamišljen je kao veza dva beskonačno mala paralelna štapa u pravcu poprečnih dodirnih presjeka. δ OSLONCI a) POKRENI OSLONC je spoljna veza koja sprečava pomjeranje tačke oslanjanja, dok joj dopušta pomjeranje upravno na pravac oslanjanja, a i rotaciju oslonjenog presjeka. o određuje položaj apsolutnog pola oslonjene ploče I koji se nalazi na pravcu oslanjanja. δ 3 Uvod
11 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent b) NEPOKRENI OSLONC je oslonac koji sprečava svako linearno pomjeranje oslonjene tačke, a omogućuje rotaciju iste. o definiše položaj apsolutnog pola oslonjene ploče I koji mora biti u oslonjenoj tački. c) UKLJEŠENJE kao oslonac onemogućuje svako pomjeranje oslonjene tačke, kao i rotaciju odgovarajućeg poprečnog presjeka. NJSKE I UNURŠNJE SILE anjske sile mogu biti: a) ktivne, koje su izazvane vanjskim faktorima, bilo dodirom bilo djelovanjem na odstojanju (npr. gravitaciona sila). b) Reaktivne, koje su izazvane aktivnim silama i predstavljaju otpore od oslonaca i uklještenja. Opterećenja na konstrukciju mogu biti: - koncentrisana (dimenzije t, kg, kn, tj. dimenzije sila) - raspodjeljena duž osovine štapa (dimenzije t/m, kg/m, kn/m, tj. dimenzije sila/dužina) U prirodi ne postoje linijska opterećenja već samo površinska (dimenzije sila/površina) i zapreminska (dimenzije sila/zapremina). Postoje još i: - koncentrisani spregovi momenti (dimenzije tm, kgm, knm, tj. dimenzija sila dužina) - raspodjeljeni spregovi momenti (dimenzija sila dužina/dužina) 4 Uvod
12 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent ko koncentrisana sila djeluje u presjeku pod nekim uglom α, ona ustvari ne djeluje u presjeku osovine nosača nego u presjeku na udaljenosti h/ctgα. Idealizujući nosač njegovom osovinom prinuđeni smo da ili to imamo u vidu ili da djeluje u presjeku, ali da dodamo i spreg. Ph Ph = sinα ctgα = cosα Slično tome i raspodjeljeno opterećenje pod nagibom daje pri redukciji na osovinu nosača dopunske raspodjeljene spregove intenziteta m= g e cosα Po dužini djelovanja opterećenja mogu biti: - stalna: sopstvena težina nosača i elementi konstrukcije koji funkcionalno moraju stalno biti prisutni, te snijeg u područjima gdje se pojavljuje, - povremena (korisno opterećenje): vjetar, ljudi, vozila, teret u skladištima, zemljotres itd. Prema načinu djelovanja dijelimo ih na: - nepokretna i - pokretna također i na: - direktna i - indirektna. Računska opterećenja određuju se na bazi stvarnih podataka o nosaču, stalnom opterećenju i funkciji nosača, kao i na osnovu važećih propisa za određene vrste konstrukcija. aj dio statičkog proračuna koji prethodi samom iznalaženju sile u poprečnim presjecima nosača zovemo NLIZO OPEREĆENJ. Prema propisima opterećenja se mogu dijeliti i prema vrstama objekata: - opterećenje zgrada, - opterećenje drumskih mostova, - opterećenje željezničkih mostova itd. Ili prema značaju i učestalosti na: - glavna, - dopunska, - naročita, a prema uticaju na stvarno stanje napona uslijed eventualnih vibracija dijelimo ih na: - statička i - dinamička. a) b) α g [kn/m'] g [kn/m'] h/ α α P α P P α e h/ h 5 Uvod
13 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent UNURŠNJE SILE Dejstvo vanjskih sila na nosač izaziva deformaciju istog i pojavu unutrašnjih sila u presjecima kao rezultante napona. U otpornosti materijala se govori o naponima, ali moramo naglasiti da se ne može govoriti o naponima, ako nije tačno definisana ravan (zamišljen presjek nosača) i tačka u toj ravni. Najčešće se govori o naponima u tačkama presjeka upravnog na osovinu nosača na određenom mjestu osovine, ali ne mora uvijek biti tretiranje napona u presjecima upravnim na osovinu već i presjecima pod određenim uglom različitim od 90. U statici linijskih nosača smatramo da su opterećenja i osa nosača u istoj ravni. ko tretiramo unutrašnje sile u nekom presjeku nosača, izrazićemo ih preko napona u presjeku upravnom na osovinu, pa će i naponi biti u ravni nosača. p Presječna sila R i moment poslije redukcije sile R na težište presjeka izraženi su preko napona formulama () i (). Sile u presjeku preko komponenata su: Smatramo da nema torzionog momenta x i momenta oko ose z, z. Šematski prikazano: r df z N pdf N R y POGLED x N = = = N F F τ F σ xz σ N x df df xz N R N df = = F F POGLED p df p r df POGLED () () N N 6 Uvod
14 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent N normalna sila komponenta rezultante unutrašnje sile R u pravcu x ose (na osovini nosača). Pozitivna je kada zateže svoj dio štapa. transverzalna sila komponenta rezultante unutrašnje sile R u pravcu z ose (normalna na osovinu nosača). Pozitivna je kada ima tendenciju da obrće dio štapa oko drugog kraja u smjeru kazaljke na satu. momenat savijanja oko ose y, y. Pozitivan je kada izaziva zatezanje donje strane nosača. Općenito o uticajnim linijama UICJNE LINIJE Pri statičkom ispitivanju jedne konstrukcije određuju se izvjesni uticaji, koje vanjsko opterećenje ili izvjesna sredina vrši na konstrukciju. Pod tim uticajima podrazumijevamo: reakcije oslonaca, horizontalni potisak luka ili lančanog nosača, napadne momente, transverzalne i normalne sile u jednom presjeku, ugibanje pojedinih tačaka konstrukcije i dr. Sve ove veličine koje mi ispitujemo, zovemo uticaji i obilježavamo ih sa Z. U slučaju nepokretnih opterećenja uticaje u nosaču tj. u nekom određenom presjeku, možemo odrediti pomoću već poznatih metoda statičkog proračuna. Na osnovu dobiveih vrijednosti unutrašnjih sila možemo naći ekstremne veličine momenata i transverzalnih sila. li ako na nosča djeluje pokretno opterećenje, onda se u nosaču ekstremne vrijednosti unutrašnjih sila pojavljaju u različitim presjecima nosača u zavisnosti od kretanja sile. Da bi lakše odredili vrijednosti uticaja od pokretnog opterećenja koristimo se koncentrisanom jediničnom silom od kn koja se kreće po nosaču s lijeva na ili obrnuto. Udaljenost te jedinične sile od jednog oslonca (npr. od oslonca ) se označava sa x, dok je ukupna dužina nosača L. Kretanje sile po nosaču izaziva uticaje u svim presjecima nosača, pa prema tome i za neki određeni presjek možemo da bez ikakvih problema odredimo vrijednosti unutrašnjih sila, odnosno da nacrtamo uticajnu liniju određenog presjeka na nosaču. Znači, uticajna linija je linija čije ordinate, izmjerene ispod opterećenja, daju veličinu traženog uticaja od jedinične sile od kn u presjeku, za koji je ta linija konstruisana. Površian koju zaklapa uticajna linija sa horizontalom zove se uticajna površina. Osobine uticajnih linija raženi uticaj od opterećenja na nosaču dobije se pomoću superpozicije. Uticajne linije crtaju se samo za jedan određeni pravac opterećenja, a mi proučavamo uticajne linije od vertikalnog opterećenja. oramo razlikovati dijagrame unutrašnjih sila nosača od uticajnih linija, jer se dijagrami unutrašnjih sila crtaju za neko određeno opterećenje, dok se uticajne linije crtaju za neki određeni presjek. Oblici uticajnih linija Oblik uticajne linije zavisi od konstrukcije nosača i od načina opterećenja, pa prema tome taj oblik može biti pravolinijski, poligonalni ili krivolinijski. Kod svih statički određenih nosača uticajne linije su prave, dok su kod statički neodređenih nosača to krive linije drugog ili višeg stepena. Za slučaj direktnog opterećenja uticajne linije su prave, a za slučaj indirektnog opterećenja uticajne linije su poligonalne oblika. 7 Uvod
15 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent ko se sila nalazi u čvoru onda se uticajna linija od indirektnog oslanjanja ne razlikuje od uticajne linije direktnog oslanjanja. Konstruisanje uticajnih linija Za konstrukciju uticajnih linija postoje dva načina: - statički - kinematički. Statički način Sila od kn se postavi na nosač u nekom proizvoljnom položaju na odstojanju x od neke stacionarne tačke nosača (oslonac). Smatrajući opterećenje nepokretnim, određujemo tražene statičke veličine koje se izražavaju u vidu neke jednačine koja sadržava x koji je promjenljiva veličina. Ponekad je potrebno postavljati silu od kn na nekoliko različitih tačaka nosača i za svaki položaj pisati odgovarajuću jednačinu, jer uticajna linija može imati nekoliko dijelova, koji imaju različite jednačine. Pa prema tome, uticajna linija se ne može odrediti odjednom za cijeli nosač, već se mora ispitivati dio po dio nosača. Kinematički način Ovaj način se zasniva na principu virtualnih pomjeranja (princip Lagrange-a). Prema ovom principu ako se neki materijalni sistem nalazi u ravnoteži pod uticajem sila koje na njega djeluju, onda zbir radova pri svakom virtualnom pomjeranju mora biti jednak nuli. Za primjenu ovog principa dati se sistm odbacivanjem izvjesnih veza pretvara u kinematički lanac (mehanizam) te se pomoću principa virtualnih pomjeranja dobije jednačina za traženi uticaj, a neposredno se dobije oblik uticajne linije. Integracija uticajnih linija Koncentrisane sile: Z = P η P zadata koncentrisana sila na nosaču η ordinata ispod koncentrisane sile P na uticajnoj liniji Ravnomjerno kontinuirano opterećenje: Z = q F q vrijednost opterećenja F uticajna površina ispod opterećenja Nejednako podjeljeno opterećenje (trouglasto ili trapezasto): Z = q t F q t vrijednost opterećenja u težištu uticajne površine ispod opterećenja F uticajna površina ispod opterećenja Opterećenje spregom: Z = tgα vrijednost sprega (momenta) α ugao uticajne linije na mjestu na kome napada spreg. Pošto je uticajna linija za reakciju proste grede prava linija, to znači da veličina reakcije od sprega ostaje konstantna ma gdje se nalazio spreg. Uticaj je pozitivan, ako i spreg i nacrtana uticajna linija (bilo koja uticajna linija) okreću u istom smjeru, a negativan ako su im smjerovi okretanja različiti. Granične vrijednosti uticaja U zavisnosti od sistema uticajne linije mogu biti istog i različitog predznaka. ko su uticajne površine različitog predznaka, mjesto na uticajnoj liniji gdje se mijenja predznak zove se nulta tačka. U zavisnosti od položaja opterećenja na nosaču, integracija uticajne linije se vrši tako da se opterećenje množi sa predznakom koji ima uticajna površina. 8 Uvod
16 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent PROSI NOSČI 9 Oblast: Prosti nosači
17 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent PRIJER : Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. REKCIJE =0 kn X=0 = 8,7 kn - +P =0 kn Y=0 NORLNE SILE N = N dole 3 dole B = - = -8,7 kn N = N = - = -0 kn N = N N = N N =0 kn = -B = -5,83 kn = N = -P = -0kN RNSERZLNE SILE = dole = 3 dole B 3 3 = - = -0 kn = P = 0 kn = P + =8,7 kn = -B = -5,83 kn = = =0kN OENI SIJNJ = = = = =0 B 3 4 = 3 = 60 knm dole = P 3 = 30 knm = P 3-3 = -30 knm = 3, max v 3 3,346 3,346 P 6,346-q - = 6 =, knm 4 +B +P -q 4-(q -q ) =0 =0 4 B 4+P 3-q 4 -((q -q ) ) 4 -P 3=0 3 DIJGR NORLNI SIL DIJGR RNSERZLNI SIL B =5,83 DIJGR OEN SIJNJ Oblast: Prosti nosači 0
18 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent PRIJER : Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. NORLNE SILE N = + =9,78 kn dole N = + +q 3 =4,0 kn N = N = N = N = N = 0 kn gore B 3 RNSERZLNE SILE = - = 4,36 kn dole = - -q 3 =0, kn = gore 3 = P = 0 kn REKCIJE X=0 - P = 0 Y=0 - - q 3+B =0 =0 3 B 6-P 5-q =0 cosα= sinα= DIJGR NORLNI SIL =0 kn =3,83 kn B =9,83 kn = = - -q 3= -9,83 kn B B = =0 kn DIJGR RNSERZLNI SIL Oblast: Prosti nosači
19 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent OENI SIJNJ = = = = 0 knm B 3 dole 3 = 3-3-q =9,5 knm gore =P =0 knm =B 3=9,83 3=9,5 knm DIJGR OEN SIJNJ PRIJER 3: Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. NORLNE SILE N = N = 0kN N = N = - = -0 kn dole gore dole gore N =N = - = -7,08 kn 3 N = N = -P-B = - kn N 3 4 h =N = N = -B = - kn gore 4 B 5 REKCIJE X=0 B +P-(q 3 ) = 0 Y=0 + B - q 3 =0 =0 B 3-P 3=0 B =,0 kn =0,0 kn B =,0 kn cosα= sinα= DIJGR NORLNI SIL Oblast: Prosti nosači
20 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent RNSERZLNE SILE = dole gore = =0 kn = = 0 kn dole = - = -7,07 kn gore = - +q 3 = 9,90 kn 3 = = - +q 3 = kn 3 4 gore = = -B = - kn B 5 = =-B -P = - kn dole gore 5 4 OENI SIJNJ = =0 B = = 5 3=30 knm,768 =,75 +4 =3,75 knm max =q 3 3 =36 knm 3 = - 3+q 3 6 =4 knm 4 =B 3= 6 knm DIJGR RNSERZLNI SIL DIJGR OEN SIJNJ PRIJER 4: Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. REKCIJE X=0... =0 Y= Q - Q - P- Q + + B = 0 3 v v =0... Q - Q 3 - P 3 + B 6 - Q (6 + ) = 0 v Q =q =4 kn Q =q 6= kn Q =q =4 kn 3 3 =0 kn =0,0 kn B =0,0 kn Oblast: Prosti nosači 3
21 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent NORLNE SILE N dole 3 B v 3 4 =N = -B = - 0 kn N =N =N =0 N =N =0 RNSERZLNE SILE = -Q = - 4 kn v B B B v 4 = -Q + = 6 kn = - q 3=0 kn = - P = -0kN = - q 3 = -6kN = + B = 4 kn = =0 OENI SIJNJ dole B 3 4 DIJGR NORLNI SIL DIJGR RNSERZLNI SIL = -Q = -,67 knm 3 3 = = -Q ( + 3) q 3 = 36,34 knm max v 3, = -Q = -,67 knm = = = =0 DIJGR OEN SIJNJ Oblast: Prosti nosači 4
22 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent PRIJER 5: Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. NORLNE SILE: N = =34 kn=n dolje N =N =0 N =N =P =0 kn gore dole 3 N =N =0 3 4 RNSERZLNE SILE: =- =0kN= dole = =34 kn = =-P =-0 kn 3 4 = - q 4=0 kn = = 0kN gore dole 3 REKCIJE: X=0 =0 Y=0 - +q 4+P =0 =0 -q 4 -P =0 =0 kn DIJGR NORLNI SIL =34,0 kn =68,0 knm DIJGR RNSERZLNI SIL Oblast: Prosti nosači 5
23 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent OENI SIJNJ: = =68 knm = -P = -0 knm 3 = - =0kNm 4 4+q 4 = -0 knm DIJGR OEN SIJNJ PRIJER 6: Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. NORLNE SILE N = N gore = - = -,8 kn gore N = N = -B = -,97 kn B 3 N =N = -q =0 REKCIJE X= q =0 Y=0 +B =q 3 v =0 3 -B 5 + q 3,5+q 3=0 3 cosα=sinα= = 6,0 kn =,8 kn B =4, kn DIJGR NORLNI SIL Oblast: Prosti nosači 6
24 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent RNSERZLNE SILE =- = -6 kn gore q 3 =- + =0 kn = - =-,8 kn =B =4,kN gore = = B =,97 kn B OENI SIJNJ = =0kNm B q 3 3 =- B =-8,40kNm = = - knm q 3 q 0,9 3 = - 3-0,9+ 3+ = X =-,8 knm PRIJER 7: DIJGR RNSERZLNI SIL Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. REKCIJE X=0 DIJGR OEN SIJNJ =P Y =0-4q+B =0 =0 -B 6+4q 4-P 3= 0 =0,0 kn =5,33 kn B =0,67 kn Oblast: Prosti nosači 7
25 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent NORLNE SILE N =N =0 gore 3 N =N = + -P = =0,84kN N =N dole B N =N =0 =B =0,67kN RNSERZLNE SILE =- + -P = =-0,84kN = =0kN gore 3 = =0 dole B =B =0,67kN =B -4q=-5.33kN OENI SIJNJ = 3P = 60kNm = P + = 9,34kNm B min = = 0 = 0,056kNm DIJGR NORLNI SIL DIJGR RNSERZLNI SIL DIJGR OEN SIJNJ Oblast: Prosti nosači 8
26 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent PRIJER 8: Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. NORLNE SILE N = =0kN=N N =- =-36,67kN=N dole gore N =N =- +5q=0 3 N B=N 3 =B =,79kN RNSERZLNE SILE = =36,67kN= dole gore 3 =-B B = =0kN = -5q=0-0=0 =- =-36,67kN= =-,79kN REKCIJE cosα=sinα=0,707 x=0 =5 q y=0 P+B - =0 =0 B 3-5 q,5=0 DIJGR NORLNI SIL B =6,67 =0,0 kn =36,67 kn kn DIJGR RNSERZLNI SIL Oblast: Prosti nosači 9
27 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent OENI SIJNJ =0kNm = = =B 3 =0kNm B 3=0kNm 3-q 5,5+P 5=60kNm 3=50kNm DIJGR OEN SIJNJ PRIJER 9: Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. REKCIJE =0 kn ΣX=0 =90,0 kn Α =0 B =60,0 kn Σ =0 NORLNE SILE N = N = Αv = 63,64 kn N = N = P = 7,07 kn N =N = -P+Αv = 80kN N N dole gore = -Βv 0,6-q D 0,6 = -48 kn = -Βv 0,6= -36 kn N = N = Βv = 60 kn dole B 4 P 4-Β +Q =0 ΣY=0 -P+Α -Β -Q=0 cos α = ; sin α = cos β =0,8 ; sin β =0,6 D= 4 +3 = 6+9= 5=5 m Q=q D=4 5=0 kn DIJGR NORLNI SIL Oblast: Prosti nosači 0
28 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent RNSERZLNE SILE = = -Α = -63,64 kn = = -P = -7,07 kn = = 0 kn dole gore 3 = Β 0,8+q D 0,8 = 64 kn 3 = Β 0,8 = 48 kn 4 = = 0 kn dole B 4 OENI SIJNJ = = = =0 knm B 4 = 3=70 knm =-P =-0 knm = =- 3-P =80 knm dole 3 DIJGR RNSERZLNI SIL DIJGR OEN SIJNJ Oblast: Prosti nosači
29 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent GERBEROI NOSČI Oblast: Gerberovi nosači
30 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent PRIJER : Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. REKCIJE I-dio Sx=0... =0 Sy=0... v -S +0=0 =5 kn S = S 4=0 S =5 kn NORLNE SILE go N = =5kN=N E N d E=0=N G =0 N d F =S =5kN N B =0=N D N d I =-S = -0kN N =-0 =-0kN=N J N C =-C -C =-0 kn=nj g RNSERZLNE SILE =- =0= E d l E = =5kN= F d F=5-S =-0kN= l G l =-0 =-0= I d I =-0+0=0kN= J g C =0kN= I l B =-B =-,69kN= K d l K=-,69+S =,308kN= L d d L=,308-S =-7,69kN= D D =0 II-dio Sx=0...C =0 kn Sy=0...-C v +S -0=0 C =0 kn S c = S =0 S =0 kn DIJGR NORLNI SIL DIJGR RNSERZLNI SIL =0 =5 kn S =5 kn C =0 kn C =0 kn S =0 kn B =0 B =,69 kn D =7,69 kn III-dio Sx=0...B =0 Sy=0...-B v +D v +S -S =0 B =,69 kn S =0...D v 3+4S - 0S =0 D =7,69 kn Oblast: Gerberovi nosači 3
31 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent OENI SIJNJ =0 knm E = =0 knm F = 4=0 knm G = 5-S =0 knm =0 I =-0 =-0 knm J =-0+0= 0 knm C =0kNm B =0kNm K =-B 4=-50,768 knm L =-B 0+S 6=3,08 knm D =0 DIJGR OEN SIJNJ PRIJER : Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. Dati nosač rastavimo na pojedine nosače i rješavamo. = 0 D Y = S = 0 Dv' + S -0 = 0 S = 0 kn Dv' = 0 X = 0 D' = 0 X = 0 G 60 = 0 G = 60 g = Cv = 0 Cv = 4 kn Y = 0 Cv Gv = 0 S = 0 kn D' = 0 Dv' = 0 Cv = 4 kn Bv = 93,6 kn v = 47,6 kn = 50 kn Oblast: Gerberovi nosači 4
32 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE Gv = 4 kn viši asistent = Bv = 93,6 kn Y = v + 3 = 0 v = 47,6 kn X = = 0 = 50 kn NORLNE SILE N = - v - h = N = - 69,0 kn NB L = - - S = -60 kn NB D = - 60 kn NF = - Cv = - 4 kn RNSERZLNE SILE: = v - h = -,7 kn E = v - h - S = -5,84 kn D = Bv - q 4 - Cv = 37,6 kn - 5Bv = 0 DIJGR NORLNI SIL B L = v - S + q = 53,6 kn B D = v - S + q - Bv = -40 kn G = - Cv = -4 kn F dolje = 60 kn DIJGR RNSERZLNI SIL Oblast: Gerberovi nosači 5
33 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent OENI SIJNJ E = v - = -4,8 knm = v S = -7, knm B = v S S + q = 64 knm G = v S S + q 4-93,6 = 0 F = - 60 = - 0 knm DIJGR OEN SIJNJ PRIJER 3: Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. Šema rastavljanja nosača E =0 D =,5 kn =8 kn S =8 kn B =0 B =4,3 kn C =, kn Oblast: Gerberovi nosači 6
34 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE REKCIJE viši asistent X =0 G =0 Y =0 -G +E =0 E = G =0 E =0 G 3=0 G =0 X =0 G -G =0 G = G =0 Y =0 -G -0+D =0 D =,5 kn 0 D =0-0 + G 4=0 G 4=0, G =, G =,5 kn 4 X =0 =0 Y =0 -q 4+S =0 =6-8=8 kn 3 E =0 -q 4 + S 4=0 S 4=3, S =, S =8 kn 4 X =0 B =0 Y =0 B - S +C +G =0 B =8-,-,5=4,3 kn E =0-5- S +C 5+G 6=0 C 5=5+6-5, C = 5 6 =, kn NORLNE SILE N=0 N=0 N=0 N=-8 kn RNSERZLNE SILE =0 G =0 kn D =0 kn G =0-D =0-,5= -,5 kn S =-q 4+ =-6+8= -8 kn DIJGR NORLNI SIL =q 4-S =6-8=8 kn G =-G =,5 kn= C C =-G -C =3,7 kn= S S = C +S =4,3 kn= B B = B -4,3=0= 4 DIJGR RNSERZLNI SIL Oblast: Gerberovi nosači 7
35 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE OENI SIJNJ viši asistent. dio =0. dio G =0 D =-G 4= -0 knm G =0 S =-q 4 + 4=-3+3=0 DIJGR OEN SIJNJ 3. dio =0 3 =S -q =6-8=8 knm G =0 C =-S 3+B 5+5=.5 knm 4. dio B =-S +C 5+G 6=5 knm 4 =B -S 4+C 7+G 8=5 knm S =G 4+C 3=3,6 knm PRIJER 4: Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. REKCIJE = 0-0 +S 4 0 =0 S 4 = S = 5 kn Y=0 S v = = 0 5 v = 5 kn v X=0 =0 kn S =5 kn =5 Kn =0 kn E =,5 kn D =,67 kn B =0,3 kn C =3,6 kn B =0 Oblast: Gerberovi nosači 8
36 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE G = E 4 = 0 E v =,5 kn Y=0 v E G = 0 v v G =,5 kn X=0 G = 0 0 G = v G 4 + D 3 q 4 = 0 v D 3 =, D v v Y=0 v =,67kN D + G + G 4 = 0 G v v v =, 67,5 + 4 v G = 8,83 kn X=0 G = G = 0 B = 0 v G 6 + Cv 5 S = 0 C 5 = 5 + 8,83 6 v Cv = 3,60KN Y=0 v Bv 5 + Cv G = 0 B = 5 3,6 + 8,83 v Bv = 0,3KN X = 0 G = B = 0 NORLNE SILE viši asistent N = = 5KN = N gore N = = 0KN = N 3, N = S = 5KN s DIJGR NORLNI SIL Oblast: Gerberovi nosači 9
37 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent RNSERZLNE SILE 3 B G = = B C = G = G D D = = = 0 = B = G E = 0,3KN = = G = G = 0 = 0KN = = 5KN = + 0 = = 5KN = = 0,3 5KN = 4,47 = = 8,83KN = q = 8,83 6 =,83KN q = 8,83 6 = 3,7 KN = G S q 3 = 8, = 9,7 KN gore =,5 + 6 = 3,5KN =,5KN = OENI SIJNJ = 0 = 3 B 4 C G = S = 0 = 0 = B = 0 = G = 0,3KNm G = 8,83KNm E = 0 = 0KNm = 5 = 30KNm 3 C DIJGR RNSERZLNI SIL Oblast: Gerberovi nosači 30
38 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE v 5 = G q = 8,83 3 = 5,83KNm 6 D G E 8 = G = G = 0 q = 8,83 6 = 5,66KNm q = 0KNm = = 0 max ( X =,47) max( X = 0,58) = G = G l 8 =,5 6 = 0,5KNm viši asistent,47,47 q,47 = 6,5KNm 0,58 0,58 0,58 q 0,58 =,5 0,58 6 0,58 = 0,44KNm DIJGR OEN SIJNJ PRIJER 5: Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. S = 6,66 kn =,66 kn S = 6,66 kn F = 6,66 kn B = 8 kn E = 8,67kN C = 0kN B = 6,66kN Oblast: Gerberovi nosači 3
39 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE REKCIJE X = 0... = 0 Y = 0... S +5kN = 0 = 0... S 3m + 5 4m = 0 S = 6,66 kn =,66 kn X = 0... F = 0 Y = 0... F S + 0kN = 0 F = kN 4m S 3m =0 S = 6,66 kn F = 6,66 kn X = 0... Q 0,707 G = 0 G = 8 kn Y = 0... G R E + S -0kN - Q 0,707 = 0 G = kN 6m + S 5m R E 6kNm = 0 E = 8,67 kn G = 0 kn X = 0... B = G = 8 kn Y = 0... B +S +R C -G = 0 B = 0... G 5m + R C 4m+ S 3m = 0 C = 0 kn B = 6,66 kn NORLNE SILE N dolje = =,66 kn N S = 6,66kN N d B = B = N l G = 8 kn N gore G = G 0,707-G 0,707 = -8,49 kn N S = -6,66 kn N d E = G 8 kn= 0 viši asistent DIJGR NORLNI SIL Oblast: Gerberovi nosači 3
40 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE RNSERZLNE SILE viši asistent dolje =,66 kn S l =,66 kn S d =,66-6,66 = 5 kn B l = -B = -6,66 kn S d = 0 C d = R C = 0 kn G l = 0 kn G D = 0-G = 0 G gore = G 0,707+G 0,707 = 9,798 kn E dolje = 4,4-8,4 = 8,48 kn E d = G R E -8 = -6,65 kn S l = -6,65 kn S d = -6,65 +6,66 = 0 kn F d = 6,66 kn = S l S d = -6,65+6,66 = 0 kn OENI SIJNJ = 0 gore S = 3m = 5 knm dolje S = -B 3m = -0 knm = C dolje E = G m + G m-6 knm dolje E = 40kNm E = -0kN m= -0 knm l S = F 3m = 0 knm DIJGR RNSERZLNI SIL DIJGR OEN SIJNJ Oblast: Gerberovi nosači 33
41 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent LUKOI N RI ZGLOB 34 Oblast: Lukovi na tri zgloba
42 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent PRIJER : Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. REKCIJE: y=0 - +Bv=0 NORLNE SILE N = 0 = N dole N = P = -5 kn = N G N = N = 0, 707B 0, 707B = N gore G = -3,53 kn B = -B = N dole RNSERZLNE SILE = P = 0 kn = = - = -0 kn = gore = 0, 707B 0, 707B = = -7, 68 kn = = B = 5 kn = dole G G B dole =0 B 3-B =0 G x=0 -B -P=0 =0 7 B - B - P=0 α = 45 cosα = 0, 707 sinα = 0, 707 B B DIJGR NORLNI SIL = 35,0 kn = 0,0 kn = 5,0 kn = 0,0 kn DIJGR RNSERZLNI SIL Oblast: Lukovi na tri zgloba 35
43 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent OENI SIJNJ = P = 40KNm = = 0 = -B 5 = -75KNm DIJGR OEN SIJNJ PRIJER : Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. NORLNE SILE N = = 0kN = N dole G N = = 60kN = N N G D D = N = 0 C REKCIJE x = 0 = B y = 0 = P = 0 P 6 + B = 0 = 0 P 6 + B = 0 G = 60,0 kn = 0,0 kn B = 60,0 kn B = 0 kn = 40,0 knm DIJGR NORLNI SIL Oblast: Lukovi na tri zgloba 36
44 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent RNSERZLNE SILE dole = = = 60kN G = = 0 = = = G D D C E = 0 dole = B = 60 = gore D G B = 0 OENI SIJNJ = 40kNm = = = 0 G G B D = 80kNm = P = 40kNm D dole = B = 0kNm D Oblast: Lukovi na tri zgloba DIJGR RNSERZLNI SIL DIJGR OEN SIJNJ PRIJER 3: Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. Q=q 5=0KN sinα=0,6 cosα=0,8 REKCIJE X=0... =B Y=0... +B -Q=0 =0...B 8-B -Q =0 D G =0...B 4-B 5=0 B B = 5,0 kn = 3,75 kn = 5,0 kn = 6, 5 kn 37
45 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE NORLNE SILE N =- cosα- sinα = -,5 kn N L G =N +Q sinα = -0,5 kn N B =-B =-6,5 kn N =-B cosα-b sinα = l N = -7,75KN=N G D l RNSERZLNE SILE =- sinα+ cosα = 8 kn l G = -Q cosα = -8 kn B =B = 5 kn l =- B cosα+b sinα = - kn OENI SIJNJ =0 B =0 max = -,5-4,5 max =0 knm =-B = -0 knm viši asistent DIJGR NORLNI SIL DIJGR RNSERZLNI SIL Oblast: Lukovi na tri zgloba DIJGRI OEN SIJNJ 38
46 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent PRIJER 4: Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. cosα = 0,6 sinα = 0,8 NORLNE SILE N = N = = 8,8kN N dole = N = 0 N = N = = 0,65kN G dole N = N = cosα B sinα B N B G B =,05kN RNSERZLNE SILE = = = 0,65kN dole = = q = 8kN = + q = 0,8kN = G REKCIJE X=0... =B Y=0... +B +q =0 =0. B 9+B -q =0 d G =0 B 3-B 4=0 B B DIJGR NORLNI SIL = 0,65 kn = 8,8 kn = 0,65 kn = 0,8 kn DIJGR RNSERZLNI SIL Oblast: Lukovi na tri zgloba 39
47 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent OENI SIJNJ = = = = 0 B G = 4 =, 46kNm dole = q = 8kNm = 8 4 = 5,54kNm h DIJGR OEN SIJNJ PRIJER 5: Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. a=36,86 ; cosa=3/5 ; sina=4/5 NORLNE SILE N = sinα cosα = 4,54kN h N = B sinα + B cosα =, 47kN B h N = N = N = N = dole G 5 = = 8,7kN N = N = + P = 3,8kN REKCIJE S x =0... +B =P S y =0... +B =8q S d G =0 B 8 + B 4 P 4 q 8 4 = 0 S =0...B v -q 8 7=0 =8,7kN =,63 kn B =0,36 kn B =3,8 kn DIJGR NORLNI SIL Oblast: Lukovi na tri zgloba 40
48 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent RNSERZLNE SILE = sinα + cosα = 0kN h = B cosα B sinα = 37, 44kN B h = 3q = kn = B = 8,36kN = = P = 40kN dole 5 = =,64kN G OENI SIJNJ max = B ( ) q + 3 +, 09 + B 4 v h max =76,94 knm do =B 3+B 4=89,3 knm v h =-40 4=60 knm do =v 5-h 4-q =5,7 knm G L = -q 3,5 = -8 knm de ( 3, 099) = -8+B 3+ B 4 = 68, knm DIJGR RNSERZLNI SIL DIJGR OEN SIJNJ Oblast: Lukovi na tri zgloba 4
49 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent PRIJER 6: Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. REKCIJE X = 0 + B = Y = 0 B v +C v = q 3 = 0 C v 0 + q q B 3 B 4 = 0 = C 3 q 4, 4, = 0 G 0 G 0 = 5 = 0 NORLNE SILE N N, DOLE = a = 6 kn =, G DESNO LIJEO N = = 0 G N DOLE N = B = 6 kn = B N, DESNO N = B = 0 = kn DESNO LIJEO = N N G N C = C = 8, 49 kn = N DESNO G =0 kn =6 kn B = kn B = 6 kn C = kn Oblast: Lukovi na tri zgloba DIJGR NORLNI SIL 4
50 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent RNSERZLNE SILE = 0, = 0 DOLE, G DESNO G = B = kn B DOLE LIJEO = = 6 kn =, =, = C = 8.45 kn, C = 0 DESNO = C + q 4.4 = 8, 45 kn G, LIJEO = C + q 3 = = 0 G OENI SIJNJ = 0, = 0, = 0, B = 0 G, 0 LIJEO = 4 = 6 4 = 4 knm DOLE = B = 4 knm DESNO = 4 B = 0 ql = = = 9 knm 8 8 G = C DIJGR RNSERZLNI SIL DIJGR OEN SIJNJ PRIJER 7: Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. Σx = 0 B =0 =B =3,33 kn Σ = 0 B 7+B 0 8=0 Σy = 0 - +B =P =3,33 kn =,90 kn B =3,33 kn B =,90 Oblast: Lukovi na tri zgloba cosα = 0, 6;sin α = 0,8 43
51 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE NORLNE SILE N =,9 0, ,6=3,5kN N d =3,33 kn N C dole =-,90 kn N dole =-,9-0= -,0 kn N B =- B v = -,0 kn RNSERZLNE SILE =-,90 0,6+3,33 0,8=,5 kn d =-,90 kn dole C =-3,33 kn d =P=0 kn OENI SIJNJ = = = 0 B C = 3+ 4 = 7, 6kNm = B = 6, 667kNm dole = 6, 667 P = 3,33kNm gore = P = 0kNm viši asistent DIJGR NORLNI SIL DIJGR RNSERZLNI SIL DIJGR OEN SIJNJ Oblast: Lukovi na tri zgloba 44
52 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent PRIJER 8: Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. REKCIJE NORLNE SILE N B =B N B =8,33 kn N =B -5q=0 N =0 N = cosa=-5kn RNSERZLNE SILE = =8,33 kn =- sina =-8,33 0,8=6,66 kn G =B G =8,33 kn B = -Bv D =0 SX=0 =8,33 kn =B =0 kn B SY=0 =8,33 kn +B =5q S B = ,5=0 L G=0 3 =0 cosα = 0, 6;sin α = 0,8 DIJGR NORLNI SIL B=0,0 kn Oblast: Lukovi na tri zgloba DIJGR RNSERZLNI SIL 45
53 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent OENI SIJNJ = B = G =0 = 4,0 =8,33 4,0= 33, knm =By 5,0-0,5 =0 5,0-0,5= 50 knm S =0 5,0-4,5,5 = 37,5 knm Oblast: Lukovi na tri zgloba DIJGR OEN SIJNJ PRIJER 9: Za dati nosač i opterećenje odrediti i nacrtati uticajne linije za reakcije i za date presjeke i unutrašnjih sila N, i. PRESJEK I POLJE x 0 II POLJE 0 x III POLJE x 6 REKCIJE REKCIJE REKCIJE Σx = 0 = B Σx = 0 = B Σx = 0 = B Σy = 0 v + B v = Σ = 0 B v 6 + B + x = 0 = B = -x 3 v = x B v = - 3x 6 tgα = = = B = 4/ 3 = Σy = 0 v + B v = Σ = 0 B v 6 + B - x = 0 = B = x 3 v = 3x 6 B v = 3x 6 tgα = = = B = 4/ 3 = Σy = 0 v + B v = Σ l G = 0 v 5 = 0 Σ B = 0 v 6 P(6 x) = 0 = B = (6 x) 3 v = 5(6 x) 6 B v = (5(6 x) 6) 46
54 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE PRESJEK = B v 6 B.5 (x = 0) = 0 (x = ) = PRESJEK = (x = 0) = 0 (x = ) = -.08 viši asistent PRESJEK = (x = ) = -.08 (x = 6) = 0 = - B v cosα B sinα (x = 0) = 0 (x = ) = N = - B v sinα + B cosα N(x = 0) = 0 N(x = ) = PRESJEK = v cosα sinα (x = 0) = 0.8 (x = ) = 0.43 N = v sinα + cosα N(x = 0) = 0.6 N(x = ) = = v cosα sinα (x = ) = 0.43 (x = ) = 0 N = v sinα + cosα N(x = ) = N(x = 6) = 0 UICJNE LINIJE Z REKCIJE UICJNE LINIJE Z PRESJEK Oblast: Lukovi na tri zgloba 47
55 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent I POLJE x 0 REKCIJE = B = - x 3 v = + 3x 6 B v = - 3x 6 PRESJEK = B v 3 B 3 (x = ) = 0.3 (x = 0) = 0 = - B v (x = ) = 0,3 (x = 0) = 0 N = B N(x = ) = - 0,3077 N(x = 0) = 0 II POLJE 0 x REKCIJE = B = x 3 v = 3x 6 B v = 3x 6 PRESJEK = B v 3 B 3 (x = 0) = 0 (x = ) = = - B v (x = 0) = 0 (x = ) = N = B N(x = 0) = 0 N(x = ) = III POLJE x 3 REKCIJE Σx = 0 = B Σy = 0 v + B v = Σ l G = 0 v 5 = 0 Σ B = 0 - v (6 x) = 0 = B = 6 - x 3 v = 5(6 x) 6 B v = - 5(6 x) 6 PRESJEK = B v 3 B 3 (x = ) = (x = 3) = = - B v (x = ) = (x =3) = N = B N(x = ) = N(x = 3) = 0.3 I POLJE 3 x 6 REKCIJE = B = 6 - x 3 v = 5(6 x) 6 B v = - 5(6 x) 6 PRESJEK = v 3 5 (x = 3) = (x = 6) = 0 = v (x = 3) = (x =6) = 0 N = N(x = 3) = 0.3 N(x = 6) = 0 UICJN LINIJ Z PRESJEK Oblast: Lukovi na tri zgloba 48
56 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent PRIJER 0: Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. REKCIJE =S -----α-----β S 3 S tgα=0,66 tgβ=0,4 =0 Bv 8-,5-3,5=0 Bv 8=8+4 Bv=7,5 kn X=0 - =0 Y=0 v+bv= v=-7,5 Y=0 =tgα+tgβ=(tgα+tgβ)=,06 X=0 S cosβ=s 3 cosα = D G =0 Bv 5+tgβ 5-5=0 =,06 (tgβ-)= -7,5 =, 5 kn tgα tgβ tgα=8,33 kn tgβ=5 kn 4,5 7,5 =3,33 kn NORLNE SILE N = + tgα =,83 kn = N dol N gor = 0,705+tgα 0,705+ 0,705 l 0,705 = 9,43 kn = N G N B = B 0,705+ tgβ 0,705+ 0,705 = d 7,68 kn = N G N -C =S 3 = -/cosα= -5,0 kn N B-C =S = -/cosβ= -3,46 kn N C-G ==S = -3,33 kn B =,0 kn = 4,5 kn = 7,5 kn Oblast: Lukovi na tri zgloba DIJGR NORLNI SIL 49
57 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE RNSERZLNE SILE = = -,5 = -0,5 kn = dol gor = v 0,705+tgα 0,705+ 0,705-0,705= 8,7 kn = gor 4,5,4= 0,5 kn G l = gor,4 = -8,5 kn x = 0 => max x=,8 m OENI SIJNJ = - =4-5= - knm =v,5+tgα,5+ 3,5-,5 3,5-6 0,75 = 8,49 knm max (x=,8m)=8,5 knm viši asistent DIJGR RNSERZLNI SIL DIJGR OEN SIJNJ PRIJER : Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. REKCIJE X = 0; = 0 B B G Y = 0; = 0 = 0 gore G = 33 kn; C = 9,33 kn = kn; = 7,33 kn = kn Oblast: Lukovi na tri zgloba 50
58 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent NORLNE SILE N = B = 7,33 kn N N N B G dolje G gore G = N = B = N B + R dolje G C = 3 kn RNSERZLNE SILE = B = kn = B G = R = kn C G = B = 7,33 kn dolje G gore C = C dolje N N N G G N = q 3 = kn G dolje G DIJGR NORLNI SIL G = N = N N gore dolje G G G = 0 kn = = + q 3 = kn N = dolje G = 33 kn = = = 9,33 kn DIJGR RNSERZLNI SIL Oblast: Lukovi na tri zgloba 5
59 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent OENI SIJNJ G = 0 G C = 0 = 0 dolje G = B = R C = = knm 3 = 6 knm = knm + 6 = 4 knm G = 0 G N K = 0 G dolje G = 0 = q 4,5 = 8 knm = = 0 = 40 knm = DIJGR OEN SIJNJ N =. q 4.5 = 8 knm 3 = 58 knm PRIJER : Za dati sistem hale i opterećenje vjetrom odrediti vrijednosti unutrašnjih sila i nacrtati dijagrame istih. Oblast: Lukovi na tri zgloba 5
60 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent REKCIJE x = 0 + B + q 4 + q 5 sinα + q 4 + q 5 sinα = 0 y = 0 + B q 5 cosα + q 5 cosα = 0 = 0 B 8 q 4 q 4 q 5 sinα 5,5 q 5 cosα q 5 sinα 5,5 + q 5 cosα 6 = 0 G = 0 q 5,5 + q 4 5 B 7 + B 4 = 0 NORLNE SILE dole N = N = N = = 8,38 kn N = cos α + sinα q 4 cos α N = N = N 3 N = N = N = 0,9 kn 3 N = N = N = B = 6,38 kn B dole 6 5 N = B sinα B cos α + q 4 cos α N N = N G G G = N = 8,34 kn G RNSERZLNE SILE = = 3,36kN = q = 5, 36kN = q 4 = 7,36kN 3 3 = sin α cosα q 4 sin α =, 9kN = q,5 =, 9kN = q,5 =, 9kN G = B = 8, 64kN B 6 dole 5 B B = 3,36kN = 8,38kN = 8,64kN = 6,38kN DIJGR NORLNI SIL = B q = 4, 64kN = B q 4 = 0, 64kN = B sin α B cosα q 4 sin α 5 5 = 6, 7kN = q,5 =, 7kN 4 5 = q,5 = 6, 7kN G 4 DIJGR RNSERZLNI SIL Oblast: Lukovi na tri zgloba 53
61 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent OENI SIJNJ 3 = 0 = q = 38, 77 knm = 38,7 knm 4 = 4 q = 6, 43 knm,5 = 5,5 q 4 3,5 q 3 = 43,4 knm 5 = 7 4 q 4 5 q = 0 G DIJGR OEN SIJNJ PRIJER 3: Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. B 4 = 0 6 = B + q = 33, 6 knm 4 5 = B 4 + q = 58,57 knm,5 4 = B 5,5 + B + q 4 3,5 + q = 35,5 knm G = 0 Oblast: Lukovi na tri zgloba 54
62 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent REKCIJE X = 0. = B Y = 0. B = q 7 = 0.. B 0 q 7 0,5 = 0 G d = 0.. B 5 + B 4 = q 7 5,5 Ravnoteža tačke : X = 0 S cosα + S cosα = S + S = 0, S + S =,4583 () Y = 0 S sinα - S sinα = S - S = 0, S - S = 0,875 () Izračunamo jednačine () i (): S = 0,875 + S 0,875 + S + S =,4583 S = 0,5833 Ravnoteža tačke B: X = 0 S 3 cosα - S 4 cosα + B = S4 - S3 = 0, S 4 - S 3 =,4583 (3) Y = 0 -S 3 sinα - S 4 sinα + B = S3 + S4 = 4, S 3 + S 4 = 8,375 (4) Izračunamo jednačine (3) i (4): S 4 =, S 3 S 3 + S 3 +,4583 = 8,375 S 3 = 6,967 S = 0,9 kn S =,67 kn sinα = 5 4 cosα = 5 3 S 3 = 8,458 kn S 4 = 9,96 kn = 0,875 kn = 0,7 kn B = 0,875 kn B = 4,7 kn Oblast: Lukovi na tri zgloba 55
63 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent NORLNE SILE N S = -0,9 kn N S =,67 kn N S3 = -8,458 kn N S4 = -9,96 kn N = S cosα = 0,75 kn N = N l 3 = 0,75 kn RNSERZLNE SILE = S sinα = 0,336 kn = 3 = l 3 = 0,336 kn d 3 = S sinα S sinα = - 0,7 kn G = l 7 = - 0,7 kn 4 = 0 kn OENI SIJNJ = 0 knm = S sinα 3 = 0,7 knm 3 = S sinα 6 =,4 knm l G = S sinα 8 S sinα = 0 knm 4 = 0 knm 5 = - q = - = - knm DIJGR NORLNI SIL DIJGR RNSERZLNI SIL Oblast: Lukovi na tri zgloba N d 3 = S cosα + S cosα = 0,8754 kn N G = N l 7 = 0,8745 kn N d 7 = S cosα +S cosα +S 3 cosα = 5,95 kn N 6 = N 5 = 5,95 kn N 4 = 0 kn d 5 = q = kn l 5 = q S 4 sinα = -5,938 kn 6 = q 4 S 4 sinα = 0,067 kn d 7 = q 7 - S 4 sinα = 6,068 kn 56
64 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent 6 = - q S 4 sinα 3 = ,96 3 = ,8 = - 7,8 knm 5 7 = - q 7 + S 4 sinα 6 = -,4 knm d G = - q 7 5,5 + S 4 sinα 8 + S 3 sinα = ,46 + 3,53 = 0 knm max = - q S 4 sinα.966 = knm DIJGR OEN SIJNJ PRIJER 4: Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, i. REKCIJE Sile u čvorovima ČOR B 3 Χ = 0 B + S cosα - S cosα = 0 () cosα = = 0, Υ = 0 B S sinα - S sin α = 0 () sinα = = 0, 8 5 Χ = B P = 0 Υ = B q 9 = 0 Μ = 0... B 0 + B 0- q 9 8,5 = 0 d G = 0...B 6+B 4 q 9 4,5 = 0 B B = 9, kn = 6, kn = 0,8 kn = 9,8 kn 0,6 S = S 0,6 0,8 S = S 8 S = 3,37 kn B - 0,8 ( S 8) S 0,8 = 0 B 0,8 S + 4,4 0,8 S = 0 S =,37 kn Oblast: Lukovi na tri zgloba 57
65 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent ČOR 3 Χ = 0 S 3 0,8 + S 4 0,8 = 0 () sinα = = 0, Υ = 0 - S 4 0,6 S 3 0,6 = 0 () cosα = = 0, 8 5 () S 4 + S 3 = 7 S 4 = 7,75 kn () 9, - S 3 0,8 0,8 ( -S 3 + 7) = 0 S 3 = 9,5kN NORLNE SILE N S =, 37 kn ; N S = 3, 37 kn ; N S3 = 9, 5kN ; N S4 = 7,75 kn N L = S 0,6 =,8 kn ; N d = 0 N d l = N N l = N d S 0,6 = 0,80 kn N l = N G N 5 dole = S 3 0,6 =,55 kn dole N 5 = N gore 3 = N 4 N dole 3 = N dole 5 + S 4 0,6 = N dole gore 3 = 6, kn = N G RNSERZLNE SILE d = 0 ; l 4 = -S = 7, 096 kn 5 d = l = 6,904kN l = d - S 4 4, 08 5 = kn d G = d = 6,08 kn dole 5 = S 3 0,8 = 5,4 kn gore dole 4 = 5 dole 4 = 5 0 = 4,6kN gore dole 3 = 4 dole dole 3 = 4 S 4 0,8 = dole gore 3 = 0,8kN = G DIJGR NORLNI SIL DIJGR RNSERZLNI SIL Oblast: Lukovi na tri zgloba 58
66 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent OENI SIJNJ B = 0 ; = 0 ; G = 0 ; 5 = 0 ; = 0 = S sinα = = 30,57kNm gore 4 = S , 5 = knm gore 3 = S , 4 5 = knm max = 4.74 S 0,8 4, 74 q max = 36,53 knm DIJGR OEN SIJNJ Oblast: Lukovi na tri zgloba 59
67 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent REŠEKSI NOSČI 60 Oblast: Rešetkasti nosači
68 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent PRIJER : Odrediti reakcije i sile u zadatim štapovima rešetke. Definisanje opterećenja: I Q = 4 kn m 3 m = kn Σx = 0 D = 0 Σx = 0 F = 0 Σy = 0 Dv + E v Q = 0 Σy = 0 E v + F v Q = 0 Σ D = 0 E v 3 Q.5 = 0 E v =.00 kn D v = 6.00 kn F v = 6.00 kn REKCIJE Σx = 0 Σy = 0 Σ B = 0 R P R = 0 B C R Q P + R = 0 C R 5 R 4, 4 + P 3 + P 9 + Q 6 = 0 C II R = 3,3 kn R B = 0,68 kn R C = 43,40 kn Oblast: Rešetkasti nosači 6
69 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent REKCIJE U ŠPOI U, D 8, D 0 I O RIEROO EODO ČOR F Σx = 0 D D = 0 9 Σy = 0 D + D = 6 9 PRESJEK I-I Σ I = 0 R B 3 O 3 = 0 Σ II = 0 - F v 3 + U 3 = 0 Σy = 0 F + R D = v c 8 3º ČOR C D 9 = 3 kn D = 3 kn O = 0,68 kn U = 6,00 kn D 8 = 34,9 kn Σy = 0 - D 8 - D 0 + R C = 0 0 D 0 =8,49 kn Oblast: Rešetkasti nosači 6
70 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent PRIJER : Odrediti reakcije i sile u označenim štapovima pomoću Riterove metode. REKCIJE Σ x = 0 B - C 0 = 0 B - C = 0 kn C = 40 kn Σy = = 0 56 = 0 = 56 kn Σ C = B 7 = 0 B = 60 kn RIERO EOD = 56 kn B = 60 kn C = 40 kn Oblast: Rešetkasti nosači 63
71 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent SILE U ŠPOI Σy = O 3 Σx = 0 8 O 3 + D 4 68 O 3 O 3 = D 4 96 D Σ x = O 3 + O 4 68 O 3 = O cos α = 3 + U 4 = = 0 = D = 0 O 3 = - 00, kn O 3 = -00, kn O 4 = -00, kn Σ = U 4 3 = U 4 3 = U 4 3 = 0 U 4 3 = U 4 = 3 96 D D U 4 = 96 kn 3 3 = 0 D 4 =,06 kn Σ y = 0 - O 3 + O = = 0 4 = - 6 kn Oblast: Rešetkasti nosači 64
72 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent PRIJER 3: Odrediti reakcije i sile u označenim štapovima pomoću Riterove metode. x = 0 Α = 4 kn y = 0 Α +Β = 0 kn Β = KN REKCIJE Μ = 0 Α = 0 Α = Α = Α = 8kN B 6 6 SILE U ŠPOI Μ = 0 S = 0 S 6 = 8 S = 3 kn Μ = 0 S = 0 S 6 = 8 kn S = 3 kn X X X 54 Μ = 0 S 3 3 S 3 S 3 = 0 S = = S = 8 kn 3 X 3 ČOR B y = 0 S S = 0 S 3 = 0 S = 9 kn 3 X 3 3 = 8,0 kn = 4,0 kn B =,0 kn x = 0 S S S = 0 S = 6 S + 3 S = kn 4 3 X Oblast: Rešetkasti nosači 65
73 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent Dobiveni smjerovi sila u štapovima S,S,S 3 i S 4 PRIJER 4: Odrediti reakcije i sile u označenim štapovima pomoću Riterove metode. SILE U ŠPOI PRESJEK I-I REKCIJE S x =0... h +B h -P=0 S y =0... v -B v -q 4=0 S =0...-B v 8+P 4-q 4 =0 G =0...-B 4-P 3+B h 7=0 cosα = 0,37;sinα = 0,93 cos β = 0,8;sin β = 0, 6 cosα = 0, 707;sinα = 0, 707 Σ = 0 U3 cosα 3,5 + B 5,5 B P,5 = 0 U 3 =-8,53kN Σ = 0 O3 cos β + O3 sin β + P + B B = 0 O 3 =-8,57kN Σ y = 0 Bv + O3 sin β U3 sinα 3 = 0 3 =-0,08kN PRESJEK II-II h = 8 kn v = kn B v = 6 kn B h = kn Σ x = 0 D3 cosα O3 cos β P = 0 D 3=- 7,7kN Oblast: Rešetkasti nosači 66
74 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE viši asistent ISPINI ZDCI 67 Ispitni zadaci
75 UNIERZIE «DŽEL BIJEDIĆ» U OSRU GRĐEINSKI FKULE KONSRUKINO-IZOĐČKI ODSJEK PISENI DIO ISPI ) Za dati nosač i opterećenje nacrtati dijagrame unutrašnjih sila, i N, te odrediti grafičkim načinom uticajne linije i N za zadati presjek. ) Dati kontinuirani nosač pretvoriti u Gerberov nosač tako da (obavezno koristiti trouglove): a) su krajnje reakcije =0 i G=0 za dati slučaj opterećenja; b) se pojavi momenat savijanja u svakom dijelu nosača za dati slučaj opterećenja, c) Nacrtati uticajne linije za dati presjek na nosačima iz a) i b) 3) Za dati nosač i opterećenje odredite sile u označenim štapovima. etoda po izboru studenta. 4) Za dati nosač i opterećenje odrediti: a) šemu rastavljanja nosača i reakcije. b) Nacrtati dijagram momenata; c) Nacrtati uticajne linije za date presjeke i i za reakciju (zadaje se naknadno). Jedinična sila se kreće po dijelu nosača BC Napomena: ) ZBI=zadnji broj indeksa; )Crtanje dijagrama obavezno uz pomoć trouglova; 3) List sa pitanjima obavezno ispuniti i predati uz rješenja, u suprotnom rješenja će se smatrati nevažećim. 4)sve dužine su date u metrima [m] Student: Broj indeksa: ostar,januar/februar 006. Zadatke zadao: v.asist. mr. Rašid adžović dipl.inž.građ.
S K R I P T A SKRAĆENA PREDAVANJA (PRVI DIO)
S K R I P A SKRAĆENA PREDAVANJA (PRVI DIO) Predmetni nastavnik: emer. prof. dr. Ognjen Jokanović, dipl.inž.građ. Asistent na predmetu: viši asistent mr. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ. UNIVERZIE «DŽEAL
Διαβάστε περισσότεραPROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)
ROS GRED (ROSO OSONJEN GRED) oprečna sila i moment savijanja u gredi y a b c d e a) Zadana greda s opterećenjem l b) Sile opterećenja na gredu c) Određivanje sila presjeka grede u presjeku a) Unutrašnje
Διαβάστε περισσότεραPROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραISPIT GRUPA A - RJEŠENJA
Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga AB oslonjena je na dva čelična štapa u A i B i opterećena trouglastim opterećenjem, kao na slici desno. Ako su oba štapa iste dužine L,
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN
GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότερα, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.
J r_jl v. el7l1 povr.sl?lj pt"en:nt7 cf \ L.sj,,;, ocredz' 3 Q),sof'stvene f1?(j'me")7e?j1erc!je b) po{o!.aj 'i1m/' ce/y11ra.[,p! (j'j,a 1lerc!/e
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραSILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA
SIE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA DEFINICIJE SIA U PRESECIMA Projektovanje bilo kog konstruktivnog elemenata podrazumeva određivanje unutrašnjih sila u tom elementu da bi se obezbedilo da materijal od koga
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραDimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona.
Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona Prema osnovnoj formuli za dimenzionisanje maksimalni tangencijalni napon τ max koji se javlja u štapu mora biti manji
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραTEHNIČKA MEHANIKA I 9. PREDAVANJE SILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA. Str knjiga Poglavlje 12 Unutrašnje sile
5.5.2016 1 TEHNIČKA MEHANIKA I 9. PREDAVANJE SILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA Str 267-290 knjiga Poglavlje 12 Unutrašnje sile 5.5.2016 2 ŠTA ĆEMO NAUČITI U OVOM POGLAVLJU? Određivanje unutrašnjih sila u presecima
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραOsnovne vrste naprezanja: Aksijalno naprezanje Smicanje Uvijanje. Savijanje. Izvijanje
Osnovne vrste napreanja: ksijalno napreanje Smicanje Uvijanje Savijanje Ivijanje 1 SVIJNJE GREDE SI Greda je opterećena na desnom kraju silom paralelno jednoj od glavnih centralnih osa inercije (y osi).
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραDijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.
Dijagrami:. Udužnih sia N Greda i konoa. Popre nih sia TZ 3. Momenata savijanja My. dio Prosta greda. Optere ena koncentriranom siom F I. Reaktivne sie:. M A = 0 R B F a = 0. M B = 0 R A F b = 0 3. F =
Διαβάστε περισσότερα20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm
MMENT NERJE ZDTK. Za površinu prema datoj slici odrediti: a centralne težišne momente inercije, b položaj glavnih, centralnih osa inercije, c glavne, centralne momente inercije, d glavne, centralne poluprečnike
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραZadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραRad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet
Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραIspit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1
Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A
Psmen spt z OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga ABC se oslanja pomoću dvje špke BD CE kao na slc desno. Špka BD, dužne 0.5 m, zrađena je od čelka (E AB 10 GPa) ma poprečn presjek od 500 mm.
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραZnačenje indeksa. Konvencija o predznaku napona
* Opšte stanje napona Tenzor napona Značenje indeksa Normalni napon: indeksi pokazuju površinu na koju djeluje. Tangencijalni napon: prvi indeks pokazuje površinu na koju napon djeluje, a drugi pravac
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
Διαβάστε περισσότεραOsnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A
Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραSTATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
STTIČKI ODREĐENI SUSTVI STTIČKI ODREĐENI SUSTVI SVOJSTV SUSTV Kod statički određenih nosača rješenja za reakcije i unutrašnje sile su jednoznačna. F C 1. F x =0 C 2. M =0 3. F y =0 Jednoznačno rješenje
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραSistem sučeljnih sila
Sistm sučljnih sila Gomtrijski i analitički način slaganja sila, projkcija sil na osu i na ravan, uslovi ravnotž Sistm sučljnih sila Za sistm sila s kaž da j sučljni ukoliko sil imaju zajdničku napadnu
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότερα1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2
OPTEREĆENJE KROVNE KONSTRUKCIJE : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2 1.1. ROGOVI : * nagib krovne ravni : α = 35 º * razmak rogova : λ = 80 cm 1.1.1. STATIČKI
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραUZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA
ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA STATIČKI MOMENTI I MOMENTI INERCIJE RAVNIH PLOHA Kao što pri aksijalnom opterećenju štapa apsolutna vrijednost naprezanja zavisi, između ostalog,
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραIzvođenje diferencijalne jednačine elastične linije elastična linija kod proste grede elastična linija kod konzole
Izvođenje diferencijalne jednačine elastične linije Elastična linija, čija je jednačina y(z), je krivolinijski oblik ose nosača izazvan opterećenjem. Koordinatni sistem ćemo uvek uzimati tako da je koordinatni
Διαβάστε περισσότεραAksijalno napregnuti elementi su elementi izloženi samo na zatezanje ili pritisak.
* Aksijalno napregnuti elementi su elementi izloženi samo na zatezanje ili pritisak. JM Gere, BJ Goodno, Mechanics of Materials,, Cengage g Learning, Seventh Edition, 2009. *RC Hibbeler, Mechanics of Materials,
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 2
BETONSE ONSTRUCIJE 2 vježbe, 31.10.2017. 31.10.2017. DATUM SATI TEMATSA CJELINA 10.- 11.10.2017. 2 17.-18.10.2017. 2 24.-25.10.2017. 2 31.10.- 1.11.2017. uvod ponljanje poznatih postupaka dimenzioniranja
Διαβάστε περισσότεραProgram testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić
OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Odsek za konstrukcije TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA (NOVI NASTAVNI PLAN)
Odsek za konstrukcije 27.01.2009. TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA (NOVI NASTAVNI PLAN) 1. Za AB element konstantnog poprečnog preseka, armiran prema skici desno, opterećen aksijalnom silom G=10 kn usled
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραPRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
Διαβάστε περισσότεραOTPORNOST MATERIJALA
3/8/03 OTPORNOST ATERIJALA Naponi ANALIZA NAPONA Jedinica u Si-sistemu je Paskal (Pa) Pa=N/m Pa=0 6 Pa GPa=0 9 Pa F (N) kn/cm =0 Pa N/mm =Pa Jedinična površina (m ) U tečnostima pritisak jedinica bar=0
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότερα30 kn/m. - zamenimo oslonce sa reakcijama oslonaca. - postavimo uslove ravnoteže. - iz uslova ravnoteže odredimo nepoznate reakcije oslonaca
. Za zadati nosač odrediti: a) Statičke uticaje (, i T) a=.50 m b) Dimenzionisati nosač u kritičnom preseku i proveriti normalne, smičuće i uporedne napone F=00 k F=50 k q=30 k/m a a a a Kvalitet čelika:
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραKonvencija o znacima za opterećenja grede
Konvencija o znacima za opterećenja grede Levo od preseka Desno od preseka Savijanje Čisto savijanje (spregovima) Osnovne jednačine savijanja Savijanje silama Dimenzionisanje nosača izloženih savijanju
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραDimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe
Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju
Διαβάστε περισσότερα5.2 GRAFOSTATIKA. Prosta greda. Greda sa prepustima
5.2 GRAFOSTATIKA Nosačem se naziva kruto telo koje prenosi opterećenje koje mu saopštavaju tela koja su sa njim u kontaktu. Nosači nogu biti: - ravni ( ako osa nosača i opterećenja leže u jednoj ravni)
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραProračunski model - pravougaoni presek
Proračunski model - pravougaoni presek 1 ε b 3.5 σ b f B "" ηx M u y b x D bu G b h N u z d y b1 a1 "1" b ε a1 10 Z au a 1 Složeno savijanje - VEZNO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji za (M i, N
Διαβάστε περισσότεραGeometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio
Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa 9. dio 1 Sile presjeka (unutarnje sile): Udužna sila N Poprena sila T Moment uvijanja M t Moment savijanja M Napreanja 1. Normalno napreanje σ. Posmino
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότερα