Velike fluktuacije na financijskim tržištima Zvonko Kostanjčar, Sveučilište u Zagrebu, FER svibanj 2011.
Investicije i investitori Velike fluktuacije Geometrijsko Brownovo gibanje Zarada na dionicama = zarada bez truda? Koji je smisao svega toga? 1 Ekonomski rast = Akumulacija kapitala + Inovacije 2 Investiranje u dionice 1 donose dividendu 2 zarada na razlici u cijeni 3 Dinamika cijene - dominiraju veliki skokovi 4 Koji su izvori tih fluktuacija 1 fundamentalni faktori: izvještaji, makroekonomski faktori, ostale vijesti 2 postoji li još nešto?
Investicije i investitori Velike fluktuacije Geometrijsko Brownovo gibanje 4 x 104 0.15 3.5 0.1 Nikkei 3 2.5 2 Dnevni prinosi 0.05 0 0.05 1.5 1 0.5 1980 1985 1990 1995 2000 2005 2010 Vrijeme 0.1 0.15 r t = pt p t t p t t ln pt p t t 0.2 1980 1985 1990 1995 2000 2005 2010 Vrijeme 0.15 40 0.1 35 0.05 30 0 25 0.05 0.1 0.15 0.2 0.25 0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000 16000 PDF 20 15 10 5 e x2 1 x 4 0 0.2 0.15 0.1 0.05 0 0.05 0.1 0.15 Prinos
Investicije i investitori Velike fluktuacije Geometrijsko Brownovo gibanje Primjer (Black-Scholes-Mertonov model, Nobelova nagrada 1997.) a cijene dionice: ds(t) = αs(t)dt + σs(t)dw (t) b BSM parcijalna diferencijalna jednadžba: c(t,x) t + rx c(t,x) x + 1 2 σ2 x 2 2 c(t,x) = rc(t, x), t [0, T ), x 2 c(t, x) = (x K) +.
Burza = Rulet? 8 45 7 40 X: 2000 Y: 44.2 6 35 X: 1929 Y: 32.56 Log zarada Log cijena 5 4 3 2 1 Cijena / Zarada 30 25 20 15 X: 1966 Y: 24.06 X: 2009 Y: 13.32 0 10 1 5 2 1860 1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000 2020 Vrijeme (a) Logaritam S&P 500 indeksa i logaritam odgovarajućih zarada 0 1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000 2020 Vrijeme (b) P/E za S&P 500
Burza = Rulet? Kako funkcioniraju tržišta kapitala? 1 Koja je uloga primarnih tržišta? 1 kompanije preko njih dolaze do kapitala 2 Koja je uloga sekundarnih tržišta? 1 likvidnost 2 diverzifikacija rizika 3 kontroler 3 Što kada bi svi investitori znali pravu vrijednost kompanije, imali sve informacije? 1 ponašali bi se jednako 2 nema zarade od trgovine dionicama 4 Što kada u tom idealnom slučaju, neki investitor povlači krivi potez? 1 stvara priliku za zaradu od trgovanja ostalim, idealnim investitorima 2 ostali svojim djelovanjem kompenziraju djelovanje lošeg investitora
Burza = Rulet? Idealno ponašanje samo u očekivanju 1 U stvarnom svijetu investitori 1 imaju različite strategije ulaganja 2 ne ponašaju se uvijek racionalno 3 ne posjeduju sve informacije 2 Unatoč tome, u prosjeku dobro procjenjuju realnu vrijednost kompanija 3 Umjesto različitih determinističkih investitora imamo jednake stohastičke investitore 4 Ponašanje investitora u očekivanju 1 dobro procjenjuju realnu vrijednost kompanije 2 koriste prilike za zaradu na tržištu
Burza = Rulet? Zbog interakcija Zbog osobnih preferencija Interakcije Trader Trader Trader Zbog krivih ili nepotpunih informacija Trader Burza Trader Ulaz: Stopa rasta kompanije Izlaz: Promjena cijene dionice Trader Trader Trader Optimalna strategija Kriva strategija Prilika za dobit
Definicija igre Zadatak Energija financijskog tržišta Ravnotežna vjerojatnosna mjera igre Definicija modela a b c Tržište se sastoji od: 1 jedne kompanije s M izdanih dionica 2 jedne banke 3 N investitora (agenata) Svi agenti znaju cijenu dionice u trenutku t = 0 i neka ona iznosi p 0 Svaki agent u trenutku t = t može kupiti ili prodati {0,..., M} dionica, ω i { M,..., 0,..., M}, i {1,..., N} d Razlika ponude i potražnje odreduje prinos, r = 1 λ N i=1 ω i N, prema tome p t = p 0 e r p 0 (1 + r) Cijena p t je slučajna varijabla i ovisi o potezima svih agenata.
Definicija igre Zadatak Energija financijskog tržišta Ravnotežna vjerojatnosna mjera igre Definicija modela a b Skup elementarnih dogadaja je Ω = { M,..., M} N Strategija investitora i je slučajna varijabla δ i s vrijednostima u skupu { M,..., M} c Prinos je slučajna varijabla r N : Ω R, r N = 1 N i=1 ω i λ N d Pretpostavka 1 : Na temelju svih raspoloživih informacija investitori procjenjuju očekivanu stopu rasta kompanije u intervalnoj formi (a ε, a + ε) e f Pretpostavka 2 (STRAH): Investitori minimiziraju rizik, E(δ i ) = λ(a ε) Pretpostavka 3 (POHLEPA): Investitori minimiziraju moguću propuštenu dobit, E(δ i ) = λ(a + ε) ZADATAK: Odrediti (Ω, σ(ω), µ) i (R, B R, µ r )
Definicija igre Zadatak Energija financijskog tržišta Ravnotežna vjerojatnosna mjera igre Definicija modela (Funkcija gubitka) Funkcija gubitka i-tog agenta je: a L 1 (ω i ) = c 1 (ω i λ(a ε)) 2 + c 2, i {1,..., N}, b L 2 (ω 1,..., ω N ) = c 3 ( 1 N N j=1 ω j λ(a + ε)) 2 + c4. (Energija financijskog tržišta) Energija financijskog tržišta je slučajna varijabla U N : Ω R, U N (ω 1,..., ω N ) = N ln L 1 (ω i ) + ln L 2 (ω 1,..., ω N ). i=1
Definicija igre Zadatak Energija financijskog tržišta Ravnotežna vjerojatnosna mjera igre Definicija modela Teorem (Varijacijski princip [Ruelle]) Za energiju U, translacijski invarijantna vjerojatnosna mjera µ koja zadovoljava P(U) = max µ [h(µ) + E µ(u)] je ravnotežna vjerojatnosna mjera. (Ravnotežno stanje tržišta) Ravnotežno stanje tržišta odredeno je sa µ N (ω 1,..., ω N ) = exp ( U N) Z N, gdje je Z N = {ω 1,...,ω N } Ω N exp ( U N ) odgovarajuća particijska funkcija.
Definicija igre Zadatak Energija financijskog tržišta Ravnotežna vjerojatnosna mjera igre Definicija modela (Ravnotežna mjera prinosa) Kada broj agenata i broj dionica kompanije teže prema beskonačno tada ravnotežna mjera prinosa r N konvergira prema, r N = 1 λ N i=1 ω i N D 1 1 C (x (a + ε)) 2 + σ 2 (x (a ε)) 2 + σ. 2 10 1 Funkcija gustoće vjerojatnosti 10 0 10 1 10 2 10 3 0.15 0.1 0.05 0 0.05 0.1 0.15 Prinos
Definicija igre Zadatak Energija financijskog tržišta Ravnotežna vjerojatnosna mjera igre Definicija modela a b Parametri a i σ su približno vremenski nepromjenjivi Nesigurnost ε = y 0 prirodno je modelirati s y t y t t y t t = αyt t 2, gdje je α konstanta koja definira brzinu povratka u ekvilibrij. Definicija (Predloženi model) Prinos dionica je slučajni proces {r t, t T } sa svojstvima: a r 0 = a, y 0 = 0, b y t = y t t αyt t 3 + 1 α (r t t a), c 1 f (x t y t ) = C(y t ) 1+ (x t a) 2 (. (xt a) 2 y t 2 ) 2 + y t 2+ σ2 2σ 2 y 2 2 t +σ4
Funkcija gustoće vjerojatnosti Autokorelacijska funkcija 10 0 Funkcija gustoće vjerojatnosti 10 1 10 0 10 1 10 2 10 3 10 4 Funkcija distribucije, P( R t >x) 10 1 10 2 10 3 10 4 0.06 0.04 0.02 0 0.02 0.04 0.06 Prinos (a) Funkcije gustoće vjerojatnosti 10 5 10 1 10 0 10 1 10 2 x (jedinica standardne devijacije) (b) Rep distribucije Proveden je dodatno Mann Whitney Wilcoxon (MWW) test. Vrijednost statistike za dvije vremenske serije U = 1.76, a granica za 95% sigurnost iznosi 1.96. Koristeći regresiju u log-log kordinatama P( R it > x) x ζr i s ζ r1 3.05 ± 0.06 i ζ r2 3.01 ± 0.03.
Funkcija gustoće vjerojatnosti Autokorelacijska funkcija 1.2 1 1 0.9 0.8 Autokorelacijska funkcija 0.8 0.6 0.4 0.2 Autokorelacijska funkcija 0.7 0.6 0.5 0.4 0.3 0.2 0 0.1 0.2 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 0 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 Uzorci Uzorci (a) Autokorelacijska funkcija prinosa (b) Autokorelacijska funkcija apsolutnih prinosa
Možda je ovako nekako: 1 Velike fluktuacije nastaju iz same strukture tržišta 1 generira ih sukob straha i pohlepe 2 investitore ne pokreće stanje, već količina zarade 2 Vijesti mogu, ali i ne moraju biti pokretači velikih fluktuacija 3 Kod velikih nesigurnosti na tržištu male fluktuacije postaju manje vjerojatne