1.1. Pregled najvažnijih izraza i pojmova
|
|
- Αρισταίος Λαμπρόπουλος
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1
2 Teorja formacje, kapactet dskretog komukacjskog kaala, Markovljev lac Pregled ajvažjh zraza pojmova Dskreto bezmemorjsko zvoršte Izvoršte X X = {x,,x,,x } [p(x ) = [p(x) = [p(x ) p(x ) p(x ) X dskreta slučaja varjabla koja poprma vrjedost z skupa {x,,x,,x } p(x ) vjerojatost pojavljvaja vrjedost x, Poruka Sljed a, z koačog skupa X, koje zvoršte geerra Prmjerce: x x 2 x k Kolča formacje koju svojom pojavom doos x I(x )= log 2 p(x ) [bt/ Kolča formacje poruke x x 2 x k I(x x 2 x k )= log 2 p(x ) p(x 2 ) p(x k ) [bt/ poruka Etropja dskrete slučaje varjable X H(X) = p(x ) log 2 p(x ) [ bt Svojstva etropje H(X) 0 H(X) log 2 p(x )=, =,, H(X) =log 2 H(X) =0 p(x )= H(XY) =H(X)+H(Y), X Y ezavse Napomea: Prmar aglasak u Zbrc da je a bare dgtale sustave Iz tog razloga u pregledu ajvažjh zraza pojmova etropja, kao sve druge formacjske mjere, račuaju se korsteć logartam po baz 2 2
3 Pregled ajvažjh zraza pojmova Dskret komukacjsk kaal X Y y, py () ) X Y y, py ( ) 2 2 [( pyx ) j y 2, py () 2) y j, py ( j ) y m, py ( m) 2 2 [( px y j ) y 2, py ( 2) y j, py ( j ) y m, py ( m) Slka Dskret komukacjsk kaal matrce uvjeth vjerojatost prjelaza (pogled sa strae zvoršta [p(y j x ) pogled sa strae odredšta [p(x y j ) ) [p(x ) = [p(x) = [p(x ) p(x 2 ) p(x ) [p(y j ) = [p(y) = [p(y ) p(y 2 ) p(y m ) p(y x ) p(y 2 x ) p(y m x ) p(y [p(y j x ) = [p(y X) = x 2 ) p(y 2 x 2 ) p(y m x 2 ) p(y x ) p(y 2 x ) p(y m x ) p(x y ) p(x y 2 ) p(x y m ) p(x [p(x y j ) = [p(x Y) = 2 y ) p(x 2 y 2 ) p(x 2 y m ) p(x y ) p(x y 2 ) p(x y m ) Potpuost skupova a a ulazu zlazu komukacjskog kaala m p(x )= p(y j )= Odos vjerojatost pojavljvaja ulazog zlazog skupa a te matrca uvjeth vjerojatost prjelaza kaala [p(y j ) = [p(x )[p(y j x ) [p(x ) T =[p(x y j )[p(y j ) T Napomea: Notacja [A[B ozačava matrčo možeje matrca (l vektora) A B, dok otacja [AB ozačava možeje korespodeth elemeata matrca (l vektora) A B Takoder, - kod zapsvaja [p(x ) [p(x) l [p(y j ) [p(y), odoso [p(y j x ) [p(y X), td Notacja [A T predstavlja trasporau matrcu 3
4 Teorja formacje, kapactet dskretog komukacjskog kaala, Markovljev lac Matrca združeh vjerojatost [p(x, y j ) = [p(x )p(y j x ) = [p(x y j )p(y j ) Takoder, - ako su [p(x) [p(y) djagoale matrce tj: p(x ) p(x [p(x) d = 2 ) p(x ) p(y ) p(y [p(y) d = 2 ) p(y m ) tada je [p(x, Y) = [p(x) d [p(y X) = [p(x Y)[p(Y) d Vjerojatost pojave a p(x )= p(y j )= m p(x, y j ), p(x, y j ), =,, j =,,m Prjelaz z aprore u aposteroru vjerojatost pojave x p(x y j )= p(x, y j ) p(y j ) = p(x, y j ) p(x, y j ) = p(x )p(y j x ) p(x )(y j x ) Izraču vjerojatost a ulazu zlazu z matrčog zapsa p(x, y ) p(x, y 2 ) p(x, y m ) } = p(x ) p(x [p(x, y ) = 2, y ) p(x 2, y 2 ) p(x 2, y m ) } = p(x 2 ) p(x, y ) }{{} p(x, y 2 ) }{{} p(x, y m ) } = p(x }{{} ) = p(y ) = p(y 2 ) = p(ym ) Slka 2 Grafčk prkaz zračua a ulazu zlazu z matčog zapsa Vrjed x, y j, =,,, j =,,m 4
5 Pregled ajvažjh zraza pojmova Iformacjske mjere Etropjaaulazusustava H(X) = Etropjaazlazusustava H(Y) = p(x ) log 2 p(x ) m p(y j ) log 2 p(y j ) [ bt [ bt Združea etropja (etropja para slučajh varjabl) H(X, Y) = m p(x, y j ) log 2 p(x, y j ) [ bt Etropja šuma (relevatost) m H(Y X) = p(x, y j ) log 2 p(y j x ) Ekvvokacja (mogozačost) m H(X Y) = p(x, y j ) log 2 p(x y j ) [ bt [ bt Relatva etropja D(p q) = p(x ) log 2 p(x ) q(x ) [ bt p(x ) q(x ) dvje razdobe vjerojatost slučaje varjable X Vrjed D(p q) D(q p) Sredj uzajam sadržaj formacje (trasformacja) I(X;Y) = Vrjed I(X;Y) =I(Y;X) m p(x, y j ) log 2 p(x, y j ) p(x )p(y j ) [ bt 5
6 Teorja formacje, kapactet dskretog komukacjskog kaala, Markovljev lac Medusob - odos medu - etropjama u sustavu I(X;Y) =H(X) H(X Y) I(X;Y) =H(Y) H(Y X) HX ( ) I(X;Y) =H(X) +H(Y) H(X, Y) H(X, Y) =H(X)+H(Y X) H(X, Y) =H(Y)+H(X Y) I(X;X) =H(X) vlastt sadržaj formacje slučaje varjable X I(X;Y) 0 H(X Y) H(X) Kapactet dskretog komukacjskog kaala C = max I(X;Y) = max (H(Y) H(Y X)) {p(x )} {p(x )} HXY (, ) HXY ( ) HYX ( ) IXY ( ; ) HY ( ) Slka 3 Prkaz odosa etropja u sustavu [ bt Kapactet barog smetrčog kaala C = + p g log 2 p g +( p g ) log 2 ( p g ) [ bt p g vjerojatost pogrešog prjeosa a H( X Y) Ulaz HX ( ) IX ( ; Y) Izlaz HY ( ) H( Y X) Slka 4 Iformacjske mjere u komukacjskom sustavu Dskreto zvoršte s memorjom Dskret slučaj proces je matematčk model koj opsuje, u vjerojatosom smslu, damčko poašaje ekog sustava u vremeu 6
7 Pregled ajvažjh zraza pojmova Za dskret slučaj proces, X, s vrjedostma u dskretom skupu S (tzv skup staja), kažemo da je Markovljev ako za svako t, N 0, vrjed sljedeće: p(x t+ =x + X t =x, X t =x,, X t0 =x 0 )=p(x t+ =x + X t =x ) Drukčje rečeo, uvjeta vjerojatost prjelaza z treutačog staja x ueko buduće staje x + jedo ovs o treutačom staju kako e ovs o aču a koj je treutačo staje doseguto Ako Markovljev proces zadovoljava sljedeće uvjete: ) Promatra sustav može se opsat koačm brojem staja Takoder, - sustav može bt samo u jedom staju u ekom vremeskom treutku ) Matrca uvjeth prjelaza [p(x j x ),, j =,,, daa je za sve moguće prjelaze sustava Takoder, - uvjete vjerojatost prjelaza e mjejaju se u vremeu ) Polazo staje sustava je pozato tada se o azva Markovljev laac prvog reda s koačm brojem staja (egl fte-state frst-order Markov cha) Markovljev lac korste se za aalzu mogh procesa pa tako zvoršta s memorjom Za Markovljev laac kažemo da je ergodča ako: () z blo kojeg staja u lacu možemo doć, u koačom broju koraka (e užo u jedom), do blo kojeg drugog staja; () u vremeu gledao (kad t )sustavtež gračoj (stacoaroj) razdob vjerojatost eovso o polazom staju sustava Napomea: U zadacma se uvjek razmatra vremesk dskreta ergodča Markovljev laac prvog reda Prkaz: matrca uvjeth prjelaza vremesk dskretog ergodčog Markovljeva laca [p(x j x ) [p(x j x ) = p(x x ) p(x 2 x ) p(x x ) p(x x 2 ) p(x 2 x 2 ) p(x x 2 ) p(x x ) p(x x ) p(x + x ) p(x x ) p(x 2 x ) p(x x ) p(x x ) p(x x ) p(x 2 x ) p(x x ) p(x x ) 7
8 Teorja formacje, kapactet dskretog komukacjskog kaala, Markovljev lac djagram staja (vremesk dskreta ergodča Markovljev laac) px ( 2 x2) 2 px ( x) 2 px ( x2) px ( - x) pxx ( -) px ( x) pxx ( ) px ( x) px ( x) px ( x) - pxx ( +) px ( x) + px ( x) px ( x ) - - px ( x ) - - px x ( j ) uvjete vjerojatost prjelaza vremesk dskretog ergodčog Markovljeva laca dskreto staje Markovljeva laca Slka 5 Djagram staja vremesk dskretog Markovljeva laca Stacoare vjerojatost vremesk dskretog ergodčog Markovljeva laca Stacoare vjerojatost staja (egl steady-state probabltes) vremesk dskretog ergodčog Markovljeva laca odredujemo - z sljedeća dva uvjeta: p(x )= [p(x ),, =[p(x ) p(x )[p(x j x ) Vlastt sadržaj formacje za slučaj ovsost medu - ma m [ bt H (X) = p(x, x j ) log 2 p(x j x ) Vlastt sadržaj formacje za slučaj eovsost medu - ma [ bt H(X) = p(x ) log 2 p(x ) Preporučea lteratura U clju produbljeja zaja te lakšeg razumjevaja pojmova zraza dah u ovom poglavlju čtatelju se preporuča koršteje ekog od sljedećh udžbeka s popsa lterature: [, [2, [3, [4, [5, [7 [0, [2, [3, [4, [5 [28 8
9 2 Rješe zadac 2 Rješe zadac ZADATAK Komukacjskm kaalom preose se četr poruke geerrae z skupa od četr a X = {x,,x 4 } Omjer vjerojatost jhovog pojavljvaja je p(x ) : p(x 2 ) : p(x 3 ) : p(x 4 )=:2:2:5 Matrcauvjeth vjerojatost prjelaza u kaalu je: 0, 0,2 0,2 0,5 0, 0,2 0,5 0,2 [p(y j x ) = 0, 0,5 0,2 0,2 0,5 0, 0,2 0,2 Rješeje ) Odredte etropju ulazog zlazog skupa a ) Odredte etropju šuma trasformacju u kaalu ) Prema uvjetu zadatka vrjed: p(x ) : p(x 2 ) : p(x 3 ) : p(x 4 )=:2:2:5 Smbol koj se pojavljuju a zlazu z zvoršta moraju sačjavat potpu vjerojatos skup Zato vrjed: 4 p(x )= Iz toga zravo sljed: p(x )=0, p(x 2 )=p(x 3 )=0,2 p(x 4 )=0,5 [p(x ) = [ 0, 0,2 0,2 0,5, =,,4 Matrca združeh vjerojatost račua se prema pozatom zrazu: 0,0 0,02 0,02 0,05 0,02 0,04 0, 0,04 [p(x, y j ) = [p(x )p(y j x ) = 0,02 0, 0,04 0,04 0,25 0,05 0, 0, Iz je dobvamo vektor vjerojatost pojavljvaja a a zlazu: p(y j )= 4 p(x, y j ), j =,,4 9
10 Teorja formacje, kapactet dskretog komukacjskog kaala, Markovljev lac [p(y j ) = [ 0,3 0,2 0,26 0,23, j =,,4 Naposljetku se račuaju etropje: H(X) = 4 p(x ) log 2 p(x )=,76 H(Y) = 4 p(y j ) log 2 p(y j )=,9869 bt bt ) Iz matrce združeh vjerojatost proračuava se odgovarajuća etropja H(X, Y) = 4 4 p(x, y j ) log 2 p(x, y j )=3,529 bt Nako što smo zračual etropju H(X, Y) prema sljedećm zrazma dobvamo trasformacju, odoso etropju šuma: I(X;Y) =H(X) +H(Y) H(X, Y) =0,226 H(Y X) =H(X, Y) H(X) =,76 bt bt ZADATAK 2 Dskreto zvoršte geerra e z skupa a X = {4, 5, 6} Statstčke veze zmedu - dvaju uzastoph a koje geerra zvoršte dae su preko matrce združeh vjerojatost [p(x, x j ) 0,72 0,72 0,563 [p(x, x j ) = 0,073 0,238 0,073 0,2023 0,0253 0,0253 Na zvoršte je prključe sklop (Slka 6) koj a zlazu daje razlku zme - du dvaju uzastoph a geerrah a zvorštu zvoršte Δ t + + Slka 6 Izvoršte + dferecjal sklop Odredte etropju skupa a a zlazu sklopa sa slke 0
11 2 Rješe zadac Rješeje Na zlazu sklopa sa slke pojavljuje se razlka dvaju uzastoph a geerrah a zvorštu Broj mogućh shoda je 5, to: 2,, 0,, 2 Uzmajuć sve moguće kombacje a z skupa X dobvamo sljedeće vjerojatost za pojed doga - daj (x, x j ) : Tablca Vjerojatost pojavljvaja parova a (x, x j ) p(x, x j ) x x j 4, 4 0,72 0 4, 5 0,72 4, 6 0, , 4 0,073 5, 5 0, , 6 0,073 6, 4 0, , 5 0,0253 6, 6 0, Defrajmo dskretu slučaju varjablu Y koja odre - duje vjerojatost pojavljvaja pojedh razlka a zlazu dferecjalog sklopa, tj «2 0 2 Y 0,563 0,72 + 0,073 0,72 + 0, ,0253 0, ,0253 0,2023 «2 0 2 Y 0,563 0,885 0,3563 0,0966 0,2023 Odoso u vektorskom oblku: [p(y j ) = [ 0,563 0,885 0,3563 0,0966 0,2023, j =,,5 Etropja H(Y) odre - duje se prema pozatom zrazu: H(Y) = 5 p(y j ) log 2 p(y j ) H(Y) =2,95 bt
12 Teorja formacje, kapactet dskretog komukacjskog kaala, Markovljev lac ZADATAK 3 [4 Dskret komukacjsk kaal predoče je a slc (Slka 7): x y x 2 y 2 p g p g x 3 y 3 Slka 7 Dskret komukacjsk kaal Vjerojatost pojavljvaja a x defrae su kao p(x ) = p, =, 2, 3 Koj uvjet mora bt spuje (uz p(x )=) tako da vrjed: H(X) =H(Y)? Napomea: p g = kost 0! Rješeje Iz slke kaala možemo dobt matrcu vjerojatost prjelaza kaala, a zatm matrcu združeh vjerojatost: [p(y j x ) = p g p g ; 0 p g p g [p(x, y ) = p p 2 ( p g ) p 2 p g 0 p 3 p g p 3 ( p g ) Iz matrce združeh vjerojatost sljed: [p(y j ) = [ p p 2 + p g (p 3 p 2 ) p 3 + p g (p 2 p 3 ), j =, 2, 3 Iz uvjeta zadatka, H(X) =H(Y), dobvamo: p log 2 p + p 2 log 2 p 2 + p 3 log 2 p 3 = p log 2 p +(p 2 + p g (p 3 p 2 )) log 2 (p 2 + p g (p 3 p 2 )) +(p 3 + p g (p 2 p 3 )) log 2 (p 3 + p g (p 2 p 3 )) 2
13 2 Rješe zadac Iz čega sljed: p 2 = p 2 + p g (p 3 p 2 ) p 2 = p 3 l p 2 = p 3 + p g (p 2 p 3 ) p 2 ( p g )=p 3 ( p g ) p 2 = p 3 Isto se dobje z: p 3 = p 3 + p g (p 3 p 2 ) p 2 = p 3 l p 3 = p 2 + p g (p 3 p 2 ) p 3 ( p g )=p 2 ( p g ) p 2 = p 3 Dakle, da b za da kaal vrjedlo H(X) =H(Y), mora bt: p 2 = p 3 ZADATAK 4 [4 Dgtal sklop za prkaz a (7-segmet dkator) prkazuje e u formatu kao a slc (Slka 8) Sv (0 9) pojavljuju se a dkatoru sklopa s jedakom vjerojatošću pojavljvaja Zbog kvara a uredaju - otkazale su gorje tr ozake (Slka 9) ) Izračuajte etropju po jedom prkazu a 7-segmetom dkatoru prje kvara ) Izračuajte etropju po jedom prkazu a 7-segmetom dkatoru ako kvara Slka 8 Dgtal sklop za prkaz a Slka 9 Kvar 3
14 Teorja formacje, kapactet dskretog komukacjskog kaala, Markovljev lac Rješeje ) Etropju prje kvara dobvamo prema pozatom zrazu: H(X) =log 2 0 = 3,329 bt/ ) Nako kvara 7-segmetog dkatora, počet prelaze u (ov ozače su slovma od a do f ): a) b) c) d) e) d) f) b) f) d) Slka 0 Pojed ako kvara Matrca uvjeth vjerojatost prjelaza je: [p(y j x ) = a b c d e f Iz je dobvamo [p(x, y j ), a potom vektor zlazh vjerojatost: [p(y j ) = [ 0 Etropja jedog prkaza a pokazku ako kvara je: H(Y) = 6 p(y j ) log 2 (y j )=2,4464 bt/ Napomea: Tako - der, može se uočt da se cjel sustav mogao promatrat kao dskret komukacjsk kaal 4
Metoda najmanjih kvadrata
Metoda ajmajh kvadrata Moday, May 30, 011 Metoda ajmajh kvadrata (MNK) MNK smo već uvel u proučavaju leare korelacje; gdje smo tražl da suma kvadrata odstupaja ekspermetalh točaka od pravca koj h a ajbolj
Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam
Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema
Moguća i virtuelna pomjeranja
Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +
Operacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije
promatramo dva oordnatna sustava S S sa zaednčm shodštem z z y y x x blo o vetor možemo raspsat u baz, A = A x + Ay + Az = ( A ) + ( A ) + ( A ) (1) sto vred za ednčne vetore sustava S = ( ) + ( ) + (
F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK
OGLEDNI PRIMJER ZADAAK Odredte dnamčke karakterstke odzv armranobetonskog okvra C-C prkazanog na slc s prpadajućom tlorsnom površnom, na zadanu uzbudu tjekom prve tr sekunde, ako je konstrukcja prje djelovanja
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Reverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Linearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Elementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Aritmetički i geometrijski niz
Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh
(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa
.vježba iz Terodiaike rješeja zadataka 1. Zadatak Kopresor usisava 0,5 kg/s zraka tlaka 1 bar i 0 o C, tlači ga i istiskuje u eizolirai tlači cjevovod. Na ulazo presjeku usise cijevi brzia je 15 /s. Izlazi
Dvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
radni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Teorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
REGRESIJSKA ANALIZA. U razvoju regresijske analize najznačajniju ulogu su imali: Carl Friedrich Gauss ( ) Francis Galton (
SEMINAR U razvoju regresjske aalze ajzačajju ulogu su mal: Carl Fredrch Gauss (822 9) Fracs Galto (822 9) Karl Pearso (857 936) George Udy Yule (87 95) SEMINAR Regresjska aalza je matematčko-statstčk postupak
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Matematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu
7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc
1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i
PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;
Obrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
x pojedinačnih rezultata:
ovarjaca koefcjet korelacje Sredja vrjedost stadardo odstupaje Prlkom poavljaja mjereja, uz ste (kolko je to moguće uvjete (st mjertelj, mjer strumet, mjera metoda okol uvjet, eke stale fzkale velče, dobt
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
AKSIOMATIKA TEORIJE VEROVATNOĆE
AKSIOMATIKA TEORIJE VEROVATNOĆE E Aksomatka teorje verovatoće Polaz se od osovh stavova, tzv. aksoma, a osovu kojh se sve ostale osobe mogu dokazat. Za posmatra prostor el. shoda aksomatzacja daje odgovore
DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =
x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},
SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORJA ETONSKH KONSTRUKCJA 1 PRESEC SA PRSLNO - VELK EKSCENTRCTET ČSTO SAVJANJE - SLOODNO DENZONSANJE Poznato: Nepoznato: - statčk tcaj za pojedna opterećenja ( ) - sračnato - kvaltet materjala (, σ v
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008
Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Predavanja: Nenad Bakić, Vježbe: Luka Grubišić i Maja Starčević 22. listopada 2007. 1 Prostor radijvektora i sustavi linearni jednadžbi Neka je E 3 trodimenzionalni
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
TRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.
Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Granične vrednosti realnih nizova
Graiče vredosti realih izova Fukcija f : N R, gde je N skup prirodih brojeva a R skup realih brojeva, zove se iz realih brojeva ili reala iz. Opšti čla iza f je f(), N, i običo se obeležava sa f, dok se
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Obrada empirijskih podataka
Obrada emprjskh podataka deskrptva statstka opsvaje podataka z uzorka l populacje u form osovh parametara osove vrste podataka po astaku varjable (upotreba razlčth mjerh ljestvca) se mogu klasfcrat a:.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom
6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK
SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK. Rši sism jdnačina: d 7 d d d Ršnj: Ša j idja kod ovih zadaaka? Jdnu od jdnačina difrniramo, o js nađmo izvod l jdnačin i u zamnimo drugu jdnačinu.
Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ :
BROJNI PRIMER 4 Armrano etonsk temeljn nosač (slka 63), fundran je na dun od D f =15m, u sloju poto-pljenog peska relatvne zjenost D r 75% Odredt sleganje w, nag θ, transverzalnu slu T, moment savjanja
1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka
1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje
Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.
Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +
Dijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.
Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.
Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na
. Ispitati tok i skicirati grafik funkcij = Oblast dfinisanosti (domn) Ova funkcija j svuda dfinisana, jr nma razlomka a funkcija j dfinisana za svako iz skupa R. Dakl (, ). Ovo nam odmah govori da funkcija
Nizovi. Definicija. Niz je funkcija. a: R. Oznake: (a n ) ili a n } Zadatak 2.1 Napišite prvih nekoliko članova nizova zadanih općim članom:
Nizovi Defiicija Niz je fukcija Ozake: (a ) ili a } a: R Zadatak Napišite prvih ekoliko člaova izova zadaih općim člaom: a = a = ( ) (c) a = Zadatak Odredite opće člaove izova: 3 5 7 9 ; 3 7 5 3 ; (c)
Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),
Vektorski identiteti ( ), Gauss, Stokes, Maxwell Saša Ilijić 21. listopada 2009. Saša Ilijić, predavanja FER/F2: Vektorski identiteti, nabla, Gauss, Stokes, Maxwell... (21. listopada 2009.) Skalarni i
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Kaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Iterativne metode - vježbe
Iterativne metode - vježbe 5. Numeričke metode za ODJ Zvonimir Bujanović Prirodoslovno-matematički fakultet - Matematički odjel 21. studenog 2010. Sadržaj 1 Eulerove metode (forward i backward). Trapezna
Prof. dr. sc. Maja Biljan-August Prof. dr. sc. Snježana Pivac Doc. dr. sc. Ana Štambuk 2. IZDANJE. Poglavlje 2.
Prof. dr. sc. Maja Blja-August Prof. dr. sc. Sježaa Pvac Doc. dr. sc. Aa Štambuk UPORABA STATISTIKE U EKONOMIJI. IZDANJE Poglavlje. REGRESIJSKA I KORELACIJSKA ANALIZA Ekoomsk fakultet Sveučlšta u Rjec
Uvod u teoriju brojeva
Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA
RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA PRIBLIŽNI BROJ I GREŠKA tača vredost ekog broja X prblža vredost ekog broja X apsoluta greška Δ = X X graca apsolute greške (gorja graca) relatva greška X X
Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1
2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.
Dinamika krutog tijela. 14. dio
Dnaka kutog tjela 14. do 1 Pojov: 1. Vekto sle F (tanslacja). Moent sle (otacja) 3. Moent toost asa 4. Rad kutog tjela A 5. Knetka enegja E k 6. Moent kolna gbanja 7. u oenta kolne gbanja oenta sle M (
1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral: