1. PRIJENOS PODATAKA

Σχετικά έγγραφα
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

7 Algebarske jednadžbe

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Operacije s matricama

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

18. listopada listopada / 13

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Računarska grafika. Rasterizacija linije

radni nerecenzirani materijal za predavanja

numeričkih deskriptivnih mera.

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Kaskadna kompenzacija SAU

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

Obrada signala

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Uvod u teoriju brojeva

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Jean Baptiste Fourier (19 stoljeće) dokazao je da se svaku periodičku funkciju g(t) sa periodom T, može prikazati kao zbroj sinus i kosinus funkcija.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Dijagonalizacija operatora

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

5. Karakteristične funkcije

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

1.4 Tangenta i normala

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ

Teorijske osnove informatike 1

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Fakultet elektrotehnike i računarstva. Zavod za radiokomunikacije SATELITSKE KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Elementi spektralne teorije matrica

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

( , 2. kolokvij)

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

1 Promjena baze vektora

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

TOLERANCIJE I DOSJEDI

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

2.6 Nepravi integrali

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

Transcript:

1. PIJENOS PODATAKA - 1bit je osnovna mjera prijenosa u digitalnoj tehnici ( komunikacijskim sustavima) - Informacija se generira na izvoru informacije te se mora na odgovarajući način pretvoriti da bi bila prikladna za prijenos (koder informacija) - Koder za predstavljanje informacija (veliki broj binarnih kodova) - npr.: - slike prikazane binarnim kodovima - tekstualni podaci prikazani alfanumeričkim kodovima (abeceda, brojevi, interpunkcije,! specijalni znakovi) - općenito broj simbola koje možemo predstaviti pomoću n-bitova npr. n N N broj informacija koje kodiramo n broj bitova za kodiranje ASCII kod (American Standard Code for Information Interchange) - najpoznatiji alfanumerički kod koji ima 1 simbola i koji je definiran različitim standardima (ANSI X., ITU T.0U, IA, ISO ) - u prijenosu se koristi mjera oktet ( bitova informacije a osmi bit je mjera za detekciju grešaka tj. paritet) EBCDIC kod (Etended Binary Coded-Decimal Interchange Code) - prošireni alfanumerički kod - 1g. standardizirao ga je IBM - koristi bitova za kodiranje ( znakova koda) - sadrži grafičke znakove i neke posebne znakove koje nema u ASCII-kodu PIJENOS SINALA - predajnik sučeljava prijenosni medij te upravlja nekim karakteristikama signala - Baseband osnovni ili temeljni pojas (00Hz 00Hz kod telefona) - Broadband širokopojasni prijenos (radiovalovi, mikrovalovi) - Modulacija prijenosnog signala (AM, PM, FM ) 1.1. NAČINI PIJENOSA PODATAKA Ovisno o smjeru: - jednosmjerni prijenos (Simple) (npr. radiodifuzija, televizija) - dvosmjerni prijenos (Half-duple) jedan period vremena u jednom, a drugi u drugom smjeru - potpuno dvosmjerni (Full-duple) istovremeno u oba smjera Ovisno o broju bita: 1. Paralelni prijenos - više bitova istovremeno (veza računalo-terminal, računala u blizini) - svaki bit u bloku ima vlastitu liniju - svi bitovi se prenose istovremeno - sinkronizacija se uspostavlja pomoću upravljačkih linija

A Č U N A L O 1 V A NJ S linije podataka K I EADY/BUSY DEMAND U E Đ A J upravljačke linije. Serijski prijenos - manji broj linija - bit po bit kao funkcija vremena Slika 1. Paralelni prijenos podataka Signalna brzina brzina promjene signalizacije na krugu (vezi) Baud čestina signalizacije u sekundi Period signalizacije reciprocitet Baud-a (u tom periodu se prenosi signal) npr. 100 Baud 1 period s 0. ms 100 S- (od -1V do 1V) TTL (od 0V do V) CMOS (od 0V do 1V) Baud bit/s promjena napona, struje, svjetlosti,.1 Asinkroni prijenos «1» - prijenos simbola u proizvoljno vrijeme - početak i kraj slanja se naznači startbit-om i stopbit-om za sinkronizaciju - SYN znakovi kod znakovno-orijentirane komunikacije «0» start 0 1 1 0 1 0 1 0 stop bitova

Prilikom asinkronog prijenosa nastaju tzv. periodi neaktivnosti. period neaktivnosti period neaktivnosti. Sinkroni prijenos - veliki broj simbola se šalje u nizu jedan za drugim - potrebni su upravljački znakovi - bit po bit orijentirani protokoli - podaci se šalju uvijek između zaglavlja i završnice - sinkronizacija problem? FLA ZALAVLJE PODACI ZAVŠNICA 01111110 - uporaba kod znakovno orijentiranih protokola - šalju se dva SYN znaka na početku prijenosa - SYN znakovi se ne smiju pojaviti unutar PODACI - kada se pređu granice osjetljivosti sustava nastaju velike pogreške. OTKIVANJE I ISPAVAK EŠAKA Utjecaj šuma može biti jako velik (kad se pređe jedna granica osjetljivosti ) - većina protokola ima u sebi otkrivanje i ispravak grešaka - AQ (Automatic equest epeat) - prijemnik otkriva grešku i zahtjeva retransmisiju - rekonstrukcija podataka ispravljanjem greške (prvo se pokuša ispraviti grešku, a tek onda izvršiti retransmisiju) - ispravljanje greške se vrši : tamo gdje je značajno kašnjenje (satelitska veza) tamo gdje je skup kanal tamo gdje veza kratko postoji

. NAČINI OTKIVANJA EŠAKA 1. Kontrola pariteta - metoda otkrivanja neispravnih podataka na osnovi neparnog broja grešaka - računanje sume logaritmičkih jedinica u podatku i dodavanje redundantnih bitova - postoji parni ili neparni paritet, a izbor ovisi o protokolu - koristi se kod ASCII koda ( bita kontrolni bit). Longitudinalna provjera - LC ( Longitudinalni edundancy Check) - postiže se povišen stupanj otkrivanja greške - kontrolira se karaktere u okviru - dodaje se na kraju bloka podataka Primjer 1: Znak ASCII kod H 0 1 0 0 1 0 0 0 E 1 1 0 0 0 1 0 1 L 1 1 0 0 1 1 0 0 L 1 1 0 0 1 1 0 0 O 1 1 0 0 1 1 1 1 LC: 0 1 0 0 0 0 1 0 primjenjuje se parni paritet - ukoliko imamo paran broj grešaka, tada se greška ne može otkriti Primjer 1.1: pretpostavimo da se pokvare određeni bitovi pri prijenosu i da dobijemo slijedeću poruku Znak ASCII kod H 0 1 0 0 1 0 0 0 E 1 0 0 0 0 0 0 1 L 1 1 0 0 1 1 0 0 L 1 0 0 0 1 0 0 0 O 1 1 0 0 1 1 1 1 LC: 0 1 0 0 0 0 1 0 bitovi označeni crveno su promijenili vrijednost iz logičke jedinice u nulu primjećujemo da primjenom LC zaštite greška nije detektirana. Ciklička redundantna provjera - CC ( Cyclic edundancy Check) - koristi se za provjeru dugih sekvenci bitova u logičkom bloku podataka - prijemnik uspoređuje dobivenu zaštitu sa izračunatom i ako postoji greška izvršava se retransmisija - CC zaštita se dodaje na kraju bloka - može se računati ili hardware-ski ili software-ski

ALOITAM 1. predstaviti podatak kao polinom P() sa bitovima kao koeficijentima. pomnožiti polinom poruke P() s p što daje P nula na kraju podataka. produkt polinoma P(). p se dijeli s generirajućim polinomom () stupnja P Q P p ili Q P p modul od dva aritmetika ili Q P p binarna aritmetika. ostatak je CC i on se dodaje na kraj Q P T p ) ( Primjer : CC Izračunajte CC za kombinaciju bitova 1010010111. 1 ) ( - () smo dobili iz kombinacije bitova 0 1 0 1 0111 1 - P (duljina ostatka) 1. 1 ) ( P dobiveno iz zadane kombinacije bitova 1010010111. 11 1 ) ( P. 11 1 1 P p 1 10 11 10 10 Q ( 1001100100 ) P ( 1100 )

OANIČENJA CC-A - prijemnik zahtjeva da prenesena poruka bude cijeli umnožak s () - sve greške djeljiva s () će izmaći kontroli p T ( ) P Q ' ' ako je primljena poruka Q E(), E () se ne detektira ako je E ' Q ' - usnopljene graške (burst error) su greške u kojima je neispravan prvi i zadnji bit, a između nije važno da li postoje greške - kada se pojavi takva greška q E() q < P E () manjeg reda od P # E () nije djeljiv s () pa se uvijek detektiraju greške koje su manje od P - vrlo često se koristi CC1 i CC. KAAKTEISTIKE KOMUNIKACIJSKO KANALA - osnovni zahtjevi na mreže su: brzina, točnost i pouzdanost n bit t s - brzina prijenosa n- broj bita u jedinici podatka - pri prijenosu se prenosi i dosta redundantnih podataka, a ne samo informacija - efikasnost kodova i protokola se može mjeriti pomoću: a) čestine koda mjera redundancije b) brzina prijenosa informacijskih bitova TIB (Transfer ate of Information Bit) obuhvaća različite neefikasnosti u kanalu A. Čestina koda B B E i i t npr. ASCII kod ima 1 bit pariteta B - informacijski bitovi po simbolu B t - ukupan broj bitova E Bi B t 0,,% B. TIB (Transfer ate of Information Bit) - različita kašnjenja Faza 1. USPOSTAVA VEZE - vrijeme uspostave fizičke veze između brojnih korisnika - značajno kod veze s komutiranim krugovima (telefa) - npr. vrijeme biranja, uspostava kruga Faza. USPOSTAVA LINKA - vrijeme čekanja prije nego što korisnik može početi prenositi podatak inicijalizacija protokola - npr. Prozivanje u mreži, vrijeme dostave žetona

Faza. PIJENOS INFOMACIJE - prijenos svih korisničkih podataka poslije uspostave linka - uključuje: prijenos koda, procesiranje potvrde, retransmisija, vremenska kašnjenja, inicijalizacija kodiranja Faza. ZAVŠETAK LINKA - vrijeme potrebno protokolu da redovito završi s radom Faza. ČIŠĆENJE VEZE - vrijeme da se oslobode krugovi veza TIB ANSII. - brzina prijenosa ispravno prenesene i prihvaćene informacije za vrijeme prijenosa informacije (Faza.) ninf o TIB n inf o - broj informacijskih bitova t t - vrijeme prijenosa u fazi. - problem se javlja kod određivanja informacijskih bitova ( jednostavno kod ASCII) - kod sinkronih protokola ima mnogo redundantnih bitova (kontrolni bitovi) - odvija se retransmisija - kašnjenje ntot t ttot n tot - ukupan broj bitova koji se prenosi od predajnika do prijemnika - link poludvosmjerni s potvrdom: ndata nack ttot n data - podatak n ack - potvrda Zadatak 1. 1000 karaktera ASCII teksta se šalje do udaljenog prijemnika, koji provjerava poruku na greške i zahtjeva retransmisiju cijele poruke ako se greška otkrije. Izračunajte TIB za slučaj: a) krugovi bez greške b) krug s 10 - grešaka (1 greška na 100 000 bita) Pretpostavimo, imamo poludvosmjerni asinkroni link, komunikacijski krug s kb u u sekundi i zahtjev za retransmisiju je trenutan.

. KAAKTEISTIKE MEDIJA - svaki materijal koji vodi signal između dvije točke - može biti i savršeni vakuum (postojanje elektromagnetskih valova, laserske zrake) - telekomunikacijska parica 10 0 10 1 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 11 10 1 10 1 10 1 10 1 10 1 10 1 10 1 10 1 10 0 10 1 10 10 10 ADIOVALOVI MIKOVALOVI INFACVENI VIDLJIVA UV X-ZAKE AMMA 10 10 10 10 10 10 10 10 10 11 10 1 10 1 10 1 10 1 10 1 UPLETENA PAICA SATELITSKE VEZE OPTIKA KOAKIJALNI KABEL AM MIKOVALOVI λ F c FM TV vakum vc optika, bakar v(/)*c LF MF HF VHF UHF SHF EHF THF ušenje je gubitak intenziteta signala prilikom prijenosa kroz komunikacijski medij. PAICA - najjednostavniji medij - razine prijenosa T1 sustava dosežu 10Mbit/s - potrebni su repetitori za regeneraciju signala (npr. svakih 000m pri brzini od 1.Mbit/s) KOAKSIJALNI KABEL - bakrena žica oklopljena izolacijom i bakrenom mrežicom - frekvencije opsega 00MHz 00MHz - imun na električnu interferenciju - brzine prijenosa do 100Mbit/s - moguć istodoban prijenos tona, slike, podataka UTP upletene parice - udaljenosti do 100m - otpora od 100Ω - v0.1c STP upletena parica - duljina putova do 0m - otpora od 10Ω - v0.1c Thick KOAKSIJALNI KABEL - udaljenosti do 00m - otpora od 0Ω - v0.c - do 100 korisnika po segmentu

Thin KOAKSIJALNI KABEL - duljina putova do 1m - otpora od 0Ω - v0.c - do 0 korisnika po segmentu MIKOVALOVI - 1.Hz do.hz - snop slijedi liniju pogleda - razmak antena 0km 0km (zbog zakrivljenosti zemlje) EOSINKONI SATELITI - satelit u orbiti - stabilan položaj u orbiti - visina oko 00km - dva pojasa /Hz (silazni je manji zbog uštede snage) - 1/1Hz - zaštitni pojas od 0MHz zbog interferencije susjednih kanala LASESKA (OTVOENA) ZAKA - udaljenosti od km do km - brzina prijenosa do 0Mbit/s - uporaba najviše za vojne komunikacije - pogodno za povezivanje dviju susjednih zgrada - jako osjetljiva (kiša, snijeg) OPTIČKO VLAKNO - g. prvi sustav (USA) - visoka neosjetljivost na šum - visoka i duga pouzdanost - velika pojasna širina - sigurna komunikacija - udaljenost od km do 10km pri brzini prijenosa od 1bit/s - FDDI (Filter Distributed Data Interface) - velike brzine Širina pojasa je područje frekvencija koje se mogu prenositi preko danog komunikacijskog sustava. Ona je ograničena odašiljačem, prijemnikom i medijom za prijenos. Telefonski sustav ima širinu pojasa od 100Hz (00Hz-00Hz). 1g. Nyquist B w B maksimalna signalna čestina u Baud-ima w širina pojasa u Hz npr. telefonski kanal B w 100 00Baud a

Kanal sa šumom - Shannon C wld(1 C maksimalni kapacitet kanala S snaga signala N snaga šuma S N ) MODEMI - modulator/demodulator - služe za konvertiranje digitalne informacije u signal govornog spektra - AM, FM, FSK, PM, PSK, DPSK, QAM - QAM kombinira se AM i FM ( faze, amplitude - 1 informacijskih razina) - ITU V. 00bit/s - V.bis 100bit/s - V. 00bit/s - V.0 kbit/s