Turistička destinacija / Ekonomski uticaj i značaj turizma. (Prvi deo)

Σχετικά έγγραφα
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

numeričkih deskriptivnih mera.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Kaskadna kompenzacija SAU

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

TEST 1: OSNOVI EKONOMIJE

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Operacije s matricama

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

IZVODI ZADACI (I deo)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA

Moguća i virtuelna pomjeranja

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

( , 2. kolokvij)

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Elementi spektralne teorije matrica

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Mašinsko učenje. Regresija.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

18. listopada listopada / 13

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

"Službeni list grada Beograda", br. 27/2003, 25/2005, 34/2007

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Unapređivanje sistema zarada - Stimulativne zarade

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Reverzibilni procesi

5. Karakteristične funkcije

Teorijske osnove informatike 1

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

KAMATNE STOPE: IZRAŽAVANJE, PRINCIPI, KRETANJE

Obrada signala

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Periodičke izmjenične veličine

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

radni nerecenzirani materijal za predavanja

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

POTROŠNJA, ŠTEDNJA I INVESTICIJE

Trigonometrijske nejednačine

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ GLAVNOG EKONOMISTE GODINA

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

1. EKONOMSKA MISAO ANTIČKE GRČKE I STAROG RIMA. Prvi tragovi o začecima robne razmene u antičkoj Grčkoj mogu se naći u Homerovim Ilijadi i Odiseji

STANJE I PERSPEKTIVE RAZVOJA ENERGETIKE U REGIONU JIE

Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković

Skup svih mogućih ishoda datog opita, odnosno skup svih elementarnih događaja se najčešće obeležava sa E. = {,,,... }

5 Ispitivanje funkcija

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

Sistem sučeljnih sila

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

10. STABILNOST KOSINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Transcript:

Turistička destinacija / Ekonomski uticaj i značaj turizma (Prvi deo) Igor Kovačević, asistent predmet: Ekonomika turizma Ekonomski fakultet, Univerzitet u Beogradu Email: igor@ekof.bg.ac.rs 1

Šta je turistička destinacija Turističku desinaciju determinišu: 1. Turističke aktivnosti (kultura, istorija, priroda) 2. Pristupačnost (udaljenost, infrastruktura) 3. Turistička ponuda (osnovna i komplementarna) 4. Menadžment destinacije i turistička politika Turističku destinaciju možemo dfinisati kao manje ili više zaokruženu geografsku celinu sa odgovarajućim atraktivnim, komunikativnim i receptivnim faktorima Formalno VS iskustveno određivanje granica turističke destinacije 2

Šta je turistička destinacija A B 2 aerodroma 37 hotela 3500 soba 34 dvoraca 12 spa i velnes 13 restorana 1 aerodrom 0 hotela 10 soba 0 dvoraca 0 spa i velnes 4 restorana 3

Ekonomski značaj međunarodnog turizma (2016) Direktan doprinos turizma svetskom GDP je $ 3.000 milijardi, odnosno 3.3% Ukupan doprinos turizma svetskom GDP je $ 7.160 milijardi, odnosno 10% Turizam u svetu direktno generiše 100 miliona radnih mesta, i dodatnih 200 million indirektnih radnih mesta Turizam čini 6% celokupnog izvoza usluga u svetu, i 4.3% ukupnih investicija u svetu * izvor: WTTC 2015 4

Turizma kao generator privrednih kretanja Turizam je bitan aspekt razvijanja privrede Jedna od specifičnosti turizma ogleda se u multisektorskom uticaju i činjenici da turizam povezuje i proteže se kroz velikih broj drugih grana Razvoj turizma doprinosi direktnim prilivima u lokalnu ekonomiju, diversifikaciji ekonomije, održivosti životne sredine i lokalne zajednice 5

Kakve uticaje (doprinose) kreira turizam Turizam je jedna od najdinamičnijih privrednih grana u svetu Uprkos krizi, evidentan je rast prometa i prihoda od međunarodnog turizma Izraženi multisektorski efekti razvoja turizma pratimo kroz Direktne uticaje Indirektne uticaje Indukovane uticaje 6

Direktan doprinos turizma Direktan uticaj se ostvaruje kroz korišćenje usluga: - Smeštaja - Prevoza - Zabave - Atrakcija Direktno uključene industrije: - Hotelijerstvo - Ugostiteljstvo - Saobraćaj 7

Indirektan doprinos turizma Indirektan doprinos se prati kroz: - Investicije u turizam - Potrošnju država na različite oblike razvoja turizma - Kupovina dobara i usluga od dobavljača 8

Indukovan doprinos turizma Obuhvata potrošnju koju ostvaruju zaposleni u turizmu, bilo da je reč o direktnoj ili indirektnoj potrošnji, i to na: - Hranu - Rekreaciju - Odeću - Stanovanje - Nameštaj 9

Turistička potrošnja U osnovi ekonomskog značaja je potrošnja turista u turističkim destinacijama U toku boravka u određenoj destinacji turista troši sredstava koji su zaradili u mestima stalnog boravka Ta potrošnja ima ekonomske efekte za zemlju iz koje dolaze, i, naravno, na zemlju koju posećuju 10

Turistička potrošnja Domaći turizam utiče na preraspodelu sredstava u okviru iste ekonomije, čime se ne kreiraju dodatni izvori za ekonomiju i privredu Međunarodni turizam kreira presipanje sredstava iz jednog poreskog sistema u drugi, čime se kreiraju pozitivni efekti 11

Efekti turizma na privredu (podsetnik) Razlikujemo tri grupe efekata turizma na privredu: Direktni efekti: kreiraju se u korist turističke industrije koja direktno prodaje svoje usluge/proizvode turistima (hoteli, restorani...) Indirektni efekti: kreiraju se u korist podržavajućih delatnosti, kao što su poljoprivreda, građevinarstvo... Indukovani efekti Neophodno je uvek posmatrai širi aspekt direktnih / indirektnih efekata, kao multiplikativne efekti potrošnje stranih turista na ekonomiju čitave zemlje 12

Direktan uticaj turizma A) Uticaj na društveni proizvod, nacionalni dohodak i preraspodelu Prelivanje dohotka Turizam omogućuje prelivanje društvenog proizvoda iz ekonomskih najrazvijenijih zemalja sveta u zemlje sa niskim stepenom razvoja U okvirima domaćeg turizma dolazi do ravnomernog regionalnog razvoja 13

Direktan uticaj turizma B) Uticaj na delatnosti turističke privrede Interdisciplinarni karakter turizma Veliki broj subjekata: hoteli, restorani... trgovina, banke, osiguranja... zabava... Fokus na: hotelijerstvo, ugostiteljstvo, saobraćaj, turističke agencije 14

Direktan uticaj turizma C) Uticaj na zaposlenost Radno intezivna delatnost Visoko učešće ljudskog rada Izazov sezonskog karaktera poslovanja 15

Direktan uticaj turizma U svetu direktno kreira 16.7000.000 radnih mesta 16 (Izvor: WTTC 2016)

Direktan uticaj turizma D) Uticaj na platni bilans zemlje nevidljivi izvoz i nevidljivi uvoz Turistički bilans, kao deo ukupnog platnog bilansa, daje uvid u sve prihode i rashode koje određena zemlja ima po osnovu međunarodnog turističkog prometa u određenom periodu 17

Indirektan uticaj turizma Obuhvata uticaj na delatnosti poput indutrije, građevinarstva, poljoprivrede Multiplikativni efekti 18

Multiplikativni efekti Obuhvataju analizu uticaja prihoda od stranih turista na nacionalni dohodak i ekonomiju u celini Suština: prodajom turističkih proizvoda/usluga dobija se novac od stranih turista, koji potom cirkuliše u okviru privrede konkretne zemlje i pravi određeni broj transakcija pre nego što nestrane kroz plaćanja za potrebe uvoza u posmatranoj zemlji 19

Multiplikativni efekti Koeficijent multiplikacije zavisi od nivoa privredne razvijenosti određene zemlje Što više se zadovoljenje turističkih potreba bazira na sopstvenoj proizvodnji i sopstevnim resursima veći je koeficijent, jer se manje troši na uvoz 20

Multiplikativni efekti -koeficijent multiplikacije (formula) K= 1/ 1 ΔC/ ΔY K koeficijent multipliakacije ΔC promena u potrošnji ΔY promena u dohotku - iznos koji strani turisti troše ΔC / ΔY granična sklonost potrošnji 21

Multiplikativni efekti -primer I transakcija turista troši 1.000$ II počinje potrošnja tih 1.000$ III troši se na uvoz 346$ IV troši se na uvoz 249$ V troši se na uvoz 191$ 1.000 (nema uvoza) 1.000 1.000-346 = 654 654-249 = 405 405-191.5= 213 Ukupno 3.272$ Turistička porošnja od 1.000$ u toku jedne godine je uticala na kreiranje ukpnih efekata u privredi zemlje u iznosu od 3.272$ 1$ kreira 3.27$ tj koeficijent je 3.27 22

Multiplikativni efekti ΔC promena u potrošnji razlika ukupnih izdataka stranih turista i inicijalnog troška 3.272$ - 1.000$ = 2.272$ ΔY promena dohotka - iznos koji strani turisti troše 3.272$ -koeficijent multiplikacije (formula) K= 1/ 1 ΔC/ ΔY K= 1/ 1 2.272/3.272 K= 3.27 23

Ekonomski značaj turizma za svet (2016) * izvor: WTTC 2016 24

Turizam kao deo ukupnog izvoza * izvor: WTTC 2015 25

Turizam kao deo ukupnog izvoza * izvor: WTTC 2015 26

Turizam kao deo ukupnog izvoza * izvor: WTTC 2015 27

Negativni ekonomski efekti turizma Najčešće se pojavljuju kroz kategoriju tzv skrivenih troškova Generalno, sa povećanjem nivoa ekonomske razvijenosti zemlje povećava se i nivo profita od turizma * Izvor: UNEP 28

Negativni ekonomski efekti turizma Curenje profita (leakage) Odnosi se na sve oblike plaćanja koja se obavljaju izvan turističke destinacije kao i na uvoz dobara i usluga Istraživanja pokazuju da u nerazvijenim zemljama kod all inclusive aranžmana oko 80% turističke potrošnje ostaje u okviru avio kompanija, hotela, agencije, a svega 20% ostaje u okviru lokalnih biznisa (Tajland, Karibi..) Uvoz dobara i usluga: realizuje se da bi se turistima isporučio određni nivo standarda i očekivanja (hrana, piće), jer lokalni proizvodi nisu u stanju U razvijenim zemljama uvoz dobara i usluga je na nivou 10-20%, dok u nerazvijenim zemljama 40-50% ukupnih prihoda od turizma * Izvor: UNEP 29

Negativni ekonomski efekti turizma Infrastrukturni troškovi Developeri mogu imati zahteve u pogledu unapređenja putne infrastrukture, aerodroma, skijališne infrastrukture, kao i u pogledu finansijskih i poreskih olakšica Povećanja cena Istraživanja su pokazala da sa povećanjem broja turista u destinaciji, dolazi do rasta potreba za osnovnim uslugama i dobrima, što prouzrokuje rast cena u lokalnoj destinaciji (u proseku do 8%) Dolazi do rasta cena nekretnina, ali i troškova izgradnje i zemljišta, što kreira izazove za lokalno stanovništvo * Izvor: UNEP 30

Hvala Igor Kovačević, asistent predmet: Ekonomika turizma Ekonomski fakultet, Univerzitet u Beogradu Email: igor@ekof.bg.ac.rs 31