Procjena parametara. Zadatak 4.1 Neka je X 1, X 2,..., X n slučajni uzorak iz populacije s konačnim očekivanjem µ i varijancom σ 2.
|
|
- Λαυρέντιος Αναγνώστου
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 4 Procjea parametara Neka je X slučaja varijabla čiju distribuciju proučavamo. Defiicija: Slučaji uzorak duljie za X je iz od ezavisih i jedako distribuiraih slučajih varijabli X 1, X,..., X koje imaju istu razdiobu kao i X. Za ω Ω je x 1 = X 1 (ω), x = X (ω),..., x = X (ω) jeda realizacija slučajog uzorka i zovemo je uzorak. Statistika je fukcija slučajog uzorka. Razdioba slučaje varijable X je često opisaa parametrima koje pokušavamo procijeiti. Defiicija: Procjeitelj T = f (X 1,..., X ) je epristrai procjeitelj za parametar τ ako vrijedi ET = τ. Zadatak 4.1 Neka je X 1, X,..., X slučaji uzorak iz populacije s koačim očekivajem µ i varijacom σ. Pokažite da je (a) X := X X epristrai procjeitelj za µ, (b) S := 1 1 (X i X ) epristrai procjeitelj za σ. Rješeje: =µ =µ X1 + + X EX EX (a) E[X ] = E = 1 = µ
2 4. PROCJENA PARAMETARA (b) E[S ] = E 1 (X i X ) = E Xi X X i + X = = 1 1 E Xi X + X = 1 1 E Xi X = = 1 1 E Xi 1 ( X i ) = 1 E[Xi 1 ] 1 E[( X i ) ] = = 1 1 = 1 1 [Var X i +(EX i ) ] 1 [Var( X i ) +( E[ σ =µ = Var X i σ + µ 1 [σ + (µ) ] X i ] ) ] = = EX i = 1 1 ( 1)σ = σ. 4.1 Metoda maksimale vjerodostojosti Neka je (x 1,..., x ) opažei uzorak za slučaju varijablu X s gustoćom f(x θ), gdje je θ = (θ 1,..., θ k ) Θ R k epozati parametar. Defiiramo fukciju vjerodostojosti L: Θ R sa Vrijedost ˆθ = ˆθ(x 1,..., x ) Θ za koju je L(θ) := f(x 1 θ) f(x θ), θ Θ. L(ˆθ) = max θ Θ L(θ) zovemo procjea metodom maksimale vjerodostojosti. Statistika ˆθ(X 1,..., X ) je procjeitelj metodom maksimale vjerodostojosti ili kraće MLE. Zadatak 4. Neka je X 1, X,..., X slučaji uzorak iz geometrijske razdiobe s parametrom p 0, 1. Nadite MLE za p. Rješeje: X G(p) P(X = k) = (1 p) k 1 p, k N f(x p) = (1 p) x 1 p, x N 0, iače
3 4. PROCJENA PARAMETARA 3 Neka je x 1, x,..., x opažei uzorak. Tada vrijedi x 1, x,..., x N i L(p) = f( p) = (1 p) p, p 0, 1 Fukcija x l x je strogo rastuća pa je dovoljo maksimizirati fukciju l(p) = l L(p) = l(1 p) + l p. Vrijedi l (p) = + 1 p p l (p) = 0 p = p = 1 p l (p) = pa fukcija l poprima maksimum u ˆp = (1 p) p < 0. Dakle, MLE za parametar p je 1 Zadatak 4.3 Neka je X 1, X,..., X slučaji uzorak iz Poissoove razdiobe s parametrom λ > 0. (a) Nadite MLE za λ. (b) Ispitajte je li MLE epristrai procjeitelj za λ. Rješeje: (a) Neka je x 1, x,..., x opažei uzorak. Tada je L(λ) = f( λ) = λ! e λ = X. λ x 1! x! e λ = c λ e λ, gdje c > 0 e ovisi o λ. Stoga je dovoljo maksimizirati fukciju x i l(λ) = l λ e λ = l λ λ, λ > 0.
4 4 4. PROCJENA PARAMETARA Vrijedi l (λ) = λ l (λ) = 0 λ = l (λ) = λ 0 pa fukcija l poprima maksimum u ˆλ = i MLE za λ je X. (b) Prema zadatku 4.1 je E[X ] = EX 1 = λ X je epristrai procjeitelj za λ. Napomea: Ako je ˆθ MLE za θ i g : Θ g(θ) eka fukcija, oda je g(ˆθ) MLE za g(θ). Zadatak 4.4 Nadite MLE parametara θ = (µ, σ ) ormalog modela N(µ, σ ). Ispitajte epristraost procjeitelja. Rješeje: Stavimo θ 1 = µ i θ = σ. Neka je x 1, x,..., x opažei uzorak. Tada je L(θ 1, θ ) = f( θ 1, θ ) = 1 e ( θ 1 ) θ = c θ θ π e 1 (x θ i θ 1 ) za (θ 1, θ ) R 0, +. Budući da je c > 0 i fukcija x l x strogo rastuća, dovoljo je maksimizirati fukciju l(θ 1, θ ) = l θ e 1 (x θ i θ 1 ) = l θ 1 ( θ 1 ). θ Vrijedi l θ 1 = 1 θ l = θ θ θ ( θ 1 ) = 0 θ 1 = ( θ 1 ) = 0 θ = ( θ 1 )
5 4. PROCJENA PARAMETARA 5 Zbog prethode apomee stavimo ˆθ 1 = Budući da je Hesseova matrica Hl(ˆθ 1, ˆθ ) = 1ˆθ = x, ˆθ = ( x) = 1 s. ṋ 1ˆθ (x θ i ˆθ 1 ) ( ˆθ 1 ) ( ˆθ = 1 ) 1 ˆθ 1ˆθ3 egativo defiita, MLE za µ je X, a MLE za σ je 1 S. Prema zadatku 4.1 slijedi ṋ 0 θ 0 E[X ] = µ i E[ 1 S ] = 1 E[S ] = 1 σ = σ Dakle, X je epristrai procjeitelj za µ, ali 1 S ije epristrai procjeitelj za σ. Zadatak 4.5 Neka je X 1,..., X slučaji uzorak iz modela s fukcijom gustoće 0, x t f(x t) = e (x t), x > t. Nadite MLE za parametar t R. Rješeje: Neka je x 1, x,..., x opažei uzorak. Tada je +t L(t) = f( t) = e, x(1) > t. 0, iače Fukcija t L(t) strogo raste a, x (1), a dalje je jedaka 0. Stoga se maksimum postiže u ˆt = x (1) i MLE za t je X (1) = mi{x 1,..., X }. Zadatak 4.6 Neka je X 1, X,..., X slučaji uzorak iz diskrete uiforme razdiobe a skupu {1,,..., m}, m N. (a) Nadite MLE za m. (b) Ispitajte je li MLE epristrai procjeitelj za m. 1 ˆθ
6 6 4. PROCJENA PARAMETARA Rješeje: (a) Neka je x 1, x,..., x opažei uzorak. Vrijedi 1, x {1,..., m} f(x m) = m 0, iače pa je L(m) = f( m) = 1, m x () m. 0, iače Fukcija m L(m) strogo pada a [x (), +, a iače je jedaka 0. Stoga se maksimum postiže u ˆm = x () pa je MLE za m jedak X () = max{x 1,..., X }. (b) MLE ije epristrai procjeitelj za m jer je E[X () ] = E[max{X 1,..., X }] = = P(max{X 1,..., X } k) = = = k=1 (1 P(max{X 1,..., X } < k)) = k=1 m (1 P(X 1 < k,..., X < k)) = k=1 m (1 P(X 1 < k) P(X < k)) = k=1 m m 1 (1 P(X 1 < k) ) = (1 P(X 1 k) ) = k=1 4. Metoda momeata k=0 m 1 k=0 k 1 < m. m Procjeitelje metodom momeata dobivamo izjedačavajem momeata razdiobe s odgovarajućim uzoračkim mometima. Zadatak 4.7 Neka je X 1,..., X slučaji uzorak za X Γ(α, β), α, β > 0. Nadite procjeitelje za α i β metodom momeata. Rješeje: Neka je x 1, x,..., x opažei uzorak. Prema zadatku.7 je EX = αβ i Var X = αβ. Izjedačavajem populacijskog i uzoračkog očekivaja, te populacijske i uzoračke varijace, dobivamo pa je αβ = x αβ = s α = x s, β = s x. Dakle, procjeitelj za α metodom momeata je X, a procjeitelj za β je S S X.
7 4. PROCJENA PARAMETARA Pouzdai itervali za parametre ormale razdiobe Defiicija: Neka su L = l (X 1,..., X ) i D = d (X 1,..., X ) statistike slučajog uzorka X 1,..., X. Za [L, D ] kažemo da je (1 α) % pouzdai iterval za parametar τ ako vrijedi P(L τ D ) 1 α, α 0, 1. Napomea: Neka su X i N(µ, σ ), i = 1,..., ezavise slučaje varijable. Tada je: X µ N(0, 1) σ (4.1) ( 1)S χ ( 1) σ (4.) X µ t( 1) S (4.3) (X i µ) χ () σ (4.4) Zadatak 4. Neka je X 1,..., X slučaji uzorak iz ormale razdiobe s varijacom i epozatim očekivajem µ. Aritmetička sredia uzorka je x = 4.7. Nadite 95% pouzdai iterval za parametar µ. Rješeje: Budući da je X 1,..., X N(µ, ), prema 4.1 je Z := X µ N(0, 1). Iz 1 α = 0.95 dobivamo dau pouzdaost α = Iz tablice ormale distribucije odredimo z α = z 0.05 = 1.96 za koji vrijedi P( z 0.05 Z z 0.05 ) = α z α/ z α/
8 4. PROCJENA PARAMETARA Stoga je odoso P P 1.96 X µ 1.96 = 0.95, X 1.96 µ X = Dakle, 95% pouzdai iterval za parametar µ je X 1.96, X Aritmetička sredia uzorka je x = 4.7 pa je procjea 95% pouzdaog itervala za µ a osovi opažeog uzorka , = [4.14, 43.5]. Zadatak 4.9 Razvijea je ova slitia metala za izgradju svemirskih letjelica. Izvršeo je 15 mjereja koeficijeta apetosti te je izračuata sredia uzorka x = 39.3 i stadarda devijacija s =.6. Pretpostavljamo da je mjerea veličia ormalo distribuiraa. Nadite 90% pouzdai iterval za očekivaje populacije. Rješeje: Budući da je X 1,..., X 15 N(µ, σ ), prema 4.3 je T := X 15 µ S t(14). Iz 1 α = 0.90 dobivamo dau pouzdaost α = Iz tablice t-distribucije odredimo t α ( 1) = t 0.05(14) = za koji vrijedi P( t 0.05 (14) T t 0.05 (14)) = α t α/ t α/
9 4. PROCJENA PARAMETARA 9 Stoga je odoso P X 15 µ = 0.90, S 15 S 15 P X µ X S15 = Dakle, 90% pouzdai iterval za parametar µ je X S 15 15, X S Uvrštavajem aritmetičke sredie uzorka x = 39.3 i stadarde devijacije uzorka s =.6 dobivamo da je procjea 90% pouzdaog itervala za µ a osovi opažeog uzorka jedaka , = [3.1, 40.4]. Zadatak 4.10 Na slučajom uzorku od 5 elemeata iz ormale razdiobe izračuata je varijaca uzorka s = 1.5. Procijeite 90% pouzdai iterval za varijacu populacije. Rješeje: Budući da je X 1,..., X 5 N(µ, σ ), prema 4. je V := 4 S 5 σ χ (4). Za dau pouzdaost α = 0.10, iz tablice χ -distribucije odredimo za koje vrijedi χ α ( 1) = χ 0.05 (4) = i χ 1 α ( 1) = χ 0.95 (4) = 13.4 P(χ 0.95 (4) V χ 0.05 (4)) = α χ 1 α/ χ α/
10 90 4. PROCJENA PARAMETARA Stoga je odoso P S = 0.90, σ 4 S P σ 4 S 5 = Dakle, 90% pouzdai iterval za parametar µ je 4 S , 4 S Uvrštavajem varijace uzorka s = 1.5 dobivamo da je procjea 90% pouzdaog itervala za σ a osovi opažeog uzorka jedaka , = [.4, 1.66] Napomea: (a) Za t-distribucija se asimptotski poaša kao jediiča ormala distribucija pa za velike (u praksi 31) umjesto t α () možemo uzeti z α iz tablice ormale distribucije. (b) Neka je alpha=0.05. U R-u z α dobijemo aredbom > qorm(1-alpha) [1] Neka je alpha=0.05 i = 14. Tada t α () dobivamo aredbom > qt(1-alpha,) [1] Neka je sada alpha=0.05 i = 4. Naredbe za χ α() i χ 1 α() su redom: > qchisq(1-alpha,) [1] > qchisq(alpha,) [1]
11 4. PROCJENA PARAMETARA Aproksimativi pouzdai itervali Defiicija: Niz statistika {Z : N} je asimptotski ormala ako kovergira po distribuciji slučajoj varijabli Z N(0, 1), odoso ako je Pišemo: Z AN(0, 1). lim P(Z x) = Φ(x), x R. Napomea: Neka je X 1,..., X slučaji uzorak s koačim očekivajem µ = EX 1 i varijacom σ = Var X 1, te eka je S := X X. Prema cetralom graičom teoremu vrijedi odakle slijedi S ES Var S AN(0, 1), X µ σ Defiicija: Procjeitelj T je (slabo) kozisteta ako je AN(0, 1). (4.5) (P) lim T = τ, tj. ε > 0 lim P( T τ > ε) = 0. Napomea: (a) S je kozisteta procjeitelj za stadardu devijaciju σ. (b) Ako je ˆσ kozisteta procjeitelj za stadardu devijaciju σ, tada vrijedi X µ ˆσ AN(0, 1). (4.6) Zadatak 4.11 Nadite 95% pouzdai iterval za epozati parametar θ iz Exp(θ), θ > 0, modela ako je mjere uzorak duljie = 190 i 190 = daa. Rješeje: Budući da je X 1,..., X 190 Exp(θ), vrijedi µ = EX 1 = 1 i θ σ = Var X 1 = 1. θ Prema 4.5 je Z := X 190 µ 190 AN(0, 1). σ Za dau pouzdaost α = 0.05 je z α = z 0.05 = 1.96 i vrijedi P( z 0.05 Z z 0.05 ) Stoga je P 1.96 X θ 1 θ ,
12 9 4. PROCJENA PARAMETARA odoso 1.96/ P θ 1.96/ X 190 X 190 Dakle, aproksimativi 95% pouzdai iterval za parametar θ je 1.96/ , 1.96/ X 190 Aritmetička sredia uzorka je x = 190 X 190 = = pa je procjea tog pouzdaog itervala za θ a osovi opažeog uzorka 1.96/ , 1.96/ = [0.0040, ] Zadatak 4.1 Obavljeo je mjereja težie čokoladih pločica od grama. Dobivei su podaci: tezia u g frekvecija Nadite 95% pouzdai iterval za očekivau težiu čokoladih pločica. Rješeje: Neka je µ očekivaje distribucije težie čokoladih pločica. Budući da je = velik, prema prethodoj apomei vrijedi Z := X µ S AN(0, 1). Za dau pouzdaost α = 0.05 je z α = z 0.05 = 1.96 i vrijedi P( z 0.05 Z z 0.05 ) Stoga je P 1.96 X µ , S
13 4. PROCJENA PARAMETARA 93 odoso P X 1.96 S µ X S Dakle, aproksimativi 95% pouzdai iterval za parametar µ je X 1.96 S, X S Aritmetičku srediu i varijacu uzorka račuamo kao u zadatku 1.5. Širia razreda je c =, a refereta vrijedost x 0 = 9.5. Tablica frekvecija glasi: i I i f i d i = ( x 0 )/c f i d i f i d i 1 [91.5, [93.5, [95.5, [97.5, [99.5, [101.5, [103.5, Σ Sada je x = c 1 s = c 1 k f i d i + x 0 = k f i d i = 9.56 k f i d i = = 7.7 s =.79 pa je procjea aproksimativog 95% pouzdaog itervala za parametar µ a osovi opažeog uzorka , = [9.01, 99.11]. Zadatak 4.13 U 400 izvedeih pokusa dogadaj A astupio je 0 puta. Procijeite 95% pouzdai iterval za p = P(A). Rješeje: Budući da je X 1,... X 400 slučaji uzorak iz Beroullijevog modela s parametrom p, slijedi µ = EX 1 = p i σ = Var X 1 = p(1 p). Daa pouzdaost je α = 0.05 i z α 0.05 = 1.96.
14 94 4. PROCJENA PARAMETARA 1. Prema 4.5 je pa vrijedi X 400 µ σ 400 AN(0, 1) X 400 p P 400 p(1 p) Kvadrirajem dobivamo da uz 95% pouzdaosti vrijedi odoso (X 400 p) p(1 p), (X 400 X 400p + p ) (p p ) 0. Uvrštavajem x = 0/400 = 0.7 i rješavajem kvadrate jedadžbe p ( ) p( ) , dobivamo da je procjea 95% pouzdaog itervala za p jedaka [0.653, 0.743].. X je kozisteta procjeitelj za p pa je ˆσ = X (1 X ) kozisteta procjeitelj za σ = p(1 p). Prema 4.6 je X 400 µ ˆσ AN(0, 1), pa je odoso P 1.96 X 400 p , ˆσ 400 P X ˆσ p X ˆσ , odakle uvrštavajem x = 0.7 i ˆσ 400 = dobivamo da je procjea 95% pouzdaog itervala za p jedaka [0.655, 0.745].
15 4. PROCJENA PARAMETARA Zadaci za vježbu 4.14 Neka je X U(0, τ), τ > 0. Pokažite da je X epristrai procjeitelj za τ Neka je X 1,..., X sl. uzorak iz Beroullijevog modela s parametrom P(X i = 1) = p i 3. Nadite epristrai procjeitelj za: (a) τ(p) = p(1 p) i (b) τ(p) = p (1 p) Neka je X 1,..., X sl. uzorak iz Beroullijevog modela s parametrom P(X i = 1) = p 0, 1. Nadite MLE za p Neka je X U(τ, τ + ), τ > 0. Odredite sve procjee za τ metodom ML. 4.1 Neka je X 1,..., X sl. uzorak iz ekspoecijalog modela s parametrom λ > 0. (a) Nadite MLE procjeitelj za λ. (b) Nadite bar jeda epristrai procjeitelj za λ. (c) Nadite bar jeda epristrai procjeitelj za λ Nadite MLE procjeitelj parametra θ = (α, β) za model Γ(α, β), α, β > 0. Uputa: fukcija f : R + R + defiiraa sa f(x) = l x Γ (x) je bijekcija. Γ(x) 4.0 Neka je X 1,..., X sl. uzorak iz Beroullijevog modela s parametrom P(X i = 1) = p. Nadite procjeitelj metodom momeata za: (a) p, (b) p(1 p) i (c) cos p. 4.1 Da bi se ispitala čvrstoća jede vrste čelika, obavljeo je mjereje prijelome sile a 4 epruveta. Pretpostavljamo da je prijeloma sila ormalo distribuiraa. Rezultati mjereja daju x = 70. i s = Nadite 95% pouzdai iterval za parametar µ, očekivaje populacije. 4. Promatra je slučaja uzorak od stabala izmedu jih 1546 a ekoj farmi i izmjerea aritmetička sredia x = 59. te stadarda devijacija s = Odredite 95% pouzdai iterval za sredju visiu svih stabala a toj farmi. 4.3 Na uzorku od 0 elemeata dobivee su sljedeće vrijedosti ormale varijable: Procijeite 0% p. i. za: (a) očekivaje populacije i (b) stadardu devijaciju populacije. 4.4 Nadite 95% pouzdai iterval za epozati parametar λ Poissoovog modela P (λ) ako je mjereje slučajog uzorka duljie = 61 dalo izos od 61 = U 40 bacaja ovčića 4 puta je palo pismo. Odredite 95% pouzdai iterval za očekivai broj pisama u eograičeom broju bacaja ovčića. Rješeja: (a) S, (b) 0 {X 1 =1,X =1,X 3 =0} X [x (), x (1) ] 4.1. Uz ozaku Y = X X : (a) /Y, (b) ( 1)/Y, (c) ( 1)( )/Y ˆα = f 1 (l X ( l X i )/), ˆβ = X / ˆα 4.0. (a) X, (b) X (1 X ), (c) cos X [67.3, 73.1] 4.. [57.4, 61.0] 4.3. (a) [7.43, 73.56], (b) [1.5,.41] [.33,.57] 4.5. [0.45, 0.74]
Sadrˇzaj Sadrˇzaj 12 TEORIJA PROCJENA
Sadrˇzaj Sadrˇzaj 2 TEORIJA PROCJENA 3 2. TOČKASTE PROCJENE......................... 5 2.2 REGRESIJSKA ANALIZA........................ 2.3 ML-PROCJENITELJI tko želi zati više................. 5 2.4 Poovimo.................................
Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
PROCJENE PARAMETARA POPULACIJE
PROCJENE PARAMETARA POPULACIJE Iferecijala statistika je skup postupaka kojima se a osovi rezultata iz uzorka doose zaključci o populaciji. INFERENCIJALNA STATISTIKA Procjee parametara Testiraje hipoteza
3 Populacija i uzorak
3 Populacija i uzorak 1 3.1 Slučajni uzorak X varijabla/stat. obilježje koje izučavamo Cilj statističke analize na osnovi uzorka izvesti odredene zaključke o (populacijskoj) razdiobi od X 2 Primjer 3.1.
( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )
Zadatak (Mariela, gimazija) Nađite derivaciju fukcije f() a + b c + d Rješeje Neka su f(), g(), h() fukcije ezavise varijable, a f (), g (), h () derivacije tih fukcija po Osova pravila deriviraja Derivacija
a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Centralni granični teorem i zakoni velikih brojeva
Poglavlje 8 Cetrali graiči teorem i zakoi velikih brojeva 8.1 Cetrali graiči teorem Lema 8.1 Za 1/ x 1 vrijedi Dokaz: Stavimo log1 + x x x. fx := log1 + x x, x [ 1/, 1]. Očito f0 = 0. Nadalje, po teoremu
Osnove teorije uzoraka
Oove teorije uzoraka Oove teorije uzoraka UZORAK: lučaji, reprezetativi dio oovog kupa populacije Uzorci: 1.uzorak:,, 1 1.uzorak:,, i.uzorak:,, i i Razdioba aritmetičke redie uzorka f ( ) f ( ) razdioba
MATEMATIČKA STATISTIKA
MATEMATIČKA STATISTIKA Bilješke s predavaja (prof. dr. sc. Miljeko Huzak akademske godie 04./05. Natipkao i uredio: Kristija Kilassa Kvaterik Ova skripta služi samo kao pomoć u praćeju predavaja iz istoimeog
Sadrˇzaj. Sadrˇzaj MATEMATIČKA STATISTIKA DESKRIPTIVNA STATISTIKA Ponovimo... 15
Sadrˇzaj Sadrˇzaj 1 11 MATEMATIČKA STATISTIKA 3 11.1 DESKRIPTIVNA STATISTIKA..................... 5 11. Poovimo................................. 15 1 Radi materijal Poglavlje 11 MATEMATIČKA STATISTIKA
1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Matematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Dvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Nizovi. Definicija. Niz je funkcija. a: R. Oznake: (a n ) ili a n } Zadatak 2.1 Napišite prvih nekoliko članova nizova zadanih općim članom:
Nizovi Defiicija Niz je fukcija Ozake: (a ) ili a } a: R Zadatak Napišite prvih ekoliko člaova izova zadaih općim člaom: a = a = ( ) (c) a = Zadatak Odredite opće člaove izova: 3 5 7 9 ; 3 7 5 3 ; (c)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
nepoznati parametar θ jednak broju θ 0, u oznaci H 0 (θ =θ 0 ), je primer proste hipoteze. Ako hipoteza nije prosta, onda je složena.
Testiraje parametarskih hipoteza Pretpostavka (hipoteza) o parametru raspodele se zove parametarska hipoteza. Postupak jeog potvrđivaja ili odbacivaja a osovu podataka iz uzorka je parametarski test. t
MJERA I INTEGRAL završni ispit 4. srpnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)
1. (ukupo 8 bodova) MJERA I INTEGRAL završi ispit 4. srpja 216. (Kjige, bilježice, dodati papiri i kalkulatori isu dozvoljei!) (a) (2 boda) Defiirajte p za ekspoete p [1, +. (b) (6 bodova) Dokažite da
Tačkaste ocene parametara raspodele
Tačkaste ocee parametara raspodele Na osovu uzorka treba da se odredi kakva je raspodela obeležja a populaciji Ako je tip raspodele pozat, treba da se odrede parametri raspodele Pošto je realizovaa vredost
VJEROVATNOĆA-POJAM. Definicija vjerovatnoće Σ = f x f. f f. f x f. f f ... = Σ = Σ. i...
VJEROVATNOĆA-OJAM Defiicija vjerovatoće f f f f f f f m X i i... ) + + + Σ p p p p f f f f f i i i i i i i ) )... ) )... + + + Σ + + Σ + Σ Σ Σ µ µ Aditivo i multiplikativo pravilo. Ako su E i E slučaji
Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.
σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka
Niz i podniz. Definicija Svaku funkciju a : N S zovemo niz u S. Za n N pišemo a(n) = a n i nazivamo n-tim članom niza.
2. NIZOVI 1 / 78 Niz i podiz 2 / 78 Niz i podiz Defiicija Svaku fukciju a : N S zovemo iz u S. Za N pišemo a() = a i azivamo -tim člaom iza. Ozaka za iz je (a ) N ili (a ) ili samo (a ). Kodomea iza može
2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)
2.2 Srednje vrijednosti aritmetička sredina, medijan, mod Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 1 2.2.1 Aritmetička sredina X je numerička varijabla. Aritmetička sredina od (1) je broj:
OPISNA STATISTIKA GRAFIČKE METODE. Pravila kolokvija PROMJENE RASPOREDA: Dozvoljene formule s weba (M. Grbić) HISTOGRAMI
PROMJENE RASPOREDA: Kolegij SOM (prvi kolokvij) Opća fizika (predavaje) Numerička matematika Stari termi. ožujka -h. ožujka -h. ožujka -h Novi termi. ožujka -h. ožujka -h. travja - Pravila kolokvija Dozvoljee
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
UVOD U STATISTIČKO ZAKLJUČIVANJE
STROJNO UČENJE Uvod u statističko zaključivaje 1/22 STROJNO UČENJE Uvod u statističko zaključivaje 2/22 UVOD U STATISTIČKO ZAKLJUČIVANJE riječ STATISTIKA (lat. status = staje) Statistika deskriptiva iferecijala
radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Granične vrednosti realnih nizova
Graiče vredosti realih izova Fukcija f : N R, gde je N skup prirodih brojeva a R skup realih brojeva, zove se iz realih brojeva ili reala iz. Opšti čla iza f je f(), N, i običo se obeležava sa f, dok se
INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Operacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016.
Broj zadataka: 5 Vrijeme rješavanja: 120 min Ukupan broj bodova: 100 Zadatak 1. (a) Napišite aksiome vjerojatnosti ako je zadan skup Ω i σ-algebra F na Ω. (b) Dokažite iz aksioma vjerojatnosti da za A,
TESTIRANJE ZNAČAJNOSTI RAZLIKE
//0 TESTIRANJE ZNAČAJNOSTI RAZLIKE Z-TEST I T-TEST Beograd, 0 Ass. dr Zora Bukumirić Z-TEST I T-TEST z-testom i Studetovim t-testom testiramo razliku: jede aritmetičke sredie i pretpostavljee vredosti
TAČNE I ASIMPTOTSKE RASPODJELE NEKIH UZORAČKIH STATISTIKA
Matematički kolokvijum (Baja Luka) MAT-KOL (Baja Luka) XIV()(2008), 59-83 TAČNE I ASIMPTOTSKE RASPODJELE NEKIH UZORAČKIH STATISTIKA Uvod Aleksadra Vasilić Prirodo-matematički fakultet Baja Luka, Mladea
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
STATISTIKA S M E I M N I AR R 7 : METODE UZORKA
Fakultet za menadžment u turizmu i ugotiteljtvu, Opatija Sveučilišni preddiplomki tudij Polovna ekonomija u turizmu i ugotiteljtvu Noitelj kolegija: Prof. dr. c. Suzana Marković Aitentica: Jelena Komšić
Elementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1
Nizovi 5 a = 5 +3+ + 6 a = 3 00 + 00 3 +5 7 a = +)+) ) 3 3 8 a = 3 +3+ + +3 9 a = 3 5 0 a = 43/ ++ 5 3/ +5+ a = + + a = + ) 3 a = + + + 4 a = 3 3 + 3 ) 5 a = +++ 6 a = + ++ 3 a = +)!++)! +3)! a = ) +3
Slučajne varijable. Diskretna slučajna varijabla X je promjenjiva veličina koja poprima vrijednosti iz skupa
Slučajne varijable Statistički podaci su distribuirani po odredenoj zakonitosti. Za matematičko (apstraktno) opisivanje te zakonitosti potrebno je definirati slučajnu varijablu kojoj pripada odredena razdioba
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA
II. NLITIČK GEMETRIJ RSTR I. I (Točka. Ravia.) d. sc. Mia Rodić Lipaović 9./. Točka u postou ( ; i, j, k ) Kateijev pavokuti koodiati sustav k i j T T (,, ) oložaj točke u postou je jedoačo odeñe jeim
Trigonometrijske funkcije
9 1. Trigoometrijske fukcije 1.1. Ako je α + β π,izračuaj 1 + tg α)1 + tg β). 4 1.. Izračuaj zbroj log a tg 1 + log a tg +...+ log a tg 89. 1.3. Izračuaj 40 0 si 0 bez uporabe tablica ili račuala. 1.4.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
VJEROJATNOST I STATISTIKA 2. kolokvij lipnja 2016.
Broj zadataka: 5 Vrijeme rješavanja: 0 min Ukupan broj bodova: 50 Zadatak.. kolokvij - 0. lipnja 0. (a Ako su X i Y diskretne slučajne varijable, dokažite da vrijedi formula E [X + Y ] = E [X] + E [Y ].
DIFERENCIJALNI RAČUN FUNKCIJA VIŠE VARIJABLI Skica rješenja 1. kolokvija (16. studenog 2015.)
DIFERENCIJALNI RAČUN FUNKCIJA VIŠE VARIJABLI Skica rješeja 1. kolokvija (16. studeog 2015.) Zadatak 1 (20 bodova) Neka je fukcija d: R 2 R 2 R daa formulom { x 1 + y d(x, y) = 1, ako je x y, 0, ako je
1 FUNKCIJE. Pretpostavljamo poznavanje prirodnih brojeva N = {1, 2, 3,... },
FUNKCIJE Pretpostavljamo pozavaje prirodih brojeva N = {,, 3,... }, cijelih brojeva Z = {...,,, 0,,,... }, racioalih brojeva Q = { m : m Z, N}. Nećemo defiirati reale brojeve R jer bi as to odvelo previše
VJEROJATNOST popravni kolokvij veljače 2017.
Zadatak 1. (20 bodova) (a) (4 boda) Precizno definirajte pojam σ-algebre događaja na nepraznom skupu Ω. (b) (6 bodova) Neka je (Ω, F, P) vjerojatnosni prostor i A, B F događaji. Pomoću aksioma vjerojatnosti
Centralni granični teorem. Završni rad
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeu Odjel za matematiu Sveučiliši preddiplomsi studij matematie Daria Solić Cetrali graiči teorem Završi rad Osije, 2017. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeu Odjel
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
4 Testiranje statističkih hipoteza
4 Testiranje statističkih hipoteza 1 4.1. Statistička hipoteza Promatramo statističko obilježje X. Statistička hipoteza je (bilo koja) pretpostavka o (populacijskoj) razdiobi od X. Kažemo da je statistička
Slučajne varijable Materijali za nastavu iz Statistike
Slučajne varijable Materijali za nastavu iz Statistike Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 2012/13 1 / 1 Slučajna varijabla Slučajna varijabla je funkcija X koja elementarnim dogadajima pridružuje
radni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Integral i mjera. Braslav Rabar. 13. lipnja 2007.
Itegral i mjera Braslav Rabar 13. lipja 2007. Def 1 Neka je X skup tada familiju F podskupova od X zovemo σ-algebra a X ako je X uutra te je zatvorea a komplemetiraje i prebrojive uije tada urede par (X,
METODA SEČICE I REGULA FALSI
METODA SEČICE I REGULA FALSI Zadatak: Naći ulu fukcije f a itervalu (a,b), odoso aći za koje je f()=0. Rešeje: Prvo, tražimo iterval (a,b) a kome je fukcija eprekida, mootoa i važi: f(a)f(b)
MATEMATIČKA ANALIZA II
MATEMATIČKA ANALIZA II primjeri i zadaci Ilja Gogić, Ate Mimica 6. siječja. Sadržaj Derivacija 5. Tehika deriviraja............................... 5. Derivacija iverzih i implicito zadaih fukcija..............
Mjera i integral. bilješke s vježbi ak. god /13. Aleksandar Milivojević
Mjera i itegral vježbe bilješke s vježbi ak. god. 202./3. atipkali i uredili Aleksadar Milivojević Saji Ružić Sveučiliste u Zagrebu Prirodoslovo-matematički fakultet Matematički odsjek (skripta e može
Slučajni procesi Prvi kolokvij travnja 2015.
Zadatak Prvi kolokvij - 20. travnja 205. (a) (3 boda) Neka je (Ω,F,P) vjerojatnosni prostor, neka je G σ-podalgebra od F te neka je X slučajna varijabla na (Ω,F,P) takva da je X 0 g.s. s konačnim očekivanjem.
Teorija verovatnoće. Definicija: Skup svih mogućih ishoda nekog eksperimenta nazivamo skup elementarnih dogaďaja i označavamo sa.
Teorija verovatoće 1 Teorija verovatoće Slučaji događaji Defiicija: Skup svih mogućih ishoda ekog eksperimeta azivamo skup elemetarih dogaďaja i ozačavamo sa Primer Odrediti skup elemetarih dogaďaja u
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Linearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Optimalnost u procjeni Nepristran procjenitelj minimalne varijance Cramer-Rao donja granica - ekasnost Konzistentnost. Vjeºbe - Statistika II.
Vjeºbe - Statistika II. dio Optimalnost u procjeni Procjenitelja ima puno, pa treba imati kriterije za usporedbu izmežu njih. Radi jednostavnosti promatramo samo jednodimenzionalne parametre θ Θ R Funkcija
π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Definicija: Beskonačni niz realnih brojeva je funkcija a : N R. Umjesto zapisa a(1), a(2),,a(n), može se koristiti zapis a 1,
Defiicija: Beskoači iz realih brojeva je fukcija a : N R i Umjesto zapisa a(), a(),,a(), može se koristiti zapis a, a,,a, Broj a zove se opći čla iza, a cijeli iz se kratko ozačuje (a ). Niz je : -rastući
Teorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)
JMBAG IM I PZIM BOJ BODOVA MJA I INTGAL 2. kolokvij 30. lipnja 2017. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (ukupno 6 bodova) Neka je (, F, µ) prostor mjere i neka je (
Statistika. Statističke metode služe nam da uočimo pravilnosti i zakonitosti po kojima se vlada cijeli kolektiv, a ne jedna odredena jedinka.
Statistika Statistika je zastvea disciplia koja se bavi prikupljajem podataka, jihovim orgaizirajem (sistematizirajem) i aalizirajem, te iiterpretacijom dobiveih rezultata Sami podaci mogu biti umeričke
1 Neprekidne funkcije na kompaktima
Neprekide fukcije a kompaktima.. Teorem. Neka je K kompakta podskup metričkog prostora X, a f : X Y eprekido preslikavaje u metrički prostor Y. Tada je slika f(k) kompakta skup u Y..2. Zadatak. Neka su
STATISTIKA. 1. Osnovni pojmovi
STATISTIKA. Osovi pojmovi Matematička statistika se bavi proučavajem skupova sa velikim brojem elemeata, koji su jedorodi u odosu a jedo ili više zajedičkih kvalitatitvih ili kvatitativih svojstava. Kako
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =
x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
(Hi-kvadrat test) r (f i f ti ) 2 H = f ti. i=1
χ 2 test (Hi-kvadrat test) Jedan od prvih statističkih testova je χ 2 -test. Predložio ga je K. Pearson 900. godine, pa je poznat i pod nazivom Pearsonov test. χ 2 test je neparametarski test. Pomoću χ
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
4 Funkcije. 4.1 Pojam funkcije
4 Funkcije 4.1 Pojam unkcije Neka su i neprazni skupovi i pravilo koje svakom elementu skupa pridružuje točno jedan element skupa. Tada se uredena trojka (,, ) naziva preslikavanje ili unkcija sa skupa
Statistika. primjeri i zadaci. Ante Mimica, Marina Ninčević. 30. kolovoza 2010.
Statistika primjeri i zadaci Ante Mimica, Marina Ninčević 3. kolovoza. Sadržaj Opisna statistika 5. Zadaci za vježbu................................ 4 Neprekidne slučajne varijable 47. Normalna distribucija..............................
2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos
. KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA
Geodetski akultet dr s J Beba-Brkić Predavaja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA Teoremi koje ćemo avesti u ovom poglavlju su osovi teoremi koji osiguravaju ispravost primjea diereijalog
Linearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Vjerojatnost i matematička statistika
Vjerojatnost i matematička statistika Ante Mimica Poslijediplomski specijalistički studij aktuarske matematike 29. siječnja 2016. Sadržaj kolegija 1. Opisna analiza podataka 2. Slučajne varijable 3. Funkcije
Teorem o prostim brojevima
Sveučilište u Rijeci - Odjel za matematiku Preddiplomski sveučiliši studij Matematika Zlatko Durmiš Teorem o prostim brojevima Završi rad Rijeka, 22. Sveučilište u Rijeci - Odjel za matematiku Preddiplomski
Univerzitet u Sarajevu Građevinski fakultet Katedra za matematiku, programiranje, nacrtnu geometriju i fiziku
Uiverzitet u Sarajevu Građeviski fakultet Katedra za matematiku, programiraje, acrtu geometriju i fiziku Ispita pitaja za drugi parc. ispit iz teor. osova predmeta «VJEROVATNOĆA I STATISTIKA» Akademska
6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom
6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Uvod u teoriju brojeva
Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)
odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa
.vježba iz Terodiaike rješeja zadataka 1. Zadatak Kopresor usisava 0,5 kg/s zraka tlaka 1 bar i 0 o C, tlači ga i istiskuje u eizolirai tlači cjevovod. Na ulazo presjeku usise cijevi brzia je 15 /s. Izlazi
KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr
KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,