Izvor: Kvaliteta, Vol. 1, Broj 4-5, Infomart, Zagreb, 2002, str. 22-25. TERITORIJALNA DISPERZIJA ISO 9000ff CERTIFIKATA U REPUBLICI HRVATSKOJ TERRITORIAL DISPERSION ISO 9000ff CERTIFICATION IN CROATIA Miroslav Drljača Zračna luka Zagreb, Zagreb, Croatia E-mail: m.drljaca@zagreb-airport.tel.hr UVOD: Do lipnja mjeseca 2002. godine evidencija certificiranih tvrtki prema nekoj od normi serije ISO 9000ff voďena je paralelno u dvije institucije. Drţavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo vodio je "Registar HRN EN ISO 9000 potvrda u Hrvatskoj". Povremeno je izdavao poseban Bilten koji je, pored ostalih podataka iz područja sustava kvalitete, sadrţavao popis HRN EN ISO 9000 potvrda u Hrvatskoj. Hrvatsko društvo za kvalitetu vodi "Popis ISO 900X certificiranih tvrtki u Hrvatskoj". Drţavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo prestao je s voďenjem Registra zbog nemogućnosti odrţavanja vjerodostojnog registra izdanih ISO 9000 certifikata u Hrvatskoj, a koji bi sadrţavao sve relevantne i aţurne podatke o certificiranim tvrtkama, i što je veoma vaţno, o stanju valjanosti certifikata. Hrvatsko društvo za kvalitetu nastavilo je s voďenjem Popisa, tako da, unatoč činjenici da popis nije cjelovit i da je za neke organizacije s popisa teško utvrditi sjedište, te da nije vidljivo koji certifikati više nisu valjani, moţemo vidjeti koje su organizacije stekle certifikat ISO 9000ff u razdoblju od 1993. godine do danas. Popis, dakle nije pregled trenutno valjanih certifikata, već je pregled svih do sada izdanih ISO 9000ff certifikata u Hrvatskoj. Hrvatsko društvo za kvalitetu na taj način vodi jedini takav popis u Hrvatskoj. Iz popisa nisu vidljive statusne promjene organizacija nastale u posljednjih devet godina kao što su: pripajanja, spajanja, prelasci cijelih organizacijskih jedinica iz jedne organizacije u drugu, stečajevi, likvidacije, kao ni broj oduzetih certifikata. Zbog toga točnog i lako dostupnog podatka o trenutno valjanim certifikatima ISO 9000ff u Hrvatskoj nema. 1. ISO 9000ff certifikati u Republici Hrvatskoj Prvi ISO 9000ff certifikat u Hrvatskoj izdan je 16. studenoga 1993. godine, a posljednji do trenutka pisanja ovog rada 13. kolovoza 2002. godine. 1 Ukupno je u tom razdoblju izdano 489 ISO 9000ff certifikata. 2 Ne baveći se u ovom radu problemom utvrďivanja broja danas valjanih certifikata s Popisa, namjera nam je pokušati pronaći korelaciju izmeďu broja do sada certificiranih organizacija i pokazatelja stupnja ekonomskog razvoja područja na kojima certificirane organizacije imaju sjedište. Za potrebe ovog rada izabrali smo teritorijalni ustroj Republike Hrvatske po ţupanijama.
1.1. Teritorijalna disperzija ISO 9000ff certifikata u Republici Hrvatskoj Republika Hrvatska ustrojena je kroz dvadeset ţupanija i Grad Zagreb koji u tom kontekstu ima karakter ţupanije. 3 Tablica 1. Broj ukupno izdanih ISO 9000ff certifikata u Republici Hrvatskoj, po ţupanijama Rb. Županija Broj certifikata Struktura u % 1. GRAD ZAGREB 177 36,7 % 1 2. PRIMORSKO-GORANSKA 52 10,7 % 2 3. SPLITSKO-DALMATINSKA 50 10.3 % 3 4. ISTARSKA 32 6,6 % 4 5. VARAŢDINSKA 20 4,1 % 5 6. BRODSKO-POSAVSKA 19 3,9 % 6 7. ZAGREBAČKA 15 3,1 % 7 8. KARLOVAČKA 14 2,9 % 8 9. ŠIBENSKO-KNINSKA 14 2,9 % 9 10. OSJEČKO-BARANJSKA 13 2,7 % 10 11. ZADARSKA 13 2,7 % 11 12. DUBROVAČKO-NERETVANSKA 12 2,5 % 12 13. SISAČKO-MOSLAVAČKA 12 2,5 % 13 14. MEĐIMURSKA 10 2,1 % 14 15. KRAPINSKO-ZAGORSKA 9 1,9 % 15 16. BJELOVARSKO-BILOGORSKA 6 1,2 % 16 17. VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 6 1,2 % 17 18. POŢEŠKO-SLAVONSKA 4 0,8 % 18 19. KOPRIVNIČKO-KRIŢEVAČKA 3 0,6 % 19 20. VIROVITIČKO-PODRAVSKA 3 0,6 % 20 21. LIČKO-SENJSKA 0 0,0 % 21 UKUPNO: 484 100,00 % - Izvor: Vlastiti izračun autora prema podacima Hrvatskog društva za kvalitetu Najveći broj do sada izdanih certifikata (177 ili 36,7 %) izdan je u Gradu Zagrebu, 4 dok u Ličko-senjskoj ţupaniji nema niti jedne organizacije s certifikatom. Pored Grada Zagreba, vodeće po broju do sada izdanih certifikata su: Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Varaţdinska ţupanija. Zajedno s Gradom Zagrebom ove ţupanije imaju 331 do sada izdani certifikat ili 68,4 %. Grad Zagreb ima više izdanih certifikata nego sedamnaest ţupanija zajedno. Pored Ličko-senjske, ţupanije s najmanjim brojem do sada izdanih certifikata su: Poţeško-slavonska (4 ili 0,8 %), Koprivničko-kriţevačka (3 ili 0,6 %) i Virovitičko-podravska (3 ili 0,6 %). Teritorijalna disperzija certifikata pokazuje da postoje "tri otoka kvalitete": Primorsko-goranska i Istarska ţupanija na jugozapadu, Grad Zagreb na sjeveru i Splitsko-dalmatinska ţupanija na jugoistoku. Brodsko-posavska ţupanija relativno je visoko pozicionirana (19 ili 3,9 %), zahvaljujući brojnim organizacijskim dijelovima "Đure Đakovića". Zagrebačka ţupanija sedma je po broju izdanih certifikata (15 ili 3,1 %). Prosječan broj izdanih certifikata po ţupanijama je 23, što znači da svega tri ţupanije i Grad Zagreb imaju iznad prosječni broj certifikata, dok sedamnaest ţupanija ima ispod prosječni broj ukupno do sada izdanih certifikata.
1.2. Korelacija izmeďu broja stanovnika i broja certifikata U Republici Hrvatskoj, prema prvim rezultatima popisa, na dan 31. oţujka 2001. godine bilo je ukupno 4.381.352 stanovnika. 5 Tablica 2. Broj stanovnika u Republici Hrvatskoj i stanovnika po certifikatu, po ţupanijama po po broju certifikata Županija Broj stanovnika Struktura u % Broj stanovnika po certifikatu 1 2 3 4 5 6 7 1 GRAD ZAGREB 770.058 1 17,7 % 4.350 0 2 PRIMORSKO-GORANSKA 304.410 4 6,9 % 5.854 + 2 3 SPLITSKO-DALMATINSKA 456.967 2 10,4 % 9.139-1 4 ISTARSKA 205.717 6 4,7 % 6.428 + 2 5 VARAŢDINSKA 183.730 8 4,2 % 9.186 + 3 6 BRODSKO-POSAVSKA 172.993 10 3,9 % 9.104 + 4 7 ZAGREBAČKA 304.186 5 6,9 % 20.279-2 8 KARLOVAČKA 140.125 13 3,2 % 10.008 + 5 9 ŠIBENSKO-KNINSKA 112.070 18 2,6 % 8.005 + 9 10 OSJEČKO-BARANJSKA 326.446 3 7,5 % 25.111-7 11 ZADARSKA 158.936 11 3,6 % 12.225 0 12 DUBROVAČKO-NERETV. 121.871 16 2,8 % 10.155 + 4 13 SISAČKO-MOSLAVAČKA 183.531 9 4,2 % 15.294-4 14 MEĐIMURSKA 116.225 17 2,7 % 11.622 + 3 15 KRAPINSKO-ZAGORSKA 142.006 12 3,2 % 15.778-3 16 BJELOVARSKO-BILOGOR. 131.343 14 3,0 % 21.890-2 17 VUKOVARSKO-SRIJEM. 197.838 7 4,5 % 32.973-10 18 POŢEŠKO-SLAVONSKA 84.562 20 1,9 % 21.140 + 2 19 KOPRIVNIČKO-KRIŢEV. 123.736 15 2,8 % 41.245-4 20 VIROVITIČKO-PODRAV. 92.381 19 2,1 % 30.793-1 21 LIČKO-SENJSKA 52.221 21 1,2 % 52.221 0 UKUPNO: 4.381.352-100,00 % Izvor: Vlastiti izračun autora prema podacima Drţavnog zavoda za statistiku Odstupanje (4-1) Najveći broj stanovnika ima Grad Zagreb (770.058 ili 17,7 %), a najmanji Ličkosenjska ţupanija (52.221 ili 1,2 %). Po brojnosti stanovništva slijede: Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska i Primorsko-goranska ţupanija. Pored Ličko-senjske, najmanji broj stanovnika imaju: Poţeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Šibensko-kninska ţupanija. Najmanji broj stanovnika po izdanom certifikatu ima Grad Zagreb (4.350), potom Primorsko-goranska (5.854) i Istarska ţupanija (6.428). Osim Ličko-senjske ţupanije (bez certifikata), najveći broj stanovnika po izdanom certifikatu imaju: Koprivničko-kriţevačka (41.245), Vukovarsko-srijemska (32.973) i Virovitičko-podravska ţupanija (30.793). Koprivničko-kriţevačka ţupanija ima 9,5 puta više stanovnika po certifikatu od Grada Zagreba, Vukovarsko-srijemska 7,6 puta. Prosječan broj stanovnika po certifikatu za ţupanije iznosi 9.052 stanovnika. Više stanovnika po certifikatu od prosjeka ima četrnaest ţupanija, a manje sedam ţupanija.
Izuzev Šibensko-kninske ţupanije koja je znatno bolje rangirana po broju certifikata nego broju stanovnika (9,18), Osječko-baranjske koja je znatno lošije rangirana po broju certifikata nego broju stanovnika (10,3) i Vukovarsko-srijemske ţupanije koja je znatno lošije rangirana po broju certifikata nego stanovnika (17,7), zapaţamo relativno visok stupanj pozitivne korelacije izmeďu broja stanovnika ţupanije i broja certifikata. Uvaţavajući spomenute iznimke, zaključujemo da je broj certifikata veći u ţupanijama s većim brojem stanovnika. 1.3. Korelacija gospodarskih aktivnosti i broja certifikata U analizi korelacije gospodarskih aktivnosti i broja certifikata uzeli smo u razmatranje broj aktivnih pravnih osoba po ţupanijama i stavili u odnos s brojem certifikata. U Republici Hrvatskoj, na dan 31. oţujka 2001. godine bilo je ukupno 193.048 registriranih, od čega 84.747 aktivnih pravnih osoba. 6 Tablica 3. Broj aktivnih pravnih osoba i pravnih osoba po certifikatu u Hrvatskoj, po ţupanijama po broju cert. Županija Broj aktivnih pravnih osoba po br. pravnih osoba Struktura u % Broj aktivnih pravnih osoba po certifikatu Odstupanje (4-1) 1 2 3 4 5 6 7 1 GRAD ZAGREB 28.100 1 33,2 % 159 0 2 PRIMORSKO-GORANSKA 7.390 3 8,7 % 142 + 1 3 SPLITSKO-DALMATINSKA 9.190 2 10,8 % 184-1 4 ISTARSKA 5.918 4 7,0 % 185 0 5 VARAŢDINSKA 2.634 7 3,1 % 132 + 2 6 BRODSKO-POSAVSKA 1.546 15 1,8 % 81 + 9 7 ZAGREBAČKA 5.319 5 6,4 % 355-2 8 KARLOVAČKA 1.955 12 2,3 % 140 + 4 9 ŠIBENSKO-KNINSKA 1.596 13 1,9 % 114 + 4 10 OSJEČKO-BARANJSKA 4.270 6 5,0 % 328-4 11 ZADARSKA 2.161 9 2,5 % 166-2 12 DUBROVAČKO-NERETVAN. 2.182 8 2,6 % 182-4 13 SISAČKO-MOSLAVAČKA 1.964 11 2,3 % 164-2 14 MEĐIMURSKA 2.125 10 2,5 % 213-4 15 KRAPINSKO-ZAGORSKA 1.493 17 1,8 % 166 + 2 16 BJELOVARSKO-BILOGORSKA 1.520 16 1,8 % 253 0 17 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 1.562 14 1,8 % 260 3 18 POŢEŠKO-SLAVONSKA 899 19 1,1 % 225 + 1 19 KOPRIVNIČKO-KRIŢEVAČKA 1.425 18 1,7 % 475-1 20 VIROVITIČKO-PODRAVSKA 867 20 1,0 % 289 0 21 LIČKO-SENJSKA 631 21 0,7 % 631 0 UKUPNO: 84.747-100,00 % Izvor: Vlastiti izračun autora prema podacima Drţavnog zavoda za statistiku Najveći broj aktivnih pravnih osoba djeluje na području Grada Zagreba (28.100 ili 33,2 %), a najmanji u Ličko-senjskoj ţupaniji (631 ili 0,7 %). Četiri prvorangirane ţupanije po broju aktivnih pravnih osoba: Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Istarska ţupanija imaju više aktivnih pravnih osoba (50.598 ili 59,7 %) nego preostalih sedamnaest ţupanija. Pored Ličko-senjske, najmanji broj aktivnih pravnih osoba imaju:
Virovitičko-podravska, Poţeško-slavonska i Koprivničko-kriţevačka ţupanija. I ovaj pokazatelj potvrďuje postojanje "tri otoka kvalitete". Izuzev Brodsko-posavske ţupanije koja je, zahvaljujući "fenomenu Đure Đakovića" znatno bolje rangirana po broju certifikata nego broju aktivnih pravnih osoba (6,15), u svim ostalim slučajevima postoji relativno jaka pozitivna korelacija izmeďu broja aktivnih pravnih osoba i broja izdanih certifikata. Zahvaljujući već spomenutom "fenomenu Đure Đakovića" najmanji broj aktivnih pravnih osoba po certifikatu ima Brodsko-posavska ţupanija (81), potom slijede Šibenskokninska (114) i Varaţdinska ţupanija (132). Ne računajući Ličko-senjsku, najveći broj aktivnih pravnih osoba po certifikatu ima Koprivničko-kriţevačka (475) i Zagrebačka ţupanija (355). Prosječan broj aktivnih pravnih osoba po certifikatu u ţupanijama je 175. Veći broj aktivnih pravnih osoba od prosječnog ima dvanaest ţupanija, a devet njih manji broj. 1.4. Korelacija investicija i broja izdanih certifikata Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu preduvjet su gospodarske aktivnosti na nekom području. Pojačana gospodarska aktivnost trebala bi podrazumijevati konkretne zahtjeve za kvalitetom. U cilju dokazivanja ove hipoteze pristupili smo analizi ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu (podaci za 1999. godinu po ţupanijama), stavljajući ih u odnos s brojem izdanih certifikata, odnosno brojem aktivnih pravnih osoba. 7 Tablica 4. Iznos ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu po certifikatu i aktivnoj pravnoj osobi u Republici Hrvatskoj, po ţupanijama po broju cert. Županija Ostvarene investicije po ostvar. investic. Struk -tura u % Odstupanje Iznos investic. po certifikatu 000 kn Iznos invest. po aktivnoj pravnoj osobi (4-1) 1 2 3 4 5 6 7 8 1 GRAD ZAGREB 20.790.299 1 66 % 0 117.459 740 2 PRIMORSKO-GORAN. 1.385.644 3 4,4 % + 1 26.647 188 3 SPLITSKO-DALMAT. 922.993 5 3 % + 2 18.451 100 4 ISTARSKA 2.589.439 2 8 % - 2 80.920 438 5 VARAŢDINSKA 387.855 9 1,2 % + 4 19.392 147 6 BRODSKO-POSAVSKA 234.844 15 0,7 % + 9 12.360 152 7 ZAGREBAČKA 956.888 4 3 % - 3 63.792 180 8 KARLOVAČKA 238.218 14 0,8 % + 6 17.016 122 9 ŠIBENSKO-KNINSKA 254.854 13 0,9 % + 4 18.204 160 10 OSJEČKO-BARANJSKA 723.174 6 2,3 % - 4 55.629 177 11 ZADARSKA 334.652 10 1,1 % - 1 25.742 155 12 DUBROVAČKO-NER. 448.287 8 1,4 % - 4 37.357 205 13 SISAČKO-MOSLAV. 208.814 16 0,7 % + 3 17.401 106 14 MEĐIMURSKA 268.221 12 0,9 % - 2 26.822 126 15 KRAPINSKO-ZAGOR. 273.236 11 1,0 % - 4 30.360 183 16 BJELOVARSKO-BIL. 194.412 17 0,7 % + 1 32.402 128 17 VUKOVARSKO-SRIJ. 181.619 18 0,7 % + 1 30.270 116 18 POŢEŠKO-SLAVON. 175.585 19 0,6 % + 1 43.896 195 19 KOPRIVNIČKO-KRIŢ. 532.076 7 1,7 % - 12 177.359 373 20 VIROVITIČKO-PODR. 124.821 20 0,5 % 0 41.607 144 21 LIČKO-SENJSKA 103.382 21 0,4 % 0 103.382 164 UKUPNO: 31.329.313 100% Izvor: Vlastiti izračun autora prema podacima Drţavnog zavoda za statistiku
Najveći iznos ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu u 1999. godini imao je Grad Zagreb (20.790.299 tis. kn ili 66 %). Ostalih dvadeset ţupanija sudjeluje u strukturi s 34 %, što znači da su ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu u Gradu Zagrebu 1,97 puta veće nego u preostalih dvadeset ţupanija. Visok iznos investicija ostvaren je i u Istarskoj (2.589.439 tis. kn) i Primorsko-goranskoj ţupaniji (1.385.644 tis. kn). Najniţi iznos investicija u dugotrajnu imovinu ostvaren je u Ličko-senjskoj (103.382 tis. ili 0,4 %), Virovitičko-podravskoj (124.821 tis. kn ili 0,5 %) i Poţeško-slavonskoj ţupaniji (175.585 tis. kn ili 0,6 %). Izuzmemo li Brodsko-posavsku ţupaniju koja je znatno bolje rangirana prema broju certifikata nego iznosu ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu (6,15) i Koprivničkokriţevačku ţupaniju koja je znatno lošije rangirana po broju certifikata nego iznosu investicija (19,7), kod svih ostalih ţupanija postoji visok stupanj pozitivne korelacije izmeďu broja certifikata i iznosa ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu na područjima ţupanija. Najviši iznos investicija u dugotrajnu imovinu po certifikatu uloţen je u Koprivničkokriţevačkoj ţupaniji (177.359 tis. kn) i Gradu Zagrebu (117.459 tis. kn), a najniţi u Brodskoposavskoj (12.360 tis. kn), te Karlovačkoj ţupaniji (17.016 tis. kn). Najviši iznos ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu po aktivnoj pravnoj osobi 8 ostvaren je na području Grada Zagreba (740 tis. kn), potom u Istarskoj (438 tis. kn) i Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji (373 tis. kn). Najniţi iznos ostvaren je u Splitskodalmatinskoj (100 tis. kn), Sisačko-moslavačkoj (106 tis. kn) i Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji (116 tis. kn). Prosječan iznos ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu po aktivnom pravnom subjektu je 205 tis. kn. Samo četiri ţupanije prema ovom pokazatelju nalaze se iznad, a sedamnaest ispod prosjeka. IzmeĎu broja izdanih certifikata i iznosa ostvarenih investicija po aktivnoj pravnoj osobi po ţupanijama nema pozitivne korelacije. 1.5. Pokazatelj kvalitete Za izračun pokazatelja kvalitete u cilju utvrďivanja poretka ţupanija prema kriteriju kvalitete, uzeli smo u analizu slijedeće parametre: - broj izdanih certifikata kao pokazatelj opredijeljenosti za gospodarski razvoj usmjeren zahtjevima trţišta, - ukupni broj stanovnika jer je ljudski potencijal neophodan resurs za razvoj, - broj stanovnika po jednom izdanom certifikatu kao pokazatelj koncentracije izdanih certifikata na nekom području, - broj aktivnih pravnih osoba kao pokazatelj gospodarske aktivnosti, - iznos ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu kao pokazatelj konkretne gospodarske aktivnosti i razvojne orijentacije nekog područja. Pri izračunu pokazatelja kvalitete korištena je metoda srednje vrijednosti rangova. Srednju vrijednost rangova, dakle pokazatelj kvalitete, računali smo prema slijedećem algoritmu: 9
PK = Σ (R 1 + R 2 +.. + R n ) 1-n n Prema svim analiziranim parametrima Grad Zagreb zauzima vodeće mjesto (PK=1), a jednako tako Ličko-senjska ţupanija prema svim analiziranim parametrima zauzima posljednje mjesto meďu ţupanijama. Iza Grada Zagreba slijede: Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Istarska ţupanija, što potvrďuje tezu o postojanju "tri otoka kvalitete" u Republici Hrvatskoj. Na začelju poretka su, pored već spomenute Ličko-senjske, Koprivničko-kriţevačka, Poţeškoslavonska i Virovitičko-podravska ţupanija. Tablica 5. Prikaz pokazatelja kvalitete po ţupanijama Rb. Županija (certifik.) (stanov.) (stan/ cert.) (aktivne prav. os.) (ostvar. invest.) PK (RANG UKUPNO) 1. GRAD ZAGREB 1 1 1 1 1 1 2. PRIMORSKO-GORAN. 2 4 2 3 3 2,8 3. SPLITSKO-DALMAT. 3 2 6 2 5 3,6 4. ISTARSKA 4 6 3 4 2 3,8 5. VARAŢDINSKA 5 8 7 7 9 7,2 6. BRODSKO-POSAVSKA 6 10 5 15 15 10,2 7. ZAGREBAČKA 7 5 14 5 4 7 8. KARLOVAČKA 8 13 8 12 14 11 9. ŠIBENSKO-KNINSKA 9 18 4 13 13 11,4 10. OSJEČKO-BARANJSKA 10 3 17 6 6 8,4 11. ZADARSKA 11 11 11 9 10 10,4 12. DUBROVAČKO-NERET. 12 16 9 8 8 10,6 13. SISAČKO-MOSLAV. 13 9 12 11 16 12,2 14. MEĐIMURSKA 14 17 10 10 12 12,6 15. KRAPINSKO-ZAGORSKA 15 12 13 17 11 13,6 16. BJELOVARSKO-BILOG. 16 14 16 16 17 15,8 17. VUKOVARSKO-SRIJEM. 17 7 19 14 18 15 18. POŢEŠKO-SLAVONSKA 18 20 15 19 19 18,2 19. KOPRIVNIČKO-KRIŢEV. 19 15 20 18 7 15,8 20. VIROVITIČKO-PODRAV. 20 19 18 20 20 19,4 21. LIČKO-SENJSKA 21 21 21 21 21 21 Izvor: Vlastiti izračun autora
Tablica 6. Poredak ţupanija prema pokazatelju kvalitete Poredak Županija PK (pokazatelj kvalitete) 1. GRAD ZAGREB 1 2. PRIMORSKO-GORANSKA 2,8 3. SPLITSKO-DALMATINSKA 3,6 4. ISTARSKA 3,8 5. ZAGREBAČKA 7 6. VARAŢDINSKA 7,2 7. OSJEČKO-BARANJSKA 8,4 8. BRODSKO-POSAVSKA 10,2 9. ZADARSKA 10,4 10. DUBROVAČKO-NERETVANSKA 10,6 11. KARLOVAČKA 11 12. ŠIBENSKO-KNINSKA 11,4 13. SISAČKO-MOSLAVAČKA 12,2 14. MEĐIMURSKA 12,6 15. KRAPINSKO-ZAGORSKA 13,6 16. VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 15 17. BJELOVARSKO-BILOGORSKA 15,8 18. KOPRIVNIČKO-KRIŢEVAČKA 15,8 19. POŢEŠKO-SLAVONSKA 18,2 20. VIROVITIČKO-PODRAVSKA 19,4 21. LIČKO-SENJSKA 21 Izvor: Vlastiti izračun autora Razlika u pokazatelju kvalitete (PK) izmeďu "tri otoka kvalitete" i ţupanija pozicioniranih od osme do dvadesetprve pozicije u poretku rapidno se povećava što dokazuje veliki disparitet u stupnju regionalnog razvoja u Republici Hrvatskoj. ZAKLJUČAK: Točni podaci o valjanosti ISO 9000ff certifikata u Hrvatskoj ne postoje u dostupnim evidencijama. UtvrĎivanje točnih podataka zahtijevalo bi dodatna opseţna istraţivanja. Stoga je u ovom radu korišten dostupan podatak o broju ukupno izdanih certifikata u razdoblju 16. studenoga 1993. godine do 13. kolovoza 2002. godine. Unatoč tome što su u analizu obuhvaćenu ovim radom mogli biti uzeti neki drugi parametri poput bruto domaćeg proizvoda, dohotka po ţupanijama ili dohotka po stanovniku, mišljenja smo da su analizirani parametri bili dovoljno pouzdani za potrebe ovog istraţivanja. Moţemo zaključiti slijedeće: - ukupan broj stanovnika u ţupanijama i broj do sada izdanih certifikata pokazuju visok stupanj pozitivne korelacije, - broj do sada izdanih certifikata i broj aktivnih pravnih osoba po ţupanijama takoďer su u značajnoj pozitivnoj korelaciji, - broj do sada izdanih certifikata i iznos ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu po ţupanijama pokazuju visok stupanj pozitivne korelacije, - viši stupanj gospodarske aktivnosti kao funkcija raspoloţivosti resursa stvara veću potraţnju za izgradnjom i potvrďivanjem sustava kvalitete sukladno zahtjevima normi ISO 9000ff, - Ličko-senjska ţupanija jedina je bez stečenog certifikata u promatranom razdoblju od devet godina,
- pokazatelj kvalitete kao funkcija analiziranih parametara pokazuje drastičnu disproporciju regionalnog razvoja u Republici Hrvatskoj. Moţemo zaključiti da je broj izdanih certifikata u velikoj mjeri rezultat raspoloţivosti resursa poput stanovništva, financijskih sredstava za investicije i broja aktivnih pravnih subjekata. Navedeni resursi pretpostavka su gospodarskih aktivnosti. S druge strane, intenzitet gospodarskih aktivnosti uvjetovao je i veću potrebu za implementacijom sustava kvalitete u cilju restrukturiranja poslovnih sustava, bez obzira radi li se o vlastitoj spoznaji o potrebi kvalitetno ureďenog poslovnog sustava ili o pritisku poslovnih partnera, naročito stranih. Problem nepostojanja, a time i nedostupnosti točnih podataka o broju valjanih ISO 9000ff certifikata bit će umanjen istekom valjanosti certifikata izdanih po modelima ISO 9001, 9002 i 9003 iz 1994. godine do 14. prosinca 2003. godine. Nuţno ga je riješiti sustavno i trajno. Izvori i napomene: 1 " Popis ISO 900X certificiranih tvrtki u HR", Hrvatsko društvo za kvalitetu, http://kvaliteta.inet.hr/firme1.htm 2 Broj certifikata veći je od broja certificiranih organizacija jer je njih nekoliko promijenilo certifikacijske kuće, a neke imaju paralelne certifikate. Za potrebe ovog rada koristili smo brojku od 484 organizacija s certifikatima ISO 9000ff jer za četiri organizacije s Popisa autor nije mogao utvrditi sjedište, a dvije organizacije u meďuvremenu su stekle certifikat, a nisu na Popisu. 3 Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Narodne novine, br. 90 od 30. prosinca 1992. 4 Misli se na današnji teritorijalni obuhvat Grada Zagreba. 5 Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske, http://www.dzs.hr/ljetopis2001/02podat. htm 6 Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske, http://www.dzs.hr/ljetopis2001/02podat.htm 7 Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske, http://www.dzs.hr/ljetopis2001/35podat.htm 8 Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske, http://www.dzs.hr/ljetopis2001/38podat.htm 9 Podaci o aktivnim pravnim osobama po ţupanijama odnose se na 2001. godinu, a iznos ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu na 1999. godinu. 10 Simboli imaju slijedeće značenje: R 1. R 2 označavaju rangove varijabli (pokazatelja), "n" označava broj varijabli, PK je pokazatelj kvalitete.