PRORAČUN VJETRENIH MREŽA

Vjetreje rudka PRORAČUN VJETRENIH MREŽA Povjes razvoj Strujaje zraka kroz jaske provodke spada u područje ehake fluda. Jedu od prvh teorjskh studja vezao uz vjetreje rudčkh prostorja apsao je Atkso 854. gode pod aslovo «Teorja vjetreja rudka». Početko 0. stoljeća pojavo se z radova koj razatraju uvjete strujaja u jedo vjetreo provodku. Važ radov za razvoj ove dscple su «Tehka obračua vodovodh reža» (Adrjašev 93.) «Aalza strujaja u vodovod toplovod režaa» (Hardy Cross 936.), gdje su prkazae osove teorjske postavke za proraču vjetreh reža. Zako strujaja fluda cjeva je eleara pa se u proračua javlja z elearh jedadžb za čje rješavaje ctra autor predlažu tegrale postupke. Iteratv postupak H. Crosas, D.R. Scott F.B. Hsley prjel su a rješavaje vjetreh reža rudka «Vetlato Network Theory»). Izuzev ctrah radova, postoje radov koj se bave etodaa proračua jedostavh vjetreh sustava l se predlažu razlčt teratv postupc. U jedostave vjetree reže ubrajao vjetree reže sa sključvo paralel vjetre graaa l sa al broje djagoalh graa. Iteratv postupc oogućuju, teorjsk, rješeje svake vjetree reže. U praks, vjetree reže za čje je rješavaje potrebo postavt vše od deset jedadžb, zbog dugotrajost postupka rješavaju se prjeo račuala. Ogračeost aaltčkog rješavaja problea strujaja u slože vjetre režaa, te velk začaj rješavaja ovog problea za rudarsku zaost praksu, uvjetoval su razvoj odelske tehke. Modelraja vjetree reže Postoje razlčt fzkal prstup odelraju vjetreh reža. Model koj korste koprra zrak eposredo sulraju vjetreu režu, pa se teelje geoetrjske slčost strujaja određuju velče strujaja u stvaroj vjetreoj rež. Aalog elektrč odel teelje se a slčost osovh zakoa strujaja vjetreh elektrčh reža. Od aalogh elektrčh odela razvla su se aaloga račuala koja su ogla rješt ajsložeje vjetree reže. Aalogo račualo FLUAC (Electroc Flud Aalyser) razvje je u Japau 959. gode (Resources Research Isttut of Japa Methods of Solvg Me Vetlato Network Proble) ogao je rješavat reže sa preko 0 graa. Nešto kasje tvrtka Motaforschug GbH z Düsseldorfa razvja stroj u koje se kvadrat zako sulra elektroehačk. Ovaj stroj ubrzo je zajeje ov, gdje se u eleetu, slčo kao kod Fluaca, parabole sulrae sa 3 do 5 pravaca (Verfahre der Wetteretzberechug). Rješavaje vjetreh reža prjeo aalogh strojeva ogračee je točost, a obzro da se zrađuju sključvo sao za sulraje vjetreh reža, relatvo su skup. Razvoj prjea dgtalh račuala alaz velko opravdaje u ovo području gdje je za dobvaje rezultata potrebo dugo vrjee obzro a velk broj ateatčkh operacja. Prjeo dgtalh račuala teratvh etoda proračua zadatak odeđvaja vjetreh velča u vjetre režaa ože se satrat rješe. D. Vrklja Proraču vjetree reže

Vjetreje rudka Defraje zadaća Svaka graa vjetree reže kao čtava vjetrea reža opsa je sa tr osove velče: otporo R, kg/ 7 protoko Q, 3 /s depresjo (pad tlaka) h, Pa U praks se javljaju zadac razh tpova glede određvaja osovh velča vjetree reže: Sloboda raspodjela zraka u vjetreoj rež uz pozate otpore vjetreh provodka R pozate zvore depresja h (prrode ujete) potrebo je utvrdt glavu ulazu (zlazu) protoče kolče zraka po pojed graaa vjetree reže, Regulacja vjetree reže za pozate otpore graa vjetree reže R pozate (tražee) kolče zraka u pojed graaa vjetree reže Q potrebo je utvrdt velče dodath otpora, Stablost vjetreh reža zrada plaova obrae spašavaja z rudka SLOBODNA RASPODJELA ZRAKA U VJETRENOJ MREŽI Postavljaje jedadžb Proraču vjetreh reža teelj se a ekolko osov zakoa ehake fluda. a. za -tu grau (docu) vjetree reže vrjed relacja zeđu depresje (pada tlaka), otpora grae protoče kolče Q: h =R Q, opčeto = što prozlaz z Darcy-Wesebachove relacje za depresju λ ρ L O Q h = 8F 3, Pa gdje je λ - koefcjet treja vjetreog provodka (bezdezoal broj) ρ - gustoća zraka, kg/ 3 F površa poprečog presjeka vjetreog provodka, Q kolča zraka koja struj vjetre provodko, 3 /s O opseg vjetreog provodka, D. Vrklja Proraču vjetree reže

Vjetreje rudka U svakoj vjetreoj rež ože se postavt g jedadžb oblka h=r Q, gdje g ozačava broj graa u vjetreoj rež. Otpor R u jedadžb je kostata velča već je u ovsost o hrapavost K Reyoldsovo broju Re: R = f (Re, K ) b. za estšljv flud vrjed zako čvora: sua kolča zraka koje ulaze u čvor jedaka je su kolča zraka koj zlaze z čvora. Mateatčk je ovaj zako zraže zrazo: Q = = 0 gdje je broj graa koje ulaze u čvor Q ulaze, odoso zlaze kolče zraka u čvoru, 3 /s Kolče zraka koje ulaze u čvor suprotog su predzaka od kolča zraka koje zlaze z čvora. Može se uočt da se kod svakog ovog čvora javlja ova graa, odoso ova kolča zraka, os kod posljedjeg čvora u vjetreoj rež koj je kopora sključvo od pozath kolča zraka. To zač da se u vjetreoj rež ože postavt č- ezavsh jedadžb oblka Q = 0. c. zako zatvoreh vjetreh puteva (krugova) zražava se relacjo: = D k = h ± ± hp hv = = j= j = 0 Uvrštavaje zraza za h =R Q dobjeo D k = ± ± R Q hp = = j= hv j = 0 broj graa a zatvoreo vjetreo putu k ozaka zatvoreog vjetreog puta broj vetlatora uutar zatvoreog vjetreog puta h depresja (pad tlaka) u -toj gra zatvoreog vjetreog puta hp - zos prrode depresje u -toj gra zatvoreog vjetreog puta hv j - zos depresje j-tog vetlatora a zatvoreo vjetreo putu Zako zatvoreog vjetreog puta glas da je sua svh depresja, utrošeh prozvedeh, a zatvoreo vjetreo putu jedaka ul. Drug rječa, ože se reć, da su utrošee prozvedee depresje oraju bt u ravotež (jedake), uutar zatvoreog vjetreog puta. Jedadžba se dade postavt za svak zatvore vjetre put u vjetreoj rež. Pr obračuu ovh depresja, sjer kretaja, odoso suraja zosa depresja a zatvoreo vjetreo putu je prozvolja. Pr obračuu je važo da se orao vratt u točku (zatvort krug) z koje D. Vrklja Proraču vjetree reže 3

Vjetreje rudka so kreul u oblazak vjetreog puta. Poztva sjer kretaja (strujaja) odgovara kretaju kazaljk a satu. Sve grae a zatvoreo vjetreo putu koje aju sjer strujaja stovjeta sjeru kretaja kazaljke a satu aju poztva zos utrošee depresje. Sve grae a zatvoreo vjetreo putu koje aju sjer strujaja suprota sjeru kretaja kazaljke a satu aju egatva zos utrošee depresje.vjetre putev (krugov) sa graaa koje koucraju sa površo (prostorje otvaraja jae, trasporte l vjetree podzee prostorje) zatvaraju se preko atosfere. U ovaj obraču uključee su prozvedee depresje, prroda ujeta. Izos sjer djelovaja prrode depresje ora se posebo obračuat. Izos prrode depresje ovsa je o kotaa pojedh čvorova a zatvoreo vjetreo putu, odoso o vssk razlkaa zeđu čvorova zatvoreog vjetreog puta te o gustoćaa zraka u graaa zatvoreog vjetreog puta. Sjer djelovaja prrode depresje, općeto je + l -, odoso u sjeru kretaja kazaljke a satu l suproto kretaju kazaljke a satu. Ujete depresje su vetlator, blo glav (u ulazo l zlazo djelu jae) l pooć (uutar pojedh graa u rež). Sjer djelovaja depresje vetlatora, općeto je + l -, odoso u sjeru kretaja kazaljke a satu l suproto kretaju kazaljke a satu. Buduć utrošea depresja a predzak + (odgovara sjeru strujaja zrače struje u gra) ajčešće sjer djelovaja depresje vetlatora je (prozvedee depresja koja ora adokadt utrošeu depresju). Međut, ako se a zatvoreo vjetreo putu alaz dva l vše vetlatora, koj ogu bt u razlčt eđusob pozcjaa te radt u razlčt reža, kopresjsko l ssajuće, ože doć do stuacja u koja djelovaje depresje jedog vetlatora je suproto djelovaju depresje drugoga vetlatora. Poseba slučaj jest ako ao pooće vetlatore uutar graa vjetree reže, gdje pooć vetlator ože at fukcju regulacje vjetree reže, odoso regulacju kolča zraka u pojed graaa reže. Stoga, predzake vetlatora treba blježt općeto ±. Jedadžbe zatvoreh vjetreh puteva su kvadrate za koje e postoj aaltčko rješeje u opće oblku. U praks se javljaju raz slučajev velča stotjak vše putova, tj. sustav sa stotu vše elearh jedadžb. Potreba broj jedadžb za rješavaje slobode raspodjele zraka u rež Broj epozath protoka u vjetreoj rež jedak je broju graa g. Ukupa broj velča Q, R h u vjetreoj rež je 3g. Otpor za svake grae je zada pa je potrebo utvrdt g epozaca. Ukupa broj raspoložvh jedadžb: č- broj raspoložvh jedadžb oblka Q = = 0 (č-broj čvorova u vjetreoj rež) g broj raspoložvh jedadžb oblka h =R Q (g broj graa u vjetreoj rež) D. Vrklja Proraču vjetree reže 4

Vjetreje rudka p broj raspoložvh jedadžb oblka R Q ± hp ± hv = 0 = = p broj zatvoreh vjetreh puteva u vjetreoj rež j= j Potreba broj jedadžb x: g=č-+g+x x=g-č+ Gorja relacja predstavlja zraz za odeđvaje potrebog broja jedadžb x, oblka h = 0 kolko je za rješeje vjetree reže potrebo postavt. Taj broj ujedo predstavlja broj osovh zatvoreh vjetreh puteva u vjetreoj rež. Razvdo je da se u vjetreoj rež dade forrat već broj jedadžb a zatvoreo vjetreo putu oblka h = 0, eđut jedadžbe svh zatvoreh vjetreh puteva su ezavse. Razatraje potrebog broja jedadžb razvdo je da se u eodvs jedadžbaa ora pojavt svaka graa vjetree reže bare jedo. Relacjo h =R Q defraa je depresja _ te grae vjetree reže. Prroda depresja uos se redovto u proraču kao kostata velča. Međut, prroda depresja ovsa je o kolčaa zrače struje, proje teperature odoso gustoć zraka. Vetlator kao ujet (točkast) zvor depresje također oraju bt uključe u jedadžbu. Buduć se depresja vetlatora jeja projeo kolče zrače struje to se kod proračua ora uvažt karakterstka vetlatora. Karakterstka vetlatora redovto je krvulja všeg reda. U rado djelu ova krvulja se dade zrazt jedadžbo pravca, jedadžbo parabole l evetualo jedadžbo všeg reda: Jedadžba pravca Jedadžba parabole Jedadžba všeg reda h vj =a j Q +b j h vj =a j Q + b j Q +c j h vj =a j Q 3 + b j Q +c j Q +d j gdje je h vj depresja vetlatora, Pa a j, b j, c j, d j koefcjet jedadžbe vetlatora Q kolča zraka koju daje vetlator, 3 /s j ozaka vetlatora u rež ozaka grae Najčešće se prjejuje jedadžba parabole. Krvulja vetlatora ože bt eka druga vrsta jedadžbe, o oa ora bt jedozača. Svako otporu jae, odoso krvulj otpora jae, ora odgovarat sao jeda rada točka vetlatora sještea a krvulj vetlatora.. D. Vrklja Proraču vjetree reže 5

Vjetreje rudka Rješavaje sustava jedadžb teratv postupko Jedadžbe zatvoreh vjetreh puteva predstavlju sste elearh jedadžb sa epozaca. Kod rješeja sstea su a potreb sv korje jedadžb. Za rješavaje ovakvog sustava jedadžb ajprjerej je teratv postupak. U obzr dolaze teratv postupc koj se teelje a Newtoovoj l Lagrageovoj etod. Metoda Hardy Crossa razvjea je kao specfča za rješavaje raspodjele protočh kolča u vodovod režaa. Ova etoda joj slče pozate etode praktčk su ble eprjejve u praks, kod rješavaja sstea sa vše desetaka jedadžb, do razvoja dgtalh račuala koj u kratko vreeu ogu zvest potreb velk broj račuskh operacja. Iteratva etoda Hardy Crossa Metoda polaz od relacje opće jedažbe depresje u -toj vjetreoj gra h =R Q, Pa prošreje u oblk h = R( Q p + ΔQ), Pa gdje je h depresja u -toj vjetreoj gra, Pa R otpor -te grae vjetree reže, kg/ 7 Q p pretpostavljea početa kolča zraka u -toj gra, 3 /s ΔQ poprava kolča zraka u -toj gra, 3 /s Razvoje zraza u Taylorov red h = R ( Q + ΔQ ) = R ( Q + Q ΔQ + ΔQ Q o +...) Uz pretpostavku alog popravka ožeo zaeart sve člaove Taylorovog reda s ekspoeto popravka već od pa a ostaje zraz h = R Q + R Q ΔQ Ukolko se ovaj zraz prje a cjel zatvore k-t vjetre put, odoso sve grae uutar zatvoreog vjetreog puta h k = = R Q A + = R ΔQQ = 0 D. Vrklja Proraču vjetree reže 6

Vjetreje rudka odakle sljed zraz za popravak za k-t zatvore vjetre put gdje je Δ Q RQ A = 3 k =, / = R Q A predzak (sgu) ovsa o podudaraju sjera oblaska a zatvoreo vjetreo putu (sjer kretaja kazaljke a satu bljež se sa plus) sjera strujaja (pretpostavljeog) u toj vjetreoj gra zatvoreog vjetreog puta A = + - sjer strujaja u -toj vjetreoj gra k-tog zatvoreog vjetreog puta poklapa se sa poztv sjero oblaska u k-to zatvoreo vjetreo putu A = - - sjer strujaja u -toj vjetreoj gra k-tog zatvoreog vjetreog puta suprota je sa poztv sjero oblaska u k-to zatvoreo vjetreo putu s Gorj zraz predstavlja popravak kolča u pojed graaa uutar zatvoreog vjetreog puta bez da su uključe zvor depresje, prrod ujet. Uključvaje zvora depresje, prrode depresje depresje vetlatora, zraz za popravak kolča u pojed graaa zatvoreog vjetreog puta glas gdje je ΔQ RQ A ± hv j ± hpk = j= 3 k =, / ' ' RQ ± hv j ± h pk = j= hv j depresja j-tog vetlatora a k-to zatvoreo vjetreo putu, hv ' j dervacja depresje j-tog vetlatora a k-to zatvoreo vjetreo putu, - broj vetlatora a k-to zatvoreo vjetreo putu ( je blo koj prrod broj) R otpor -te grae vjetree reže, kg/ 7 Q pretpostavljea početa kolča zraka u -toj gra, 3 /s ΔQ k poprava kolča zraka za k-t zatvore vjetre put, 3 /s broj graa a zatvoreo vjetreo putu ( je blo koj prrod broj) h pk prroda depresja a k-to zatvoreo vjetreo putu, Pa h ' pk dervacja prrode depresje a k-to zatvoreo vjetreo putu, Pa s D. Vrklja Proraču vjetree reže 7

Vjetreje rudka Dobve zoso popravka ΔQ k za k-t zatvore vjetre krug popravljaju se kolče zraka u -t graaa k-tog zatvoreog kruga Q ' =Q +Δ Q, 3 /s gdje je Q ' popravljea kolča zraka u -toj gra k-tog zatvoreog vjetreog kruga, 3 /s Q početa (pretpostavljea) kolča zraka u -toj gra k-tog zatvoreog vjetreog kruga, 3 /s ΔQ popravak kolča zraka za -te grae k-tog zatvoreog vjetreog kruga, 3 /s Iteratv postupak se zvod sve dok popravak kolča zraka ΔQ k za zatvoree vjetree krugove e zadovolj postavlje krterj, koj se postavlja ovso o aje za koj se zvod proraču, prjerce ΔQ k <0, 3 /s. Izos popravka kolča zraka ΔQ k ora se tjeko teratvog postupka u odgovarajuć vjetre krugova sajvat što zač da cjel postupak kovergra prblžava se eko rješeju. Ukolko dođe do dvergecje popravh kolča to upućuje a pogrešo postavljee ulaze podatke l a pogrešku tjeko saog postupka. Iteratv postupak započje pretpostavko raspodjele kolče zraka po pojed graaa vjetree reže, suklado zakou čvora da je sua kolča u čvoru jedaka 0, što podrazujeva pretpostavku ukuph ulazh/zlazh kolča z vjetree reže. O toe kolko je pretpostavljea kolča daleko odoso blzu stvaroj kolč koja će se dobt rješeje teratvog postupka ovs trajaje saog teratvog postupka. Os kolča zraka za pojede grae vjetree reže pretpostavlja se sjer strujaja zraka u pojed graaa. Ukolko se pretpostav pogreša sjer strujaja zraka u ekoj gra, tjeko teratvog postupka kolče zraka u toj gra popraju egatve vrjedost. U to slučaju postupak se e prekda, ego se astavlja dok se e spu postavlje krterj spra vrjedost popravka. U rezultata teratvog postupka kostatra se kolča zraka u gra gdje je projeje sjer strujaja sprav sjer strujaja u toj gra. Prroda depresja u k-to zatvoreo vjetreo krugu hp k uza se da je kostata velča, akar u stvarost oa to je ego ovs o protoč kolčaa zraka kroz vjetreu režu, kao što to ovs depresja vetlatora. Stoga se u azvku zraza za popravak kolča dervacja prrode depresje jedaka 0. Za obraču prrode depresje u zatvore vjetre krugova potrebo je pozavat kote pojedh čvorh točaka, kote ulaza zlaza z jae, te gustoće jaskog zaraka u pojed graaa vjetree reže, odoso u čvorova vjetree reže. D. Vrklja Proraču vjetree reže 8

Vjetreje rudka REGULACIJA VJETRENE MREŽE Zadaća regulacje je doprea određeh potrebh kolča zaraka u određee grae vjetree reže. Za razlku od slobode raspodjele zraka gdje se zrak slobodo raspodjeljuje po graaaa (docaa) vjetree reže ovso o uvjeta koj vladaju u rež, kod regulacje se zahtjevaju u jedoj l vše graa vjetree reže, određee potrebe protoče kolče zraka. Potrebe kolče zraka u pojed graaa vjetree reže dktrae su rudarsk propsa teelje kojh se proračuavaju. Potrebe kolče zraka proračuavaju se poajčešće teelje broja zaposleka u ja (radlštu), agažrae rudarske ehazacje (jhove sage), kolče plova z stjeskog asva koj prtču u jasku atosferu, razblažvaja plskh produkata raja drugo. Najveć potrošać zraka u ja su otkopa radlšta gdje se zvod eksploatacja (dobvaje) erale srove. Otkopa radlšta su jesta u ja sa ajvećo kocetracjo djelatka rudarske (otkope) ehazacje gdje se zvod koturaa rada aktvost, poekad kroz sve tr sjee. Shodo toe otkopa radlšta zahtjevaju ajveće kolče zraka. Pojedostavljeo, ostale vjetree provodke, ožeo satrat sao trasport puteva za dopreu zraka do otkoph radlšta. Na taj ač, zadaća regulacje se doekle pojedostavljuje, reducraje regulacjskh zahvata a određe aj broj graa vjetree reže u koja se alaze otkopa radlšta. Sekudaro, potrebo je zvest regulacjske zahvate za osguraje kolča zraka u pooć, servs sadržaja poput skladšta eksplozva, radoca, puph postrojeja toe slčo. Ove prostorje uobčajeo se sještaju u kratk spojeva zeđu ulazog (svježe zrače struje) zlazog (strošee zrače struje) djela vjetree reže. Za dopreu potrebe kolče zraka u određee grae vjetree reže zvode se regulacjsk zahvat. Regulacjsk zahvato jeja se, sajuje l povećava, otpor grae kroz koj se žel arut određea protoča kolča zraka (veća l aja). Regulacjsk zahvata postže se željea preraspodjela kolča zraka uutar graa vjetree reže. Regulacja vjetree reže zvod se postavljaje jedadžb oblka Σh=0 (sua depresja a zatvoreo vjetreo putu jedaka je ul). = R Q ± ΔR r Q r + = hp ± j= hv j = 0 - ozaka grae a zatvoreo vjetreo putu R otpor -te grae a zatvoreo vjetreo putu, kg -7 Q kolča zraka u -toj gra zatvoreog vjetreog puta broj graa a zatvoreo vjetreo putu ΔR r popravak otpora u r- toj gra zatvoreog vjetreog puta Q r zahtjevaa kolča zraka u r-toj gra zatvoreog vjetreog puta broj vetlatora uutar zatvoreog vjetreog puta h depresja (pad tlaka) u -toj gra zatvoreog vjetreog puta hp - zos prrode depresje u -toj gra zatvoreog vjetreog puta hv j - zos depresje j-tog vetlatora a zatvoreo vjetreo putu D. Vrklja Proraču vjetree reže 9

Vjetreje rudka Broj potrebh jedadžb Σh=0 za regulacju odgovora broju graa koje je potrebo regulrat. Rješeja se za grae u koja se žele projet protoče kolče zraka, dobjaju popravc otpora ±ΔR r. Nov otpor R ' r regulrae vjetree graa pr toe je jedak: R' r = R r ±ΔR r Projee otpora u pojed graaa vjetree reže utječu a projeu ukupog otpora vjetree reže. Ovso o toe u ko sslu se jeja otpor regulrae grae razlkujeo: poztvu regulacju egatvu regulacju Poztva regulacja podrazujeva povečaje otpora regulrae grae, odoso sajeje protoče kolče zraka u toj gra. Negatva regulacja podrazujeva sajeje otpora regulrae grae, odoso povečaje protoče kolče zraka u toj gra. U stručoj lteratur pojed autor drugačje (verzo, suproto) defraju začeje (poja) poztve egatve regulacje. To je stoga jer se u defcj referra a kolče zraka u gra a e a otpore graa (poztva regulacja zač povečaje kolča zraka, odoso sajeje otpora grae a egatva regulacja zač sajeje kolča zraka, odoso povečaje otpora grae). Regulacja se ačelo provod: u ajveće presjeku vjetree reže u određe graaa vjetree reže Regulacja u ajveće presjeku vjetree reže Najveć presjek vjetree reže, satra se presjek u koje je zbroj protočh kolča zraka jedak ulazoj (zlazoj) kolč zraka u vjetreu režu. Prethodo se za vjetreu sheu, proračua sloboda raspodjela zraka u pojed graaa vjetree reže. Kod ovog tpa regulacje regulraju se sve grae u ajveće presjeku os jede. Kroz svaku grau koja se žel regulrat polaže se jeda regulacjska jedadža oblka Σh=0. Regulacjske jedadžbe obavezo obuhvaćaju grau u kojoj se alaz glav vetlator. U grae koje se žele regulrat uvrštavaju se tražee (zahtjevae) protoče kolče zraka. Kolče zraka u ostal graaa vjetree reže predodređee su zahtjeva kolčaa zraka u ajveće (regulrao) presjeku jae. Raspodjela se određuje suklado zakou ΣQ č =0 (sua kolča u čvoru je jedaka ul, odoso koje kolče zraka ulaze u čvor tolke kolče oraju zać z čvora). Ako kolče zraka u ostal graaa je oguće odredt a taj ač, kolče se određuju provođeje teratvog postupka u podrež (aa). U pojed regulacjsk D. Vrklja Proraču vjetree reže 0

Vjetreje rudka jedadžbaa oblka Σh=0 a zatvore vjetre puteva, proračuavaju se zos popravaka otpora ΔR. Prethodo se, za postavljee regulacjske jedadžbe, sptuje a koje je zatvoreo vjetreo putu zos utrošee depresje ajveć. U toj gra regulacja se e zvod (ΔR=0), dok se popravc otpora u ostal graaa proračuavaju. Popravc otpora pojedh graa su poztv (+ΔR), otpor pojedh graa se povećavaju, pa se rad sključvo o poztvoj regulacj vjetree reže. Posljedca sključvo poztvh regulacjskh zahvata je povečaje ukupog otpora vjetree reže. Regulacja u određe graaa vjetree reže Regulacja u određe graaa vjetree reže ože bt sključvo poztva, sključvo egatva l ješovta. Mješovta regulacja podrazujeva da se jeda l vše graa regulraju poztvo te jeda l vše graa egatvo. Isključvo egatva l poztva regulacja podrazujeva projeu ukupog otpora reže. Mješovtu regulacju oguće je zvest a ač da se ukup otpor jae kao posljedca regulacjskh zahvata e jeja, drug rječa da vetlator ostaje radt u stoj radoj točk, odoso a sto eergetsko vou. Kroz svaku grau koja se žel regulrat polaže se jeda regulacjska jedadža oblka Σh=0. Regulacjske jedadžbe obavezo obuhvaćaju grau u kojoj se alaz glav vetlator. U grae koje se žele regulrat uvrštavaju se tražee (zahtjevae) protoče kolče zraka. Podreža Podreža je sječe, zdvoje, do vjetree reže. Za podrežu vrjede ste zakotost kao za vjetreu režu. Kolče zraka Q u koje ulaze u podrežu oraju bt jedake kolčaa zraka koje zlaze z podreže Q : ΣQ u = ΣQ Podreža se zolra u slučajeva rješavaja regulacjskh zadaća. Izlazo-ulaze grae u podrežu predstavljaju grae u koja je potrebo zvest regulacju. Da b ogl rješt regulacjske jedadžbe, odoso popravke otpora ΔR u graaa koje se regulraju, orao zat protoče kolče, odoso slobodu raspodjelu zraka u ostal graaa reže. Ova sloboda raspodjela zraka e odgovara početoj, stvaroj, slobodoj raspodjel. Možeo govort o uvjetovaoj slobodoj raspodjel, uvjetovaoj zahtjeva kolčaa zraka u pojed graaa vjetree reže. Pod t zada uvjeta uutar podreže se teratv postupko određuju protoče kolče zraka po pojed graaa potrebe za rješavaje regulacjskh jedadžb. Negatva regulacja vjetree grae zvod se a ač da se saj jez otpor. Na sajvaje otpora grae ože se djelovat: prošreje poprečog presjeka vjetree prostorje sajeje koefcjeta otpora vjetreog provodka Oba avedea postupka za sajeje otpora vjetree grae provođeje egatve regulacje su skup tehološko zahtjev. Stoga je u stvar rudčk uvjeta, poekad, ukolko je D. Vrklja Proraču vjetree reže

Vjetreje rudka užo sajt otpore grae u clju povećaja dobavh kolča zraka, praktčje zradt potpuo ovu prostorju tražeh karakterstka (većeg poprečog presjeka ajeg koefcjeta otpora) koja će supstturat u vjetreoj she star vjetre provodk. Novozgrađea graa ože os toga bt kraće dulje će se dobje aj otpor. Troškovo tehčk prhvatljvo rješeje je ugradja pooćog vetlatora u grau kroz koju se žel povećat protok zraka. Izos depresje pooćog vetlatora h pv proporcoala je proračuatoj proje otpora vjetreog provodka -ΔR zahtjevaoj protočoj kolč zraka Q: h pv =-ΔR Q, Pa Ugradjo pooćog vetlatora odgovarajuće depresje stvaro se e sajuje otpor grae koja se regulra al se postže traže efekt: povećaje protoče kolče zraka dovođeje dodatog zvora depresje u regulrau grau. Poztvu regulacju, povećaje otpora vjetree grae, zato je laše zvest, u tehčko troškovo sslu od egatve regulacje. Poztva regulacja zvod se ugradjo regulacjske pregrade u regulrau grau, če se sajuje površa poprečog svjetlog presjeka vjetree prostorje a taj ač povećava je otpor. D. Vrklja Proraču vjetree reže

Vjetreje rudka STABILNOST VJETRENE MREŽE Nastupaje razlčth esreća-akcdeata u pojed djelova vjetree reže jejaju se uvjet uutar vjetree reže koj ogu utjecat a paraetre zrače struje: - oečšćeja jaskog zraka, - projeu otpora pojedh graa ukupog otpora vjetree reže, - kolče zraka - sheu vjetree reže. Sve to ože utjecat a sgurost zvođeja rudarskh radova te ugrozt zdravlje žvote zaposleka u ja. U clju studraja uvjeta koj astaju astupaje razlčth vrsta akcdeata u razlčt djelova jae sulraju se razlčte stuacje posljedce a paraetre zrače struje. Iz ovakovh studja zaključuje se a plaove spašavaja u određe kokret akcdet stuacjaa. jae: Najčešća vrsta akcdeata koja utječe a stablost vjetree reže sheu vjetreja požar eksplozje zarušavaje vjetreh provodka provale plova Požar eksplozje u rudca sa podzeo eksploatacjo, uatoč jeraa zaštte, još uvjek su jeda od ajčešćh uzroka esreća čje su posljedce velk broj ljudskh žrtava velka aterjala šteta. Posljedce požara ovse o teztetu pozcj požara uutar vjetree reže. U požara razvjaju se vrlo otrov plov, u prvo redu ugljč ooksd. Kako se otrov plov d šre jask prostorjaa štete posljedce šre se a ogo već prostor od sae lokacje požara. Sulraje jesta požara u vjetreoj rež te raspodjela kolča zraka sjerova strujaja zraka kao posljedca požara začajo je u clju zalažeja prevetvh jera zrad plaova obrae rudka. Prblž zos depresje h p uzrokovae požaro: h p Δz Δt = ρ g, Pa T Δz vsska razlka vjetreog puta sa požaro, Δt porast teperature uzrokova požaro, o C T teperatura zraka prje astupaja požara, o C ρ - sredja gustoća jaskog zraka, kg/ 3 Požar eksplozje prvestveo utječu a projeu prrode depresje jae, projeo teperature jaskog zraka u određe djelova jae. Projea zosa, pa D. Vrklja Proraču vjetree reže 3

Vjetreje rudka oguće sjera prrode depresje, ože utjecat a kolče zraka kako ulazh kolča tako raspodjele po pojed djelova jae. Za sulraje pojave požara u pojed točkaa vjetree reže, potrebo je zračuat prrode (toplske) depresje koje prozvod požar u pojed zatvore vjetre krugova vjetree reže. Ov podac uzaju se zat kao ulaz podac za proraču reže. Potpuo l djeločo zatvaraje jaskog vjetreog provodka kao posljedca prodora vode, zarušavaja stjee l slčo uos se u proraču kao povečaje otpora dotčog vjetreog provodka.. Zarušavaje jaskh vjetreh provodka ože bt razlčtog tezteta, od djeločog do potpuog zatvaraja svjetlog, protočog profla, pojedh vjetreh provodka. Zarušavaje vjetreh provodka ogu uzrokovat rudarske aktvost l prrode pojave (potres, gorsk udar). Ovso o teztetu zarušavaja jeju se odgovarajuće otpor pojedh graa (doca) vjetree reže l dolaz do projee shee vjetree reže (u slučaju potpuog zatvaraja vjetreog provodka). Projea otpora pojedh doca vjetree reže, l potpuo prekdaje pojedh doca, utče a ukup otpor vjetree reže (općeto povećaje otpora), te projeu ulazh (zlazh) kolča te raspodjelu kolča zraka po pojed graaa vjetree reže. Ovso o položaju vjetree grae uutar vjetree reže te o velč projee otpora to ože at začaje posljedce glede kolča protoka sjera strujaja. Potpuo zatvaraje vjetree grae ožeo sulrat a dva ača: -zbacvaje dotče grae z vjetree shee jae l -uvrštavaje velkog otpora Drug ač povećava broj teratvh koraka za postzaje rješeja al je jedostavj u prpre. D. Vrklja Proraču vjetree reže 4