1. OSNOVE DIMENZIONIRANJA
|
|
- ῬαΧάβ Αλαφούζος
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 1. OSNOVE DIENZIONIRNJ PRCIJLNI KTORI SIGURNOSTI UTJECJ sluĉaj dimenziniranja stalni utjecaji γ G prmjenjivi utjecaji γ Q graniĉn stanje nsivsti - pvljn djelvanje - nepvljn djelvanje 1,00 1,35 0,00 1,50 graniĉn stanje uprabljivsti 1,00 1,00 PRCIJLNI KTORI SIGURNOSTI TERIJL situacija dimenziniranja parcijalni eicijent γ snvne mbinacije -Pun drv, iverica (particlebards), vlanatice (iberbards), drv u spjevima 1,30 -LLD, "netr" plče 1,5 -LVL, šperplče (plywd), OSB (riented strand bard) 1,0 -čeli u spjevima 1,10 sluĉajne mbinacije 1,00 KTORI KOBINCIJ utjecaj pretn pterećenje strpva - prstrije za stanvanje, biri, trgvine d 50m, prlazi, balni, prstri u blnicama - prstrije za supve, garaže i javne garaže, sprtse dvrane, tribine, hdnici u šlsim bjetima, njižnice, ahive - izlžbeni i prdajni prstri, trgvače i rbne uće GSN ψ 0 0,7 0,8 GSU ψ 1 0,8 0,8 pterećenje vjetrm 0,6 0,5 pterećenje snijegm 0,7 0, svi stali utjecaji 0,8 0,7 Osnvna mbinacija G Q i G,i,i Q,1,1 j Q,j 0,j Q Pjednstavljene mbinacije G Q - 1.pjednstavljen pravil G G i i,i Q max G Q -.pjednstavljen pravil,i Q - u vm slučaju usvajam da je: ψ = 0,9 j,j,j 0,5 0,8 1
2 RZREDI KORIŠTENJ razred rištenja ravnteža vlage u drvu 1 u 1% u 0% 3 u > 0% RZREDI TRJNJ UTJECJ mirlima prstra 0 º i 65% relativne vlažnsti zraa, ja mže biti preračena sam neli tjedana u gdini 0 º i 85% relativne vlažnsti zraa, ja mže biti preračena sam neli tjedana u gdini mirlimatsi uvjeti ji dvde d pvećanja vlage drva primjer grijani prstri natrivene nstrucije nstrucije izlžene atmserilijima razred trajanje arateristiĉng utjecaja primjeri za pterećenja staln duže d 10 gdina vlastita težina dug d 6 mjeseci d 10 gdina risn pterećenje u sladištima srednje d 1 tjedna d 6 mjeseci pretn pterećenje, snijeg rat raće d 1 tjedna vjetar, snijeg vrl rat udarn narčita pterećenja, vjetar KTORI UTJECJ RZRED TRJNJ OPTEREĆENJ I KORIŠTENJ materijal i razred trajanja utjecaja pun drv i LLD - staln - dug - srednje - rat - vrl rat razred rištenja GSN md GSU de 0,60 0,70 0,80 0,90 1,10 0,60 0,70 0,80 0,90 1,10 0,50 0,55 0,65 0,70 0,90 0,60 0,50 0,5 0,00 0,00 0,80 0,50 0,5 0,00 0,00,00 1,50 0,75 0,30 0,00 -ada u spju pstje dva materijala s različitim atrm md de md, 1 de,1 md, de,
3 Tablica 1: Vrijednsti md (Table 3.1, pren :003, str.7.) 3
4 Tablica : Vrijednsti de (Table 3., pren :003, str.8.) napmene: - d mbinacija utjecaja ji pripadaju različitim lasama trajanja md uzimam za utjecaj najraćeg trajanja - d pung drva je u trenutu ugradnje ima vlažnst blizu pdručja zasićenja vlaanaca, a u ugraďenm stanju se mže isušiti atr de treba pvećati za 1,00 VRIJEDNOSTI KRKTERISTIK TERIJL Z DIENZIONIRNJE graniĉn stanje nsivsti md X X d graniĉn stanje uprabljivsti de X X d
5 Tablica 3: Pun drv (Tablica 16, DK prema EN, Bjelanvić, Rajčić, 1.str.) Tablica : Pun drv (Tablica 17, DK prema EN, Bjelanvić, Rajčić,.str.) 5
6 Tablica 5: LLD (Tablica 18, DK prema EN, Bjelanvić, Rajčić,.str.) Tablica 6: LLD (Tablica 19, DK prema EN, Bjelanvić, Rajčić, 3.str.) 6
7 Utjecaj dimenzija elementa na arateristične vrijednsti za ĉvrstće na vla i savijanje: 3 Kd pravutng presjea pung drva ( 700g / m ) vrijednsti iz tablica dnse se na: elemente pterećene savijanjem visine d 150mm dnsn za elemente pterećene vlam dimenzija d 150mm. Za sve manje dimenzije presjea vrijednsti čvrstće m, i t,0, uvećavam mnžeći ih s atrm h : h 150 min h 1,3 0, znae: h - visina presjea za elemente d savijanja, a za vla širina ili visina u [mm] Kd pravutng presjea LLD vrijednsti iz tablica dnse se na: elemente pterećene savijanjem visine d 600mm dnsn za elemente pterećene vlam dimenzija d 600mm. Za sve manje dimenzije presjea vrijednsti čvrstće m, i t,0, uvećavam mnžeći ih s atrm h : h 600 min h 1,1 0,1 znae: h - visina presjea za elemente d savijanja, a za vla širina ili visina u [mm] 7
8 . PRORĈUN N RZINI POPREĈNOG PRESJEK VLK U PRVCU VLKN t,0,d t,0,d net t,0,d napmena: d escentričn pterećenih elemenata vlačnu silu treba uvećati za 1,5puta ( t,0,d = 1,5 t,0,d ) t,0,d - računsa vlačna sila u elementu u pravcu vlaana net - net pvršina pprečng presjea ji se pire vlačnj sili t,0,d - računsa nsivst drva na vla u pravcu vlaana σ t,0,d - naprezanje d vlačne sile u pravcu vlaana Oslabljenja presjea ne uzimam u bzir d: - nebušenih čavala prmjera d 6mm - simetričn raspreďenih rupa u tlačnim elementima (trnvi, vijci, čavli) - rupa u tlačnj zni elementa ja je ispunjena materijalm čija je rutst veća d rutsti drva Kd dreďivanja eetivng presjea treba uzeti u bzir sva slabljenja ja se nalaze unutar pdručja min a/, gdje je min a najmanji razma izmeďu spajala. se pjavljuju različita spajala prepruča se za min a uzeti najveću vrijednst. amin amin pdrucje amin/ amin amin/ amin amin pdrucje amin/ amin amin/ net n O net n O ' n - brj slabljenja u pdručju ' - bil av drug slabljenje O - pvršina slabljenja - pvršina pprečng presjea - a aprsimaciju mžem uzeti i sljedeće 0,8 net 8
9 VLK OKOITO N PRVC VLKN t,90,d t,90,d net dis vl t,90,d - atr vlumena vl 1,0 - za pun drv 0, V0 vl - za LLD i LVL V - atr ji uzima u bzir nelinearnu raspdjelu naprezanja dis 1,0 - za nsače ji nisu zasječeni dis 1, - za jednstru i dvstru zašene (trapezne) i zarivljene nsače dis 1,7 - za sedlaste nsače t,90,d - računsa vlačna sila u elementu mita na pravac vlaana net - net pvršina pprečng presjea ji se pire vlačnj sili t,90,d - računsa nsivst drva na vla mit na pravac vlaana σ t,90,d - naprezanje d vlačne sile mit na pravac vlaana V - ravnmjern pterećen vlumen u m 3 V 0 = 0,01m 3 - uspredni vlumen TLK U PRVCU VLKN c,0,d c,0,d c,0,d napmena: ptrebn je ispitati i mgućnst izvijanja elementa c,0,d - računsa tlačna sila u elementu u pravcu vlaana - pvršina pprečng presjea ji se pire tlačnj sili c,0,d - računsa nsivst drva na tla u pravcu vlaana σ c,0,d - naprezanje d tlačne sile u pravcu vlaana TLK OKOITO N PRVC VLKN c,90,d c,90,d c,90 c,90,d c,90,d - računsa tlačna sila u elementu mita na pravac vlaana - pvršina ji se pire tlačnj sili 9
10 c,90,d - računsa nsivst drva na tla mit na pravac vlaana σ c,90,d - naprezanje d tlačne sile mit na pravac vlaana c,90 - atr ji uzima u bzir način unsa pterećenja, mgućnst cijepanja i stupnja dermiranja pd tlam (,0, 0 ) 1 c, 90 Za gredu s ležajevima c,90 dreċujem: - za vanjse ležajeve, ji se nalaze na udaljensti d ruba l h, c, l - za unutarnje ležajeve: l h, c, l h a : 3 Slia 1: Greda na slncima (pren :003, str.37.) Općenit: - ada je uns sile pre cijele širine elementa b, uz uvjet da je h, 5b : c, 90 l le, l 0, 5 10
11 Slia : OdreĎivanje eetivne duljine za elemente s h/b,5, (a) i (b) s ntinuiranim slncima, (c) s ncentriranim slncima (pren :003, str.38.) eetivnu duljinu raspdjele naprezanja dreċujem (uz uvjet da je nagib rasprstiranja naprezanja p visini 1:3, udaljenst d ruba d minimaln a /, dnsn da je udaljenst d sljedećeg pterećenja minimaln l 1 / ): - za sliu 6.3a: h l e l 3 -za sliu 6.3b: h l e l 3 - za sliu 6.3c (uz uvjet da je a h i l 1 h ): h le 0, 5l ls 3 gdje je h - visina elementa ali ne manje d 0mm 11
12 - uli je h, 5b, sila se prensi pre cijele širine b i duljina l je manja d veće vrijednsti h ili 100mm, c,90 računam (slia 6.): le c, 90 l Slia 3: OdreĎivanje eetivne duljine za elemente s h/b>,5, (a) s ntinuiranim slncima, (b) s ncentriranim slncima (pren :003, str.0.) - uli se visina elementa mijenja iznad ležaja za visinu h uzimam vrijednst u si ležaja, a za l e l. 1
13 TLK POD KUTO α PRE PRVCU VLKN c,,d c,d c, c,0,d c, c,90 c,0,d c,90,d 1 sin cs c,d - računsa tlačna sila pd utm α prema pravcu vlaana - pvršina pprečng presjea ji se pire tlačnj sili c,0,d - računsa nsivst drva na tla u pravcu vlaana c,90,d - računsa nsivst drva na tla mit na pravac vlaana c,90 - atr ji uzima u bzir način unsa pterećenja, mgućnst cijepanja i stupnja dermiranja pd tlam (,0, 0 ) 1 c, 90 σ c,α,d - naprezanje d tlačne sile pd utm α prema pravcu vlaana c,α - atr umanjenja čvrstće visn utu α unsa tlačne sile prema pravcu vlaana α - ut izmeďu sile i pravca vlaana c,,d c,,d Slia : Tlačni napni pd utm α u dnsu na pravac vlaana (igure 6.7, pren :003, str.3.) 13
14 SVIJNJE (JEDNOOSNO I DVOOSNO) - savijanje sam jedne si (y-y) y,d m,y,d m,d W m,y,d m,d 1 - dvsn savijanje m,y,d m,z,d m 1 m,y,d m m,y,d m,y,d y m,z,d m,z,d m,z,d 1 napmena: ptrebn je ispitati i mgućnst izbčavanje elementa d - računsi mment savijanja si y-y W y - mment tpra si y-y σ m,y,d - naprezanje d savijanja y-y si σ m,z,d - naprezanje d savijanja z-z si m,y,d - računsa nsivst drva na savijanje y-y si m,z,d - računsa nsivst drva na savijanje z-z si m,d - računsa nsivst drva na savijanje m - vaj atr primjenjujem sam d dvsng savijanja m = 0,7 - za pravutne presjee m = 1,0 - za stale presjee W y b h 6 I y y b - širina presjea h - visina presjea I y - mment trmsti si y-y y - udaljenst d težišta presjea d ruba (d simetričnih presjea je h/) 1
15 POSIK d V d 1,5 v,d τ d - naprezanje d psmia V d - računsa psmična sila v,d - računsa nsivst drva na psmi - pvršina pprečng presjea Iznad ležaja mžem zanemariti nee pprečne sile (slia 5): Slia 5: Uvjeti na slncu za je se mže zanemariti utjecaj sile pri prračunu psmične nsivsti (igure 6.6, pren :003, str..) Uli se sila nalazi unutar udaljensti h ili h e d ležaja mžem ju zanemariti. Kd nsača sa zasjem nad ležajem sam u slučaju ada je zasje na suprtnj strani d ležaja. Uli je nsač slabljen pprečna naprezanja prvjeravam: Vd d 1,5 v v,d b h e v - atr reducije zbg slabljenja h e - visina pprečng presjea slabljeng nsača v = 1,0 - d nsača slabljeng s grnje strane 15
16 1 1,5 1,1 i v min n 1 - d nsača slabljeng s dnje stranje h x 1 h 1 0,8 h Slia 6: Nsači slabljeni na rubu (igure 6.11, pren :003, str.53.) - mjer visine slabljeng dijela i pung dijela nsača h e h - mjera za energiju slma n =,5 - za LVL n = 5,0 - za pun drv n = 6,5 - za LLD x - udaljenst ležajne reacije i pčeta slabljenja (slia 6) i - nagib slabljenja (slia 6) 16
17 TORZIJ tr,d shape v,d τ tr,d - naprezanje d trzije shape - atr visan bliu presjea v,d - računsa nsivst drva na psmi shape 1, - za ružni pprečni presje h 1 0,15 shape min b - za pravutni pprečni presje,0 h - visina (veća dimenzija) presjea b - širina (manja dimenzija) presjea tr,d W tr,d tr tr,d - mment trzije W tr - mment tpra trzije -za pravutni ppreĉni presje b/h 3 I hb tr Wtr hb α, β - atri visni mjeru visine h i širine b presjea: h b 1,00 1,5 1,50,00 3,00,00 6,00 10,00 α 0,10 0,171 0,196 0,9 0,63 0,81 0,99 0,313 0,333 β 0,08 0,1 0,31 0,6 0,67 0,8 0,99 0,313 0,333 -za vrijednsti izmeďu danih h/b linearn interplirati -za ružni ppreĉni presje I tr r 3 Wtr r 17
18 INTERKCIJ VLK I SVIJNJ Vla i jednsn savijanje ( si y-y) t,0,d t,0,d m,y,d m,y, d 1 Vla i dvsn savijanje t,0,d m,y,d m t,0,d t,0,d t,0,d m,y,d m m,y,d m,y,d m,z,d m,z,d m,z,d m,z,d 1 1 σ t,0,d - naprezanje d vlačne sile u pravcu vlaana t,0,d - računsa nsivst drva na vla u pravcu vlaana σ m,y,d - naprezanje d savijanja y-y si σ m,z,d - naprezanje d savijanja z-z si m,y,d - računsa nsivst drva na savijanje y-y si m,z,d - računsa nsivst drva na savijanje z-z si m - vaj atr primjenjujem sam d dvsng savijanja m = 0,7 - za pravutne presjee m = 1,0 - za stale presjee 18
19 3. PRORĈUN N RZINI ELEENT TLK U PRVCU VLKN S IZVIJNJE DOKZ IZVIJNJ c,0,d c,0,d c,0,d c,yc,0,d c,0,d c,zc,0, d σ c,0,d - naprezanje d tlačne sile u pravcu vlaana c,0,d - računsa nsivst drva na tla u pravcu vlaana c,y - atr izvijanja za s y-y c,z - atr izvijanja za s z-z 1 1 c,y c,z y y rel,y z z rel,z λ rel,y - relativna vitst za s y-y λ rel,z - relativna vitst za s z-z c,0, y c,0, rel,y E c,crit 0,05 rel,z c,0, c,crit z E c,0, 0,05 a je rel 0,3 c 1, 0, tj. nije ptrebn prvditi daz izvijanja c,0, - arateristična nsivst drva na tla u pravcu vlaana E 0,05-5 mdula elastičnsti u pravcu vlaana λ y vitst za s y-y λ z vitst za s z-z l y i i,y y l z i l i,y - duljina izvijanja elementa za s y-y l i,z - duljina izvijanja elementa za s z-z i y - plumjer trmsti pprečng presjea za s y-y i z - plumjer trmsti pprečng presjea za s z-z I y i y Iz i z I y - mment inercije pprečng presjea za s y-y I z - mment inercije pprečng presjea za s z-z - pvršina pprečng presjea β c = 0, - za pun drv, β c = 0,1 - za LLD i LVL 0,51 0, 0,51 0, y c rel,y 3 rel,y i,z z z c rel,z 3 rel,z - ritični napn pri jem dlazi d izvijanja elementa za s y-y i z-z E0,05 E0,05 c,crit,y c,crit,z y z 19
20 SVIJNJE S IZBOĈVNJE (BOĈNI IZVIJNJE) IZBOĈVNJE m,y,d crit,y m,d λ rel,m,y - relativna vitst za izbčavanje za s y-y rel,m,y m, m,crit,y m,crit,y - ritičn naprezanje d mmenta - za mea drva pravutng pprečng presjea: m,crit,y 0,78 b h l e,y E 0,05 - pćenit: m,crit W y,crit y E 0,05 z l I e,y G W 0,05 tr y I E 0,05-5 mdula elastičnsti u pravcu vlaana G 5/ 6 ) G 0,05-5 mdula psmia u pravcu vlaana ( 0,05 G 0, mean I z - mment trmsti si z-z I tr - mment trzije l e,y - razma bčnih pridržanja visn uvjetima slanjanja i pterećenju za s y-y (tablica 7) Tablica 7: Razma bčnih pridržanja a mjer raspna (Table 6.1, pren :003, str.6.) 0
21 crit,y - atr izbčavanja za s y-y za 0, 75 1, 0 rel,m,y crit, y 0,75 rel,m, y 1, crit,y 1,56 0, 75rel,m, y za za 1, rel,m, y crit,y rel,m,y I tr - mment inercije trzije -za pravutni pprečni presje b/h 3 I hb tr Wtr hb α, β - atri visni mjeru visine h i širine b presjea: h b 1,00 1,5 1,50,00 3,00,00 6,00 10,00 α 0,10 0,171 0,196 0,9 0,63 0,81 0,99 0,313 0,333 β 0,08 0,1 0,31 0,6 0,67 0,8 0,99 0,313 0,333 -za vrijednsti izmeďu danih h/b linearn interplirati 1 1
22 INTERKCIJ TLK I SVIJNJ Tla i dvsn savijanje - ada ne pstji prblem izvijanja i izbčavanja tj. vrijedi: 0,3, 0, 3 i 0, 75, 0, 75 rel,y c,0,d c,0,d c,0,d c,0,d rel,z m,y,d m,y,d m m,y,d m,y,d m rel,m,y m,z,d m,z,d m,z,d m,z,d 1 1 rel,m,z - ada pstji prblem izvijanja i izbčavanja tj. vrijedi: 0,3, 0, 3 i 0, 75, 0, 75 rel,y c,y c,z c,0,d c,0,d c,0,d c,0,d rel,z crit,y m m,y,d crit,y m,y,d m,y,d rel,m,y m,y,d m crit,z crit,z m,z,d m,z,d rel,m,z m,z,d m,z,d 1 1 σ c,0,d - naprezanje d tlačne sile u pravcu vlaana c,0,d - računsa nsivst drva na tla u pravcu vlaana c,y - atr izvijanja si y-y si c,z - atr izvijanja si z-z si σ m,y,d - naprezanje d savijanja y-y si σ m,z,d - naprezanje d savijanja z-z si m,y,d - računsa nsivst drva na savijanje y-y si m,z,d - računsa nsivst drva na savijanje z-z si crit,y - atr izbčavanja za savijanje y-y si crit,z - atr izbčavanja za savijanje z-z si m - vaj atr primjenjujem sam d dvsng savijanja m = 0,7 - za pravutne presjee m = 1,0 - za stale presjee Tla i jednsn savijanje ( si y-y) c,min c,0,d c,0,d crit,y m,y,d m,y, d 1 - ada je element pterećen uzdužnim tlam i savijanjem si y-y te pstji prblem izvijanja si z-z i prblem izbčavanja za savijanje si y-y: c,z c,0,d c,0,d crit,y m,y,d m,y,d 1
23 . GRNIĈNO STNJE UPORBLJIVOSTI Pĉetna elastiĉna dermacija u inst -računam ju risteći srednje vrijednsti arateristia materijala i za sva pterećenje zasebn Knaĉna dermacija -za stalna djelvanja u in u inst1 de -za nazvistalana djelvanja u u 1 in inst de znae: u in - načna dermacija u inst - pčetna elastična dermacija de - atr uvažavanja tečenja materijala Tablica 1: Prepručene vrijednsti za za bjete (Table 1.1, pren 1990:001, str.51.) -uli pstje utjecaji ji imaju različite dužine trajanja svam utjecaju pridružuje se njemu svjstven atr de, a utjecaje mbiniram prema tablici 3
24 Tablica : Kmbiniranje utjecaja (Table 1., pren 1990:001, str.56.) Klizanje spajala u inst K d ser znae: u inst - pčetna elastična dermacija d - sila ja djeluje na spj K ser - pčetni mdul lizanja spja Tablica 3: Vrijednsti za pčetni mdul lizanja K ser za štapasta spajala [N/mm] (Table 7.1, pren :003, str.55.) vrsta spajala drv-drv, materijal na bazi drva-drv, ĉeli-drv 1,5 d trnvi, vijci, bušeni ĉavli 3 1,5 d 0, 8 nebušeni ĉavli 30 1,5 d 0, 8 lamice 80 Kd dijelva nstrucije s različitim vrijednstima masa, 1 i, 1, dreďujem prema,1,. Kd spjeva s čelim ili betnm K ser mnžim s,0. znae: - arateristična masa drva [g/m 3 ] d - prmjer spajala [mm]
25 Graniĉne vrijednsti prgiba Tablica : Prepručene vrijednsti za granične vrijednsti prgiba (Tablica 3., NKSDK, S.Taač,.str. i Table 7., pren :003, str.56.) statiĉi sustav prgib slbdn slnjena greda l l uinst d d l l u in d d nzla l u inst 150 l u in 100 spregvi l u uupn 500 l u prmjenjiv 700 Uupni prgib u in u inst 1 de u0 udp u 0 - pčetn nadvišenje u dp - dpušteni prgib 5
26 5. SPOJEVI S ETLNI SPJLI Psmiĉna nsivst spajala d spjeva drv-drv Karateristična psmična nsivst spajala dreďuje se pmću čvrstće spajala, čvrstće p mtaču snvng materijala (drva) i čvrstće na čupanje (ristim ju za čavle, spajalice, vije, trnve i vije za drv): -za jednrezna spajala psmična nsivst jedng jednrezng spajala je najmanja vrijednst d sljedećih izraza: (a) (b) (c) v,r h,1, t1 d t d v,r h,, v,r h,1, t1 d 1 t d t 1 t h,1, 1 (d) 1,05 1 v,r h,1, (e) 1,05 1 () v,r v,r 1,15 t d 1 1 y,r 1 h,1, t t 1 3 t t 1 t d h,1, 1 y,r 1 t d h,1, d ax,r y,r t 1 t 1 ax,r ax,r -za dvrezna spajala psmična nsivst jedng jednrezng spajala je najmanja vrijednst d sljedećih izraza: (g) t d (h) v,r h,1, 1 v,r 0,5 h,, t d h,1, 1 (j) 1,05 1 () v,r v,r 1,15 t d 1 y,r h,1, t d h,1, d ax,r 1 y,r ax,r ax,r 6
27 Slia 1: Načini slma spja (igure 8., pren :003 E, 63.str.) (1) - jednrezni spj () - dvrezni spj Psmiĉna nsivst spajala d spjeva drv-ĉeli Spjeve dijelim na spjeve s tanim plĉama ( tlerancijm d 0,1d), a vrijednsti izmeďu njih linearn se interpliraju. t 0,5d ) i spjeve s debelim plĉama ( t d Karateristična psmična nsivst spajala za čavle, vije, trnve i vije za drv: -za spjeve s tanim plĉama u jednreznm spaju psmična nsivst jedng jednrezng spajala je najmanja vrijednst d sljedećih izraza: (a) (b) v,r 0, h, t1 d v,r 1,15 y,r h, d ax,r -za spjeve s debelim plĉama u jednreznm spaju psmična nsivst jedng jednrezng spajala je najmanja vrijednst d sljedećih izraza: (c) (d) (e) v,r v,r h,,3 t1 d v,r h, t1 d y,r y,r 1 h, t1 d ax,r h, d ax,r, s 7
28 -za spjeve plĉama bil je debljine a središnjeg elementa u dvreznm spju psmična nsivst jedng jednrezng spajala je najmanja vrijednst d sljedećih izraza: () (g) (h) v,r h,1, t1 d v,r v,r h,1,,3 t1 d y,r y,r 1 h,1, t1 d ax,r h,1, d -za spjeve s tanim plĉama a vanjsim elementima u dvreznm spju psmična nsivst jedng jednrezng spajala je najmanja vrijednst d sljedećih izraza: (j) () v,r 0,5 h,, t v,r 1,15 d y,r h,, d ax,r -za spjeve s debelim plĉama a vanjsim elementima u dvreznm spju psmična nsivst jedng jednrezng spajala je najmanja vrijednst d sljedećih izraza: (l) (m) v,r 0,5 h,, t v,r,3 y,r d h,, d ax,r ax,r Slia : Načini slma spja (igure 8.3, pren :003 E, 6.str.) Napmena: Ptrebn je prvjeriti i nsivst grupe spajala. znae: h,i, - čvrstća p mtaču rupe snvng materijala [N/mm ] h,, - mjer čvrstća p mtaču rupe snvng materijala h,1, y,r - arateristični mment tečenja spajala [Nmm] t i - debljina drvenih elementa u spju [mm] d - prmjer spajala [mm] ax,r - arateristična nsivst na čupanje spajala ja se uzima zbg "eeta užeta" -uli je nepznata vrijednst ax,r se uzima da je nula -masimalna vrijednst ax,r uzima se a pstta stata psmične nsivsti (di rmule bez vrijednsti ax,r /) za: rugle čavle 15%, vadratne čavle 5%, stale čavle 50%, vije za drv 100%, vije 5% i trnve 0%. 8
29 Reducija brja spajala Za red spajala paralelan s pravcem vlaana eetivna nsivst tg reda spajala računa se prema: n v,e,r e v,r n n e e Tablica 3: Vrijednsti e (Table 8.1, pren :003 E, 67.str.) Razma - za meċuvrijednsti linearn interplirati e Nebušeni Bušeni a 1 1d 1,00 a 1 10d 0,85 a 1 7d 0,70 a 1 d - 0,50 Uns sile pd neim utm Kd unsa sile pd neim utm u dnsu na pravac vlaana ptrebn je prvjeriti mgućnst cijepanja dnsn vla mit na pravac vlaana. Slia : Primjer unsa sila pd neim utm (igure 8.1, pren :003 E, 61.str.) Prvjera vlaa mit na pravac vlaana: v,ed 90,Rd -za utjecaj uzimam veću d dvije sile (slia ): v,ed max v,ed,1, v,ed, -tprnst na sile cijepanja dnsn vla mit na pravac vlaana: 90,R 1bw h he h h e h e - udaljenst najdaljeg spajala d ruba elementa [mm] h - visina elementa [mm] 9
30 w pl w max 100 1,0 w = 1,0 0,5 -za spjeve s bušenim metalnim plčama -za sva stala spajala w pl - širina bušenih metalnih plča u pravcu vlaana [mm] Utjecaj prmjenjivg pterećenja na spajala Uli je spj pterećen silama je mijenjaju predzna uslijed dugtrajnih ili srednje trajnih utjecaja za utjecaj uzimam: Ed 0,5 ili 0,5 t,ed c,ed c,ed t,ed inimalni razmaci Slia 5: inimalni razmaci (igure 8.7, pren :003 E, 69.str.) 1 - spajal, - pravac vlaana, (1), (3) pterećeni rub, (), () nepterećeni rub, a) razma spajala u pravcu i mit na pravac vlaana b) razma spajala d ruba i raja elementa 30
31 SPOJEVI S ĈVLI upute za spjeve s ĉavlima: -u spju mra biti minimaln čavla -za vadratne čavle a prmjer (d) uzimam duljinu stranice; -uli su čavli u redu paralelnm s pravcem vlaana izmanuti za 1d nije ptrebn računati eetivni brj spajala u redu (slia 6); Slia 6: Čavli u redu u pravcu vlaana izmanuti iz pravca (igure 8.6, pren :003 E, 67.str.) (1) čava, () pravac vlaana -minimalna dubina zabijanja glatih čavala je 8d, a stalih 6d; -za spjeve s drvenim plčama glava čavla mra imati prmjer d minimaln d; -za glate čavle zabijane u pravcu vlaana elementa smatram da ne mgu prensiti pprečne sile, iznimn ada je riječ seundarnj nstruciji ada za njihvu nsivst uzimam 1/3 nsivsti glatih čavla zabijanih mit na pravac vlaana; -za stale čavle zabijane u pravcu vlaana elemenata smatram da mgu prensiti pprečne sile d vrijednsti 1/3 nsivsti glatih čavala zabijanih mit na pravac vlaana uli vrijedi da: -su čavli pterećeni sam pprečnm silm, -je u spju najmanje 3 čavla, -je dubina zabijanja minimaln 10d, -drv nije u uvjetima lase 3 i -su ispunjeni uvjeti minimalnih razmaa; -bušenje rupa za čavle ptrebn je uli je gustća drva veća d 500g/m 3 i uli je prmjer čavla veći d 8mm; -bušenje rupa za čavle ptrebn je uli je najmanja dimenzija pprečng presjea elemenata (t) u spju manja d: 7d t max 13d uli se radi drvu psebn sjetljivm na cijepanje (jela i smrea - deiniraju se Nacinalnim anesima) i nisu ispunjeni sljedeći uvjeti za najmanje razmae: za 3 3 0g / m 500g / m a 1d su: 1d t max 13d gdje je: d - prmjer čavla [mm] - arateristična vrijednst gustće drva [g/m 3 ] 3 0g / m a 10d, te za, vrijednsti najmanjih dimenzija pprečng presjea (t) 31
32 -d jednreznih spjeva s čavlima vrijednsti t 1 i t su: Slia 7: Vrijednsti t 1 i t (igure 8., pren :003 E, 66.str.) (a) jednrezni spj (b) dvrezni spj -d dvreznih spjeva drv-drv čavli se smiju prelapati uli je t t d Slia 8: Prelapanje čavala (igure 8.5, pren :003 E, 66.str.) -za čavle izraďene d čelia najmanje čvrstće d u = 600N/mm, arateristiĉni mment teĉenja spajala je: 600 u 70d 600 u,6 y,r 180d - za rugle čavle,6 y,r - za vadratne čavle -za čavle prmjera d 8mm arateristiĉna ĉvrstća p mtaĉu rupe snvng materijala je: 0,3 0,08 d - za nebušene čavle h, h, 1 0,01d 0,08 - za bušene čavle 3
33 -arateristična čvrstća p mtaču rupe za čavle prmjera pre 8mm u slučaju ada pterećenje djeluje u pravcu vlaana h,0, 0,08 1 0,01 d -u slučaju da sila djeluje pd neim utm u dnsu na pravac vlaana: h,0, h,, 90 sin cs ,35 0,015 d - za LVL i mea drva 0,90 0,015d - tvrda drva -za spj s drvenim plčama prmjer glave čavla mra biti minimaln d, a arateristična čvrstća p mtaču rupe snvng materijala je: 0,3 0,11 d -za šperplče (plywd) h, h, h, 30d 65d 0,3 0,7 t t 0,6 0,1 -za stale rute plče -za iverice (particlebard) i OSB plče gdje je: α - ut izmeďu pterećenja i pravca vlaana [ ] - arateristična vrijednst gustće drva [g/m 3 ] u - vlačna čvrstća čelia [N/mm ] t - debljina drvene plče [mm] -arateristiĉna ĉvrstća na ĉupanje ax,r je manja vrijednst d: -za glate čavle: (a) (b) ax, ax, ax, head, -za stale čavle: (a) (b) ax, ax, ax, ax, d t d h d t pen pen d t head, d h gdje je: ax, - arateristična čvrstća čupanja vrha čavla [N/mm ] head, - arateristična čvrstća čupanja glave čavla [N/mm ] t pen - duljina vrha čavla (dijela čavla u drugm elementu) ili d narčitih čavala di ji nije glada [mm] t - duljina čavla u prvm elementu [mm] d h - prmjer glave čavla [mm] -za glate čavle s dubinm zabijanja većm d 1d: 6 ax, head,
34 -za glate čavle minimalna dubina zabijanja je 8d, a za dubinu zabijanja manjm d 1d, grnje vrijednsti mnžim s t pen d manjm d 8d grnje vrijednsti mnžim s, d narčitih čavala minimalna dubina zabijanja je 6d, a za dubinu zabijanja t pen. d -glati čavli pterećeni na čupanje stalng ili dugtrajng aratera nemaju nsivst, a narčiti čavli imaju nsivst sam ng dijela ji nije glada; -d drva je se ugraďuje s vlažnsti blizu granice zasićenja vrijednsti za ax, i head, mnžim s /3; -za čavle pterećene uzdužn u pravcu svje si minimalni razmaci se riste a i za psmičn pterećene čavle; -d sg uucavanja čavala udaljenst d pterećeng ruba mra biti minimaln 10d a u spju minimaln čavla. Slia 9: Čavli zabijani mit na pravac vlaana i s zabijani čavli (igure 8.8, pren :003 E, 7.str.) Kmbinirani utjecaj psmia i ĉupanja -za glate čavle: ax,ed ax,rd v,ed v,rd 1 -za stale čavle: ax,ed ax,rd v,ed v,rd 1 3
35 znaa a 1 a a 3,t a 3,c a,t a,c Tablica 10: inimalni razmaci čavala (Table 8., pren :003 E, 68.str.) minimalni razmaci nebušene rupe ut a 1 a g/m3 za d 5mm : 5 5cs d za d 5mm : 5 7 cs d 5d a 3, t 10 5cs d a, c 10 a, t a 1 g/m 3 bušene rupe 7 8cs d cs d a a 7d 3 sin d 15 5cs d 7 5cs d a 3, t a, t a 1 a a 3, t d a 3, c 15d a 3, c 7d za d 5mm : za d 5mm : za d 5mm : a, t 5 sin d a, t 7 sin d a, t 3 sin d za d 5mm : za d 5mm : za d 5mm : 5 5sin d 7 5sin d 3 sin d a, c 5d a, t a, c 7d a, c 3d za spj s drvenim plĉama a 1 i a vrijednsti iz tablice mnžim s 0,85 -a za šperplĉe vrijednsti: a 3,c a, c 3d a a 3 sin 3,t, t za spj s ĉeliĉnim plĉama sve vrijednsti mnžim s 0,70 znae: a 1 - razmaci izmeďu spajala u pravcu vlaana [mm] a - razmaci izmeďu spajala mit na pravac vlaana [mm] a 3,c, a 3,t, a,c, a,t - razma izmeďu spajala i rubva elementa visn utu α [mm] α - ut izmeďu pravca sile i pravca vlaana [ ] d 35
36 SPOJEVI S KLIC upute za spjeve s lamicama: -za lamice ružng ili približn ružng presjea i pravutng presjea (za prmjer d uzimam d bh ) vrijede pravila a i za spjeve s čavlima; -širina rune lamice b mra biti najmanje 6d, a duljina zabijanja u drugi element (t slia 11) najmanje 1d; -u spju mra biti najmanje dvije lamice; -pmična nsivst lamice prmjera d je jednaa nsivsti dva čavla prmjera d uli je nagib rune veći d 30, a uli je manji ili jedna 30 nsivst čavala se mnžim s 0,7; -uli pstji red lamica paraleln s pravcem vlaana mram drediti eetivni brj lamica n e ; -za lamice d čelia najmanje vlačne čvrstće d u = 800N/mm, arateristiĉni mment teĉenja spajala je: y,r 0 d,6 -za spj s drvenim plčama arateristiĉna ĉvrstća p mtaĉu rupe snvng materijala je: 0,3 0,11 d -za šperplče (plywd) h, h, h, 30d 65d 0,3 0,7 t t 0,6 0,1 -za stale rute plče -za iverice (particlebard) i OSB plče gdje je: - arateristična vrijednst gustće drva [g/m 3 ] d - prmjer lamice [mm] t - debljina drvene plče [mm] Slia 11: Gemetrija lamice (igure 8.9, pren :003 E, 73.str.) Slia 1: inimalni razmaci lamica (igure 8.10, pren :003 E, 7.str.) 36
37 Tablica 13: inimalni razmaci lamica (Table 8.10, pren :003 E, 7.str.) znae ut minimalni razmaci za za a a a 3,t a 3,c a,t a,c a 10 5cs d 1 a cs d a 15d a 3, t 15 5cs d a 3, c 15d a, t 15 5sin d a, c 10d znae: a 1 - razmaci izmeďu spajala u pravcu vlaana [mm] a - razmaci izmeďu spajala mit na pravac vlaana [mm] a 3,c, a 3,t, a,c, a,t - razma izmeďu spajala i rubva elementa visn utu α [mm] α - ut izmeďu pravca sile i pravca vlaana [ ] Θ - ut izmeďu rune lamice i pravca vlaana [ ] 37
38 SPOJEVI S VIJCI upute za spjeve s vijcima: -rupe za vije u drvu smiju biti d 1mm veće d prmjera vijaa, a u čeliu d najviše mm ili 0,1d; -pdlše za vije mraju imati prmjer d minimaln 3d i debljinu d minimaln 0,3d; -vije treba zategnuti d pung prilijeganja te uli je ptrebn nan dsezanja načne vlažnsti u drvu pnvn zategnuti; -za red vijaa paralelan s pravcem vlaana eetivni brj vijaa dreďujem prema: n e n min n 0,9 a1 13d gdje je n eetivni brj vijaa uli je pterećenje mit na pravac vlaana, a ada je ut izmeďu pterećenja i pravca vlaana grnjeg izraza. 0 90, n e računam linearnm interplacijm dviju vrijednsti iz -arateristiĉni mment teĉenja spajala za vije je: y,r 0,3 u, d,6 -arateristiĉna ĉvrstća p mtaĉu rupe snvng materijala za vije prmjera d 30mm je: h,0, h,, 90 sin cs -arateristična čvrstća p mtaču rupe u slučaju ada pterećenje djeluje u pravcu vlaana 0,08 1 0,01d -pćenit h,0, h,0, h,0, ,111 0,01d -za šperplče (plywd) 50 d 0,6 t 0, 1,35 0,015 d - za LVL i mea drva 0,90 0,015d - tvrda drva gdje je: α - ut izmeďu pterećenja i pravca vlaana [ ] - arateristična vrijednst gustće drva [g/m 3 ] u, - vlačna čvrstća čelia [N/mm ] t - debljina drvene plče [mm] -za iverice (particlebard) i OSB plče -na utjecaj u pravcu uzdužne si vija prvjeravam: vlaĉnu ĉvrstću vija i tlaĉnu ĉvrstću drva ispd pdlše (za nsivst drva uzimam 3 c,90, d ) ili ĉeliĉne plĉe (d spjeva čeli-drv - a nsivst uzimam nsivst pdlša ji ima prmjer manji d 1t ili d - t-debljina plče, d-prmjer vija) Tablica 1: inimalni razmaci vijaa (Table 8., pren :003 E, 75.str.) znae ut minimalni razmaci a 1 a 1 cs d
39 a a 3,t a 3,c a,t a,c a d a 3,t veći d (7d; 80mm) a veći d ( 1 6sin d 3,c ; d) d 1 6sin ; d) a veći d ( d 3,c a veći d ( sin d,t a, c 3d ; 3d) znae: a 1 - razmaci izmeďu spajala u pravcu vlaana [mm] a - razmaci izmeďu spajala mit na pravac vlaana [mm] a 3,c, a 3,t, a,c, a,t - razma izmeďu spajala i rubva elementa visn utu α [mm] α - ut izmeďu pravca sile i pravca vlaana [ ] 39
40 SPOJEVI S TRNOVI upute za spjeve s trnvima: -prmjer trna iznsi minimaln 6mm i masimaln 30mm, s tlerancijm d 0,1mm; -prmjer rupe u drvu za trnve ne smije biti veći d prmjera trna; -za red trnva paralelan s pravcem vlaana eetivni brj trnva dreďujem prema: n e n min n 0,9 a1 13d gdje je n eetivni brj trnva uli je pterećenje mit na pravac vlaana, a ada je ut izmeďu pterećenja i pravca vlaana grnjeg izraza arateristiĉni mment teĉenja spajala za trnve je: y,r 0,3 u, d,6, n e računam linearnm interplacijm dviju vrijednsti iz -arateristiĉna ĉvrstća p mtaĉu rupe snvng materijala za trnve prmjera d 30mm je: h,0, h,, 90 sin cs -arateristična čvrstća p mtaču rupe u slučaju ada pterećenje djeluje u pravcu vlaana 0,08 1 0,01d -pćenit h,0, h,0, h,0, ,111 0,01d -za šperplče (plywd) 50 d 0,6 t 0, 1,35 0,015 d - za LVL i mea drva 0,90 0,015d - tvrda drva gdje je: α - ut izmeďu pterećenja i pravca vlaana [ ] - arateristična vrijednst gustće drva [g/m 3 ] u, - vlačna čvrstća čelia [N/mm ] t - debljina drvene plče [mm] -za iverice (particlebard) i OSB plče Tablica 15: inimalni razmaci trnva (Table 8.5, pren :003 E, 77.str.) znae ut minimalni razmaci a 1 a a 3,t a 3,c a,t a,c a 1 3 cs d a 3d a 3,t veći d (7d; 80mm) a veći d ( sin d 3,c a, t 3 ; 3d) 3d a veći d ( sin d 3,c a, t 3 ; 3d) a veći d ( sin d,t a, c 3d ; 3d) 0
41 SPOJEVI S VIJCI Z DRVO upute za spjeve s vijcima za drv: -minimalna dubina uvrtanja dijela vija s "lzm" je 6d; -za mea drva i prmjer vijaa za drv 6mm za prmjere vijaa d 6mm ptrebn bušiti rupe je su za glati di vijaa istg prmjera i duljine glatg prmjera, a za di s "lzm" prmjera 70% glatg prmjera; -za drva gustće pre 500 g/m3 prmjer rupe se treba drediti ispitivanjem; -za prmjer vijaa za drv uzimam vrijednst d e ji je: -d vijaa ji imaju isti prmjer glatg i dijela s "lzm" d e je prmjer glatg dijela pd uvjetm da glati di prdire za minimaln d u element u jem se nalazi vrh vija, -d stalih vijaa d e = 1,1d - net prmjer dijela s "lzm". d nije ptrebn bušiti rupe, d je tvrd drv i me drv Tablica 16: inimalni razmaci vijaa za drv (Table 8.6, pren :003 E, 78.str.) plžaj vijaa minimalni razmaci izmeċu spajala minimalni razmaci izmeċu spajala i ruba elementa mit na pravac vlaana d d u pravcu vlaana d,5d -psmiĉnu nsivst prvjeravam: -za vije s glatim dijelm s prmjerm -za vije s glatim dijelm s prmjerm d 6mm vrijede pravila za ĉavle; d 6mm vrijede pravila za vije. -arateristiĉna nsivst na ĉupanje: -d nsivsti na silu u pravcu uzdužne si vija prvjeravam: -nsivst na čupanje dijela vija s "lzm", -d spjeva s čeličnim plčama psmična nsivst vijaa mra biti veća d vlačne i mram prvjeriti i nsivst grupe vijaa, -nsivst na čupanje glave vija i -vlačnu čvrstću vijaa. ax,,r n e 0,8 dle ax,, gdje je: d - vanjsi prmjer dijela s "lzm" [mm] l e - duljina uvrtanja dijela s "lzm" umanjen za jedan prmjer [mm] - arateristična nsivst na čupanje pd utm α u dnsu na pravac vlaana [N/mm ] ax,, sin ax, ax,, 3 ax, 3,6 10 1,5cs 1,5 n e - eetivni brj vijaa ji su pterećeni u pravcu svje uzdužne si n n e 0,9 n - brj vijaa čvrstće -mbinirani utjecaj psmia i ĉupanja prvjeravam prema: ax,ed ax,rd v,ed v,rd VIŠEREZNI SPOJEVI 1 ĈETVEROREZN SPOJ 1
42 t t B t B tb B = + R d R d, R d,b t t t t t B t t = + B R d R d, R d,b t t t B t B t B t B = + znae: R d, - tprnst spja R d,b - tprnst spja B R d - tprnst četverrezng spja R d R d, R d,b R d,
43 b b b z z1 z1 z SPOJ KOJI PRENOSI OENT Sila u spjnm sredstvu uslijed mmenta uvije je mita na pravac ji spaja središte rtacije i spajal, te je prprcinalna udaljensti spajala d središta spja Uzdužna i pprečna sila se raspdjeljuju jedna na sva spajal. z T T e e N N T r N N N T T x - prvi crtež - drugi crtež e, r N N, V V uupn uupn N x V Raspred spajala veze ja prensi mment - ružni raspred - pravutni raspred z z x3 x x1 x3 x x1 r n n 1 r1 x a a a r n r n 1 1 r n x a b n x i z zi i i 3
44 t v ZSJEK Nd cel zasjea / dubina zasjea lv leda zasjea pvršina zasjea N Pravila za dubinu zasjea t v : - bični zasje: dvstrani zasje: - dvstrui zasje: h t v h t v 6 h t v 6 t v,1 0,8 t v, t v, 10mm Daz naprezanja (tlaĉng) u ĉenj ravnini zasjea: - pvršina čela: t v cs 1 - mpnenta uzdužne sile ja djeluje na čel N 1,d N - tlačna naprezanja: c,,d - daz nsivsti: c,,d c,,d d N 1 b cs 1,d 1 N d cs t v b
45 Pravila za duljinu psmia: l v 8t v 00mm Daz naprezanja u ravnini psmia: - pvršina psmia: v l v b - mpnenta uzdužne sile ja djeluje na ravninu psmia: H d N - psmična naprezanja: d H - daz nsivsti: d v d 1 v, d d cs Nd cs l b, tj. v Nd cs lv l v v,d 5
4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA
JBG 4. STTIČKI PRORČUN STUBIŠT PROGR IZ KOLEGIJ BETONSKE I ZIDNE KONSTRUKCIJE 9 6 5 5 SVEUČILIŠTE U ZGREBU JBG 4. Statiči proračun stubišta 4.. Stubišni ra 4... naliza opterećenja 5 5 4 6 8 0 Slia 4..
Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u
Plge a preavanja i ehanike 1 STATIČKI OENT SILE + SPREG SILA Labratri j a m umerič k u m e h a n i k u 1 Statički mment sile Sila u insu 225 N jeluje na ključ prema slici. Oreiti mment sile birm na tčku
4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA
JBAG 4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA PROGRA IZ KOLEGIJA BETONSKE I ZIDANE KONSTRUKCIJE 9 5 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU JBAG 4. Statiči proračun stubišta 4.. Stubišni ra 4... Analiza opterećenja 5 5 4 6 8 5 6 0
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
Trigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe
Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina
1. Primjer proračuna graničnih stanja nosivosti elemenata i spojeva prema normi HRN EN
1. Primjer proračuna graničnih stanja nosivosti elemenata i spojeva prema normi HRN EN 1995-1-1 Treba proračunati granična stanja nosivosti elemenata i karakterističnih priključaka konstrukcije prikazane
Uvijanje. OTPORNOST MATERIJALA I 11/12 82
*Grupa autra, Elaststatika I, Tehnički fakultet, Bihać, 003 *JM Gere, BJ Gdn, Mechanics f Materials, Cengage Learning, Seventh Editin, 009. OTPORNOST MATERIJALA I 11/1 www.mf.unze.ba 8 Osnvni pjmvi Mment
STATIČKI PRORAČUN KROVIŠTA SA DVOSTRUKOM STOLICOM
STATIČKI PRORAČUN KROVIŠTA SA DVOSTRUKOM STOLICOM Autor: Ivan Volarić, struč. spec. ing. aedif. Zagreb, Siječanj 2017. TEHNIČKI OPIS KONSTRUKCIJE OPIS PROJEKTNOG ZADATKA Projektni zadatak prema kojem je
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
[ ] VAŽNO UVIJANJE ŠTAPOVA. Kut uvijanja (torzije) ϕ M I. Maksimalno posmino naprezanja τ. Dimenzioniranje štapova optereenih na uvijanje
UVJNJE ŠTPV VŽN Psmin naprezanje ρ aksimaln psmin naprezanja za: d ρ r Plarni mmen rmsi: Plarni mmen pra: [ ] cm Ku uvijanja (rzije) ϕ ϕ l G [ rad] Krus presjeka šapa na uvijanje: G 5 Dimenziniranje šapva
6 Primjena trigonometrije u planimetriji
6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije
Opšte KROVNI POKRIVAČI I
1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće
BETONSKE KONSTRUKCIJE 2
BETONSE ONSTRUCIJE 2 vježbe, 31.10.2017. 31.10.2017. DATUM SATI TEMATSA CJELINA 10.- 11.10.2017. 2 17.-18.10.2017. 2 24.-25.10.2017. 2 31.10.- 1.11.2017. uvod ponljanje poznatih postupaka dimenzioniranja
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami
BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami Izv. prof. dr.. Tomilav Kišiček dipl. ing. građ. 0.10.014. Betonke kontrukije III 1 NBK1.147 Slika 5.4 Proračunki dijagrami betona razreda od C1/15 do C90/105, lijevo:
TRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
SVEUČILIŠTE U MOSTARU GRAĐEVINSKI FAKULTET
SVEUČILIŠTE U MOSTRU GRĐEVINSKI FKULTET Kolegij: Osnove betonskih konstrukcija k. 013/014 god. 8. pismeni (dodatni) ispit - 10.10.014. god. Zadatak 1 Dimenzionirati i prikazati raspored usvojene armature
Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,
Kolegij: Konstrukcije 017. Rješenje zadatka. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu 1. ULAZNI PARAETRI. RAČUNSKE VRIJEDNOSTI PARAETARA ATERIJALA.1. Karakteristične vrijednosti parametara tla Efektivna Sloj
(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?
Zadata 00 (Jasna, osnovna šola) Kolia je težina tijela ase 400 g? Rješenje 00 Masa tijela izražava se u ilograia pa najprije orao 400 g pretvoriti u ilograe. Budući da g = 000 g, orao 400 g podijeliti
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd
Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f
1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Statika je grana mehanike u kojoj se predočavaju stanja mirovanja tijela, kada su opterećenja koja na njih djeluju u međusobnoj ravnoteži.
PM ELEMETI STOJEVA I MEHAIZAMA-PODLOGE ZA PEDAVAJA OSOVE IZ MEHAIKE STATIKA Statika je grana mehanike u kjj se predčavaju stanja mirvanja tijela, kada su pterećenja kja na njih djeluju u međusbnj ravnteži.
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Prostorni spojeni sistemi
Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka
7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
7. Proračun nosača naprezanih poprečnim silama
5. ožujka 2018. 7. Proračun nosača naprezanih poprečnim silama Primjer sloma zbog djelovanja poprečne sile SLIKA 1. T- nosač slomljen djelovanjem poprečne sile Do sloma armirano-betonske grede uslijed
MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
σ (otvorena cijev). (34)
DBLOSTJN POSUD CIJVI - UNUTARNJI ILI VANJSKI TLAK 8 "Dobo je htjeti, ali teba i znati." Z. VNUČC, 9. NAPRZANJA I POMACI DBLOSTJN POSUD ILI CIJVI NASTAVAK. Debelostjena osa oteećena ntanjim tlaom Debelostjena
( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA
SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA Sinusn terem glsi: Strnie trugl prprinlne su sinusim njim nsprmnih uglv. R sinβ sinγ Odns dužine strni i sinus nsprmng ugl trugl je knstnt i jednk je dužini
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Teorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β
TRUG Mngug kji im ti stnie zve se tug. snvni elementi tugl su : - Temen,, - Stnie,, ( p dgvu stnie se eležvju nsupt temenu, np nspm temen je stni, itd) - Uglvi, unutšnji α, β, γ i spljšnji α, β, γ γ α
Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program
BETONSKE KONSTRUKCIJE Program Zagreb, 009. Ime i prezime 50 60 (h) 16 (h0) (A) (A) 600 (B) 600 (B) 500 (A) 500 (A) SADRŽAJ 1. Tehnički opis.... Proračun ploče POZ 01-01...3.1. Analiza opterećenja ploče
ZASTORI SUNSET CURTAIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.
ZSTORI ZSTORI SUNSET URTIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju. ŠIRIN (mm) VISIN (mm) Z PROZOR IM. (mm) TV25 40360 360 400 330x330 TV25 50450 450
TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II
TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICA 1: PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI ZA DJELOVANJA Parcijalni koeficijenti sigurnosti γf Vrsta djelovanja Djelovanje Stalno Promjenjivo
Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.
Za adani sustav prostornih sila i j k () oktant i j k () oktant koje djeluju na materijalnu toku odredite: a) reultantu silu? b) ravnotežnu silu? a) eultanta sila? i j k 8 Vektor reultante: () i 8 j k
( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
zastori sunset curtain Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.
zastori zastori sunset curtain Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju. (mm) (mm) za PROZOR im (mm) tv25 40360 360 400 330x330 tv25 50450 450 500 410x410
VIJČANI SPOJ VIJCI HRN M.E2.257 PRIRUBNICA HRN M.E2.258 BRTVA
VIJČANI SPOJ PRIRUBNICA HRN M.E2.258 VIJCI HRN M.E2.257 BRTVA http://de.wikipedia.org http://de.wikipedia.org Prirubnički spoj cjevovoda na parnom stroju Prirubnički spoj cjevovoda http://de.wikipedia.org
NOSIVI DIJELOVI MEHATRONIČKIH KONSTRUKCIJA
NOSIVI DIJELOVI MEHATRONIČKIH KONSTRUKCIJA Zavareni spojevi - I. dio 1 ZAVARENI SPOJEVI Nerastavljivi spojevi Upotrebljavaju se prije svega za spajanje nosivih mehatroničkih dijelova i konstrukcija 2 ŠTO
Riješeni primjer testa iz matematike i kemije za razredbeni ispit (slovo ispred točnog rješenja je podebljano) a ± b, jednak:
Riješeni primjer testa iz matematike i kemije za razredbeni ispit (slv ispred tčng rješenja je pdebljan). 0% d. + 0.7 4 je: 0 ; B: 4 ; C: 0 ; D:. Izraz a 7 a iznsi: 8 7 a ; B: a ; C: a ; D: a a b a b.
Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I
. Otnik tnsti = 00, kalem induktivnsti = mh i kndenzat kaacitivnsti = 00 nf vezani su aaleln, a između njihvih kajeva je usstavljen steidični nan efektivne vednsti = 8 V, kužne učestansti = 0 5 s i četne
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
TITAN I TITAN LEGURE Kristalna rešetka. Legure Ti: - Ti - legure. - ( ) Ti - legure. Ti - legure.
TITAN I TITAN LEGURE Svjstva. Titan - Ti je metal sive bje. Lagan je, ima dličnu krzijsku tprnst i visk dns čvrstće prema težini. Titan ima jak afinitet prema kisiku i u zemljinj kri ima mng spjeva Ti.
SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program
BETONSKE KONSTRUKCIJE Program Zagreb, 017. Ime i prezime 50 60 (h) 16 (h0) () () 600 (B) 600 (B) 500 () 500 () SDRŽJ 1. Tehnički opis.... Proračun ploče POZ 01-01... 3.1. naliza opterećenja ploče POZ 01-01...
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
METALNE KONSTRUKCIJE I
METALE KOSTRUKCIJE I MOTAŽI ASTAVCI mr.sc. Jurko Zovkić ZADATAK : obraditi problematiku konstruiranja, proračuna, i izrade montažnih nastavaka čeličnih konstrukcijskih elemenata obuhvatiti primjere najčešće
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Otpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
STATIČKI PRORAČUN KUPOLE POSEBNE GEOMETRIJE
STATIČKI PRORAČUN KUPOLE POSEBNE GEOMETRIJE Autori: Ivan Volarić, struč. spec. ing. aedif. Zagreb, Siječanj 2017. TEHNIČKI OPIS KONSTRUKCIJE OPIS PROJEKTNOG ZADATKA Projektni zadatak prema kojem je izrađen
OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA
OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA MODUL: Tehnologija teleomuniacijsog rometa FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Predavači: Doc.dr.sc. Štefica Mrvelj Maro Matulin, dil.ing. Zagreb, ožuja 2009. Oće informacije Konzultacije:
PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
NERASTAVLJIVE VEZE I SPOJEVI. Zakovični spojevi
NERASTAVLJIVE VEZE I SPOJEVI Zakovični spojevi Zakovice s poluokruglom glavom - za čelične konstrukcije (HRN M.B3.0-984), (lijevi dio slike) - za kotlove pod tlakom (desni dio slike) Nazivni promjer (sirove)
Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio
Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa 9. dio 1 Sile presjeka (unutarnje sile): Udužna sila N Poprena sila T Moment uvijanja M t Moment savijanja M Napreanja 1. Normalno napreanje σ. Posmino
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Trigonometrijski oblik kompleksnog broja
Trgnmetrjsk blk kmpleksng brja Da se pdsetm: Kmpleksn brj je blka je realn de, je magnarn de kmpleksng brja, - je magnarna jednca, ( Dva kmpleksna brja su jednaka ak je Za brj _ je knjugvan kmpleksan brj.
PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA
FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ
PRORAČUN AB STUPA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL
PRORAČUN AB STUPA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Materijal: Beton: C25/30 C f ck /f ck,cube valjak/kocka f ck 25 N/mm 2 karakteristična tlačna čvrstoća fcd proračunska tlačna
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA
VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA Veličina prostora kojeg tijelo zauzima Izvedena fizikalna veličina Oznaka: V Osnovna mjerna jedinica: kubni metar m 3 Obujam kocke s bridom duljine 1 m jest V = a a a = a 3, V
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh
PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)
ROS GRED (ROSO OSONJEN GRED) oprečna sila i moment savijanja u gredi y a b c d e a) Zadana greda s opterećenjem l b) Sile opterećenja na gredu c) Određivanje sila presjeka grede u presjeku a) Unutrašnje
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 5. VJEŽBE DIMENZIONIRANJE - GSN Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. GRANIČNO STANJE NOSIVOSTI DIMENZIONIRANJE - GSN 1. Sila prednapinjanja 2. Provjera
Operacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD Osijek, 15. rujan 2015. Marija Vidović SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJE