ENDOKRINI SUSTAV. Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem. Kemijski glasnici. Kemijski glasnici
|
|
- Οφιούχος Ζάνος
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem ENDOKRINI SUSTAV održava homeostazu organizma kontroliranjem koncentracije iona u tjelesnim tekućinama te metabolizma proteina, ugljikohidrata i lipida surađuje sa živčanim sustavom kontrolira rast i razvoj organizma kontrolira spolni razvoj i razmnožavanje Kemijski glasnici Kemijski glasnici kemijski glasnici u tijelu: 1. hormoni; 2. neurohormoni; 3. neurotransmiteri hormoni sintetiziraju se i luče u specijaliziranim stanicama endokrinih žlijezda, izlučuju se u krvožilni sustav, krvlju odlaze do ciljnih stanica gdje izazivaju specifične biološke odgovore kemijski sastav hormona: 1. derivati amina; 2. peptidni i proteinski hormoni; 3. steroidni hormoni; 4. derivati masnih kiselina kontrola lučenja hormona (mehanizam povratne sprege) hormoni se u određenim žlijezdama luče u koncentraciji potrebnoj organizmu da održi stanje homeostaze; mehanizam povratne sprege odvija se preko središnjeg živčanog sustava koji odašilje poruku hipofizi; mehanizam negativne povratne sprege odgovor na početni podražaj suprotan je učinku tog podražaja; mehanizam pozitivne povratne sprege pojačan odgovor i pojačan podražaj
2 Način djelovanja hormona Način djelovanja hormona Način djelovanja hormona Kontrola djelovanja hormona
3 Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem u čovjeka Hipotalamus i hipofiza hipotalamus i hipofiza glavni centri za usklađivanje rada živčanog i endokrinog sustava hipotalamus smješten iznad hipofize; prima informacije iz drugih područja mozga te iz krvnih žila u mozgu, kontrolira fiziološke aktivnosti i endokrinu sekreciju; živčanim i hormonskim signalima kontrolira lučenje hormona iz hipofize; neurosekrecijske stanice hipotalamusa provode živčane impulse te izlučuju hormone i hormone koji oslobađaju živčani završeci neurosekrecijskih stanica otpuštaju u krv hormone ili faktore koji oslobađaju, odnosno hormone ili faktore koji inhibiraju; oni kontroliraju lučenje hormona iz adenohipofize neurosekrecijske stanice hipotalamusa sintetiziraju hormone koji putem aksona odlaze kroz držak hipofize u stražnji režanj neurohipofize gdje se po potrebi izlučuju iz živčanih završetaka u krv hipofiza ili pituitarna žlijezda: sintetizira niz hormona koji upravljaju radom drugih endokrinih žlijezda; 1. prednji režanj hipofize ili adenohipofiza; 2. stražnji režanj hipofize ili neurohipofiza adenohipofiza: 1. prednji režanj epitelne stanice; 2. tuberalni dio izdanak prednjeg režnja koji obuhvaća držak hipofize; 3 srednji režanj manje šupljine ispunjene koloidom (Rathkeovi folikuli) Hipotalamus i hipofiza neurohipofiza: genetski i funkcionalno pripada hipotalamusu, brojni završeci neurona; 1. držak povezuje hipotalamus sa stražnjim režnjem neurohipofize, čine ga neuroglije i snop živčanih vlakana; 2. stražnji režanj glija stanice (pituiciti) i živčana vlakna za svaki hormon adenohipofize postoji odgovarajući hormon iz hipotalamusa koji ga oslobađa, a za neke i onaj koji ih inhibira; hormoni koji oslobađaju: 1. hormon koji oslobađa hormon rasta (GHRH) potiče lučenje hormona rasta; 2. hormon koji oslobađa tireotropni hormon (TRH) potiče lučenje tireotropnog hormona; 3. hormon koji oslobađa gonadotropne hormone (GnRH) potiče lučenje hormona koji potiče razvoj folikula i hormona luteinizacije/hormona koji potiče intersticijske stanice hormoni adenohipofize: 1. hormon rasta (GH) ili somatotropni hormon (STH) potiče rast organizma; 2. prolaktin (PRL) ili luteotropni hormon (LTH) potiče stvaranje mlijeka; 3. tireotropni hormon (TSH) potiče rad štitne žlijezde; 4. adrenokortikotropni hormon (ACTH) potiče rad kore nadbubrežne žlijezde; 5. gonadotropni hormoni: 5.a) hormon koji potiče razvoj folikula (FSH) potiče stvaranje jajne stanice, odnosno spermija; 5.b) hormon luteinizacije (LH) u žena potiče stvaranje žutog tijela; 5.b) hormon koji potiče intersticijske stanice (ICSH) u muškaraca potiče izlučivanje testosterona hormoni hipotalamusa i neurohipofize: 1. antidiuretski hormon (ADH) ili vazopresin povećava reapsorpciju vode u bubregu; 2. oksitocin potiče kontrakcije maternice tijekom poroda i mliječne žlijezde prilikom dojenja Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem žlijezda hormon ciljno tkivo djelovanje hipotalamus hipotalamus i neurohipofiza adenohipofiza hormoni oslobađanja hormoni koji koče oslobađanje antidiuretski hormon (vazopresin) oksitocin tireotropin adrenokortikotropin hormon rasta (somatotropin) hormon koji potiče melanocite prolaktin hormon koji potiče razvoj folikula hormon luteinizacije adenohipofiza bubrezi mliječne žlijezde i maternica štitna žlijezda kora nadbubrežne žlijezde kosti i mišići koža mliječne žlijezde jajnik sjemenik jajnik, sjemenik potiče ili koči izlučivanje hormona adenohipofize povećava reapsorpciju vode istiskivanje mlijeka i stezanje maternice izlučivanje tiroksina i trijod-tironina izlučivanje steroidnih hormona potiče rast koštanih i mišićnih stanica pigmentacija kože stvaranje mlijeka stvaranje jajne stanice stvaranje spermija izlučivanje spolnih hormona
4 Hipotalamus i adenohipofiza Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem epifiza ili pinealna žlijezda ima ulogu u kontroli dnevnog i godišnjeg ciklusa (ciklus spavanja, ovulacija); epifiza izlučuje melatonin koji putem krvi odlazi do hipofize gdje ima antagonistički učinak na lučenje gonadotropnih hormona; melatonin se luči u većim koncentracijama tijekom noći, dok ga svjetlost inhibira štitna žlijezda ili štitnjača sastoji se od mnogobrojnih epitelnih mjehurića-folikuli koji sadrže koloidnu tekućinu-spremište izlučenih hormona; epitel folikula izlučuje hormone u koloid, resorbira ih i ispušta u krv hormoni štitnjače: 1. tiroksin (T 4 ); 2. trijod-tironin (T 3 ); 3. kalcitonin; tiroksin i trijodtironin imaju ulogu u rastu i razvoju skeleta te povećanju metabolizma u tijelu, dok kalcitonin sudjeluje u regulaciji razine kalcija u krvi tako što potiče odlaganje kalcija u kostima nuzštitne ili paratireoidne žlijezde (četiri žlijezde) izlučuju paratireoidni hormon (PTH) koji sudjeluje u regulaciji razine kalcije u krvi tako što potiče otpuštanje kalcija iz kosti timus limfni i endokrini organ; izlučuje faktor koji stimulira limfocite (LSF) ili timozin; timozin je odgovoran za stimulaciju razvoja limfocita T u timusu te imunološke kompetentnosti plazma stanica slezene i limfnih čvorova Nadbubrežne žlijezde par nadbubrežnih žlijezdi: 1. kora (korteks) nadbubrežne žlijezde; 2. moždina ili srž (medula) nadbubrežne žlijezde kora nadbubrežne žlijezde: 1. zona glomerulosa epitelne stanice sintetiziraju mineralokortikoide (aldosteron i deoksikortikosteron) koji reguliraju izlučivanje natrija i kalija u bubregu; 2. zona fasciculata epitelne stanice sintetiziraju glukokortikoide (kortizon, kortizol i kortikosteron) koji potiču razgradnju glikogena u jetri i tako povećavaju koncentraciju glukoze u krvi; 3. zona reticularis epitelne stanice sintetiziraju androgene (muške hormone) i manje estrogene (ženske hormone) moždina nadbubrežne žlijezde genetski i funkcionalno povezana sa simpatičkim živčanim sustavom; sastoji se od dvije vrste stanica; jedna vrsta stanica izlučuje adrenalin (epinefrin), a druga noradrenalin (norepinefrin); oba hormona otpuštaju se u krv kao odgovor organizma na stresne situacije Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem žlijezda hormon ciljno tkivo djelovanje epifiza štitna žlijezda nuzštitne žlijezde timus kora nadbubrežne žlijezde srž nadbubrežne žlijezde melatonin tiroksin i trijod-tironon kalcitonin paratireoidni hormon timozin glukokortikoidi mineralokortikoidi gonadokortikoidi adrenalin (epinefrin) noradrenalin (norepinefrin) sva tkiva sva tkiva kosti kosti probavni sustav limfociti T sva tkiva bubrezi spolne žlijezde srce, krvne žile, jetra, glatki i skeletni mišići krvne žile nadzor dnevnog i godišnjeg ciklusa potiče metabolizam odlaganje kalcija u kostima otpuštanje kalcija u krv apsorpcija kalcija u crijevima potiče razvoj limfocita T povećanje koncentracije glukoze u krvi nadzor lučenja natrija i kalija izlučivanje spolnih hormona pojačava rad srca, stezanje mišića i disanje, širi ili sužava krvne žile, povisuje krvni tlak, povećava koncentraciju glukoze u krvi sužava krvne žile
5 Melatonin Štitnjača i nuzštitne žlijezde Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem žlijezda hormon ciljno tkivo djelovanje gušterača egzokrina i endokrina žlijezda; endokrini dio čine skupine stanica- Langerhansovi otoci; Langerhansovi otoci: 1. stanice α izlučuju hormon glukagon koji povećava koncentraciju glukoze u krvi; 2. stanice β izlučuju hormon inzulin koji smanjuje koncentraciju glukoze u krvi (inzulin sudjeluje u olakšanom transport glukoze kroz staničnu membranu); 3. stanice δ izlučuju hormon somatostatin koji inhibira djelovanje hormona rasta te inhibira izlučivanje glukagona i inzulina; 4. stanice PP izlučuju gušteračin polipeptid koji se otpušta u krv nakon obroka gonade: sintetiziraju hormone koji imaju učinak na rast i razvoj muškarca i žene te na regulaciju spolnih ciklusa i ponašanja; 1. sjemenici ili testisi sintetiziraju testosteron; 2. jajnici ili ovariji sintetiziraju estrogen i progesteron gušterača jajnici sjemenici inzulin glukagon somatostatin estrogeni (estradiol) estrogen i progesteron androgeni hormoni (testosteron) mišići, jetra i masno tkivo mišići, jetra i masno tkivo gušterača spolni sustav žene, koža, mišići i kosti maternica spolni sustav muškarca, koža, mišići i kosti snizuje koncentraciju glukoze u krvi povisuje koncentraciju glukoze u krvi koči izlučivanje inzulina i glukagona razvoj spolnih karakteristika i stvaranje jajne stanice nadzor mjesečnog ciklusa i trudnoće razvoj spolnih karakteristika i stvaranje spermija
6 Gušterača Uloga inzulina i glukagona IMUNOSNI SUSTAV Imunosni sustav organizam razlikuje svoje stanice od stranih stanica i čestica; on se brani uništavajući strane tvari, ali i svoje stanice ukoliko se promijene na određeni način imunosni sustav štiti organizam od infekcije virusima, bakterijama i drugim mikroorganizmima te stranim česticama imunosni odgovor specifičan način odgovora organizma nakon prepoznavanja strane molekule-antigen ili imunogen; on započinje proliferacijom stanica, koje zatim mogu djelovati na jedan od dva načina: 1. direktno napadaju stranu molekulu, stanicu ili organizam; 2. stvaraju specifične proteine-protutijela imunost sposobnost organizma da pamti antigene protiv kojih je već djelovao te brzo reagira kada dođe do ponovnog izlaganja istom antigenu limfni sustav (sekundarni cirkulacijski sustav) propusnost stijenki krvnih kapilara uzrokuje odlijevanje određenog volumena krvi u međustanični prostor-međustanična tekućina; limfni sustav osigurava vraćanje tekućine iz međustaničnih prostora u krvožilni sustav; višak međustanične tekućine prvo odlazi u limfne kapilare u kojima se nalazi tekućina-limfa; limfne kapilare udružuju se u veće limfne žile te čitava mreža završava s dvije velike limfne žile koje ulijevaju limfu u venski sustav; limfni sustav nije dio krvožilnog sustava niti je zatvoreni cirkulacijski sustav, a limfa teče sustavom zahvaljujući kontrakcijama skeletnog mišićja
7 Imunosni sustav Imunosni sustav uloga limfnog sustava: 1. održava ravnotežu međustaničnih tekućina (krv, tkiva); 2. prenosi masti iz tkiva koje okružuju tanko crijevo u krv; 3. filtrira i uništava viruse, bakterije i druge mikroorganizme te strane čestice; 4. osigurava zaštitu organizma od različitih uljeza limfni organi i tkiva: 1. primarni limfni organi i tkiva koštana srž i timus opskrbljuju periferne limfne organe i tkiva zrelim limfocitima; 2. periferni limfni organi i tkiva limfni čvorovi, slezena, krajnici (tonzile) te nakupine limfocita uzduž probavnog trakta (Peyerove ploče), dišnog, rasplodnog i mokraćnog trakta timus građen od limforetikularnog tkiva grupiranog u dva režnja koja su obavijena vezivnom čahurom, nastavci čahure protežu se u unutrašnjost dijeleći režanj u više režnjića; u svakom režnjiću postoji kora (tamniji dio) i moždina (svijetliji dio); kora se sastoji od nakupine tkivnih makrofaga i nezrelih limfocita, a moždina od tkivnih makrofaga i zrelih limfocita; timus je uključen u diferencijaciju limfocita, pristiglih iz koštane srži, u limfocite T; aktivnost timusa najveća je u djetinjstvu i u pubertetu, nakon puberteta timus postupno propada limfni čvorovi male nakupine limfnog tkiva razbacane uzduž limfnih žila; limfne čvorove obavija vezivna čahura, nastavci čahure protežu se u unutrašnjost dijeleći čvor u režnjiće; vanjski dio svakog režnjića naziva se kora koja sadrži nakupine limfocitalimfni čvorići; u svakom čvoriću nastaju novi limfociti; unutrašnji dio svakog režnjića je moždina; glavna uloga limfnih čvorova je filtracija virusa, bakterija i drugih mikroorganizama te stranih čestica iz limfe prilikom njenog protjecanja kroz čvorove; uhvaćene uljeze u sinusima uništiti će makrofagi i limfociti; limfnih čvorova najviše ima u vratu, prsnom košu, pazusima i preponama slezena obavijena vezivnom čahurom, nastavci čahure protežu se u unutrašnjost i dijele slezenu u više režnjića; režnjiće ispunjava tkivo slezene-pulpa; pulpa slezene sastavljena je od retikuloendotelnih stanica, venskih sinusa i mreže krvnih kapilara; razlikuje se bijela i crvena pulpa; bijela pulpa sastoji se od nakupine limfocita i plazma stanica u obliku čvorića-malpighijeva tjelešca; tračci crvene pulpe sastoje se od nakupine limfocita i makrofaga; slezena je filter za krv i hematopoetski organ (stvaranje limfocita) Organizacija imunosnog sustava sastavnica koža limfa limfne žile limfni čvorovi tonzile Peyerove ploče krv koštana srž slezena timus uloga sprječava prodor virusa i bakterija u organizam prenosi bijele krvne stanice i protutijela; prenosi viruse i bakterije do limfnih čvorova protjecanje limfe filtracija virusa i bakterija iz limfe i njihovo uništavanje; pohrana bijelih krvnih stanica filtracija virusa i bakterija iz limfe i njihovo uništavanje; pohrana bijelih krvnih stanica sprječava prodor virusa i bakterija u krvotok prenosi bijele krvne stanice i protutijela stvaranje bijelih krvnih stanica; dozrijevanje limfocita B pohrana bijelih krvnih stanica dozrijevanje limfocita T Limfni sustav
8 Limfni organi i tkiva Imunosni sustav antigeni proteinske ili polisaharidne molekule koje se nalaze na površini virusa, bakterija i drugih mikroorganizama, ili su slobodne molekule; antigena svojstva imaju ograničeni dijelovi molekule-antigenske determinante ili epitopi protutijela proteinske molekule koje organizam sintetizira kao odgovor na prisutnost antigena, a nazivaju se imunoglobulini (Ig); imunoglobulini prepoznaju i vežu specifični antigen te osiguravaju njegovo uništavanje; sastoje se od dva laka i dva teška lanca; svaki lanac sastoji se od konstantnog i varijabilnog dijela; postoji pet skupina imunoglobulina (IgG, IgM, IgA, IgD, IgE) stanice imunosnog sustava (bijele krvne stanice ili leukociti) sudjeluju u obrani organizma koja se temelji na sposobnosti ameboidnog kretanja (provlačenje između endotelnih stanica krvnih kapilara i smještanje u vezivnom tkivu) i fagocitoze uljeza limfociti: 1. limfociti B sintetiziraju protutijela; 2. limfociti T direktno uništavaju bakterijske stanice, virusom zaražene stanice i tumorske stanice; limfociti B nastaju i sazrijevaju u koštanoj srži; limfociti T nastaju u koštanoj srži, a sazrijevaju u timusu; nakon sazrijevanja limfociti postaju imunokompetentni, tj. mogu prepoznati specifične antigene te potaknuti imunosni odgovor; imunokompetentni limfociti odlaze u limfne čvorove i slezenu; na površini staničnih membrana svaki limfocit B, odnosno T ima jedinstvene receptore odgovorne za vezivanje specifičnog antigena; svaki limfocit strogo je programiran u prepoznavanju i reagiranju na specifični antigen prije dodira same stanice s njim Građa protutijela Protutijela razred prisustvo uloga IgG IgM IgA IgD IgE najzastupljeniji imunoglobulin u cirkulaciji najveći imunoglobulin u cirkulaciji međustanična tekućina; krv zastupljen u cirkulaciji u tragovima vezan za membranu bazofila i mastocita neutralizira viruse i bakterije; pospješuje fagocitozu aktivira komplement; izaziva aglutinaciju sprječava prodor virusa i bakterija kroz sluznice u organizam uključen u diferencijaciju limfocita B posreduje u alergijskim reakcijama
9 Raznolikost protutijela Proteini stanične membrane (površinski biljezi) stanica imunosnog sustava stanica limfocit B limfocit T (CD4) pomoćnički induktorski limfocit T (CD8) citotoksični supresijski makrofag receptor limfocita B limfocita T MHC MHC-I MHC-II MHC glavni kompleks gena tkivne podudarnosti MHC-I antigeni sustava I glavnog kompleksa tkivne podudarnosti MHC-II antigeni sustava II glavnog kompleksa tkivne podudarnosti Imunosni sustav Klonska selekcija limfocita B makrofagi razvijaju se iz monocita koji kroz krvne žile prolaze u okolna tkiva; makrofagi posreduju u imunosnom odgovoru; velike ameboidne stanice koje fagocitiraju stanice uljeza u krvotoku i tkivima limfociti B kada receptori na limfocitima B prepoznaju komplementarne antigene, započinje njihova dioba i diferencijacija te nastaju plazma stanice i stanice s pamćenjem ili memorijske stanice; plazma stanice sintetiziraju protutijela koja luče u krv i limfu; stanice s pamćenjem sudjeluju u odgovoru na sekundarnu infekciju antigenom (sekundarni imunosni odgovor) limfociti T kada receptori na limfocitu T prepoznaju određeni antigen, započinje njegova proliferacija i stvaranje klonova limfocita T koji mogu prepoznati taj antigen i reagirati protiv njega; aktivirani limfocit T izlučuje molekule-imunocitokini ili limfokini koji pomažu uništavanju uljeza
10 Limfociti T Imunocitokini imunocitokin histamin interferoni interleukin-1 interleukin-2 interleukin-8 interleukin-12 učinak potiče upalni proces pojačavaju aktivnosti bijelih krvnih stanica aktivira pomoćničke limfocite T potiče sazrijevanje limfocita B potiče sazrijevanje monocita-makrofaga aktivira citotoksične limfocite T Stanice imunosnog sustava Citotoksični limfociti T stanice limfociti B plazma stanice pomoćnički limfociti T uloga preteče plazma stanica; prepoznavanje određenog stranog antigena stvaranje protutijela na određeni strani antigen prepoznavanje antigena kojeg predočuju makrofagi; potiču limfocite B na stvaranje protutijela; pomažu sazrijevanje precitotoksičnih limfocita T, potaknutih antigenom, u citotoksične limfocite T citotoksični limfociti T nastaju nakon susreta s antigenom, u izravnom dodiru razaraju bakterijske stanice, virusom zaražene stanice i tumorske stanice induktorski limfociti T supresijski limfociti T posreduju u sazrijevanju limfocita T uključenih u staničnu imunost djeluju suprotno od pomoćničkih limfocita T
11 Stanice imunosnog sustava Leukociti stanice monociti makrofagi uloga preteče makrofaga fagocitiraju stanice uljeza; predočuju antigen pomoćničkim limfocitima T; fagocitiraju stanice obložene protutijelima stanice NK razaraju ciljne stanice bez prethodnog izlaganja antigenu, te ukoliko su iste obložene određenim protutijelima mastociti posreduju u upalnim procesima Hematopoetska loza Imunosni sustav humoralna imunost obuhvaća djelovanje limfocita B; zastupljena je u borbi protiv bakterija, virusa i stranih čestica; protutijela se vežu na membranu stanica uljeza i ubrzavaju njegovu fagocitozu ili neutraliziraju otrove koje luči stanična imunost obuhvaća djelovanje limfocita T; oni sudjeluju u obrani organizma na jedan od sljedećih načina: 1. stvaraju spojeve koji uništavaju bakterijske, virusne i tumorske antigene; 2. aktiviraju makrofage koji fagocitiraju stanice uljeza; 3. stimuliraju limfocite B na sintezu protutijela; 4. reguliraju intenzitet imunosnog odgovora; stanična imunost predstavlja zaštitu organizma od bakterija, virusa, tumorskih stanica i transplantiranih tkiva
12 Humoralna imunost Stanična imunost Imunosni odgovor Sistemski imunosni odgovor sastavnica makrofagi limfa limfni čvorovi pomoćnički limfociti T citotoksični limfociti T limfociti B povišena temperatura uloga fagocitoza virusa i bakterija; prezentiranje antigena prenosi viruse i bakterije do limfnih čvorova filtracija virusa i bakterija iz limfe i njihovo uništavanje pomažu sazrijevanje citotoksičnih limfocita T; potiču limfocite B na stvaranje protutijela uništavanje virusom zaraženih stanica i tumorskih stanica stvaranje protutijela pojačava stvaranje bijelih krvnih stanica
13 Imunizacija Lokalni imunosni odgovor sastavnica interferoni krvni ugrušci makrofagi protutijela komplement uloga sprječavaju razmnožavanje virusa izolacija zaraženog mjesta fagocitoza virusa i bakterija; izlaganje antigena neutraliziranje virusa i bakterija liza stanica Upala Komplement
ORGANSKI SUSTAVI (ŽIVČANI, OSJETILNI, ENDOKRINI) ŽIVČANI SUSTAV. Izv. prof. dr. sc. Reno Hrašćan. Evolucija živčanog sustava.
ORGANSKI SUSTAVI (ŽIVČANI, OSJETILNI, ENDOKRINI) ŽIVČANI SUSTAV Izv. prof. dr. sc. Reno Hrašćan Evolucija živčanog sustava Živčani sustav živčani sustav prima različite podražaje iz okoline i unutrašnjosti
Διαβάστε περισσότεραUvod u imunologiju. Organizacija imunosnog sustava. Imunosni sustav
Uvod u imunologiju PROF. DR. SC. RENO HRAŠĆAN Imunologija je biomedicinska disciplina koja izučava imunosni sustav svih organizama, prvenstveno njegovu fiziološku funkciju u zdravlju i bolesti Proučava
Διαβάστε περισσότεραFAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja. Endokrini sistem. Doc. dr Maja Milovanović
FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja Endokrini sistem Doc. dr Maja Milovanović Hormoni Endokrine žlezde luče hemijske supstance koje se zovu hormoni. Endokrine
Διαβάστε περισσότεραHormoni ženskog reproduktivnog sistema
Hormoni ženskog reproduktivnog sistema INHIBINI ZREO FOLIKUL ADENOHIPOFIZA MATURACIJA FOLIKULA FSH LH GnRH LH OVARIJUM FSH Regulacija aktivnosti endokrine funkcije gonada ESTROGENI PROGESTERON KORPUS
Διαβάστε περισσότεραFARMAKOLOGIJA PERIFERNOG ŽIVČANOG SUSTAVA
FARMAKOLOGIJA PERIFERNOG ŽIVČANOG SUSTAVA Prof. dr. sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju i toksikologiju Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu USTROJ ŽIVČANOG SUSTAVA MOZAK KRALJEŽNIČNA MOŽDINA
Διαβάστε περισσότεραImunofluorescencija. vizualizacija molekula protutijela obilježenih fluorokromom vezanih za antigene na stanicama ili tkivnim preparatima
Imunofluorescencija 1944. - Robert Coons protutijela se mogu označiti molekulama koje imaju sposobnost fluorescencije fluorokromi - apsorbiraju svjetlost jedna valne duljine (ekscitacija), a emitiraju
Διαβάστε περισσότεραSPECIFIČNA IMUNOST. Specifičnost teorija klonske selekcije, M.F. Burnet Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver. značajka stečene (specifične) imunosti:
Dvije glavne komponente imunosnog odgovora kralješnjaka Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver SPECIFIČNA IMUNOST Napad patogenih mikroorganizama PRIROĐENA (NESPECIFIČNA) IMUNOST Brzi odgovor na niz mikrobnih
Διαβάστε περισσότερα7. Koenzimi. 7.A. Osnovne značajke koenzima
7. Koenzimi. 7.A. Osnovne značajke koenzima Razlika između organskih kofaktora prostetskih skupina i koenzima: Nije jasno određena u literaturi, jer se bazira samo na jačini vezanja kofaktora za protein
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραENDOKRINI SISTEM ČOVEKA. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu
ENDOKRINI SISTEM ČOVEKA Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu ENDOKRINI SISTEM HORMONI Kontrolni sistemi organizma: nervni i
Διαβάστε περισσότεραFiziologija žene prije trudnoće i ženski spolni hormoni
Ženski reprodukcijski organi Fiziologija žene prije trudnoće i ženski spolni hormoni organ jajnici jajovodi maternica rodnica funkcija stvaranje jajne stanice, lučenje estrogena i progesterona mjesto oplodnje
Διαβάστε περισσότεραInzulin, glukagon i. Prof. dr. Zoran Valić Katedra za fiziologiju Medicinski fakultet u Splitu
Inzulin, glukagon i šećerna erna bolest Prof. dr. Zoran Valić Katedra za fiziologiju Medicinski fakultet u Splitu sudjelovanje u probavi dva važna hormona: inzulin i glukagon (važni za regulaciju metabolizma
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραReprodukcijske i hormonske funkcije u muškarca
Muški reprodukcijski sustav Reprodukcijske i hormonske funkcije u muškarca prof. dr. sc. Reno Hrašćan organ testisi epididimisi sjemenovodi sjemeni mjehurići prostata uretra bulbouretralne žlijezde penis
Διαβάστε περισσότεραHORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA
HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA - Definicija - Bazalni metabolizam - Faktori od uticaja: METABOLIZAM - Zastupljenost skeletnih mišića u ukupnoj telesnoj masi - Uzrast
Διαβάστε περισσότεραMenstruacijski ciklus
Menstruacijski ciklus Velimir Šimunić Endokrinološka kontrola menstruacijskog ciklusa, a time i sustava za reprodukciju, vrlo je složena. U posljednja dva desetljeća dobivene su brojne nove informacije
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραNESPECIFIĈNA OTPORNOST - REZISTENCIJA. Prof. dr Ivana Hrnjaković Cvjetković Institut za javno zdravlje Vojvodine
NESPECIFIĈNA OTPORNOST - REZISTENCIJA Prof. dr Ivana Hrnjaković Cvjetković Institut za javno zdravlje Vojvodine Rezistencija OTPORNOST NA ŠTETNE MIKRORGANIZME I NJIHOVE PRODUKTE UROĐENA ODBRANA Svojstvena
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότερα2. Homeostaza je a) održavanje ravnotežnog stanja unutrašnje sredine organizma b) održavanje dinamičke stabilnosti unutrašnje sredine organizma
1. Endokrine žlezde svoje produkte sekretuju u a) unutrašnju sredinu organizma b) spoljašnju sredinu organizma 2. Homeostaza je a) održavanje ravnotežnog stanja unutrašnje sredine organizma b) održavanje
Διαβάστε περισσότεραPT ISPITIVANJE PENETRANTIMA
FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ
Διαβάστε περισσότεραSPOLNI CIKLUS KRAVA & JUNICA. Doc. dr. sc. Marko Samardžija, dr. vet. med. Klinika za porodništvo i reprodukciju Veterinarski fakultet Zagreb
SPOLNI CIKLUS KRAVA & JUNICA Doc. dr. sc. Marko Samardžija, dr. vet. med. Klinika za porodništvo i reprodukciju Veterinarski fakultet Zagreb HORMONI HIPOTALAMUSA HIPOTALAMUS Lociran na bazi mozga Centar
Διαβάστε περισσότεραIMUNOLOŠKI SISTEM ČOVEKA. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu
IMUNOLOŠKI SISTEM ČOVEKA Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu IMUNOLOGIJA Imunološki sistem kompleksan sistem specijalizovanih
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραPREDAVANJA IZ MODULA BIOLOGIJA 2
Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu PREDAVANJA IZ MODULA BIOLOGIJA 2 Interna skripta za preddiplomski studij Biotehnologija, Prehrambena tehnologija i Nutricionizam Izv. prof. dr.
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραIMUNOLOGIJA PO ISPITNIM PITANJIMA
I TOG ĈETVRTKA, 14. NOVEMBRA, LETA GOSPODNJEG 2002. ZVEZDA I PARTIZAN ISPADOŠE IZ DRUGOG KRUGA UEFA, NA ŽALOSTAN I SKAREDAN NAĈIN... NO NEŠTO DRUGO NAS JE OBRADOVALO,... NAIME NEKI TAMO JE ODLUĈIO DA PREKUCA
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότεραPROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραHORMONI. Prof. Marina Stojanov
HORMONI Prof. Marina Stojanov UDŽBENIK Podela : Razlika u strukturi, načinu transporta, metabolizmu i mehanizmu dejstva. 1. Steroidi (kortizol, polni hormoni). Hidrofobni, cirkulišu reverzibilno vezani
Διαβάστε περισσότεραISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA
UNIVERZITET CRNE GORE MEDICINSKI FAKULTET MEDICINSKA BIOHEMIJA ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA STUDIJSKI PROGRAM MEDICINA I ENZIMOLOGIJA 1. Opšte osobine enzima i struktura molekula enzima 2. Izoenzimi.
Διαβάστε περισσότεραKATALOG IVD PROIZVODA
KATALOG IVD PROIZVODA 2011-2012 INSTITUT ZA PRIMENU NUKLEARNE ENERGIJE - INEP Banatska 31b 11080 Beograd - Zemun Srbija Tel: (+381 11) 2619 252, 2618 696, 2199 949 Fax: (+381 11) 2618 724 www.inep.co.rs
Διαβάστε περισσότεραCentravit tablete - Uputa o lijeku
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Centravit tablete - Uputa o lijeku Proizvođač: Dietpharm Samo na recept? NE Skoči na:» opis» primjena» doziranje»
Διαβάστε περισσότεραPopis pretraga u Medicinsko biokemijskom laboratoriju OB Zabok
List: 1/8. NAZIV PRETRAGE SKRAĆENI NAZIV VRSTA UZORKA VRSTA EPRUVETE BOJA ČEPA NAPOMENA ITNA PRETR AGA Acidobazna ravnoteža ABS Aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme APTV plazma plava Alanin-aminotransferaza
Διαβάστε περισσότερα9. Ugljikohidrati II. 9.A. Metabolizam ugljikohidrata
9. Ugljikohidrati II. 9.A. Metabolizam ugljikohidrata Općenito o metabolizmu ugljikohidrata nakon razgradnje u probavi: -5 najvažnijih biokemijskih procesa u kojima se metabolizira glukoza: 1- glikoliza:
Διαβάστε περισσότεραAkvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
Διαβάστε περισσότερα4. vežba ENDOKRINI SISTEM
4. vežba ENDOKRINI SISTEM Endokrini sistem se, zajedno sa nervnim i imunim, ubraja u važne integrativne sisteme uključene u regulaciju rasta, razvića i telesne homeostaze. Sastoji se od pojedinačnih ćelija,
Διαβάστε περισσότεραMERNA NESIGURNOST BEO-LAB
MERNA NESIGURNOST BEO-LAB Ispitivani parametar Jedinica mere 1. Urea 2. Kreatinin µmol/l Merna nesigurnost L1: ± 0.20 7,05 L2: ±0,69 21,78 L1: ± 4,0 L2: ± 26,5 Za Koncentraciju analita do- 108 387 L1:
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραProvođenje signala. Boris Mildner
Seminar 10 Provođenje signala Boris Mildner Rješenja zadaće 9. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. C A B B A 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. C C B A C A C A A A 1 1. Membranski receptorski
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραSeminar 13.b. Glikogen GLIKOGEN. B. Mildner
Seminar 13.b Glikogen B. Mildner GLIKOGEN 1 Glikogen Nereducirani kraj Glikogen je jako dostupni skladišni oblik glukoze; kao i jako velik, razgranat polimer; Glukozne jedinice su povezane α-1,4-glikozidnim
Διαβάστε περισσότεραMODULI I PRETRAGE NACIONALNOG PROGRAMA VANJSKE KONTROLE KVALITETE ZA 2019.
CENTAR ZA VREDNOVANJE KVALITETE U LABORATORIJSKOJ MEDICINI (CROQALM) HDMBLM MODULI I PRETRAGE NACIONALNOG PROGRAMA VANJSKE KONTROLE KVALITETE ZA 2019. MODUL 1-1 BIOKEMIJSKE PRETRAGE Glukoza Ukupni bilirubin
Διαβάστε περισσότεραMODULI I PRETRAGE NACIONALNOG PROGRAMA VANJSKE KONTROLE KVALITETE ZA 2018.
CENTAR ZA VREDNOVANJE KVALITETE U LABORATORIJSKOJ MEDICINI (CROQALM) HDMBLM MODULI I PRETRAGE NACIONALNOG PROGRAMA VANJSKE KONTROLE KVALITETE ZA 2018. MODUL 1 BIOKEMIJSKE PRETRAGE Glukoza Ukupni bilirubin
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότερα100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =
Διαβάστε περισσότεραHormoni štitaste žlezde T 4
Hormoni štitaste žlezde T 4 Morfološke odlike štitaste žlezde TSH Rast žlezde camp - preuzimanje jodida, transkripcija Tg, TPO i aktivnost Na + /I - kotransportera PLC efluks i oksidacija jodida, produkcija
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραIMUNI ODGOVOR T LIMFOCITA- CELULARNI IMUNI ODGOVOR: Nastanak efektorskih T limfocita. Suština T-ćelijskog (celularnog) imunog odgovora je:
T-odgovor IMUNI ODGOVOR T LIMFOCIT- CELULRNI IMUNI ODGOVOR: Nastanak efektorskih T limfocita Faze : 1. Prepoznavanje antigena 2. T limfocita 3. Proliferacija T limfocita (ekspanzija klona) 4. Diferencijacija
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραPraktikum iz kolegija HISTOLOGIJA I EMBRIOGIJA ŽIVOTINJA. Ljetni semestar Školska godina 2007/2008
Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Biološki odsjek Praktikum iz kolegija HISTOLOGIJA I EMBRIOGIJA ŽIVOTINJA Ljetni semestar Školska godina 2007/2008 Voditelj kolegija: Prof. dr. sc.
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραPovišen TSH i hipotireoza - uzrok, simptomi i liječenje
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Povišen TSH i hipotireoza - uzrok, simptomi i liječenje Bolesti štitnjače zauzimaju drugo mjesto u skupini
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραSPOLNI CIKLUS KOBILA
SPOLNI CIKLUS KOBILA Doc. dr. sc. Iva Getz Pripremila: doc. dr. sc. Iva Getz Klinika za porodništvo i reprodukciju SPOLNI CIKLUS KOBILA Kobila: uniparna sezonski poliestrična podražaj za početak sezone
Διαβάστε περισσότεραDijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
Διαβάστε περισσότεραVEZIVNA TKIVA I HRSKAVIČAVO TKIVO MASNO TKIVO KOŠTANO TKIVO GUSTO ORGANIZOVANO VEZIVNO RASTRESITO NEORGANIZOVANO KRV VEZIVNO
VEZIVNA TKIVA I HRSKAVIČAVO TKIVO MASNO TKIVO KOŠTANO TKIVO GUSTO ORGANIZOVANO VEZIVNO RASTRESITO NEORGANIZOVANO VEZIVNO KRV KOMPONENTE VEZIVNIH TKIVA ĆELIJE I VANĆELIJSKI MATRIKS (velika količina) formiranje
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραMoguća i virtuelna pomjeranja
Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραMirjana Košanin. Kako da pobedim. grip
Mirjana Košanin Kako da pobedim grip Kako da pobedim grip Mirjana Košanin Izdavač: Eden, S.Kamenica Dizajn korice: Vladimir Jajin, vladart@eunet.rs Tehnička priprema: Eden Tehnička podrška: Milan Pandrc
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραMODULI I PRETRAGE NACIONALNOG PROGRAMA VANJSKE KONTROLE KVALITETE ZA 2016.
CENTAR ZA VREDNOVANJE KVALITETE U LABORATORIJSKOJ MEDICINI (CROQALM) HDMBLM MODULI I PRETRAGE NACIONALNOG PROGRAMA VANJSKE KONTROLE KVALITETE ZA 2016. MODUL 1 BIOKEMIJSKE PRETRAGE Glukoza Ukupni bilirubin
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραANTI MIKROBNI AGENSI I PATOGENOST MIKROORGANIZAMA. Prof. dr Tanja Berić
ANTI MIKROBNI AGENSI I PATOGENOST MIKROORGANIZAMA Prof. dr Tanja Berić Antimikrobni agensi Interakcije čoveka sa mikroorganizmima Imunologija Epidemiologija Kontrola rasta mikroorganizama Redukcija (ili
Διαβάστε περισσότεραAminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014
Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz
Διαβάστε περισσότεραFAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja. Reproduktivni sistem. Doc. dr Maja Milovanović
FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja Reproduktivni sistem Doc. dr Maja Milovanović Determinacija pola Zigot nosi 22 para autozoma i 1 par polnih hromozoma
Διαβάστε περισσότεραEritrociti, anemija i policitemija. Prof. dr. Zoran Valić Katedra za fiziologiju Medicinski fakultet u Splitu
Eritrociti, anemija i policitemija Prof. dr. Zoran Valić Katedra za fiziologiju Medicinski fakultet u Splitu Eritrociti (crvene krvne stanice) funkcija: 1) prijenos hemoglobina (O 2 ) kod nekih životinja
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραFARMAKOLOGIJA PROBAVNOG SUSTAVA
FARMAKOLOGIJA PROBAVNOG SUSTAVA OSNOVNE SKUPINE LIJEKOVA Emetici sredstva koja uzrokuju povraćanje Antiemetici sredstva protiv povraćanja Antacidi sredstva za neutralizaciju viška HCl-a Prokinetici sredstva
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότερα