MATEMATIČKA ANALIZA II

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "MATEMATIČKA ANALIZA II"

Transcript

1 MATEMATIČKA ANALIZA II primjeri i zadaci Ilja Gogić, Ate Mimica 6. siječja.

2

3 Sadržaj Derivacija 5. Tehika deriviraja Derivacija iverzih i implicito zadaih fukcija Derivacije višeg reda Tageta i ormala L Hôpitalovo pravilo Neprekidost i derivabilost Pad i rast. Ekstremi Asimptote. Koveksost i kokavost. Ifleksija Isptivaje toka fukcije Itegral 65. Neodredei i odredei itegral Itegrale sume Metoda supstitucije i metoda parcijale itegracije Itegrali racioalih fukcija Itegrali iracioalih fukcija Itegrali trigoometrijskih i hiperbolih fukcija Nepravi itegrali Primjee odredeih itegrala Račuaje površia Račuaje duljie luka krivulje Račuaje volumea i oplošja rotacijskih tijela Red 5 3

4 4 SADRŽAJ 3. Osova svojstva Kriteriji kovergecije reda Leibizov kriterij D Alembertov kriterij Cauchyev kriterij Itegrali kriterij kovergecije reda Usporedi kriterij Redovi potecija i Taylorovi redovi

5 Derivacija. Tehika deriviraja Defiicija. Neka je f : I R fukcija, I R otvorei iterval i c I. Kažemo da je f derivabila u točki c ako postoji i taj limes ocačavamo s f (c). Još se koristi i Leibizova ozaka d y d. f() f(c) lim c c Zadatak. Koristeći defiiciju, odredite derivaciju fukcija: (a) f() α cost. (b) f() (c) f() (d) f() cos Rješeje. (a) f f() f(c) α α (c) lim lim c c c c lim c c (b) f f() f(c) c (c) lim lim c c c c lim c (c) f f() f(c) (c) lim lim c c c c c lim c c c, c 5

6 6. DERIVACIJA (d) f (c) lim c f() f(c) c lim c cos cosc c si +c lim c c si c si c Zadatak. Nadite primjer fukcije koja ije derivabila. Rješeje. Neka je f(). Limes f() f() lim lim, e postoji, jer se limesi slijeva i zdesa u razlikuju: lim lim + lim, lim +. Vrijede sljedeća pravila deriviraja: (αf + βg) αf + βg U Leibizovoj otaciji gorja pravila glase: (f g) f g + f g ( ) f f g f g g g d u (αu + βv) αd d d u (u v) d + β d v d d v + u d v d d u d (u v ) v u d v d v Zadatak.3 Derivirajte sljedeće fukcije: (a) f() (b) f() a6 + b a + b, a, b R, a + b

7 . DERIVACIJA 7 (c) f() 3 (d) f() (e) f() (f) f() si + cos si cos (g) f() e arcsi (h) f() arctg + arcctg (i) f() (j) f() arcsi Arsh Rješeje. (a) f () (b) f () 6a5 a + b (c) f () 3 (d) f () /3 5 3/ 3 4 (e) f () ( 5 + 5) (f) f () (si cos) (g) f () e arcsi + (h) f () (i) f () l + e (j) f () Arsh + arcsi +

8 8. DERIVACIJA Derivacija kompozicije fukcija Teorem. Neka su I, J R otvorei itervali i eka su f : I R i g: J R fukcije takve da je f(i) J. Ako je f derivabila u c I i g derivabila u d f(c) J, oda je g f derivabila u c i vrijedi (g f) (c) g (d) f (c). U Lebizovoj otaciji: d y d d y d u d u d. ( ) Primjer. Derivirajmo fukciju f(). 5 Prikažimo f kao f g h, gdje je h() + 3 h () 5 5 g() 8 g () 8 7. Tada je f () g (h()) h () 8h() ( ) Primjer. Derivirajmo fukciju f() e si. Prikažimo f kao f l g h, gdje je h() si h () cos g() g (), l() e l () e, Tada je f () (l (g h)) () l ((g h)()) (h l) () l ((g h)()) h (l()) l () e si si cos e si si.

9 . DERIVACIJA 9 Primjer. Derivirajmo fukciju f : R \ {} R, f() l. Vrijedi > f() l f (), < f() l( ) f () ( ) pa je f (). Zadatak.4 Koristeći pravilo za derivaciju kompozicije fukcija (chai rule), derivirajte sljedeće fukcije: (a) f() ctg (b) f() + arcsi (c) f() e + (d) f() 3 e + + l 5 (e) f() 5 (f) f() log si (g) f() ( + ) (h) f() l l (3 ) (i) f() arccose (j) f() + (k) f() l ( + e ) l ( + e + ) (l) f() l Rješeje. (a) f () ( )5 ( + ) 3 si ctg (b) f () ( )( + arcsi )

10 . DERIVACIJA (c) f () ( + )e + ( + )e (d) f () e l 3 3 (e + ) + 5 l4 (e) f () 5 l 5 (f) f () tg l ( ) + (g) f () ( ) (h) f () (i) f () e e (j) f () (k) f () (l) f () 4 (3 ) l(3 ) + + e + ( )( + ) Logaritamsko deriviraje Fukciju oblika y() u() v(), gdje je u() > možemo derivirati a sljedeći ači: y() u() v() / l l y() v() l u() / y () y() v () l u() + v() u () u() ( ) y () y() v () l u() + v() u () u() Primjer. Derivirajmo fukciju f(), >. Sjetimo se da je po defiiciji f() e l. Tada je f () e l (l + ) (l + ).

11 . DERIVACIJA Koristeći logaritamsko deriviraje, fukciju možemo derivirati i a sljedeći ači: y() / l l y() l / y () y() l + y () y()(l + ) (l + ). Zadatak.5 Derivirajte sljedeće fukcije pomoću logaritamskog deriviraja: (a) y() (si ) cos, za si > (b) y() 3 e si (c) y(), za > (d) y(), za > ( (e) y() + ) (f) y() ( + )3 4 5 ( 3) Rješeje. (a) (b) y() (si ) cos / l l y() cosl si / y () y() si l si + cos si y () (si ) cos + l si + cos (si ) cos. y() 3 e si / l l y() l 3 + l e + l si / y () y() cos si y () 3 e si ( tg ).

12 . DERIVACIJA (c) y() l y() l y () y() l / l y () ( l ). / (d) y() / l l y() l / y () y() (l + ) l + y () ( (l + ) l + ). (e) ( y() + ) / l ( l y() l + ) / ( y () y() l + ) + ( y () + ) ( ( l + ) ). + (f) y() ( + 4 )3 / l 5 ( 3) l y() 3 l l l 3 / 5 y () y() ( ) 5( 3) y () ( + )3 4 5 ( 3) ( ( ) 5( 3) ).

13 . DERIVACIJA 3 Zadaci za vježbu.6 Derivirajte sljedeće fukcije: (a) f() arcsi (b) f() e (c) f() ( ) 5 arcsi arccos (d) f() si((si ) si ), za si > (e) f() } {{ } korijea + + (f) f() l ( arctg + + arctg ) (g) f() ( ), za > (h) f() (si ) cos + + (si + ) cos (i) f() l cos arcsi.7 Derivirajte sljedeće fukcije: q si +si (a) f() e (b) f() l ( + e + e + e + 4) (c) f() (arcsi ) arctg (d) f() si 3 cos 3 (e) f() l +cos π cos + arcsi l π 3.8 Za koji a R fukcija f() +l l.9 Pokažite da fukcija f() ++l zadovoljava jedakost f () f() a? zadovoljava jedakost f () f()(f() l ).

14 4. DERIVACIJA. Derivacija iverzih i implicito zadaih fukcija Teorem. Neka su I, J R otvorei itervali i eka je f : I J bijekcija, takva da je f eprekida a I i f eprekida a J. Ako je f derivabila u c I i ako je f (c), oda je f derivabila u d f(c) J i (f ) (d) f (c). U Lebizovoj otaciji: d y d d d y. Zadatak. Koristeći teorem o deriviraju iverze fuckije, adite derivaciju fukcija: (a) f() arcsi (b) f() arctg (c) f() l (d) f() Arsh Rješeje. (a) Neka je Tada je g: π, π,, g() si. g :, π, π, g (y) arcsi y pa je po teoremu o derivaciji iverze fukcije (b) Neka je Tada je (f ) (y) f (f (y)) cos (arcsi y) si (arcsi y). y g: π, π R, g() tg. g : R π, π, g (y) arctg y pa je po teoremu o derivaciji iverze fukcije (f ) (y) f (f (y)) cos (arctg y) + tg (arctg y) + y.

15 . DERIVACIJA 5 (c) Neka je Tada je g: R, +, g() e. g :, + R, g (y) ly pa je po teoremu o derivaciji iverze fukcije (d) Neka je Tada je (f ) (y) f (f (y)) e l y y. g: R R, g() sh. g : R R, g (y) Arsh y pa je po teoremu o derivaciji iverze fukcije (f ) (y) f (f (y)) ch (Arsh y) + sh (Arsh y) + y. Zadatak. Zadaa je fukcija f : R R, f() + e. Pokažite da je f ijekcija i izračuajte (f ) ( + l ). Rješeje. f je zbroj dvije strogo rastuće fukcije pa je strogo rastuća iz čega slijedi da je ijekcija. Ako je l, oda je y f() l + pa je po teoremu o derivaciji iverze fukcije (f ) ( + l ) (f ) (y) f () + e + e l 3. Zadatak. Fukcija y y() je zadaa implicito s + y 5. Izračuajte: (a) y (), (b) y (3), ako je y(3) <.

16 6. DERIVACIJA Rješeje. + y 5 + yy y y / d (a) + y() 5 y() ±5 pa je y () y(). (b) y() 5 y(3) ±4 y(3) 4, zbog uvjeta y(3) < pa je y () Zadatak.3 Fukcija y y() je zadaa implicito s Izračuajte y. Rješeje. y + si y. y + si y y + cosyy y cosy / d Zadatak.4 Fukcija y y() je zadaa implicito s y + y 3. Izračuajte y (). Rješeje y + y (y + y) + 3y y y 8y 3 3y 4 / d Iz jedadžbe ademo y() pa je y ().

17 . DERIVACIJA 7 Zadatak.5 Pokažite da fukcija y y() implicito zadaa s arctg y l ( + y ) zadovoljava jedakost y ( y) + y. Rješeje. arctg y l ( + y ) + ( y y ) y + yy + y y ( y) + y / d Zadaci za vježbu.6 Ako je l y y l, izračuajte y ()..7 Ako je y 3 + 3, izračuajte y..8 Izračuajte y () ako je fukcija y y() implicito zadaa jedadžbom (a) (b) l y + y. 3 y 5 + si y 4 + cos y 3 + ch y + y 3e..9 Izračuajte derivaciju fukcije y() implicito zadae (a) jedadžbom ye y e +, u točki, y, (b) jedadžbom y + l y, u točki, y.. Fukcija f : R R zadovoljava e f() + f() e za svaki R. Izračuajte f i f (tj. izrazite ih pomoću f). Specijalo, koliko je f () i f ()?. Fukcija f : R R zadaa je formulom f() : e 3. Pokažite da je f ijekcija i da je + e 8 R f, te odredite (f ) (e 8 + ).

18 8. DERIVACIJA.3 Derivacije višeg reda -tu derivaciju fukcije f ozačavamo s f () ili u Leibizovoj otaciji s d y d. Zadatak. Nadite f () ako je (a) f() ( + ) arctg (b) f() e cos Rješeje. (a) f () arctg + +. (b) f () e si Zadatak.3 Neka je f() ( ) ( + 3) 3. Izračuajte f (6) () i f (7) (). Rješeje. Općeito, za poliom stupja vrijedi g() a + a a + a g () a + ( )a +...a + a g () ( )a + ( )( )a a... g ( ) () ( ) a!a g (k) (), za k +. U ovom slučaju f je poliom 6. stupja i koeficijet uz 6 je 3 pa je f (6) () 6! f (7) ().

19 . DERIVACIJA 9 Zadatak.4 Neka je g: R R dva puta derivabila fukcija takva da je g(), g (), g (). Ako je f() 3 g(), izračuajte f (). Rješeje. f () 3 g() + 3 g () f () 6g() + 6 g () + 3 g () f () 6 g() + 6 g () + 3 g () 7 Zadatak.5 Neka je f() a + b, za a, b R. Odredite f() za N. Rješeje. Dokazat ćemo matematičkom idukcijom da je f () () ( )!a (a + b) +. baza f () a ( )!a. (a+b) (a+b) + korak Pretpostavimo da za eki N vrijedi f () () ( )!a (a + b) +. Tada je po pretpostavci idukcije ( ) ( ) f (+) () (f () ())!a ( )+ ( + )!a +. (a + b) + (a + b) + Matematičkom idukcijom se mogu pokazati i sljedeće formule: (a ) () a l a, za a > (si ) () si( + π ) (cos) () cos( + π ) { sh para (sh ) () ch epara { ch para (ch ) () sh epara ( m ) () m(m ) (m + ) m, za m Z

20 . DERIVACIJA Zadatak.6 Odredite f () () ako je (a) f() l (3 + ) (b) f() + (c) f() (d) f() Rješeje. 3 + (a) f () 3, f () 3,..., f () () ( ) ( )!3 3+ (3+) (3+) (b) f() pa je f () ( ), f () ( ) 3, f () 3 ( ) 4,...,f () () (c) Rastavimo a parcijale razlomke : A + B / ( ) + A( + ) + B( ) + (A + B) + (A B),! ( ) +. odakle dobijemo A + B A B pa je A i B. Sada je ( ) () f () () ( )! ( ) + ( ) () ( + ( ( )! ( + ) ( )! + ) () ( ) + ( + ) + ) (d) Dijelejem polioma 3 + poliomom dobijemo kvocijet + i ostatak 4 + pa je f() 3 + ( + )( )

21 . DERIVACIJA Rastavom a parcijale razlomke dobijemo 4 + A + + B / ( ) 4 + A( + ) + B( ) + (A + B) + (B A), iz čega slijedi A + B 4 B A pa je A 3 i B 3. Dakle, za je ( f () () ) () ( ( )! 3 3 Zadatak.7 Odredite f (9) ako je (a) f() cos 4 + si 4 (b) f() si si si 3 Rješeje. (a) f() (cos +si ) si cos si f (9) () cos( ) 4 + 9π si 4. ( + ) ( ) + ). cos cos (b) f() (si si ) si 3 (cos ( ) cos ( + )) si 3 (cossi 3 cos 3 si 3) (si ( + 3) si ( 3)) si 6 (si 4 + si si 6) pa je ( ( ) f (9) () 4 si 4 + 9π si ( ) + 9π 9 si ( ) 6 + ) 9π (49 cos cos 6 9 cos 6). Za račuaje viših derivacija se poekad koristi Leibizova formula: ( ) (u v) () u (k) v ( k). k k

22 . DERIVACIJA Zadatak.8 Odredite f () () za (a) f() e (b) f() e sh Rješeje. (a) f () () ( e ) () Leibizova formula {( (k) preživi za k,, } ( ) ( ( ) () (e ) ( ) + k ) ( ) () (e ) ( ) + e ( ) + e ( ) + ( ) e ( ( )) ( ) ( ) (k) (e ) ( k) k ( ) ( ) ( ) () (e ) ( ) + e ( ) (b) f() e e e e pa je za 3: f () () ( e ) () Leibizova formula k {( ) (k) preživi za k,, } ( e + e ( ) + 3 e ( ( )). ( ) ( ) (k) (e ) ( k) k e ) Zadatak.9 Odredite f () () za (a) f() 3 si cos (b) f() + Rješeje.

23 . DERIVACIJA 3 (a) f() 3 si f () () (3 si ) () Leibizova formula k ( ) ( 3 ) (k) (si ) ( k) k {( 3 ) (k) preživi za k,,, 3} ( ( 3 si + π ) ( ) + 3 ( )π si + ( ) ( ) ( )π + 6 si + ( ) ) ( )( ) ( 3)π + 6 si + 3 3! Za i dobijemo f () () ( )( ) 3! ( 6 si + ) ( 3)π (b) f () () ( ) () ( + ) Leibizova formula k ( k ) ( + ) (k) (( ) / ) ( k) {( + ) (k) preživi za k, } ( + )(( ) / ) () + (( ) / ) (99) ( ) Izračuajmo (( ) / ) (k) : (( ) / ) (k) ( ) ( ) ( ) (k ) ( ) k ( ) k 3 5 (k ) ( ) k k (k )!! ( ) k k. Dakle, ( ) ( + ) 99!! ( ) + 97!! ( ) 99 97!! ( )

24 4. DERIVACIJA Račuaje derivacija višeg reda pomoću diferecijalih jedakosti Poekad ije teško proaći eku jedostavu diferecijalu jedakost koju fukcija zadovoljava. Zatim se a tu jedakost primijei Leibizov formula. Ovakav ači račuaja se koristi kod račuaja derivacija višeg reda u ekoj uaprijed odredeoj točki, pr. f () (). Zadatak.3 Neka je f() e. Odredite f () (). Rješeje. Proadimo diferecijalu jedakost koju zadovoljava y() f(): y e y e y pa je tražea diferecijala jedakost: y + y. Primijeimo Leibizovu formulu a dobiveu diferecijalu jedakost y + y / ( ), za ( ) y () + () (k) y ( k) k k y () + y ( ) + ( )y ( ) Uvrštavajem u zadju jedakost dobijemo rekurzivu relaciju za y () (): odakle je Imamo dva slučaja k y () () + + ( )y ( ) (), y () () ( )y ( ) (), za. y (k ) (k )y (k 3) () ( (k ))( (k 4))y (k 6) ()... ( (k ))( (k 4)) ( ) y () (), }{{} y () k y (k) (k )y (k ) () ( (k ))( (k 3))y (k 4) ()... ( (k ))( (k 3)) ( ) y () () ( ) k (k )!!. }{{} y()

25 . DERIVACIJA 5 Zadatak.3 Neka je f() arcsi. Odredite f(99) () i f () (). Rješeje. Proadimo diferecijalu jedakost koju zadovoljava y() f(): y arcsi y + y pa je tražea diferecijala jedakost: ( )y + y. Primijeimo Leibizovu formulu a dobiveu diferecijalu jedakost, a zatim uvrstimo : ( )y + y / ( ), za ( ) ( ) ( ) (k) (y ) ( k) k }{{} k y ( k) ( ) k ( k ) () (k) y ( k) ( )y () + ( )( )y ( ) ( )( ) + ( )y ( ) y ( ) + ( )y ( ) / y () () ( )( )y ( ) () ( )y ( ) (). Dakle, vrijedi rekurziva relacija: y () () ( ) y ( ) (), za. Račuamo: 99 y (99) (99 ) y (97) () (99 ) (97 ) y (95) ()... (99 ) (97 ) (3 ) y () () (98!!), }{{} y () y () ( ) y (98) () ( ) (98 ) y (96) ()... ( ) (98 ) ( ) y () (). }{{} y()

26 6. DERIVACIJA Zadaci za vježbu.3 Dokažite da fukcija y() e5 + e zadovoljava jedakost:.33 (a) Odredite f (8) za f(). (b) Odredite f (5) za f() l. (c) Odredite f (5) za f() l. (b) Odredite f za f() 4. y 3y y. (b) Odredite f za f() (si (l ) + cos (l ))..34 (a) Pokažite da fukcija y C cos + C si, gdje su C i C reale kostate zadovoljava diferecijalu jedadžbu: y + y. (b) Pokažite da fukcija y C ch + C sh, gdje su C i C reale kostate zadovoljava diferecijalu jedadžbu: y y..35 Dokažite Leibizovu formulu. (Uputa: matematičkom idukcijom po N.).36 Neka je f() 3 sh. Odredite f () ()..37 Neka je f() 3 +. Odredite f () ()..38 Neka je y() arcsi. Odredite y () (). (Uputa: ( )y y.).39 Neka je y() cos (3 arcsi ). Odredite y () (). (Uputa: ( )y y +9y.).4 Izračuajte f () () i f () () ako je fukcija f zadaa formulom: (a) f() ( si ) 3 (b) f() Arsh (c) f() 3 3 (d) f() e arctg

27 . DERIVACIJA 7 (e) f() 3 ( ).4 Neka je f(). Dokažite: f() + f ()! + f ()!.4 Fukcija P : R R zadaa je formulom + + f() ()!. P() e (e ) (6) Dokažite da je P poliom, odredite mu stupaj i vodeći koeficijet..43 Dokažite da za svaki N i svaku puta derivabilu fukciju f vrijedi jedakost ( ( f ) ) () ( ( ) ) + f(). (Uputa: matematičkom idukcijom po N.)

28 8. DERIVACIJA.4 Tageta i ormala Ako fukcija f ima derivaciju u točki, oda jedadžbe tagete i ormale a graf fukcije f u točki (, y ) (, f( )) glase: t.....y y f ( )( ).....y y f ( ) ( ) Zadatak.44 Točkom T(, ) povucite tagetu a krivulju y 4. Rješeje. Ozačimo diralište s D(, y ) D(, 4 ). Tada je jedadžba tagete t..... y 3 43 ( ). Iz uvjeta T t slijedi odakle dobijemo 4 43 ( ), y 4 ili Stoga imamo dvije tagete kroz točku T: 8 3, y 4 ( 8 3) 4. t.....y t.....y 4 ( ) ( ) Zadatak.45 Dokažite da se tagete a krivulju y povučee u točkama s ordiatom sijeku u ishodištu.

29 . DERIVACIJA 9 Rješeje. Diralište je točka D(, ). Iz uvjeta D Γ f slijedi ili. Izračuamo y 6 (3 + ) i dobijemo jedadžbe tageti: t.....y y ()( ) y t.....y y ( )( + ) y odakle vidimo da se t i t sijeku u ishodištu. Zadatak.46 U proizvoljoj točki krivulje y a l a + a a a a povučea je tageta. Dokažite da odsječak tagete izmedu osi ordiata i točke dirališta ima kostatu duljiu i odredite ju. Rješeje. Ozačimo diralište s D(, y ). Derivacija y je pa je jedadžba tagete y a t y y a ( ). Tageta siječe os ordiatu u točki T(, y + a ) pa odsječak tagete izmedu osi ordiata i točke dirališta ima duljiu d(d, T) ( ) + (y (y + a )) a, koja je kostata.

30 3. DERIVACIJA Zadatak.47 Odredite jedadžbu tagete i ormale u točki T(, ) a krivulju implicito zadau jedadžbom 5 + y 5 y. Rješeje. Primijetimo da je T Γ f. Implicitim derivirajem dobijemo derivaciju: pa je y () y y 54 5y 4. Jedadžbe tagete i ormale su t.....y y ()( ) y y ( ) y y () Zadatak.48 Pod kojim se kutem sijeku tagete a kružicu povučee točkom T(4, )? + y + 4 y Rješeje. Neka je ϕ [, π ] kut izmedu tageti. Sjetimo se da je kut izmedu pravaca s koeficijetima smjera k i k da formulom ϕ arctg k k + k k. Implicitim derivirajem dobijemo y + y Neka je D(, y ) diralište. Tada je jedadžba tagete u točki D: t.....y y + y ( ). Iz uvjeta T t i D Γ f dobijemo i y 3 ± 4 5. Dakle: 3 k y ( ) + y k y ( ) + y

31 . DERIVACIJA 3 pa je ϕ arctg k k + k k arctg 4 5. Zadatak.49 Pokažite da se parabole y y + 36 sijeku pod pravim kutem. Rješeje. Kut izmedu krivulja se defiira kao kut izmedu tageti a te krivulje povučeim u točkama presjeka. Odredimo prvo presjek krivulja: Dakle, točke presjeka su y ± 3. T (, 3) i T (, 3). Implicitim derivirajem dobijemo derivacije: y y i y 6 y. U točki T vrijedi: k y () 3 3 i k y () pa je k k odakle zaključujemo da su tagete okomite. Aalogo se izračua za točku T. Dakle, parabole se sijeku pod pravim kutem. Zadatak.5 Za koje N krivulja y arctg () siječe os pod kutem većim od 89? Rješeje. Vrijedi pa je Dakle, y + ϕ arctg y () + y () arctg y () arctg. ϕ > 89 arctg > 89 > tg

32 3. DERIVACIJA Zadatak.5 Uz koji parametar a R krivulja y a dodiruje krivulju y l? Rješeje. Krivulje se dodiruju u ekoj točki ako imaju zajedičku tagetu u toj točki. Neka je D(, y ) diralište. Iz uvjeta da se D alazi a obje krivulje dobijemo y a y l odakle je a l. S druge strae, jer se tagete podudaraju, specijalo koeficijeti smjera moraju biti isti pa je a. Iz gorje dvije jedakosti dobijemo e pa je a l e. Zadatak.5 Odredite kut pod kojim se sijeku krivulje 3 + y 3 + y 3 + Rješeje. Odredimo presjek krivulja: odakle dobijemo jedadžbu 3 + y 3 + y čije je jedo rješeje. Dijeljejem te jedadžbe s dobijemo jedadžbu + + koja ema realih rješeja. Dakle, i y 3 6. Implicitii derivirajem dobijemo y 3 3y i y 3y

33 . DERIVACIJA 33 pa je k y () 3 3 ( 3 6) k y () 3 ( 3 6) Odavde je ϕ arctg Zadatak.53 Nadite zajedičke tagete a krivulje y y 4. arctg (3 3 36). Rješeje. Stavimo f() i g() 4 te ozačimo s D (c, f(c)) i D (d, g(d)) dirališta tageti a krivulje. Jedadžbe tageti su t.....y f (c) + f(c) cf (c) t.....y g (d) + g(d) dg (d) Tagete se moraju podudarati pa mora vrijediti: pa dobijemo sustav odoso f (c) g (d) i f() cf () g(d) dg (d) f (c) g (d) f (c) c 6 d 4 g(d) f(c) d c c 6 d 4d c + 6c 5. d c Rješavajem gorjeg sustava slijedi d, c i d, c, odakle dobijemo tražee tagete: t.....y + t.....y

34 34. DERIVACIJA Zadaci za vježbu.54 Nadite sve pravce koji prolaze kroz ishodište i sijeku hiperbolu y a pod pravim kutem..55 Zadaa je krivulja y 4. Pokažite da su tagete a tu krivulju u točkama presjeka s koordiatim osima paralele..56 Odredite općeitu formulu za jedadžbu tagete a krivulju implicito zadau s ( ) a + (y y ) b..57 Odredite sve vrijedosti parametra b R za koje je pravac y + b tageta krivulje y Na krivulji y + adite točku u kojoj je tageta paralela s osi apscisa..59 Pokažite da se krivulje familija y 4a 4a, a > y 4b + 4b, b > sijeku pod pravim kutem..6 Pokažite da parabola y a( )( ), a, < presijeca os apscisa u dvije točke pod jedakim kutem..6 Pod kojim se kutem sijeku krivulje: (a) y i y, (b) y si i y cos?.6 Uz koje uvjete a koeficijete a, b, c R je os apscisa tageta a krivulju y a + b + c?

35 . DERIVACIJA Nadite pravac koji je tageta a krivulju y u barem dvije točke..64 Daa je krivulja y e. (a) Nadite jedadžbu tagete a tu krivulju u točki s apscisom a >. (b) Što se dogada s tagetom kada a +?.65 Nadite zajedičke tagete a krivulje y y Odredite kut pod kojim se krivulje y y sijeku u prvom kvadratu.

36 36. DERIVACIJA.5 L Hôpitalovo pravilo Teorem. (L Hôpitalovo pravilo) Neka je I R otvorei iterval (koača ili beskoača), c I (može biti i c ± u slučaju beskoačog itervala I) i eka su f, g: I R derivabile fukcije.. Ako je lim f() lim g(), g f () () za sve I i ako postoji lim c c c g () u R, oda vrijedi f() lim c g() lim f () c g ().. Ako je lim f() ±, lim g() ±, g f () () za sve I i ako postoji lim c c c g () u R, oda vrijedi f() lim c g() lim f () c g (). Zadatak.67 Izračuajte (a) lim si (b) lim cos (c) (d) (e) lim + e lim + l ( + e ) lim + + (f) lim arcsi ctg (g) Rješeje. l lim + (a) lim si (b) lim cos ( ) L H cos lim ( ) L H si lim ( ) L H cos lim

37 . DERIVACIJA 37 (c) (d) (e) lim + e lim + ( e ) L H lim + e ( ) L H 5 4 lim lim l ( + e ) ( ) L H e ( lim lim e (f) lim arcsi ctg ( ) lim arcsi tg (g) l ( ) L H lim lim + + ( ) lim + ( ) L H 3 lim ) L H e lim + L H lim Zadatak.68 Može li se primijeiti L Hôpitalovo pravilo a si lim + + si? Rješeje. Ne možemo primijeiti L Hôpitalovo pravilo, jer limes ( + si ) + cos lim lim + ( si ) + cos e postoji, jer je za π + π i y ( + )π + cos lim lim + cos + lim + + cosy cosy lim + +, + ( ) ( ). cos e cos lim Medutim, + si lim + si lim + si + si. Zadatak.69 Izračuajte ( (a) lim si ( (b) lim ) l ( + ) )

38 38. DERIVACIJA (c) lim + (d) lim + (e) lim ( ) cos π (f) lim + ( + ) Rješeje. ( (a) lim si ) si lim si ( ) L H si lim cos + cos + si ( (b) lim l( + ) ) l ( + ) lim l ( + ) ( ) lim ( + ) l ( + ) + ( ) L H lim l lim l y() lim l ( ) lim lim ( ). + Zbog eprekidosti dobijemo cos si + cos ( ) L H lim + l ( + ) + L H lim l ( + ) + + (c) Neka je y(). Tada je l y() l pa je ( lim y() lim + + el y() e lim + ly() e. ) L H lim + + (d) Neka je y(). Tada je l y() l l lim l y() lim + + Zbog eprekidosti dobijemo ( pa je ) L H lim +. lim y() lim + el y() e lim + ly() e. (e) Neka je y() ( ) cos π. Tada je l y() cos π l( ) pa je lim l y() lim cos π l ( ) ( l ( ) ( ) lim cos π ) lim lim cos π ) π lim ctg π cos π ( si π π cos π π + ctg π ( si π) π si π. ( L H ) L H

39 . DERIVACIJA 39 Zbog eprekidosti dobijemo lim y() lim el y() e lim l y() e. (f) Neka je y() ( + ). Tada je l y() l(+ ) l( + ) ( ) L H lim l y() lim lim Zbog eprekidosti dobijemo lim y() lim + + el y() e lim + ly() e. pa je +. Zadatak.7 Izračuajte (a) lim arcsi arctg 3 (b) lim l l( ) (e) Rješeje. e a lim +, N, a > (a) lim arcsi arctg 3 lim + ( ) 3/ 6 (+ ) ( ) L H lim + 3 l( ) ( (b) lim l l( ) ( ) lim l l ( ) lim L H l l lim (c) ( ) L H ) L H lim e a ( ) lim + L H ae a a e a lim L H... lim + +! + l

40 4. DERIVACIJA Zadaci za vježbu.7 Izračuajte l (a) lim ctg (b) lim (c) lim ch cos (d) lim ( cos) ctg.7 Izračuajte ( (a) lim ) l (b) lim 3 4+l (c) (d) l lim +, N lim +.73 Izračuajte (a) (l ), N ( lim cos ) + (b) lim (si ) tg (c) lim + si si l (d) lim si π.74 Izračuajte + arctg (a) lim arcsi si (b) lim

41 . DERIVACIJA 4 (c) lim π (π ) tg, N l ( + ) (d) lim +, N + e cos.75 Može li se primijeiti L Hôpitalovo pravilo a Izračuajte gorji limes. si lim si?.76 Izračuajte ( (a) lim si ) (b) (c) (d) ( π ) lim + arctg l lim + lim + ( + l e ( ( l + ) + ))

42 4. DERIVACIJA.6 Neprekidost i derivabilost Neprekidost fukcije f : I R u točki c otvoreog itervala I R možemo karakterizirati a sljedeće ačie: f je eprekida u c ako i samo ako ima limes u točki c i vrijedi lim f() f(c). c f je eprekida u c ako i samo ako ima limese slijeva i zdesa u točki c i vrijedi lim f() f(c) lim f(). c c+ Zadatak.77 Odredite λ R takav da fukcija f : R R { e f() +, + λ, < bude eprekida. Je li f derivabila a R? Rješeje. Račuamo: Da bi f bila eprekida, mora vrijediti tj. odakle je λ. Račuamo f() f() lim lim + f() f() lim f() lim ( + λ) λ, lim f() lim + + (e + ). lim f() f() lim f(), + λ, lim + e + lim ( ) L H e lim +, iz čega zaključujemo da f() f() lim e postoji pa f ije derivabila u.

43 . DERIVACIJA 43 Zadatak.78 Dodefiirajte fukciju f u (ako je moguće) tako da dobijete eprekidu fukciju a, +, ako je Rješeje. (a) f() ( + )α, α, (b) f(). (a) Da bi f bila eprekida, mora vrijediti: ( + ) α f() lim f() lim pa defiiramo f() : α. (b) Račuamo: lim f() lim lim f() lim + + ( ) L H α( + ) α lim, pa vidimo da lim f() e postoji pa f e može biti i eprekida u. Defiicija. Neka je k N. Fukcija f je klase C k a otvoreom itervalu I R ako f (k) postoji a I eprekida je a I. Pišemo f C k (I). Napomea. Vrijedi: f derivabila u c f eprekida u c α Zadatak.79 Neka je f : R R { f() Ispitajte: π 4 arctg, sg +, >. (a) eprekidost fukcije f, (b) diferecijabilost fukcije f. Je li f klase C tamo gdje je diferecijabila? Rješeje. f() π 4 +, < arctg, π 4 >.

44 44. DERIVACIJA (a) f je eprekida a,,, i, +. Za vrijedi ( lim f() lim π 4 + ) π 4, pa f ima prekid u. Za vrijedi pa je lim f() lim arctg π lim f() lim lim f() lim + + odakle slijedi da je f eprekida u. arctg π 4, ( π 4 + ) π 4 lim f() lim f() π + 4 f(), Dakle, f je eprekida a,, +. (b), f() arctg f () +, f() π 4 + f (), + f() π 4 + f () u toj točki f ije eprekida pa e može biti i derivabila f() f() arctg π 4 lim lim π f() f() lim lim + π ( ) L H lim +, f je derivabila u i f (). Dakle, f je derivabila a,, + i, < f (), +., Da bi provjerili je li f C (,, + ), dovoljo je provjeriti da je f eprekida fukcija a,, + : f je eprekida a,,, i, +.

45 . DERIVACIJA 45 Za vrijedi lim f () lim lim f () lim + + f () +, pa je f eprekida u. Dakle, f C (,, + ). Zadatak.8 Postoje li a, b R takvi da je f C (R) ako je f() {, a + b, <? Rješeje. Da bi f bila eprekida a R treba vrijediti: lim f() f( ) lim f() + lim f() f() lim f(), + odakle slijedi a + b. f će biti derivabila a R ako vrijedi: f() f( ) lim + lim f() f( ) + f() f( ) lim + + lim + f() f( ), + odakle dobijemo (koristeći uvjet a+b ) da mora vrijediti a i tada je f ( ) i f (). Sada iz a + b a dobijemo a i b 3. Pokažimo da je f C (R). Vrijedi:, f (),,,

46 46. DERIVACIJA odakle se vidi da je f eprekida a R, jer je: lim f () lim, lim f () lim ( ) + + f ( ) i lim f () lim, lim f () lim ( ) + + f (). Zadatak.8 Neka je f() { si,, Dokažite da je f diferecijabila a R. Je li f C (R)?. Rješeje. Za je f () si cos. Još raǔcamo: f() f() lim si jer možemo primijeiti teorem o sedviču a lim si, si kada. Stoga je f derivabila a R i { si f () cos,,. f C (R), jer lim f () a postoji. Npr. za k kπ i y k (k+)π vrijedi lim k + k lim k + y k

47 . DERIVACIJA 47 i lim f( k) lim ( ) k + k + lim f(y k) lim. k + k + Zadatak.8 Ispitajte eprekidost i derivabilost fukcije f() ( ( ) 3 + 6). Rješeje. Fukcija f je eprekida a R kao kompozicija eprekidih fukcija. Vrijedi: ( 5 + 6), < f () ( + 6),. ( 5 + 6), > Ispitajmo derivabilost fukcije f u točkama i : ( ) f() f() ( 5 + 6) 36 lim lim ( ) f() f() ( + 6) 36 lim lim + + L H lim L H lim + ( 5 + 6)( 5) 6 ( + 6)( ) f ije derivabila u f() f() lim lim + f() f() ( + 6) lim lim + ( 5 + 6) 36 ( ) ( ) L H ( + 6)( ) lim L H lim + ( 5 + 6)( 5) f je derivabila u i f (). Dakle, f je derivabila a,, +. Zadatak.83 Neka je f diferecijabila u ekoj okolii točke c i dva puta diferecijabila u c. Dokažite: f(c + h) + f(c h) f(c) lim f (c). h h

48 48. DERIVACIJA Rješeje. f(c + h) + f(c h) f(c) lim h h ( ) L H f (c + h) + f (c h) ( ) lim h h f (c + h) f (c) + f (c) f (c h) h lim lim h [ h f (c + h) f (c) [f (c) + f (c)] f (c). h + f (c h) f (c) h ] Zadatak.84 Riemaova fukcija je fukcija f : R R defiiraa sa, R \ Q f(), m, m Z, N, M( m, )., Dokažite da je f eprekida a R \ Q i da ima prekid u svakoj racioaloj točki. Rješeje. (a) c m, m Z, N, M( m, ) f(c) Uzmimo eki ε > takav da je ε. Tada ( δ > )( δ R \ Q), δ c < δ & f( δ ) f(c) }{{}}{{} ε pa f ima prekid u c. (b) c Uzmimo eki ε > takav da je ε. Tada ( δ > )( δ R \ Q), δ < δ & f( δ ) f() ε }{{}}{{} pa f ima prekid u. (c) c R \ Q Neka je ε > proizvolja. Tada postoji N takav da je ε >. Defiirajmo { m } A : : < c, c +.

49 . DERIVACIJA 49 Tada je A koača skup, jer u itervalu c, c+ ima koačo mogo razlomaka s azivikom iz skupa {,,..., }. Tada je δ : mi{ c p : p A} > i vrijedi m Q, c < δ f() f(c) < ε R \ Q, c < δ f() f(c) < ε Zadatak.85 Ispitajte eprekidost i diferecijabilost Dirichletove fukcije f : R R {, Q f(), Q. Rješeje. Pokažimo da f ima prekid u svakoj točki: (a) c Q Uzmimo ε. Tada (b) c R \ Q ( δ > )( δ R \ Q), δ c < δ & f( δ ) f(c) ε }{{}}{{} Uzmimo ε. Tada ( δ > )( δ Q), δ c < δ & f( δ ) f(c) ε }{{}}{{} Dakle f ije igdje eprekida pa e može biti i diferecijabila. Zadatak.86 Ispitajte eprekidost i diferecijabilost fukcije f : R R {, Q f(), Q. Rješeje. eprekidost Tvrdimo da je f eprekida samo u.

50 5. DERIVACIJA c Neka je ε >. Uzmimo < δ ε. Tada je Q, < δ f() f(c) < δ ε R \ Q, < δ f() f(c) < ε c Q, c Neka je ε c Tada c R \ Q ( δ > )( δ R \ Q), δ c < δ & f( δ ) f(c) c c > c ε Uzmimo ε c 4. Tada ( < δ c )( δ Q), δ c < δ & f( δ ) f(c) δ δ c c δ c }{{} > ε, < c gdje smo iskoristili c c δ + δ δ c c δ. Zadaci za vježbu.87 Odredite λ R takav da fukcija f : R R, < f() λ, +, > bude eprekida. Je li f diferecijabila?.88 Ispitajte eprekidost i derivabilost fukcije f defiirae s { 4 8, 3 f() +, > 3. Je li f C (R)?

51 . DERIVACIJA 5.89 Ispitajte eprekidost fukcije f defiirae a [, + formulom +, f(),. U kojim točkama je f derivabila, a u kojim eprekido derivabila?.9 Neka je f() 3. Dokažite da je f C (R), ali da f () e postoji..9 Neka je f : R R { f() Ispitajte: arctg ( 3), 3 + π sg 3, > (a) eprekidost fukcije f, (b) diferecijabilost fukcije f. Je li f klase C tamo gdje je diferecijabila?.9 Zadaa ja fukcija f : R R, f() { ( a) ( b), a b, iače. Je li f derivabila? Je li f C (R)?.93 Neka je f() { 4 si,,. Dokažite da je f diferecijabila a R. Je li f C (R)? Je li f C (R)? (Odgovori: Da. Ne.).94 Ispitajte eprekidost i derivabilost fukcije.95 Zadaa ja fukcija f : R R, Je li f C (R)? f() f() { + e, < si,.

52 5. DERIVACIJA Ozačimo: f f() f(c) (c) lim c c f + (c) lim c+ f() f(c) c f(c + h) f(c) lim h h lim h + f(c + h) f(c) h, lijeva derivacija fukcije f u točki c, desa derivacija fukcije f u točki c.96 Navedite primjer fukcije f eprekide a [, ] za koju vrijedi Skicirajte je graf i zapišite formulu. f(), f () i f + ()..97 Skicirajte primjer grafa fukcije f eprekide a [, ], koja zadovoljava uvjete f( ), f(), f (), f (), f + () i f ()..98 Neka je f eprekida a a, b te derivabila a a, c i c, b, za eki c a, b. Nadalje, eka postoje lim f () i lim f (). Koristeći L Hôpitalovo pravilo dokažite c c+ tvrdje:. f (c) postoji i vrijedi f (c) lim f (), c. f + (c) postoji i vrijedi f + (c) lim f (). c+ U slučaju da još vrijedi f (c) f + (c), postoji čak f (c) i f je eprekida u c, tj. fukcija f je eprekido derivabila u c..99 Dokažite da za fukciju zadau s { f() si,, e postoji lim f () (iti jedostrai limesi), ali f ima derivaciju u. Dakle, e možemo primijeiti postupak za ispitivaje derivabilosti iz prethodog zadatka.. Je li f defiiraa s derivabila u? f() { ( ) 3, ( + ) 3, >

53 . DERIVACIJA 53. Za odredite f (), ako postoji. f() ( ) 3 U sljedećim zadacima iskoristite sljedeće teoreme: Teorem. (Bolzao-Weierstrass) Neka je f reala fukcija koja je eprekida a segmetu [a, b]. Tada je i f([a, b]) [c, d] segmet. Teorem. (Rolle) Neka je f reala fukcija koja je eprekida a segmetu [a, b], diferecijabila a itervalu a, b i eka je f(a) f(b). Tada postoji c a, b takav da je f (c). Teorem. (Lagrageov teorem sredje vrijedosti) Neka je f reala fukcija koja je eprekida a segmetu [a, b] i diferecijabila a itervalu a, b. Tada postoji c a, b takav da je f(b) f(a) f (c)(b a).. Neka je f : [a, b] [a, b] eprekida fukcija. Pokažite da f ima barem jedu fiksu točku a [a, b], tj. da postoji c [a, b] takav da je f(c) c. [Uputa: Bolzao-Weierstrassov teorem.].3 Ako je f() ( )( )( 3), pokažite da jedadžba f () ima tri reala rješeja i adite itervale u kojima se alaze. [Uputa: Rolleov teorem.].4 Koristeći Rolleov teorem dokažite Teorem. (Cauchyev teorem sredje vrijedosti) Neka su f i g reale fukcije koje su eprekide a segmetu [a, b] i diferecijabile a itervalu a, b. Tada postoji c a, b takav da je (f(b) f(a))g (c) (g(b) g(a))f (c). Specijalo, ako je g(b) g(a) i g (c), tada je f(b) f(a). g(b) g(a) f (c) g (c). [Uputa: Imitirajte dokaz Lagrageovog teorema sredje vrijedosti.]

54 54. DERIVACIJA.5 Neka je f : R R outa derivabila fukcija takva da je f() f () f ( ) (). Pokažite da za svaki R postoji < ϑ < takav da je f() f() (ϑ).! [Uputa: Iskoristite Cauchyev teorem sredje vrijedosti.].6 Koristeći Cauchyev teorem sredje vrijedosti dokažite L Hôpitalovo pravilo: Neka je I R otvorei iterval i c I. Neka su f i g reale fukcije koje su derivabile a I takve da je lim f() lim g(), g (), za sve I \ {c} i da postoji limes c c f () f() lim. Tada postoji lim c g () c g() i vrijedi f() lim c g() lim f () c g ()..7 Pokažite da je Lagrageov teorem sredje vrijedosti specijali slučaj Cauchyevog teorema sredje vrijedosti..8 Koristeći Lagrageov teorem sredje vrijedosti dokažite sljedeće ejedakosti: (a) + < l + (b) y 5 < arctg <, za > ( + ) ( arctg + ) < y, za < < y < y

55 . DERIVACIJA 55.7 Pad i rast. Ekstremi Neka je I R otvorei iterval i f : I R derivabila fukcija. Mootoost fukcije f a itervalu I možemo karakterizirati pomoću derivacije a sljedeći ači: f raste a I f (), I f pada a I f (), I Defiiramo skup stacioarih točaka fukcije f sa S : { I : f () }. Sljedeći kriterij daje karakterizaciju stroge mootoosti: f strogo raste a I f strogo pada a I skup stacioarih točaka S e sadrži iterval i f () >, I \ S skup stacioarih točaka S e sadrži iterval i f () <, I \ S Nuža uvjet za lokali ekstrem je da sljedećim teoremom: Teorem. (Fermat) Ako fukcija f : a, b R ima lokali ekstrem u c a, b i ako je derivabila u c, oda je f (c). Zadatak.9 Pokažite primjerom da obrat u gorjem teoremu e mora vrijediti. Zadatak. Odredite itervale rasta i pada te lokale ekstreme fukcija: (a) f() (b) f() + 6 (c) f() arctg l ( + ) Skicirajte grafove gorjih fukcija. Vrijedi: Teorem. (Bolzao-Weierstrass) Neka je f reala fukcija koja je eprekida a segmetu [a, b]. Tada je i f([a, b]) [c, d] segmet. Dakle, ako je fukcija eprekida a segmetu, oda oa a tom segmetu postiže miimum i maksimum.

56 56. DERIVACIJA Zadatak. Odredite broj realih rješeja svake od sljedećih jedadžbi: (a) , (b) + cos 5 Neka je f : [a, b] R eprekida fukcija. Za toǩu c [a, b] kažemo da je kritiča točka ako vrijedi ešto od sljedećeg: f ije derivabila u c f je derivabila u c i f (c) c a ili c b Zadatak. Odredite globale ekstreme fukcije f : [ 3, 3] R, f() 4. Zadatak.3 Neka je f() Odredite f([ 5, ]). Zadatak.4 Odredite sliku fukcija: (a) f : [, ] R, f() /3 ( ) /3 (b) f : [, ] R, f() e Zadatak.5 U ovisosti o parametru a R odredite broj ultočaka fukcije f() l a. Zadatak.6 Dokažite ejedakosti: (a) 3 3 < si <, za > (b) < l ( + ) <, za > (c) l ( + e ) + arctg e < π, za > Zadatak.7 Žica duljie l > je presječea a dva dijela. Od jedog dijela se savije kružica, a od drugog rub kvadrata. Kako treba presjeći žicu da zbroj povrsia kruga i kvadrata bude miimala? Zadatak.8 Dva hodika širie 3 cm i 35 cm se sijeku pod pravim kutem. Odredite ajveću duljiu takog esavitljivog štapa koji se može preijeti iz jedog hodika u drugi. Zadatak.9 U krug radijusa cm upišite jedakokrači trokut maksimale površie.

57 . DERIVACIJA 57 Zadaci za vježbu. Odredite itervale rasta i pada te lokale ekstreme fukcije zadae formulom: (a) f() + 4, (b) f() l( ) arctg( 3).. Odredite sliku fukcija: (a) f : [, 5 ] R, f() (b) f : [ 5, 5] R, f() U ovisosti o parametru a R odredite broj ultočaka fukcije.3 Dokažite ejedakosti: f() e a. (a) tg > + 3 3, za svaki < < π (b) arctg l ( + ), za svaki > (c) l > ( ), za svaki > + (d) 5 + 6, za svaki >, 5 (e) arctg > arcsi, za svaki >, + (f) l b a < b a, za svake < a < b, ab (g) ( si + )8 3 + ( ) cos , za svaki, π si cos..4 Odredite globale ekstreme fukcije: (a) f : [, ] R, f() e +6+, (b) f : [, 5] R, f() l

58 58. DERIVACIJA.5 Rastavite broj a dva eegativa pribrojika tako da im zbroj korijea bude ajveći..6 U polukružicu polumjera upisa je trapez čija osovica je promjer polukružice. Odredite kut uz osovicu trapeza tako da površia trapeza bude ajveća..7 Na krivulji y ch adite točku ajbližu pravcu y U zemlji MathLad davo je uvede koordiati sustav. Na obali rijeke y alazi se grad A(, ), a dalje od obale je grad C(, ). Odredite a kojem mjestu treba izgraditi pristaište B(b, ), b da bi trasport od A do C preko B bio ajjeftiiji. Pritom je još pozato da je cijea trasporta kopom dva puta veća ego cijea trasporta rijekom..9 Odredite broj realih rješeja jedadžbe ( 3)e a (u ovisosti o parametru a R)..3 Na krivulju y, > povucite tagetu takvu da površia pravokutog trokuta omedeog tom tagetom i koordiatim osima bude miimala. Kolika je ajmaja vrijedost te površie?.3 U elipsu b + a y a b upišite pravokutik ajveće površie..3 Tageta elipse b + a y a b siječe koordiate osi u točkama A i B. Pokažite da je AB a + b..33 U kuglu radijusa cm upišite stožac maksimalog volumea..34 Odredite a R takav da miumum fukcije f() 4 + 4a + a a a segmetu [, ] bude..35 Iz kruga je izreza kruži isječak sa središjim kutem α. Odaberite kut α tako da volume stošca, čiji se plašt dobije savijajem izrezaog dijela bude ajveći..36 U kocku duljie straice a upišite valjak maksimalog volumea, tako da mu prostora dijagoala kocke prolazi središtem..37 (a) Pokažite da za > vrijedi α α + α, kada je < α < α α + α, kada je α < ili α > (b) Koristeći (a) dokažite Yougove ejedakosti:

59 . DERIVACIJA 59 Za a, b > i p, q,, p + q vrijedi: a /p b /q a p + b, kada je p > q a /p b /q a p + b, kada je p < q.38 (Sellov zako loma svjetlosti) Po tzv. Fermatovom pricipu zraka svjetlosti od jede do druge točke putuje tako da je vrijeme putovaja ajmaje moguće. Ako eki medij ima istu strukturu u svakom svom dijelu, oda je putaja zrake svjetlosti pravac. Pretpostavite da imate dva takva medija, kao a sljedećoj slici: A c c α α A Ako su brzie svjetolsti u tim medijima c i c, pokažite da vrijedi Sellov zako: si α si α c c..39 Posuda oblika valjka je postavljea a ravu površiu. Na ekoj visii je apravlje otvor iz kojeg istječe mlaz vode. Odredite visiu a koju treba staviti otvor tako da mlaz dostige ajveći domet, ako zate da je prema Torricellijevom zakou brzia kojom voda istječe daa fomulom gh, gdje je h visia vode izad otvora. (g 9.8m/s ).4 Poliom P stupja s realim koeficijetima zadovoljava P() za svaki R. Dokažite da tada vrijedi i P() + P () + P () P () () za svaki R. [Uputa: Ozačimo lijevu strau s f(). Primijetite da je f() P() + f ().]

60 6. DERIVACIJA.8 Asimptote. Koveksost i kokavost. Ifleksija Pravac y b je horizotala asimptota fukcije f ako je lim f() b ili lim f() b. + Pravac y a + b je kosa asimptota fukcije f ako je Tada je lim (f() (a + b)) ili lim f() a lim ± (f() (a + b)). + i b lim (f() a). ± Ako je a, vidimo da je kosa asimptota zapravo horizotala asimptota. Pravac a je vertikala asimptota fukcije f ako je lim f() + ili lim f() +. a a+ Zadatak.4 Odredite asimptote fukcija (a) f() e (b) f() (c) f() e Neka je I R otvorei iterval i ekaje f : I R fukcija. Kažemo da je f (strogo) koveksa ako vrijedi f(( λ) + λ ) (<) ( λ)f( ) + λf( ), za sve, I, λ [, ]. f (strogo) kokava ako vrijedi f(( λ) + λ ) (>) ( λ)f( ) + λf( ), za sve, I, λ [, ]. Koveksost i kokavost možemo karakterizirati a sljedeći ači: Neka je f : I R dva puta derivabila fukcija a I. Vrijedi f je (strogo) koveksa a I f () (>), za sve I.

61 . DERIVACIJA 6 f je (strogo) kokava a I f () (<), za sve I. Točka a I je točka ifleksije fukcije f ako vrijedi ešto od sljedećeg: postoji δ > takav da je f strogo koveksa a a δ, a i strogo kokava a a, a + δ postoji δ > takav da je f strogo kokava a a δ, a i strogo koveksa a a, a + δ Dakle, u slučaju da je f dva puta derivabila fukcija i ako u a f mijeja predzak, oda je u a točka ifleksije. Odavde vidimo da su kadidati za točke ifleksije ultočke fukcije f. Zadatak.4 Odredite itervale koveksosti i kokavosti i točke ifleksije za fukciju f() e. Zadatak.43 Koliko ajviše ultočaka može imati strogo koveksa fukcija? Zadatak.44 Neka je I R otvorei iterval i f : I R koveksa fukcija. Dokažite da za,..., I vrijedi: ( ) f f( ) f( ). Zadatak.45 Dokažite ejedakosti: (a) ( ) p p p, p >,,..., > (b) si α + si β + si γ 3 3, gdje su α, β i γ kutevi trokuta

62 6. DERIVACIJA Zadaci za vježbu.46 Neka je f : I R koveksa fukcija. Pokažite da je f kokava fukcija..47 Odredite itervale koveksosti i kokavosti i točke ifleksije za fukcije (a) f() 4 3 (b) f() e Dokažite da a grafu fukcije f() + postoje tri točke ifleksije i da sve + leže a jedom pravcu. Odredite jedadžbu tog pravca..49 Dokažite ejedakosti: (a) tg + tg tg ( ) (b) tg tg... tg 44 ( ) 44.5 Ako je koveksa fukcija f : R R omedea, oda je f kostata. Dokažite!.5 Dokažite da ako za koveksu fukciju f : R R vrijedi oda je oa kostata. f() lim lim f() +,.5 Neka je f : a, b R koveksa fukcija. (a) Pokažite da za svaki a, b postoje lijeva i desa derivacija: i da vrijedi f () f + (). f f(y) f() () lim y y (b) Koristeći (a) pokažite da je f eprekida fukcija. i f + f(y) f() () lim y + y

63 . DERIVACIJA 63.9 Isptivaje toka fukcije Kod ispitivaja toka fukcije koristimo sljedeći postupak:. Naći prirodo područje defiicije.. Ispitati simetrije fukcije: parost/eparost, periodičost. 3. Ispitati eprekidost fukcije i aći točke prekida, ako postoje. 4. Naći ultočke fukcije i područja stalog predzaka. 5. Naći itervale mootoosti i točke lokalih ekstrema. 6. Naći itervale koveksosti i kokavosti te točke ifleksije. 7. Naći asimptote. 8. Skicirati graf fukcije. Zadatak.53 Ispitajte tok fukcije Zadatak.54 Ispitajte tok fukcije Zadatak.55 Ispitajte tok fukcije Zadatak.56 Ispitajte tok fukcije f() +. f() e. f() l (cos). f() arcsi +.

64 64. DERIVACIJA Zadaci za vježbu.57 Ispitajte tok i skicirajte graf fukcije: f().58 Ispitajte tok i skicirajte graf fukcije: 3 4. f() ( + )e..59 Ispitajte tok i skicirajte graf fukcije: f() l + l..6 Ispitajte tok i skicirajte graf fukcije: f() Ispitajte tok i skicirajte graf fukcije: f().6 Ispitajte tok i skicirajte graf fukcije: + l. f()..63 Ispitajte tok i skicirajte graf fukcije: f() Ispitajte tok i skicirajte graf fukcije: f() + si..65 Ispitajte tok i skicirajte graf fukcije: f() si..66 Ispitajte tok i skicirajte graf fukcije: f() l ( ) 3.

65 Itegral. Neodredei i odredei itegral Defiicija. Neka je I R otvorei iterval i f : I R fukcija. Primitiva fukcija fukcije f je fukcija F : I R takva da je F () f(), za sve I. Primjer. (a) Za f() pr. imamo F() 7. (b) Za f() 5 pr. imamo F() 6 + π. 6 (c) Za f() pr. imamo F() arctg. + Napomea. (a) Ako je F primitiva fukcija od f, oda je i F +C primitiva fukcija od f, za sve C R, jer je (F() + C) F () + f(). (b) Ako su F i G primitive fukcije od f, oda je (G() F()) G () F () f() f(), za sve I pa postoji C R takav da je G() F() C, tj. G() F() + C. Dakle, čim zamo jedu primitivu fukciju F od f, oda zamo sve primitive fukcije i oe su oblika F() + C, za C R Defiicija. Skup {F + C : C R} svih primitivih fukcija od f zovemo eodredei itegral ili atiderivacija od f i taj skup ozačavamo s f() F() + C. 65

66 66. INTEGRAL Zadatak. Izračuajte eodredee itegrale: (a) (b) (c) 5 (d) 4. Rješeje. (a) C (b) (c) (d) l + C 5 5 l 5 + C C Defiicija. Neka je f : [a, b] R ograičea fukcija. Ako je f Riema-itegrabila, oda reali broj b a f() zovemo odredei itegral. Teorem. Neka je I R otorei iterval i f : I R eprekida fukcija. Ako je c I oda je s defiiraa primitiva fukcija od f. F : I R, F() c f(t) dt, I Teorem. Neka je I R otvorei iterval i f : I R eprekida fukcija. Ako je F primitiva fukcija od f, oda za svaki segmet [a, b] I vrijedi Newto-Leibizova formula: b b f() F(b) F(a) : F() a a Primjer. + arctg π ( 4 π ) π 4

67 . INTEGRAL 67 Zadatak. Izračuajte odredee itegrale: (a) π (4 si 3 cos ) (b) ch + sh 8 (c) Rješeje. (a) (b) (c) π 8 (4 si 3 cos ) π 7 ch + sh π π cos π e e e. π ( (7 si cos ) 3) si π (π ) 7 ( ) π 4. (ch sh )(ch + sh ) ch + sh 8 (ch sh ) ( ) Zadatak.3 Izračuajte itegrale: (a) tg (b) π 4 tg (c) + (d) {}. Rješeje. (a) (b) π 4 tg si cos cos cos cos tg (pogadamo primitivu fukciju) l(cos) l(cos )) (l l ) l. π 4 tg +C. (l(cos π 4 ) (c) + (pogadamo primitivu fukciju) l( +) (l l ) l.

68 68. INTEGRAL (d) {} ( ) + + ( ) ( ) ( ) + ( ) (+) + ( ) ( +) ( +) ( ) + ( ) (+) + +( )... Itegrale sume Pretpostavimo da je f : [a, b] R Riema-itegrabila fukcija. Za svako N eka je ( i ) i pripada ekvidistata subdivizija segmeta [a, b], tj. eka je h : b a te i : a + ih, za i. Nadalje, za N i i eka su ξ,i brojevi iz segmeta [ i, i ]. Pripada itegrala suma S fukcije f je oblika S h i f(ξ,i ) b a f(ξ,i ). i Tada je iz itegralih suma (S ) N od f kovergeta i vrijedi lim S b a f(). (.) Poekad je korista i obrati proces. Naime, pretpostavimo da trebamo izračuati limes ekog iza. Ukoliko uspijemo prepozati da su člaovi tog iza u stvari itegrale sume eke (Riema itegrabile) fukcije, tada možemo upotrijebiti formulu (.), kako bismo ašli limes tog iza. Kao ilustraciju avodimo sljedeći zadatak. Zadatak.4 Izračuajte limese: ( (a) lim ) ( (b) lim ). 4

69 . INTEGRAL 69 Rješeje. (a) Najprije primijetimo da je S : ( ) +. Uočimo da je S zapravo doja Darbouova suma fukcije f : [, ] R defiirae formulom f() :, s obzirom a -tu ekvidistatu subdiviziju segmeta [, ] + : < : < : < < : Naime, fukcija f je strogo padajuća a [, ], pa je m i : mi f() f( i ) [ i, i ] + i + i, i. Kako je f strogo padajuća a [, ], oa je i Riema itegrabila a [, ], pa je prema (.) iz (S ) N kovergeta i vrijedi ( lim ) lim S + l( + ) l. (b) Sličo kao u (a) dijelu zadatka, ajprije primijetimo da je S : ( 4 ( ) ) Takoder uočimo da je S zapravo gorja Darbouova suma fukcije f : [, ] R defiirae formulom f() : 4, s obzirom a -tu ekvidistatu subdiviziju segmeta [, ] : < : < : < < : Naime, fukcija f je strogo rastuća a [, ], pa je M i : ma f() f( i ) [ i, i ] 4 i 4 ( i ), i. Kako je f strogo rasuća a [, ] oa je i Riema itegrabila a [, ], pa je prema (.) iz (S ) N kovergeta i vrijedi ( ) lim lim S 4 arcsi π 4 6.

70 7. INTEGRAL Zadaci za vježbu.5 Izračuajte itegrale: + (a) + (b) ( + 5 ) (c) si (d) + si..6 Izračuajte itegrale: (a) 8 ( ) (b) + (c) / / (d)..7 Izračuajte limese: [ (a) lim ( + ) () ] (b) lim α + α α α+, za α.8 Izračuajte limese: [ (a) lim ] [ ] (b) lim Izračuajte limese: (a) lim (b) lim k ( + ) ( + ) ( + ) k + 4k + 5. Izračuajte koristeći itegrale sume. e

71 . INTEGRAL 7. Metoda supstitucije i metoda parcijale itegracije Zadatak. Izračuajte itegrale koristeći metodu supstitucije: (a) ( 3 + 4) 4 (b) l e e +. Rješeje. (a) ( 3 + 4) 4 [ t dt 6 ] t 4 6 t5 dt 3 + C (3 + 4) 5 + C 3 (b) l [ ] e t e e + + e + dt e l e l + 3 ) 3 dt t t 3 ( 3 Zadatak. Izračuajte itegrale: 3 cos (a) (b) 4 (c) + (d) π cos 4 si 3 Rješeje. (e) e (f) π π si + si (g) π + cos. [ cos t (a) (a) dt ] costdt si t + C si + C (b) (c) 3 4 [ t 4 dt 3 5 [ t + t + dt 3 ( ) + + C + ] ] 5 t dt 3 t3/ 5 5 (t ) dt 3 t3 t + C 3

72 7. INTEGRAL (d) π 35 cos 4 si 3 [ t cos dt si π ] ( ) t t 4 ( t 5 ) dt 5 t7 7 (e) [ ] e t e l (t + ) t dt t + dt t t + dt dt t + t arctg t + C e arctg e + C (f) (g) π [ t + si si + si dt si cos π 3 ( ) π π ] epara fukcija a simetričoj domei + cos Zadatak.3 Neka je f : [ a, a] R Riema-itegrabila fukcija. (a) Ako je f epara, dokažite da je a a f(). t dt 3 t3/ (b) Ako je f para, dokažite da je a a f() f(). a Rješeje. (a) Vrijedi a a a a f() [ t a a dt a a f() pa slijedi tvrdja. ] a a a f( t) dt a f(t) dt, odakle je

73 . INTEGRAL 73 (b) a a a f() a f( t) dt + f() + a a f() f() a f(t) dt + [ t a a dt a a f() ] f(). Zadatak.4 Neka je f : R R eprekida periodiča fukcija s periodom τ >. Dokažite da za sve a R vrijedi Rješeje. Stavimo m : a+τ a f() je a mτ < a + τ. Naime, iz ejedakosti τ f(). a τ, gdje je sa ozačea fukcija ajmaje cijelo. Tada < +, R, slijedi a ( a ) a ( a ) τ mτ τ < τ τ τ + τ a + τ pa je a mτ < a + τ. Sada račuamo a+τ a f() mτ a mτ a f() + f() + a+τ mτ a [ ] t τ mτ (m )τ f() dt a + τ a f(t + τ) dt mτ (m )τ (m )τ [ ] s t (m )τ (m )τ ds dt mτ τ τ f(t) dt τ f(s + (m )τ) ds f(). Zadatak.5 Izračuajte itegral: +π ma { si, cos }.

74 74. INTEGRAL Rješeje. Fukcija ma { si, cos } je periodiča s periodom π/ pa je +π π (si π ma { si, cos } ma { si, cos } ( π ) π 4 ma { si, cos } cos + si π 4 cos π π 4 ) ( + ) π 4 Vrijede formule parcijale itegracije: u() v () u()v() u ()v() (.) i b a u() v () u()v() b a b u ()v() a Poekad se gorje formule zapisuju kao u dv uv v du i b a u dv uv b a b v du. a Zadatak.6 Izračuajte itegrale koristeći metodu parcijale itegracije: Rješeje. (a) (b) e l (a) e [ u du dv e v e [ u l du dv v ] (b) ] e l l. + e e ( ) + C l + l

75 . INTEGRAL 75 Zadatak.7 Izračuajte itegrale: (a) l ( + ) (b) π e si (c) l (d) arctg. Rješeje. (a) l ( + ) l + [ u l( + ) du + dv v + ] l ( + ) l + arctg l + π + (b) (c) (d) π e si [ u si du cos dv e v e ] e si [ ] u cos du si dv e v e e π/ e cos e π/ + π e si π π e si eπ/ + [ ] u l du l l dv v [ ] u arctg du arctg + arctg dv v arctg d( ) + arctg l ( + ) + C π π π e cos e si l + C + Napomea. Promotrimo sljedeći primjer [ ] u sh du ch e sh dv e v e e sh e ch [ ] ( ) u ch du sh dv e v e e sh e ch e sh

76 76. INTEGRAL e (sh ch ) + e sh Dakle, imamo e sh e (sh ch ) + e sh. (.3) Ako s lijeve i dese strae gorje jedakosti oduzmemo e sh dobit ćemo da je e (sh ch ), tj. sh ch što je očito kotradikcija. U čemu je problem? Problem je astupio pri doslovoj iterpretaciji formule (3.3). Naime, eka je I otvore iterval i f : I R fukcija koja ima primitivu fukciju F : I R. Neodredei itegral f() fukcije f je po defiiciji klasa ekvivalecije F() + C : [F] fukcije F po relaciji, gdje je defiiraa a skupu D(I) svih derivabilih fukcija a I s G H : G H (G H) ( c R)( I)(G() H() c). Eksplicito, f() : F() + C { F() + c : c R}. Zbog toga bi formulu (3.3) precizije trebali zapisati u sljedećem obliku u()v () (u()v() + C) u ()v(). Dakle, jedakost (.3) je jedakost klasa ekvivalecija (tj. jedakost pripadih skupova), pa jedio što iz je možemo zaključiti je e (sh ch ) + C + C, tj. { e (sh ch ) + c : c R} { c : c R}. Odavde specijalo slijedi da postoji kostata c R takva da je e (sh ch ) c, za sve R. Direktim račuom možemo provjeriti da je to uistiu tako, te da je tražea kosstata c.

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( ) Zadatak (Mariela, gimazija) Nađite derivaciju fukcije f() a + b c + d Rješeje Neka su f(), g(), h() fukcije ezavise varijable, a f (), g (), h () derivacije tih fukcija po Osova pravila deriviraja Derivacija

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Nizovi. Definicija. Niz je funkcija. a: R. Oznake: (a n ) ili a n } Zadatak 2.1 Napišite prvih nekoliko članova nizova zadanih općim članom:

Nizovi. Definicija. Niz je funkcija. a: R. Oznake: (a n ) ili a n } Zadatak 2.1 Napišite prvih nekoliko članova nizova zadanih općim članom: Nizovi Defiicija Niz je fukcija Ozake: (a ) ili a } a: R Zadatak Napišite prvih ekoliko člaova izova zadaih općim člaom: a = a = ( ) (c) a = Zadatak Odredite opće člaove izova: 3 5 7 9 ; 3 7 5 3 ; (c)

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1 Nizovi 5 a = 5 +3+ + 6 a = 3 00 + 00 3 +5 7 a = +)+) ) 3 3 8 a = 3 +3+ + +3 9 a = 3 5 0 a = 43/ ++ 5 3/ +5+ a = + + a = + ) 3 a = + + + 4 a = 3 3 + 3 ) 5 a = +++ 6 a = + ++ 3 a = +)!++)! +3)! a = ) +3

Διαβάστε περισσότερα

MJERA I INTEGRAL završni ispit 4. srpnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

MJERA I INTEGRAL završni ispit 4. srpnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (ukupo 8 bodova) MJERA I INTEGRAL završi ispit 4. srpja 216. (Kjige, bilježice, dodati papiri i kalkulatori isu dozvoljei!) (a) (2 boda) Defiirajte p za ekspoete p [1, +. (b) (6 bodova) Dokažite da

Διαβάστε περισσότερα

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA Geodetski akultet dr s J Beba-Brkić Predavaja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA Teoremi koje ćemo avesti u ovom poglavlju su osovi teoremi koji osiguravaju ispravost primjea diereijalog

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

Izrada Domaće zadaće 4

Izrada Domaće zadaće 4 Uiverzitet u Sarajevu Elektrotehički fakultet Predmet: Ižejerska matematika I Daa: 76006 Izrada Domaće zadaće Zadatak : Izračuajte : si( ) (cos( )) L 0 a) primjeom L'Hospitalovog pravila; b) izravom upotrebom

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

Niz i podniz. Definicija Svaku funkciju a : N S zovemo niz u S. Za n N pišemo a(n) = a n i nazivamo n-tim članom niza.

Niz i podniz. Definicija Svaku funkciju a : N S zovemo niz u S. Za n N pišemo a(n) = a n i nazivamo n-tim članom niza. 2. NIZOVI 1 / 78 Niz i podiz 2 / 78 Niz i podiz Defiicija Svaku fukciju a : N S zovemo iz u S. Za N pišemo a() = a i azivamo -tim člaom iza. Ozaka za iz je (a ) N ili (a ) ili samo (a ). Kodomea iza može

Διαβάστε περισσότερα

12. PRIMJENE DERIVACIJA

12. PRIMJENE DERIVACIJA Geodetski akultet dr. s. J. Beba-Brkić Predavaja iz Matematike. PRIMJENE DERIVACIJA INTERVALI MONOTONOSTI Podsjetimo se što zači da je ukija mootoa a ekom itervalu I ( ab : Neka je : I R I ( ab R. Ako

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Granične vrednosti realnih nizova

Granične vrednosti realnih nizova Graiče vredosti realih izova Fukcija f : N R, gde je N skup prirodih brojeva a R skup realih brojeva, zove se iz realih brojeva ili reala iz. Opšti čla iza f je f(), N, i običo se obeležava sa f, dok se

Διαβάστε περισσότερα

1 Neprekidne funkcije na kompaktima

1 Neprekidne funkcije na kompaktima Neprekide fukcije a kompaktima.. Teorem. Neka je K kompakta podskup metričkog prostora X, a f : X Y eprekido preslikavaje u metrički prostor Y. Tada je slika f(k) kompakta skup u Y..2. Zadatak. Neka su

Διαβάστε περισσότερα

DIFERENCIJALNI RAČUN FUNKCIJA VIŠE VARIJABLI Skica rješenja 1. kolokvija (16. studenog 2015.)

DIFERENCIJALNI RAČUN FUNKCIJA VIŠE VARIJABLI Skica rješenja 1. kolokvija (16. studenog 2015.) DIFERENCIJALNI RAČUN FUNKCIJA VIŠE VARIJABLI Skica rješeja 1. kolokvija (16. studeog 2015.) Zadatak 1 (20 bodova) Neka je fukcija d: R 2 R 2 R daa formulom { x 1 + y d(x, y) = 1, ako je x y, 0, ako je

Διαβάστε περισσότερα

Centralni granični teorem i zakoni velikih brojeva

Centralni granični teorem i zakoni velikih brojeva Poglavlje 8 Cetrali graiči teorem i zakoi velikih brojeva 8.1 Cetrali graiči teorem Lema 8.1 Za 1/ x 1 vrijedi Dokaz: Stavimo log1 + x x x. fx := log1 + x x, x [ 1/, 1]. Očito f0 = 0. Nadalje, po teoremu

Διαβάστε περισσότερα

1 FUNKCIJE. Pretpostavljamo poznavanje prirodnih brojeva N = {1, 2, 3,... },

1 FUNKCIJE. Pretpostavljamo poznavanje prirodnih brojeva N = {1, 2, 3,... }, FUNKCIJE Pretpostavljamo pozavaje prirodih brojeva N = {,, 3,... }, cijelih brojeva Z = {...,,, 0,,,... }, racioalih brojeva Q = { m : m Z, N}. Nećemo defiirati reale brojeve R jer bi as to odvelo previše

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Mjera i integral. bilješke s vježbi ak. god /13. Aleksandar Milivojević

Mjera i integral. bilješke s vježbi ak. god /13. Aleksandar Milivojević Mjera i itegral vježbe bilješke s vježbi ak. god. 202./3. atipkali i uredili Aleksadar Milivojević Saji Ružić Sveučiliste u Zagrebu Prirodoslovo-matematički fakultet Matematički odsjek (skripta e može

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

INŽENJERSKA MATEMATIKA 1. P r e d a v a n j a z a d v a n a e s t u s e d m i c u n a s t a v e (u akademskoj 2009/2010. godini)

INŽENJERSKA MATEMATIKA 1. P r e d a v a n j a z a d v a n a e s t u s e d m i c u n a s t a v e (u akademskoj 2009/2010. godini) INŽENJERSKA MATEMATIKA Tko je a poziciji vlasti o e treba praviti smisla. (Čarska poslovica.) P r e d a v a j a z a d v a a e s t u s e d m i c u a s t a v e (u akademskoj 009/00. godii) 5.9. Primjee diferecijalog

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske funkcije

Trigonometrijske funkcije 9 1. Trigoometrijske fukcije 1.1. Ako je α + β π,izračuaj 1 + tg α)1 + tg β). 4 1.. Izračuaj zbroj log a tg 1 + log a tg +...+ log a tg 89. 1.3. Izračuaj 40 0 si 0 bez uporabe tablica ili račuala. 1.4.

Διαβάστε περισσότερα

2.7 Primjene odredenih integrala

2.7 Primjene odredenih integrala . INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Teorem o prostim brojevima

Teorem o prostim brojevima Sveučilište u Rijeci - Odjel za matematiku Preddiplomski sveučiliši studij Matematika Zlatko Durmiš Teorem o prostim brojevima Završi rad Rijeka, 22. Sveučilište u Rijeci - Odjel za matematiku Preddiplomski

Διαβάστε περισσότερα

Derivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1

Derivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1 Derivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1 Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 2012/13 1 / 45 Definicija derivacije funkcije Neka je funkcija f definirana u okolini točke x 0 i

Διαβάστε περισσότερα

Integral i mjera. Braslav Rabar. 13. lipnja 2007.

Integral i mjera. Braslav Rabar. 13. lipnja 2007. Itegral i mjera Braslav Rabar 13. lipja 2007. Def 1 Neka je X skup tada familiju F podskupova od X zovemo σ-algebra a X ako je X uutra te je zatvorea a komplemetiraje i prebrojive uije tada urede par (X,

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x

Διαβάστε περισσότερα

INŽENJERSKA MATEMATIKA 1. P r e d a v a n j a z a d e s e t u s e d m i c u n a s t a v e (u akademskoj 2009/2010. godini) G L A V A 5

INŽENJERSKA MATEMATIKA 1. P r e d a v a n j a z a d e s e t u s e d m i c u n a s t a v e (u akademskoj 2009/2010. godini) G L A V A 5 INŽENJERSKA MATEMATIKA NOTA BENE Dobro zapamti. Imaj a umu. Ne zaboravi. P r e d a v a j a z a d e s e t u s e d m i c u a s t a v e (u akademskoj 9/. godii) G L A V A 5 DIFERENCIJALNI RAČUN REALNIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

Definicija: Beskonačni niz realnih brojeva je funkcija a : N R. Umjesto zapisa a(1), a(2),,a(n), može se koristiti zapis a 1,

Definicija: Beskonačni niz realnih brojeva je funkcija a : N R. Umjesto zapisa a(1), a(2),,a(n), može se koristiti zapis a 1, Defiicija: Beskoači iz realih brojeva je fukcija a : N R i Umjesto zapisa a(), a(),,a(), može se koristiti zapis a, a,,a, Broj a zove se opći čla iza, a cijeli iz se kratko ozačuje (a ). Niz je : -rastući

Διαβάστε περισσότερα

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1 2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.

Διαβάστε περισσότερα

METODA SEČICE I REGULA FALSI

METODA SEČICE I REGULA FALSI METODA SEČICE I REGULA FALSI Zadatak: Naći ulu fukcije f a itervalu (a,b), odoso aći za koje je f()=0. Rešeje: Prvo, tražimo iterval (a,b) a kome je fukcija eprekida, mootoa i važi: f(a)f(b)

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA II. NLITIČK GEMETRIJ RSTR I. I (Točka. Ravia.) d. sc. Mia Rodić Lipaović 9./. Točka u postou ( ; i, j, k ) Kateijev pavokuti koodiati sustav k i j T T (,, ) oložaj točke u postou je jedoačo odeñe jeim

Διαβάστε περισσότερα

6. poglavlje (korigirano) PRIMJENA DERIVACIJA

6. poglavlje (korigirano) PRIMJENA DERIVACIJA 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) 6 poglavlje (korigirao) PRIMJENA DERIVACIJA U ovom poglavlju: Tageta i ormala Stacioare točke ukcije Tablica mootoosti, ekstremi, koveksost i kokavost, ileksije

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIČKA STATISTIKA

MATEMATIČKA STATISTIKA MATEMATIČKA STATISTIKA Bilješke s predavaja (prof. dr. sc. Miljeko Huzak akademske godie 04./05. Natipkao i uredio: Kristija Kilassa Kvaterik Ova skripta služi samo kao pomoć u praćeju predavaja iz istoimeog

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

MJERA I INTEGRAL. Bilješke s predavanja (Prof. dr. sc. Hrvoje Šikić) akademska godina 2010./2011. Natipkao i uredio: Ivan Krijan

MJERA I INTEGRAL. Bilješke s predavanja (Prof. dr. sc. Hrvoje Šikić) akademska godina 2010./2011. Natipkao i uredio: Ivan Krijan MJERA I INTEGRAL Bilješke s predavaja (Prof. dr. sc. Hrvoje Šikić) akademska godia 2010./2011. Natipkao i uredio: Iva Krija Zagreb, 23. 05. 2011. Sadržaj Sadržaj 1 UVOD 3 2 PRSTEN SKUPOVA 8 3 MJERE NA

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Geodetski akultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 9 GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Granična vrijednost unkcije kad + = = Primjer:, D( )

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

4.1 Elementarne funkcije

4.1 Elementarne funkcije . Elementarne funkcije.. Polinomi Funkcija f : R R zadana formulom f(x) = a n x n + a n x n +... + a x + a 0 gdje je n N 0 te su a n, a n,..., a, a 0 R, zadani brojevi takvi da a n 0 naziva se polinom

Διαβάστε περισσότερα

MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) JMBAG IM I PZIM BOJ BODOVA MJA I INTGAL 2. kolokvij 30. lipnja 2017. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (ukupno 6 bodova) Neka je (, F, µ) prostor mjere i neka je (

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos . KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..

Διαβάστε περισσότερα

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) FORMULE Implicitni oblik jednadžbe pravca A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) Eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili Pravci paralelni s koordinatnim osima - Kada je u općoj jednadžbi

Διαβάστε περισσότερα

( ) δ = δ ε ) tako da vrijedi ( ) Predavanja iz predmeta Matematika za ekonomiste: IV dio

( ) δ = δ ε ) tako da vrijedi ( ) Predavanja iz predmeta Matematika za ekonomiste: IV dio Predavaja iz predmeta Matematika za ekoomiste: IV dio U okviru četvrtog dijela predavaja predviđeo je da studeti savladaju slijedeće programske sadržaje:. Graiča vrijedost fukcije.. Neprekidost fukcije.

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

Procjena parametara. Zadatak 4.1 Neka je X 1, X 2,..., X n slučajni uzorak iz populacije s konačnim očekivanjem µ i varijancom σ 2.

Procjena parametara. Zadatak 4.1 Neka je X 1, X 2,..., X n slučajni uzorak iz populacije s konačnim očekivanjem µ i varijancom σ 2. 4 Procjea parametara Neka je X slučaja varijabla čiju distribuciju proučavamo. Defiicija: Slučaji uzorak duljie za X je iz od ezavisih i jedako distribuiraih slučajih varijabli X 1, X,..., X koje imaju

Διαβάστε περισσότερα

REALNA FUNKCIJA realnom funkcijom n realnih nezavisno-promjenljivih

REALNA FUNKCIJA realnom funkcijom n realnih nezavisno-promjenljivih REALNA FUNKCIJA Fukciju f čiji je skup vrijedosti V podskup skupa R realih brojeva zovemo realom fukcijom. Ako je, pritom, oblast defiisaosti D eki podskup skupa R uređeih -torki realih brojeva, kažemo

Διαβάστε περισσότερα

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

2.6 Nepravi integrali

2.6 Nepravi integrali 66. INTEGRAL.6 Neprvi integrli Definicij. Nek je f : [, R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [,. Ako postoji končn es f() (.4) ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [,

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA. Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

4 Funkcije. 4.1 Pojam funkcije

4 Funkcije. 4.1 Pojam funkcije 4 Funkcije 4.1 Pojam unkcije Neka su i neprazni skupovi i pravilo koje svakom elementu skupa pridružuje točno jedan element skupa. Tada se uredena trojka (,, ) naziva preslikavanje ili unkcija sa skupa

Διαβάστε περισσότερα

16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum

16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum 16 Lokalni ekstremi Važna primjena Taylorovog teorema odnosi se na analizu lokalnih ekstrema (minimuma odnosno maksimuma) relanih funkcija (više varijabli). Za n = 1 i f : a,b R ako funkcija ima lokalni

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

4. DERIVACIJA FUNKCIJE 1 / 115

4. DERIVACIJA FUNKCIJE 1 / 115 4. DERIVACIJA FUNKCIJE 1 / 115 2 / 115 Motivacija: aproksimacija funkcije, problemi brzine i tangente Motivacija: aproksimacija funkcije, problemi brzine i tangente Povijesno su dva po prirodi različita

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz Osnova matematike

Zadaci iz Osnova matematike Zadaci iz Osnova matematike 1. Riješiti po istinitosnoj vrijednosti iskaza p, q, r jednačinu τ(p ( q r)) =.. Odrediti sve neekvivalentne iskazne formule F = F (p, q) za koje je iskazna formula p q p F

Διαβάστε περισσότερα

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom: Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1 Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u teoriju brojeva

Uvod u teoriju brojeva Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)

Διαβάστε περισσότερα