I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 2

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 2"

Transcript

1 I N Ž E N J E R S K A M A E M A I K A P r e d v j G L A V A 8 OURIEROVI REDOVI, OURIEROVI INEGRALI I OURIEROVA RANSORMACIJA 8.. U v o d m cresc eudo. [Gs rse šrejem.] Lsk posovc ourerov red je jed od jvžjh z rješvje očh prcjh derecjh jedč. U ovom pogvju gsk će žejerskm ekm drugm prkčm prmjem ourerovog red, e jegovoj prmje pr rješvju derecjh jedč. ko, pr., u spvju oso deermsčkh sg kors se hrmojsk z koj m z cj d prkže sg u domeu učesos, zsv se eorj ourerovh redov ourerove rsormcje. Z perodče sge se prmjejuje z pomoću ourerovh redov, z perodče ourerov rsormcj. eorj ourerovog red je revo kompcr, zo je jegov prmje dsve jedosv. Jed od predos ourerovog rzvoj u odosu druge rzvoje pr. popu yorovog, jese mogućos rzvoj dskourh ukcj. Lureov redov redov poecj e mogu ops dskouee koj se pojvjuju pr. kod kvdrog v koj se česo pojvjuje u eekročkm krugovm u kojm se pojvjuju ošr pusev sruje po, koj je /do perodčos/ der recjm: z,, h z, zupčsog v koj je /do perodčos/ der recjm :,, z, ]. z Je-Bpse Joseph ourer , rcusk zčr memčr, uveo je u zu ourerov red ourerov egr - prkz ukcje u ermm rgoomerjskh ukcj. okom vreme rzvje je hrmojsk z ko smos eorj psrkh ourerovh redov ourerovh egr, sprv vez z proučvje ukcj ksčm geomerjskm ojekm ko šo su ser eukdsk prosor. J. B. J. ourer je 87. gode u rcuskoj kdemj uk podo Memor, čj će ksje ojvje verzj u Przu 8., u Čkgu 95. gode ozč prekrecu u rzvoju memčke zke jee prmjee u mogm osm učm osm; u kom je, zmeđu osog, zo vrdju d se mje vše prozvoj ukcj kočom ervu može rzv ko sum ere ukcje red sus ok c s jeduž posmrog erv. vrdj je š oprvdu sumju kdemk. Nme, u smsu kovergecje po čkm j. u smsu oče kovergecje vrdj je č u ks eprekdh ukcj, jer je 876. gode Du Bos Reymod kosruso prmjer eprekde ukcje čj ourerov red dvergr u jeoj čk eprekdos. Iče, pomemo d je prrod zkh eome jž dej ukcje ko operor zv. dsrucje.

2 U om prvcu, ourer je vršo svoj prv spvj reoj ukcj y jede ree promjejve zdoj ormuom,, y 4 3,. 4 ukcj je perodč, se može produž do perodčke ukcje ko se posv zhjev: y + k y, k =,,... O je po djeovm eprekd, m prv zvod y' = 3 svugdje osm u čkm,,... ourerov red e ukcje je red kosus y = cos cos cos 5... koj koverg predsvj u ukcju u svkoj od čk jee 3 5 eprekdos, u čkm prekd je y, y. 4 4 Proemk u vez s ourerovm redovm jko je opšr mog odgovor pojed pj su još uvjek prođe. Je Bpse Joseph ourer /Auerre, Bourgoge/ /Prz/ Idej ourerovh redov je prozvoju perodču ukcju j. ukcju koj je zd ekom osovom ervu, je ok cjeom skupu reh rojev dojemo "jepjejem" kopj e ukcje jedu uz drugu u o smjer zps ko zr susod rzčh mpud rekvecj koje je kše zr jer su svojsv susod doro poz. Npr. ko je sk eekroske gusoće ekog mgrog jedodmezoog krs, možemo je pokuš do pomoću dućh susod redom rekvecj, 3 5 rzčh mpud:

3 Kd seremo e r susode dojemo crve grk sjedećoj sc koj je očgedo dos dor proksmcj poze ske. Ako žemo zrču mpude poree z susode pojede rekvecje, o možemo uč pomoću ormu z koecjee ourerovog red. Dojemo grk ovsos mpud o rekvecj zv. spekr Vse zd pojedh rojev rekvecj su mpude susode e rekvecje poree z dovje proksmcje poze ukcje. Npr. zd oj sc vdmo mpudu prve susode 3

4 z prmjer. Nž vrhov ozčvju mpude susode drugh rekvecj koje gore smo uze u ozr, koje reo prroj z dovje još čje ske. ourerov red je prem ome prkz perodče ukcje ko zv. ere komcje sus kosus: cos s. Koecje su mpude kosusod koje se uz jh ze, koje mju ugou rekvecju ω. O se zrčuvju pomoću sjedećh ormu je duž po perod ukcje, j. poove osovog erv cos d =,,,...; s d, =,,... Korseć Euerovu ormuu e cos s uz poešo rču možemo gorju ormuu zps u kompeksom oku s smo jedm zom koecje: ce, gdje kompekse rojeve c rčumo prem ormu: c e d,. Z U z prgušeh s kors se ourerov rsormcj. U, rd se o koecjem ourerovog red z koje zmšjmo d umjeso o prrodom roju ovse o ekoj eprekdoj vrj. Nešo preczje: ko žemo po uzoru zu perodče ukcje pomoću ourerovog red zr eperodču ukcju, zms ćemo d je je perod jko vek, j. d ež u +. o zč d zmsmo d su ugoe rekvecje pojedh susod ω = π/ rzmkue jko mo, j. z ω = π/ koj ež prem u. U om sučju gorj sum preć će u egr, j. do ćemo ω e e d d,. R Iegr uur zgrde desoj sr prehode recje zove se ourerov rsormcj ukcje, u ozc ω. Sog zrz desoj sr gorje recje možemo zps u oku : e d koj zovemo verz ourerov rsormcj jer m govor kko z poze ourerove rsormcje ω zrču pozu ukcju. Dosd smo or pžju kd je ourerov red gorj ourerov egr svro jedk ukcj. o će se dogod uvjek kd o zdovojv ekoko zv. Drcheovh usov ukrko pojedosvjeo: po djeovm re gk, j. derv je egr osovom ervu z rzvoj u red odoso je egr d cjem skupom R z ourerovu rsormcju re koč. U prks sve ukcje s zkom erprecjom perodč s z red; prguše s z egr zdovojvju e usove. 4

5 Ovso o prmje, mmo rze kose u gorjm egrm. ko se pr. u čsoj zc svj / spred o egr, u sgom procesrju em kos pred egrm, je u ekspoecjoj ukcj pod egrom kor πω umjeso ω d. Općeo, umjeso /π spred egr mogu doć o koje dvje kose kojm prozvod zos /π. ourerov rsormcj u djjem: m z dorh memčkh svojsv, od kojh mog mju zku, j. prkču erprecju. Iskmo ek: eros: zr ukcj je zr jhovh ; prozvod ukcje s kosom je e ukcje pomože kosom. pomk u prosoru vremeu: ko sg ks prosoro vremesk ovso o erprecj vrje z zos, kve "pomkue" ukcje jedk je poze ukcje pomožeoj s korom ep - ω. smerčos: ko shvmo ko pozu ukcju rčumo jeu dke od, dojemo pozu ukcju zrčuu u suprooj vrj vrj s mus predzkom pomožeu s odgovrjućom kosom z gorj ok ormu j kor je π. dervcje: ko zmo eke ukcje, jee dervcje je je pomože korom ω. prozvod kovoucj: prozvod ukcj je kovoucj jhovh oro - kovoucje ukcj je prozvod jhovh. Buduć u prks promrmo smo ree ukcje, j. ukcje čje vrjedos su re rojev, pogodo je z koj je usov očgedo kompeksu ukcju d je org e opš kompeks ego re ukcj. j se usov svod određeu smerčos - kžemo: mor hermsk odoso mor vrjed - ω = ω*, gdje je s * ozčeo kompekso kojugrje. Vzueu smerčos možemo uoč s doje ske pozcj vrj u kompeksoj rv: Im ω -ω ω* Re Žemo z svku čku reprezer mpudu zu, o možemo uč pr. pomoću ske u oj ko d mpud ude prkz preko zsćej svjee oje, z oom oje. Npr. jeo ozčv mpudu u, mksmo zsće oj ozčv mksmu mpudu. Crveo ozčv zu, j. ku od, zeeo, pvo 4. Sd pr. jed om jegov zgedju ovko u sred jedodmezo prkz, j. presjek kroz recproč prosor, deso dvodmezo prkz prem gore opsom prvu: 5

6 Dv om jhov zgedju ovko: Ako mmo jedosv mpus kose mpude određeog rjj, pr. rjj mpude, jegov grk je ok - Žemo odred jegov spekr, j. poree rekvecje mpude z proksmrje og mpus susodm, određujemo jegovu. Iegr z decje ko zrčuvj dje j. m ok = s /, 6

7 Ako smo m koč z od N = + mpus gorjeg ok, recmo sv duže, u jedokm rzmcm duže d, umjeso zrčuvj kompcrjeg egr, z pozvj gorje se može ko do og z mpus uzevš u ozr svojsvo eros svojsvo ozrom pomk u vremeu/prosoru poze vrje. Prvo m o svojsvo dje d pojed od h N mpus oj ervu < k d-, k d + > z ek k zmeđu - m : = e -kd s /. Leros povč d z dovje ukupe re sr pojedče z k = -,...,, j. = k e -kd s / = = s / e d e d ++ e -d + e -d e -d = = s / Re- e -+d / - e -d = = s / snd/ / sd/ ko pr. z mpus rup zsou šre s rzmkom dojemo ok Pr rčuju moguće je zjeć rču s kompeksm egrm jer se svk ukcj može rsv zr pre ukcje grk smerč s ozrom y-osu epre grk smerč s ozrom shodše: ko mmo ukcju zdu ormuom, možemo ju zps u oku gdje je = P + N, P = + -/, N = - /. Kosus je pr ukcj, sus je epr ukcj. Iegr epre ukcje po smerčom ervu je u, egr pre ukcje po smerčom ervu jedk je dvosrukom egru se ukcje po desoj poov erv. Produk pre epre ukcje epr ukcj, p uduć je e ω = cos ω + s ω uvršvje u ormuu z dje d je pre ukcje re ukcj, epre ukcje čso mgr ukcj. Ako uzmemo u ozr gorj rsv prozvoje ukcje u ok = P + N sjed d je od gdje je ω= ω ω, ω = P cosωd, ω = N sωd 7

8 eorem o kovoucj kovoucje je produk se pomoću gorjeg č prkz može kođer zoro prkz. Opso, kovoucj dvje ukcje doje se superpozjom jede svkoj pozcj druge može vrjedošću prve u oj čk e srjem svh h superpozcj. Memčk decj kovoucje dvje ukcje g je g u g udu. Kovoucj krug duž je krug pomku po duž duž pomku oko krug. * = Ako zmo duž krug, gorje kovoucje "vjk" doje se ko prozvod h svkoj pozcj: = 8.. Orogo ssem ukcj Oježmo s H skup djemčo eprekdh reh ukcj posmrh segmeu [, ]. Ovj skup če sve eprekde ukcje segmeu [, ] s skjučejem, možd, kočog roj prekd prve vrse kočog roj čk okojvog prekd. Skup H orzuje vekorsk prosor d pojem R, +,. Decj 8... Sredje kvdro odsupje zmeđu ukcj, H dero je ormuom d, = d. 8.. Lko se provjer d je ormuom 8.. der merčk ukcj H, j. d je uređe skup H, d merčk prosor, vodeć rču d je d, = kko je =, [, ] s skjučejem, možd, kočog roj čk. Pr dokzu se može skors ejedkos Bujkovskog: g d d g d, koj vž z ree ukcje jede ree promjejve koje prpdju ks egrh ukcj R[, ]. 8

9 Dke, merčk prosor H je zprvo ormr vekorsk prosor kod kojeg je orm der ormuom d, =, H. Decj 8... Skr prozvod ; ukcj, H dermo ormuom ; = d. Decj Z ukcje, H kžemo d su orogoe segmeu [, ] ko m je skr prozvod jedk u. Decj Z z, H, N 8.. kžemo d je orogo segmeu [, ] ko je, j,, j,,..., j d, j, j,,... Decj Z orogo z d s 8.. kžemo d je oroormr ko svk od jegovh čov m ormu jedku jed, j. =, N. vrdj 8... Svk orogo z može se rsormr u oroormr. 8.. ourerov redov Decj 8... ourerovm redom ukcje H po oroormrom zu H, N 8.. zvmo ukco red ok c c c c 8.. u kojem su koecje c, c,..., c,... der ormuom c = d, N. Ove koecjee zvmo ourerovm koecjem ukcje H po oroormrom zu 8... Iz vedee decje 8... pojm ourerovog red sjed d se ukcj H može prdruž ourerov red ok 8.. po oroormrom zu 8.., šo smočk pšemo c Nvedeo prdružvje e dje m prvo o zkjučvju kovergecje prdružeog ourerovog red ukcj k oj ukcj, ko d je poreo dodo zr pj kovergecje ourerovog red. Npomemo d ko preposvmo d segmeu [, ] vž: = c

10 d pr ome red d desoj sr jekos 8..4 zdovojv usove o egrcj ukcoog red č po č, od možejem jedkos 8..4 s ukcjom, N egrrjem dojee jedkos u grcm, č po č dojemo d c, jer je po preposvc z 8.. oroormr o predsvj ormo oprvdje z č derj ourerovh koecje u prehodoj decj 8... eorem 8... Od svh erh komcj dh s = k kr, N, =,,..., jmje sredje kvdro odsupje od ukcje H m prcj sum ourerovog red ukcje H po oroormrom zu 8... Dokz: Kko je kko je o je d, = d d d d k d kc d k d c d, = Ako sd s dese sre dodmo oduzmemo d c d k, k c +, mmo : k. d, = d + c k c, odvde sjed d d, m jmju vrjedos ko je k = c =,...,, j. kd je jedk oj prcjoj sum ourerovog red ukcje po orormrom zu 8... Posjedc 8... Vž jedkos: d, c c = d Iz jedkos 8..5 sjed d vž ejedkos: Odvde sjed d red c kovergr vž c Nejedkos 8..6 poz je ko Besseov ejedkos d, N. c d Iz kovergecje red c sjed d z c ourerovh koecje kovergr k u. Npomemo d je pore usov z kovergecju red d opš č ež u.

11 Decj 8... Z z ukcj H N 8..7 kžemo d kovergr u sredjem k ukcj H segmeu [, ] ko z > posoj prrod roj N = N kv d je šo je ekvveo s m d d <, z > N,. Deru kovergecju krko ozčvmo u oku:, [, ]. Npomemo d ov kovergecj predsvj specj sučj kovergecje u merčkom prosoru. vrdj 8... Ako z ukcj H N kovergr u sredjem k ukcjm segmeu [, ], od vž =, [, ] s skjučejem, možd, kočog roj čk. Dokz: Zs, čos vrdje 8... sjed z poze ejedkos d ; d ; + d ; decje pojm sredjeg kvdrog odsupj. sr. eorem 8... Ako z ukcj d s 8..7 rvomjero kovergr k ukcj segmeu [, ], od o kovergr u sredjem segmeu [, ]. eorem Pore dovoj usov d ourerov red ukcje H po oroormrom zu 8.. kovergro u sredjem k ukcj segmeu [, ] d je s jedkošću : d, c = gdje su c, c,..., c,... ourerov koecje ukcje po oroormrom ssemu 8... Posjedj jedkos zv se Prsevov jedkos. Dokz: Iz mmo: c d S, = d, N, pr čemu je S prcj sum ourerovog red po ssemu 8... čos eoreme sjed zog m d S, = kko je d = c Zvore oroormr ssem ukcj Decj Z oroormr ssem z H, N kžemo d je zvore u skupu djeomčo eprekdh ukcj H ko ourerov red prozvoje ukcje H po om oroormrom zu kovergr u sredjem k ukcj.

12 Iz de decje eoreme o poreom dovojom usovu z kovergecju u sredjem ourerovog red ukcje H po oroormrom ssemu 8.. sjed čos sjedeće vrdje: vrdj Prsevov jedkos predsvj pore dovoj usov d oroormr ssem d s 8.. o zvore u skupu H. Z zvore oroormr z 8.. vž sjedeć eorem: eorem Ako je ukcj H orogo ukcj u zvoreom ssemu H, N, od je = segmeu [, ] s skjučejem, eveuo, kočog roj čk. eorem Ako ukcje H mju s ourerov red zvoreom oroormrom ssemu, od je = segmeu [, ] s skjučejem, možd, kočo mogo čk. Dokz: Ako ukcje mju s ourerov red, od z S prcjh sum og red kovergr u sredjem k m ukcjm, p čos vrdje sjed z m d, S =, m d, S = ; d ; d ; S + d S ;, N. eorem Ako ourerov red ukcje H po zvoreom oroormrom ssemu 8.. uormo kovergr segmeu [, ] k ukcj, od je jegov sum jedk ukcj, j. c, [, ] s skjučejem, možd, kočog roj čk. Npomemom d eorem dje dovoj usov pr kojem se ukcj H može rzv u ourerov red po ukcjm H zvoreog oroormrog ssem. Vrjed sjedeć eorem : eorem rgoomerjsk ssem ukcj je zvore u skupu djeomčo eprekdh ukcj rgoomerjsk ourerov redov Ukoko su ukcje dere ormuom cos [ + ] + s [ + ],, R, od prpd ukco red zovemo rgoomerjskm redom ukcj zpsujemo g u oku: cos [ + ] + s [ + ]. * Buduć d je s [ + ] cos [ + ], prmjeom Weersrssovog usporedog krerj z redove sjed d rgoomerjsk red * kovergr psouo uormo R, pod usovom d su redov reh rojev psouo koverge. Poseo mjeso među ourerovm redovm zuzmju zv. rgoomerjsk ourerov redov. U mogm proemm zke, hemje, memke d. meće se pje d se perodč ukcj : R R osovog perod prkže u oku rgoomerjskog poom, opšje, rgoomerjskog red. Nek je ukcj perodč s osovm perodom. Svkoj djemčo eprekdoj ukcj posmrom rzmku, u R duže odgovr ourerov red cos s,

13 koj se česo zv rgoomerjsk ourerov red. Brojev, se zovu ourerov koecje u rgoomerjskom ssemu određuju se pomoću sjedećh ormu: cos d, =,,...; d s d, =,,..., Ako je rzmk, smerč oko shodš, odoso ko je, =,, od se u sjedeć dv sučj rčuje ourerovh koecje može zo pojedosv: ko je pr ukcj, j. ko je =, od je / / d / d, p ourerove koecjee možemo rču sjedeć č: / 4 cos d z =,,,... = z =,,...; ko je epr ukcj, j. ko je =, od vrjed d je / / d, p ourerove koecjee možemo rču sjedeć č: = z =,,,... / 4 s d z =,,.... Sčo ko kod yorovog red ukcje ovdje se posvjju dv pj:. D ourerov red ukcje kovergr?. Ako ourerov red kovergr u čk R k roju S, d je od S =, j. d koverge red predsvj ukcju? Proemk s kovergecjom opšh ourerovh redov je jko opšr mog pj još uvjek su d odgovor. Pj.. su rješe sjedećom Drcheovom eoremom. eorem Preposvke z ukcju : [, ] R su zv. Drcheov usov: posoj koč skup A [, ] ko d je eprekd ukcj u svkoj čk skup [, ] \ A. Ukoko je A, od u svkoj čk skup A ukcj m skok prve vrse ; posoj podje sudvzj = <... < < <... < = segme [, ] kočo mogo djeov kv d je ukcj mooo svkom segmeu [, ] =,...,. Zkjučk: ourerov red ukcje kovergr z svk re roj. Nek je S : R R ukcj koju j red der. Ako je eprekd u čk,, od je = S. Ako ukcj m prekd u čk,, od je S =. v N krjevm segme [, ] je S = S =. Ako ukcj je perodč, od se je resrkcj sm ukcj može perodčk produž do ukcje * dere skupu reh rojev. 3

14 Dokzuje se d vrjed sjedeć eorem o kovergecj ourerovog red ukcje o jegovoj povezos s ukcjom, e o vez rgoomerjskh redov s ourerovm redovm. eorem Nek je : R R perodč ukcj s osovm perodom - perodčko prošreje eke druge ukcje koj je der ekom rzmku I u R koče duže. Ako su ukcj je zvod ' djemčo eprekde ukcje odoso, ko je po djeovm gk ukcj rzmku I, od z svk R vrjed: = cos s. Pr ome prehod jedkos vrjed u smsu kovergecje po čkm. Ako je uz vedee usove eoreme ukcj još eprekd skupu R, od je ourerov red kovergr po čkm k R, jer u čkm eprekdos ukcje vrjed : =. Ko eorem eorem dje dovoje usove z rzvoj ukcje u ourerov red. U skdu s vedem u uvodom djeu ovog pogvj, kovergecj ourerovog red k zdoj ukcj odos se šru ksu ukcj, ego šo su ukcje s djemčo eprekdm zvodom. Moguće je kosrus eprekdu ukcju čj ourerov red e kovergr. Lko se dokzuje čjec d ko je perodč ukcj eprekd R ko m djemčo eprekd prv zvod, od je ourerov red rvomjero kovergr k R. Jso je d je rgoomerjsk ourerov red sovremeo red rgoomerjskh ukcj. No, d je svk rgoomerjsk red ujedo ourerov red? Odgovor ovo pje je egv, jer pr. red s kovergr uormo segmeu [, - ] < <, je ourerov red eke ree ukcje jede ree promjejve. Prmjer Nek je * zv. ps sw-ooh ukcj koj je - perodčko prošreje ukcje y = zde ormuom ko sc: =,,,,, y * 4

15 Zd ukcj je očo djemčo eprekd segmeu [, ], p joj om segmeu odgovr rgoomerjsk ourerov red.. Rčujem koecje ourerovog red zde ukcje, dojemo d je ourerov red pse ukcje * ukco red s s s3 s 4... s. * 3 4 Kko je prv zvod *' zde ukcje * djemčo eprekd segmeu [, ], o osovu prehode eoreme zmo d red * kovergr k * - + * + / z svk R. Poseo u čkm u kojm je zd ukcj * eprekd, j. u čkm R z koje je k +, k Z, ourerov red * kovergr k *, j. u svkoj od h čk vrjed: * s. Česo je od prkčog eres zps ourerov red ukcje u ekvveom kompeksom oku. Ako su, ourerov koecje djemčo eprekde ukcje segmeu [, ] u rgoomerjskom ssemu, od se ko pokže d vrjed: k cos s = ce k, k gdje kompekse rojeve c k so ko zovemo ourerovm koecjem ukcje u rgoomerjskom ssemu, rčumo h prem ormu: k ck e d, k. Z Prmjemo d z kompekse ourerove koecjee vrjed d je c k ck. kođe se ko pokže d je vez zmeđu reh ourerovh koecje, kompeksh ourerovh koecje c zd sjedećm ormum koverzje : k = c + c - Re c, c c - Im c, c =, c =. N sjedećem prmjeru ćemo pokz ekvveos zmeđu reog kompeksog ok z rgoomerjske ourerove redove. Prmjer Nek je * ukcj ko u prmjeru d se, osovu dojeog rezu u om prmjeru, ko zkjuč d z sve R z koje je k +, k Z, vrjed: * s e., No, s rezu možemo do č šo ćemo prvo zrču kompekse ourerove koecjee c, od prem ormum o koverzj zrču ree ourerove koecjee, : k k c =, ck e d, k k ; Z, k = Re c =, Im c, N. Nek je prozvoj ukcj, djemčo eprekd zjedo s svojm zvodom, zd segmeu [, ]. Derjmo ukcju segmeu [, ] ormuom: 5

16 ,,,,, perodčk je produžmo R s perodom. Doje ukcj * zv se prm produžejem ukcje u čkm segme [, ], u kojm je ukcj eprekd, je ourerov red kovergr k, j. vrjed: cos, u čkm prekd zde ukcje sum jeog ourerovog red je jedk. ourerov koecje zrčuvju se po ormu: cos d z =,,,... Aogo možemo posmr epro produžeje zde ukcje :, z o, ], = -, z,,, z. ourerov red perodčkog prošrej * ukcje predsvj rzvoj zde ukcje segmeu [, ] u rgoomezrjsk red po susm: s, ourerov koecje se zrčuvju prem ormu s d z =,,... Zdk 8.4.*. zv. pru psu pr sw-ooh ukcju * koj je - perodčko,, rzvje u ourerov red. Zm prošreje ukcje zde ormuom prmjeom dojeog rezu dokže d je. 8 Upu. Zd ukcj je pr, p je, z =,,... Koecjee, z =,,..., dojemo prcjom egrcjom: z pr, z epr, dok je : d. Kko je zd ukcj * po djeovm gk perodč ukcj eprekd R, o je ourerov red kovergr k * R, j. z svk R vrjed d je 4 cos, odke z = dojemo d vrjed

17 8. 5. ourerov egr Ko šo smo vdje, o koj dovojo gk ukcj koj je perodč zdovojv Drcheove usove segmeu [, ] može se prkz u oku: cke, 8.5. k gdje se koecje c rčuju pomoću ormue: c k k e k d Uvođejem krće ozke : = / = uvršvjem zrz z c k z 8.5. u 8.5. mmo: k k e k e e k d k d. k e k d k e k Ako posmrmo grču vrjedos posjedjeg zrz kd + posjedčo uvođejem smjee k = dojemo d je: k m e d k e k d e d, d e d d Posjedj recj se u sručoj erur česo zv dvoj ourerov egr u kompeksom oku. Usov kovergecje ourerovog egr mogu se ormur sjedeć č: ukcj : R R je psouo egr ukcj, j. d, ukcj zdovojv Drcheove usove svkom kočom rzmku u R. Ako su zdovoje usov, od vrjed:, eprekd u, e d e d, m prekd prve vrseu Recju možemo ps u oku: d e ourerov egr u reom oku d s d = d cos d d = d cos d d s d. Korseć osou pros kosuse ukcje mmo d je cos d m cos d m korseć osou pros suse ukcje mmo d je cos d s d m s d. cos d, 7

18 Sd ourerov egr možemo ps u krćem oku : d cos d d = cos d Posmrjmo recju Iegr promjejve d mmo: p ourerov egr možemo ps ko: 8.6. ourerov rsormcj e d možemo smr ukcjom ree S e d, 8.6. e S d Npomemo d se česo umjeso ozke S pše. Decj Nek je ukcj psouo egr ek zdovojv Drcheove usove o kom kočom ervu u R. d ukcju e d zovemo kompeksm ourerovm kom ukcje ourerovom rsormcjom, pr čemu ukcju zovemo orgom o krće pšemo u oku: [ ] =. Decj Ukoko posoj ourerov egr d recjom 8.5.4, od ukcju e d zvmo verzom ourerovom rsormcjom ukcje možemo krće ps: [] = Iverz ourerov rsormcj u reom oku Posmrjmo recju Prmjeom dcoe eoreme ovu recju dojemo: Uvodeć krće ozke: d cos d d s s d s d s d. d cos d cos cos d cos d 8

19 9, s, cos d d možemo ps. s cos d Osov svojsv ourerove rsormcje Nek su zde ukcje g ree promjejve, ko ourerove rsormcje ovh ukcj G respekvo. d vže sjedeć osov svojsv ourerove rsormcje : svojsvo eros [ + g ] = + G, pr čemu su prozvoje ree kose. svojsvo skrj, gdje je re kos. 3 svojsvo moducje e, gdje je prozvoj re kos. 4 svojsvo pomk e, gdje je τ prozvoj re kos. 5 svojsvo zvod org., ' 6 svojsvo zvod k., d d d d 7 svojsvo egr org. d 8 svojsvo kovoucje * G d g g. 9 svojsvo prozvod kovoucje sk * G d G g, gdje, ]. Prsevov jedkos d d d. Specj sučjev ourerove rsormcje su ourerov kosus rsormcje ourerov sus rsormcj.

20 ourerov kosus rsormcj Preposvmo d je ukcj org d je pr ome još pr. d, korseć recje de s 8.6.3, mmo: cos d cos d, Uvršvjuć posjedje zrze u recju dojemo: cos d. s d. Decj ourerov kosus k ourerovu kosusu rsormcju org dermo ormuom: S cos d ourerov sus rsormcj Preposvmo d je ukcj org, d je pr ome još epr. d, korseć recje de s mmo:, s d sd Uvršvjuć posjedje zrze u jedkos dojemo: s d. Decj ourerov sus k ourerovu susu rsormcju org dermo recjom: S s d. Prmjer Nć ourerov egr ourerovu rsormcju ukcje zde ormuom:,, e,,. Rješeje: Grk ukcje d je sjedećoj sc: ukcj očo zdovojv Drcheove usove. Ispjmo još d je zd ukcj psouo egr: e d e d e d m R, u j. ukcj je psouo egr. Korseć jedkos mmo: u

21 e d e e d e d. N osovu jedkos 8.6. ko dojmo zrz z ourerov egr de ukcje ko e d e d. Npomemo d ukcj g zd ormuom:,, g e,,. je psouo egr, e se z ju e mogu odred ourerov rsormcj ourerov egr. Prmjer Nć ourerov egr ourerovu rsormcju ukcje zde ormuom,,,,,,. Rješeje: N sjedećoj sc je d grk zde ukcje: Zd ukcj je očo psouo egr. Buduć d je još pr ukcj, možemo kors orsce vedee z kosusu ourerovu rsormcju, e mmo: sd, s S cos d cos d cos d, s S cosd cos d. Prmjer Nć ourerov egr ourerovu rsormcju ukcje zde ormuom :,,,,,,,,,. Rješeje: N sjedećoj sc je prkz grk zde ukcje:

22 Zd ukcj je psouo egr. Buduć d je ukcj još epr, možemo kors ormue vedee z susu ourerovu rsormcju, p mmo: cos d, S sd sd s d sd 4s cos, 4s 4 s S s d coss d cos s d Zdc z povjje, uvrđvje provjervje Zdk Re ukcj jede ree promjejve sg prkz je s Nps čk ok zde ukcje, zm usov d se ukcj može rzv u ourerov red. Izrču ourerove koecjee u rzvoju zde ukcje u ourerov red. c Grčk predsv sumu prvog drugog č u dojeog ourerovog red sp d se ourerov red egr može do egrrjuć u doje ourerov red od č po č. S ,, Zdk Zd je ukcj ormuom:,. Ncr grk zde ukcje, jeog prog produžej ervu -, 4 perodčkog prošrej * skupu reh rojev R ukcje, zm ps čk ok sp eprekdos ukcje *.

23 gdje je Rzv u ourerov red zdu ukcju po kosusm sp d doje red kovergr k * R. c Ncr grk eprog produžej segmeu [-, ] zde ukcje 4 perodčkog prošrej * skupu R ukcje. d Rzv u ourerov red zdu ukcju po susm sp d doje red kovergr k * R. Zdk Odred spekr pozv re kos. ourerove rsormcje ukcje j. odred ko je Gussov ukcj : = ep, [ I. =. II. =. III. =. IV. =. ] Zdk Odred uz preczo eoresko orzožeje posupk rješvj spekr ourerove rsormcje ukcje ko je re ukcj jede ree promjejve der ormuom :=. [ I. =. II. =. III. =. IV. =.]

Dodatak B. Furijeovi redovi. Posmatrajmo na intervalu [ l, neku funkciju f (x)

Dodatak B. Furijeovi redovi. Posmatrajmo na intervalu [ l, neku funkciju f (x) Dodtk B Furijeovi redovi Posmtrjmo itervu [, eku fukciju f () i ek je o tom itervu eprekid u deovim (im koč roj prekid prve vrste - prekidi u kojim fukcij im koč skok s eve desu griču vredost (vidi S.

Διαβάστε περισσότερα

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II deo Primer. Fukciju f ( = rzviti u Furijeov red segmetu [,] ztim izrčuti sumu red. ( Rešeje: Kko je f ( = = = f ( zkjučujemo d je fukcij pr. Koristimo formue: = f ( = + ( cos

Διαβάστε περισσότερα

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zdci II deo U sledećim zdcim ćemo korisii poznu grničnu vrednos: li i mnje vrijcije n i 0 n ( Zdci: ) Odredii sledeće grnične vrednosi: Rešenj: 4 ; 0 g ; 0 cos v) ; g) ; 4 ;

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza Mte Vijug: Rijesei zdci iz mtemtike z sredju skolu. ARITMETICKI I GEOMETRIJKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. Aritmeticki iz Opci oblik ritmetickog iz: + - d Gdje je: prvi cl ritmetickog iz ti cl ritmetickog

Διαβάστε περισσότερα

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1 I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 7 Hurt qum rro qu dsěre vult se lro [Crpe vodu stom to žel učt ez jge] LATINSKA IZREKA) P r e d v j u V I s e d m 7 Redov s prozvoljm človm Redov s človm prozvoljog

Διαβάστε περισσότερα

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1. P r e d a v a n j a z a p e t u s e d m i c u n a s t a v e (u akademskoj 2009/2010.

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1. P r e d a v a n j a z a p e t u s e d m i c u n a s t a v e (u akademskoj 2009/2010. I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A P r e d v j z p e t u s e d m c u s t v e (u demsoj 009/00 god) 7 Redov s prozvoljm človm (Redov s človm prozvoljog z) Hurt qum crbro, qu dscěre vult selbro [Crpe

Διαβάστε περισσότερα

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 2

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 2 I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A Glv IX : INTEGRAL PO FIGURI U R OJNI TROJNI I IŠESTRUKI INTEGRALI KRIOLINIJSKI I PORŠINSKI INTEGRALI 90 Osov pojmov o tegrlm relh ukcj vše relh promjeljvh U Ižejerskoj

Διαβάστε περισσότερα

2.6 Nepravi integrali

2.6 Nepravi integrali 66. INTEGRAL.6 Neprvi integrli Definicij. Nek je f : [, R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [,. Ako postoji končn es f() (.4) ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [,

Διαβάστε περισσότερα

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2. Vele u ehc Rd, g eegj D. do. Sl. Veo 3. Tezo II. ed 4. Tezo IV. ed. Sl: 3 0 pod je jedc (ezo ulog ed). Veo: 3 3 pod je jedc (ezo pog ed) 3. Tezo dugog ed 3 9 pod je jedc 4. Tezoeog ed 3 4 8 pod je jedc

Διαβάστε περισσότερα

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10. Zdtk (Mrij, gimzij) Koliko stric im prvili mogokut ko jed jegov uutrji kut izosi 8? Rješeje Formul z veličiu jedog uutrjeg kut prvilog mogokut je: ( ) 8 α = ( ) 8 8 = / 8 = ( ) 8 8 = 8 6 8 8 = 6 7 = 6

Διαβάστε περισσότερα

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom: Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b

Διαβάστε περισσότερα

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote

Διαβάστε περισσότερα

Aritmetički i geometrijski niz

Aritmetički i geometrijski niz Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.

Διαβάστε περισσότερα

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema

Διαβάστε περισσότερα

Strukture GMDH u modeliranju i predikciji vremenskih serija. Ivan Ivek

Strukture GMDH u modeliranju i predikciji vremenskih serija. Ivan Ivek Srukure GMDH u modelrnju predkcj vremenskh serj Ivn Ivek Group Mehod of D Hndlng Ivkhnenko, 966. regresj, esmcj, predkcj, konrol... Dobr svojsv: nskoprmersk lgorm smopodešvnje srukure selekcj ulnh vrjbl

Διαβάστε περισσότερα

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke Kioco gibje meijle oke Kiemik meijle oke. dio ) Zje kiocog gibj b) Bi i ubje Položj meijle oke u skom euku eme možemo defiii slijedee ie:. Vekoski i defiij gibj (). Piodi i defiij gibj s s (). Vekoski

Διαβάστε περισσότερα

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5 Rijeseni neki zdci iz poglvlj 4.5 Prije rijesvnj zdtk prisjetimo se itnih stvri koje ce ns prtiti tijekom njihovog promtrnj. Definicij: (Trigonometrij prvokutnog trokut) ktet nsuprot kut ϕ sin ϕ hipotenuz

Διαβάστε περισσότερα

Vježba 1. Analiza i sinteza sistema regulacije brzine vrtnje istosmjernog motora

Vježba 1. Analiza i sinteza sistema regulacije brzine vrtnje istosmjernog motora ortorjske vježe z predet ootk uprvljje prozvod sste Vjež Vjež Alz stez sste regulcje rze vrtje stosjerog otor Clj vježe: Stez regultor rze vrtje stosjerog otor pooću etod tehčkog setrčog optu Alzrt dčko

Διαβάστε περισσότερα

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla. Mnogougo oji im četii stnice nziv se četvoougo. ČETVOROUGAO D δ δ γ C A α β B β Z svi četvoougo vži im je zi unutšnji i spoljšnji uglov isti i iznosi 0 0 α β γ δ 0 0 α β γ δ 0 0 Njpe žemo četvoouglovi

Διαβάστε περισσότερα

METODE OPTIMIZACIJE NELINEARNO PROGRAMIRANJE

METODE OPTIMIZACIJE NELINEARNO PROGRAMIRANJE MEODE OPIMIZACIJE NELINEARNO PROGRAMIRANJE Dr Dšć Dr Mloš Stć Grđevsk kultet Uverztet u Beogrdu 4. UVOD FORMULACIJA PROBLEMA Zdtk optmzcje je prolžeje promeljvh pr kojm clj krterjumsk ukcj uzm ekstremu

Διαβάστε περισσότερα

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

KUPA I ZARUBLJENA KUPA KUPA I ZAUBLJENA KUPA KUPA Povšin bze B Povšin omotč M P BM to jet P B to jet S O o kupe Oni peek Obim onog peek O op Povšin onog peek P op Pimen pitgoine teoeme vnotn jednkotn kup je on kod koje je, p

Διαβάστε περισσότερα

n n su realni brojevi, a n, koji mora biti cjelobrojna

n n su realni brojevi, a n, koji mora biti cjelobrojna Aproksmrnje podtk Aproksmrnje podtk krvuljom Aproksmrnje podtk krvuljom (engl. curve ttng), nzv se još regresjsk nlz (engl. regresson nlss), je postupk uklpnj unkcje u skup točk koje predstvljju određene

Διαβάστε περισσότερα

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su ALJAK ljk je geometijsko telo ogničeno s dv kug u plelnim vnim i delom ilindične povši čije su izvodnie nomlne n vn ti kugov. Os vljk je pv koj polzi koz ente z. Nvno ko i do sd oznke su: - je povšin vljk

Διαβάστε περισσότερα

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 8. NIZOVI

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 8. NIZOVI Geodetski fkultet, dr sc J Beb-Brkić Predvj iz Mtemtike 8 NIZOVI Pojm iz Nek je N skup prirodih brojev Prem ekom prvilu svki broj iz N zmijeimo ekim brojem:,,,, R Št smo dobili? Budući d je svkom elemetu

Διαβάστε περισσότερα

Numerička integracija

Numerička integracija umerčk tegrcj Zdtk umerčke tegrcje umerčk tegrcj je postupk zrčuvj prlže vredost određeog tegrl: < d. z vredost podtegrle ukcje dt uređeom telom čemu pretpostvljmo d je: pr... Bzr se ko umerčko derecrje

Διαβάστε περισσότερα

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta 4. Trigonometrij prvokutnog trokut po školskoj ziri od Dkić-Elezović 4. Trigonometrij prvokutnog trokut Formule koje koristimo u rješvnju zdtk: sin os tg tg ktet nsuprot kut hipotenuz ktet uz kut hipotenuz

Διαβάστε περισσότερα

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi Zdtk 0 (Anstzij, gimnzij) Provjeri je li funkcij f log( 5) + + injekcij Rješenje 0 Kžemo d funkcij f im svojstvo injektivnosti ili d je on injekcij ko vrijedi f ( ) f ( ) Dkle, funkcij je injekcij ko rzličitim

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa, Alitičk geoetrij i lier lger Vektori KOORDINATNI SUSTAV Krteijev prvokuti koorditi sustv Krteijev trodieioli prvokuti koorditi sustv čie eđusoo okoite osi: O os pscis O os ordit O os plikt točk O ishodište

Διαβάστε περισσότερα

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006. šnj A/ kolokvijum iz prdmt MENI SISEMI U ELEKOMUNIKACIJAMA. jnur. Zdtk. D i prikznim urđjm mogl mriti mplitud čtvrtog hrmonik u mmorijki lok tr d ud upin ditrovn zin unkcij ( t) y co π Izlz iz urđj j td

Διαβάστε περισσότερα

PRIJENOS i DISTRIBUCIJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

PRIJENOS i DISTRIBUCIJA ELEKTRIČNE ENERGIJE TEHIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJEI Sveučlš dplomsk studj elektrotehke PRIJEOS DISTRIBUIJA ELEKTRIČE EERGIJE. KOSTRUKIJSKI RAD - MEHAIČKI PRORAČU ADZEMIH VODOVA Izrčujte zrdte motže tblce provjes prezj

Διαβάστε περισσότερα

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F SLIČNOST TROUGLOV Z dve figure F i F kžemo d su slične ( s koefiijentom sličnosti k ) ko postoji trnsformij sličnosti koj figuru F prevodi u figuru F. Činjeniu d su dve figure slične obeležvmo s F F. Sličnost

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Metoda najmanjih kvadrata

Metoda najmanjih kvadrata Metoda ajmajh kvadrata Moday, May 30, 011 Metoda ajmajh kvadrata (MNK) MNK smo već uvel u proučavaju leare korelacje; gdje smo tražl da suma kvadrata odstupaja ekspermetalh točaka od pravca koj h a ajbolj

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a Kinemik meijlne oke 3. dio ) Zdnje kiocnog gibnj b) Bzin i ubznje 1 Kiocno gibnje meijlne oke Položj meijlne oke u skom enuku emen možemo definii n slijedee nine: 1. Vekoski nin defininj gibnj (). Piodni

Διαβάστε περισσότερα

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču PIRAMIDA I ZARULJENA PIRAMIDA Slično ko i kod pizme i ovde ćemo njpe ojniti oznke... - oeležvmo dužinu onovne ivice - oeležvmo dužinu viine pimide - oeležvmo dužinu viine očne tne ( potem) - oeležvmo dužinu

Διαβάστε περισσότερα

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine

Διαβάστε περισσότερα

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor I. VEKTORI d. sc. Min Rodić Lipnović 009./010. 1 Pojm vekto A B dužin A B usmjeen (oijentin) dužin (n se koj je točk početn, koj kjnj) A B vekto - kls ( skup ) usmjeenih dužin C D E F AB je epeentnt vekto

Διαβάστε περισσότερα

skupa prirodnih brojeva u skup realnih brojeva, nazivamo realnim nizom.

skupa prirodnih brojeva u skup realnih brojeva, nazivamo realnim nizom. Nizovi. Osovi pojmovi kod izov.. Defiicij i osovi pojmovi Defiicij... Svko preslikvje f : N R, skup prirodih brojev u skup relih brojev, zivmo re izom. Broj koji se ovim preslikvjem dodeljuje prirodom

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Skripta za usmeni ispit iz IM1

Skripta za usmeni ispit iz IM1 Skript z usmei ispit iz IM T Pojmovi (logičkog) iskz i predikt Defiicij: Sud ili iskz je deklrtiv izjv koj u pogledu istiitosti zdovoljv dv pricip: sud je ili istiit ili eistiit (pricip iskljucej treceg)

Διαβάστε περισσότερα

NEJEDNAKOSTI I PRIMENE

NEJEDNAKOSTI I PRIMENE NEJEDNAKOSTI I PRIMENE dr Jele Mojlović Prirodo-mtemtički fkultet Niš SADRŽAJ Nejedkosti izmed u brojih sredi Prime ejedkosti izmed u brojih sredi 6 Geometrijske ejedkosti Nejedkosti z elemete trougl Stereometrijske

Διαβάστε περισσότερα

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx. Odred eni integrli Osnovne osobine odred enog integrl: fx), fx) fx) b c fx), fx) + c fx), 4 ) b αfx) + βgx) α fx) + β gx), 5 fx) F x) b F b) F ), gde je F x) fx), 6 Ako je f prn funkcij fx) f x), x R ),

Διαβάστε περισσότερα

Vektori u ravnini. - Nije bitan redoslijed AB ili BA

Vektori u ravnini. - Nije bitan redoslijed AB ili BA Vektor u rnn. Osnon pomo o ektorm Skup sh tok prc p zmeu ukluuu nh sme ne dužnu Ne tn redosled l e poetn tok e zršn tok odsek n prcu p Defnc: Usmeren odsek od toke ko poetne toke do toke ko zršne toke

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

( ) p a. poklopac. Rješenje:

( ) p a. poklopac. Rješenje: 5 VJEŽB - RIJEŠENI ZDI IZ MENIKE LUID 1 1 Treb odrediti silu koj drži u rvnoteži poklopc B jedinične širine, zlobno vezn u točki, u položju prem slici Zdno je : =0,84 m; =0,65 m; =5,5 cm; =999 k/m B p

Διαβάστε περισσότερα

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave THNIČKI FAKUTT SVUČIIŠTA U IJI Zavod za elekroenergek Sdj: Preddplomsk srčn sdj elekroehnke Kolegj: Osnove elekroehnke II Noselj kolegja: v. pred. mr.sc. Branka Dobraš, dpl. ng. el. Prjelazne pojave Osnove

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

2. Rotacija krutog tijela. Kinematika krutog tijela. 11. dio. Kinematika krutog tijela. 1. Translacija krutog tijela. a) Krivocrtna b) Pravocrtna

2. Rotacija krutog tijela. Kinematika krutog tijela. 11. dio. Kinematika krutog tijela. 1. Translacija krutog tijela. a) Krivocrtna b) Pravocrtna Kod kruog ijel udljeosu bilo kojih diju ok ijel osje ijekom gibj epromijeje. Kiemik kruog ijel 11. dio Kiemik gibj: ) kruog šp b) krue ploe c) kruog ijel. Rzlikujemo: ) slobodo ijelo b) eslobodo ijelo

Διαβάστε περισσότερα

IZVOD FUNKCIJE Predpostvimo d je unkcij deinisn u nekom intervlu, i d je tčk iz intervl, iksirn. Uočimo neku proizvoljnu tčku iz tog intervl,. Ov tčk može d se pomer levo desno, p ćemo je zvti promenljiv

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1 A MATEMATIKA (.5.., treći kolokvij). Zdn je z 3 + os. () Izrčunjte ngib plohe u pozitivnom smjeru -osi. (b) Izrčunjte ngib pod ) u točki T(, ). () Izrčunjte z u T(, ). (5 bodov). Zdn je z 3 ln. () Izrčunjte

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Moguća i virtuelna pomjeranja

Moguća i virtuelna pomjeranja Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +

Διαβάστε περισσότερα

Metode rješavanja izmjeničnih krugova

Metode rješavanja izmjeničnih krugova Strnic: V - u,i u(t) i(t) etode rešvn izmeničnih kruov uf(t) konst if(t)konst etod konturnih stru etod npon čvorov hevenin-ov teorem Norton-ov teorem illmn-ov teorem etod superpozicie t Strnic: V - zdtk

Διαβάστε περισσότερα

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac ) Kosi hic Kriolinijsko ibnje merijlne oke Ssljeno ibnje 5. dio 3 4 Specijlni slujei koso hic: b) orizonlni hic c) Veriklni hic b) orizonlni hic c) Veriklni hic 5 6 7 ) Kosi hic 8 Kosi hic (bez opor zrk)

Διαβάστε περισσότερα

I N Ţ E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1

I N Ţ E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1 I N Ţ E N J E R S K A M A T E M A T I K A Quod ert demostrdum. [ Što je treblo dokzti. Skrćeo: Q.e.d.] LATINSKI PREVOD EUKLIDOVIH RIJEČI. P r e d v j z š e s t u s e d m i u s t v e u kdemskoj 8/9. odii

Διαβάστε περισσότερα

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH ) .RIZMA ( =+M = ).Izrčunti površinu i zpreminu kvr čij je ijgonl ug 0m, užine osnovnih ivi su m i m. D 0m m b m,? D 00 b 00 8 8 b b 87 87 0 87 8 87 b 87 87 87 8 87. Ivie kvr onose se ko :: ijgonl je ug.oreiti

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi NEKE POVŠI U Pvrši kje se njčešće sreću u dcim su:. Elipsidi. Hiperlidi. Prlidi 4. Knusne pvrši 5. Cilindrične pvrši. Elipsidi Osnvn jednčin elipsid ( knnsk) je : + + = c, i c su dsečci n, i si. Presek

Διαβάστε περισσότερα

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi: tnic:iii- lektosttik lektično polje n gnici v ielektik. Pločsti konenzto. Cilinični konenzto. Kuglsti konenzto. tnic:iii-. ztk vije mete ploče s zkom ko izoltoom ile su spojene n izvo npon, ztim ospojene

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK. Rši sism jdnačina: d 7 d d d Ršnj: Ša j idja kod ovih zadaaka? Jdnu od jdnačina difrniramo, o js nađmo izvod l jdnačin i u zamnimo drugu jdnačinu.

Διαβάστε περισσότερα

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji. Mt Vijug: Rijsni zdci iz vis mtmti 9. NEPRAVI INTEGRALI 9. Opcnito o nprvim intgrlim Intgrl oli f d s nziv nprviln o: ) jdn ili oj grnic intgrcij nisu oncn vc soncn:, ) pod intgrln funcij f j prinut u

Διαβάστε περισσότερα

KONSTRUKTIVNI ZADACI (TROUGAO) Rešavanje konstruktivnih zadataka je jedna od najtežih oblasti koja vas čeka ove godine.

KONSTRUKTIVNI ZADACI (TROUGAO) Rešavanje konstruktivnih zadataka je jedna od najtežih oblasti koja vas čeka ove godine. KONSRUKIVNI ZI (ROUGO) Rešvje kotruktivih zdtk je jed od jtežih olti koj v ček ove godie. Zhtev doro predzje, pozvje odgovrjuće teorije. Zto vm mi preporučujemo d e jpre podetite teorije veze z trougo

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA II. ANALITIČA GEOMETRIJA PROSTORA II. DIO (Pv).. Min Roić Linović 9./. Pv u otou Jenž v Nek je: T (,, ) n točk oto {,, } ni vekto mje Znom točkom oto oli mo v leln nim vektoom. T (,,) - oivoljn točk v

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRVOKUTNOG TROKUT - DEFINIIJ TRIGONOMETRIJSKIH FUNKIJ - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKIJ KUTOV OD - PRIMJEN N PRVOKUTNI TROKUT - PRIMJEN U PLNIMETRIJI 4.1. DEFINIIJ TRIGONOMETRIJSKIH

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos . KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..

Διαβάστε περισσότερα

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK OGLEDNI PRIMJER ZADAAK Odredte dnamčke karakterstke odzv armranobetonskog okvra C-C prkazanog na slc s prpadajućom tlorsnom površnom, na zadanu uzbudu tjekom prve tr sekunde, ako je konstrukcja prje djelovanja

Διαβάστε περισσότερα

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata] Zdtk (Tihomir, tehničk škol) c = 8 i. Rješenje Prikži vektor c ko linernu kombinciju vektor i b ko je = i + 3 j, b = 4 i 3 j, Nek su i b vektori i α, β relni brojevi. Vektor c = α + β b nzivmo linernom

Διαβάστε περισσότερα

GEOMETRIJSKA VEROVATNOĆA. U slučaju kada se ishod nekog opita definiše slučajnim položajem tačke u nekoj oblasti, pri čemu je proizvoljni položaj

GEOMETRIJSKA VEROVATNOĆA. U slučaju kada se ishod nekog opita definiše slučajnim položajem tačke u nekoj oblasti, pri čemu je proizvoljni položaj GEMETRIJK VERVTNĆ U slučju kd se ishod nekog oi definiše slučjnim oložjem čke u nekoj oblsi, ri čemu je roizvoljni oložj čke u oj oblsi jednko moguć, korisimo geomerijsku verovnoću. ko, recimo, obeležimo

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

4. Relacije. Teorijski uvod

4. Relacije. Teorijski uvod VI, VII i VIII dvoqs veжbi Vldimir Blti 4. Relije Teorijski uvod Podsetimo se n neke od pojmov veznih z skupove, koji su nm potrebni z uvođeƭe pojm relije. Dekrtov proizvod skup iniemo n slede i nqin:

Διαβάστε περισσότερα

www.absolualarme.com met la disposition du public, via www.docalarme.com, de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont

www.absolualarme.com met la disposition du public, via www.docalarme.com, de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont w. ww lua so ab me lar m.co t me la sit po dis ion du c, bli pu via lar ca do w. ww me.co m, de la ion nta t do cu me on t ed hn iqu tec les en ce s, rι fιr ma rq ue se t lo go s, so nt la pr op riι tι

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

Uvođenje pojma određenog integrala u srednjoškolskoj nastavi matematike 1

Uvođenje pojma određenog integrala u srednjoškolskoj nastavi matematike 1 Uvođeje pojm određeog itegrl u sredjoškolskoj stvi mtemtike 1 1. Uvod Iv Božić 2, Tomislv Šikić 3 S pojmom itegrl i itegrlim rčuom učeici se prvi put susreću u četvrtom rzredu sredje škole. S ozirom d

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

ο ο 3 α. 3"* > ω > d καΐ 'Ενορία όλις ή Χώρί ^ 3 < KN < ^ < 13 > ο_ Μ ^~~ > > > > > Ο to X Η > ο_ ο Ο,2 Σχέδι Γλεγμα Ο Σ Ο Ζ < o w *< Χ χ Χ Χ < < < Ο

ο ο 3 α. 3* > ω > d καΐ 'Ενορία όλις ή Χώρί ^ 3 < KN < ^ < 13 > ο_ Μ ^~~ > > > > > Ο to X Η > ο_ ο Ο,2 Σχέδι Γλεγμα Ο Σ Ο Ζ < o w *< Χ χ Χ Χ < < < Ο 18 ρ * -sf. NO 1 D... 1: - ( ΰ ΐ - ι- *- 2 - UN _ ί=. r t ' \0 y «. _,2. "* co Ι». =; F S " 5 D 0 g H ', ( co* 5. «ΰ ' δ". o θ * * "ΰ 2 Ι o * "- 1 W co o -o1= to»g ι. *ΰ * Ε fc ΰ Ι.. L j to. Ι Q_ " 'T

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14. Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum 27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA PRIBLIŽNI BROJ I GREŠKA tača vredost ekog broja X prblža vredost ekog broja X apsoluta greška Δ = X X graca apsolute greške (gorja graca) relatva greška X X

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

0 = x 0 < x 1 <... < x n = 1, x k = k n, x = 1 0 n. f(x k ) x =

0 = x 0 < x 1 <... < x n = 1, x k = k n, x = 1 0 n. f(x k ) x = Chpter Odredjen ntegrl Problem Nek je zdn funkcje f : [,b] R, f(x). Kko odredt površnu omedjenu grfom funkcje f(x) x-os? Površn prvokutnk: S = b Površn trokut: S = 1 v Kko defnrt površnu lk čje su strnce

Διαβάστε περισσότερα

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x

Διαβάστε περισσότερα

P r s r r t. tr t. r P

P r s r r t. tr t. r P P r s r r t tr t r P r t s rés t t rs s r s r r t é ér s r q s t r r r r t str t q q s r s P rs t s r st r q r P P r s r r t t s rés t t r t s rés t t é ér s r q s t r r r r t r st r q rs s r s r r t str

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET SARAJEVO

UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET SARAJEVO UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET SARAJEVO -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Srjevo, 5... I S P I

Διαβάστε περισσότερα

Ekonometrija 5. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Ekonometrija 5. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković Ekoometja 5 Ekoometja, Osove studje Pedavač: Aleksada Nojkovć Stuktua pedavaja Klasč dvostuk (všestuk) lea egeso model - metod ONK. Petpostavke všestukog KLM. Koelacja u všestukom KLM. Oča kogova. Dvostuk

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα