Osnove protueksplozijske zaštite

Osnove protueksplozijske zaštite 1

Sadržaj 1. 1. UVOD 2. 2. KLASIFIKACIJA PROSTORA Plinovi i i pare 3. 3. KLASIFIKACIJA PROSTORA Prašine 4. 4. PRIMARNA ZAŠTITA 2

1. UVOD 3

Eksplozivna atmosfera Eksplozivna atmosfera je smjesa zapaljive tvari u obliku plina, pare, maglice ili prašine sa zrakom, u atmosferskim uvjetima, kojom se nakon paljenja izgaranje širi cijelom nepotrošenom smjesom. 4

Oblici izgaranja Proces izgaranja BUKTANJE izgaranje na granicama eksplozivnosti bez lančane reakcije EKSPLOZIJA izgaranje unutar granica eksplozivnosti lančanom reakcijom DETONACIJA izgaranje uz povečanu gustoću medija Brzina širenja plamena (m/s) Predtlak (bara) do 2-0,5 do 30 4 do 10 1000 do 4000 10 do 60 Atmosferski uvjeti: q = -20 do +40 C, p= 850 do 1100 hpa 5

Područje eksplozivnosti HRN EN 1839:2006 Gornja granica eksplozivnosti (GGE), Koncentracija zapaljivoga plina ili pare u zraku iznad koje plinska atmosfera nije eksplozivna Stehiometrijska smjesa, Odnos koncentracija eksplozivnih plinova ili para i zraka kod kojeg dolazi do izgaranja svih komponenti bez ostataka (maksimalni učinak eksplozije). Donja granica eksplozivnosti (DGE), Koncentracija zapaljivoga plina ili pare u zraku ispod koje plinska atmosfera nije eksplozivna 6

Granice eksplozivnosti plinova i para medij % g/m 3 donja gornja donja gornja gustoća u odnosu na zrak metan 5 15 33 400 0,554 etan 3 15,5 37 195 1,049 propan 2,1 9,5 39 180 1,562 amonijak 15 28 105 200 0,597 ugljični monoksid 12,5 74 145 870 0,967 metanol 5,5 40 73 530 1, 11 etanol 3,5 15 67 290 1,59 etilen 2,7 34 31 390 0,975 acetilen 1,5 80 16 880 0,906 vodik 4,0 75,6 3 64 0,069 7

Eksplozivna atmosfera plina i zraka Područje u kojem su ostvareni uvjeti za nastajanje eksplozije: 8

Eksplozivna atmosfera para zapaljivih tekućina i zraka Koncentracija DGE iznad površine tekućine će nastati kada temperatura tekućine dosegne temperaturu plamišta tekućine. Povećanje temperature Intenzivnije ishlapljivanje 9

Podjela i značajke medija bitne za klasifikaciju prostora Temperatura plamišta: najniža temperatura zapaljive tekućine, pri kojoj nastaje takvo ishlapljivanje da pare zapaljive tekućine iznad površine možemo zapaliti otvorenim plamenom. Temperatura paljenja: najniža temperatura potrebna za paljenje eksplozivne atmosfere. Naziv Temperatura paljenja, C acetilen 305 metan 537 propan 470 UNP 370 etilbenzen 215 amonijak 630 vodik 560 10

Podjela i značajke medija bitne za klasifikaciju prostora Podjela plinova i para prema temperaturi paljenja: Područje primjene Temperaturni razred Temperatura paljenja zapaljivog medija ( C) dopuštna nad temperatura površine opreme ( C) I 200 C (temperatura tinjanja ugljene prašine) 160 II T1 >450 410 T2 >300 450 260 T3 >200 300 160 T4 >135 200 95 T5 >100 135 60 T6 >85 100 45 11

Podjela i značajke medija bitne za klasifikaciju prostora Energija paljenja plinova i para Zapaljivi plin ili para Najmanja energija paljenja, mj metan 0,28 propan 0,26 etan 0,25 butan 0,25 heptan 0,24 etilenoksid 0,06 acetilen 0,019 vodik 0,019 12

Podjela i značajke medija bitne za klasifikaciju prostora Podjela plinova i para u skupine plinova Najveći eksperimentalni sigurnosni raspor (Maximum Experimental safe Gap "MESG"). Ispituje se sposobnost toplinske energije plamena eksplozije koji izlazi kroz raspor kučišta, dužine 25 mm, da izazove paljenje okolne eksplozivne smjese. 13

Podjela i značajke medija bitne za klasifikaciju prostora Podjela plinova i para u skupine plinova Najmanja struja paljenja (Minimum ignition Current "MIC") Standardna vrijednost za MIC se iskazuje kao odnos najmanje struje paljenja dotičnog plina i najmanje struje paljenja laboratorijskog metana (CH 4 ). Skupina plinova Najveći eksperimentalni sigurnosni raspor (mm) Omjer MIC / MIC CH4 II A >0,9 >0,8 II B 0,5-0,9 0,45-0,8 II C <0,5 <0,45 14

2. KLASIFIKACIJA PROSTORA - Plinovi i pare 15

Mjere protueksplozijske zaštite PRIMARNA Spriječiti stvaranje eksplozivne atmosfere SEKUNDARNA Spriječiti paljenje eksplozivne atmosfere TERCIJALNA Ograničiti učinke eksplozije na najmanju mjeru 16

Primarna protueksplozijska zaštita, klasifikacija prostora Ukoliko u potpunosti nije nije moguće spriječiti nastajanje eksplozivne atmosfere (primarnim mjerama protueksplozijske zaštite) potrebno je je provesti postupak klasifikacije prostora. Klasifikacija prostora podrazumijeva podjelu prostora na na zone zone opasnosti s obzirom na na vjerojatnost prisutnosti eksplozivne atmosfere. Plinovi Plinovi Pare Pare Maglice Prašine Vlakna Pahulje ZONA 0 ZONA 1 ZONA 20 ZONA 21 ZONA 2 ZONA 22 17 17

Klasifikacija prostora plinovi, pare i maglice predstavlja temelj za izbor i ugradnju opreme te analizu ostalih čimbenika s naslova protueksplozijske zaštite ZONA 0 ZONA 1 ZONA 2 Normalni rad stanje pri kojemu oprema radi u granicama projektiranih parametara, a uključuje pokretanje i zaustavljanje postrojenja. Klasifikacija prostora se uobičajeno temelji na: normama HRN EN 60079-10-1 propisima (pravilnicima) vodičima (uputama) i preporukama iskustvu, analizama i izračunima vezanim uz različite discipline npr. procesnu tehniku, termodinamiku, mehaniku fluida, kemiju 18

Klasifikacija prostora plinovi, pare i maglice Dokumentacija klasifikacije prostora prema HRN EN 60079-10-1 treba sadržati najmanje slijedeće: tehnološki opis i dijagram toka procesa, tlocrte i presjeke objekta s lokacijom izvora ispuštanja te ucrtanim zonama, podatke o zapaljivim tvarima, popis izvora ispuštanja s njihovim parametrima, npr. kapacitet ispuštanja (dg/dt), stupanj ispuštanja (trajni, primarni, sekundarni), radni tlak, temperatura, ventilacija, vrijeme trajanja ispuštanja (h/god), opis sustava ventilacije, npr. osvrt na raspoloživost, broj izmjena zraka u jedinici vremena, ocjenu stupnja ventilacije (JAV, SRV ili SLV) i proračune u svrhu ocjene ventilacije (V 0, V z, (dv/dt) min, t) analizu utjecaja otvora oko kojih se šire zone 19

Klasifikacija prostora (HRN EN 60079-10-1) Stupanj ispuštanja Ventilacija Stupanj Jaka Srednja Slaba Raspoloživost Dobra Osrednja Loša Dobra Osrednja Loša Dobra, osrednja ili loša Trajni (Zona 0 ZR) Neugroženi a (Zona 0 (Zona 0 ZR) Zona 2 a ZR) Zona 0 Zona 1 a Zona 0 + Zona 2 Zona 0 + Zona 1 Zona 0 Primarni (Zona 1 ZR) Neugroženi a (Zona 1 (Zona 1 ZR) Zona 2 a ZR) Zona 1 Zona 2 a Zona 1 + Zona 2 Zona 1 + Zona 2 Zona 1 ili Zona 0 c Sekundarni b (Zona 2 ZR) Neugroženi a (Zona 2 ZR) Neugroženi a Zona 2 Zona 2 Zona 2 Zona 2 Zona 1 pa čak i Zona 0 c NAPOMENA + znači okružena sa a b c Zona 0 ZR, 1 ZR i 2 ZR označava teorijsku zonu koja bi u normalnim uvjetima bila zanemarivog rasprostiranja. Prostor zone 2 prouzročen sekundarnim izvorom ispuštanja može biti veći od prostora pripadnog primarnom ili trajnom izvoru ispuštanja; u tom slučaju treba uzeti veće udaljenosti. Bit će zona 0 ako je ventilacija tako slaba i ispuštanje takvo da u stvarnosti eksplozivna atmosfera postoji gotovo trajno (tj. približno stanju bez ventilacije). 20

Primjeri izvora ispuštanja dišni ventil spremnika (T) 21

Primjeri izvora ispuštanja ispušne cijevi sigurnosnih ventila (P) 22

Primjeri izvora ispuštanja Ventil, prirubnice (S) 23

Ventilacija Prisilna ventilacija Prirodna ventilacija Kod primjene prisilne ventilacije potrebno je posebnu pozornost obratiti na: kontrolu intenziteta ventilacije, ispunjenje početnih (startnih) uvjeta. Pri konstrukciji ventilacijskog sustava potrebno je u obzir uzeti fizikalne značajke zapaljivih tvari (npr. gustoću u odnosu na zrak) kao i osobitosti prostornog rasporeda (npr. mogućnost lokalne ventilacije). Temeljem izdašnosti ventilacije donosi se ocjena stupnja ventilacije, u odnosu na izvor ispuštanja, kao: JAV, SVR ili SLV. 24 24

Popis i značajke zapaljivih tvari (Tablica C1) Postrojenje: LISTA KLASIFIKACIJE UGROŽENOG PROSTORA - 1. DIO - POPIS I ZNAČAJKE ZAPALJIVIH TVARI List: 1 od 1 Ref. crtež:- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Zapaljiva tvar DGE Hlapljivost (1) Relativna Grupa plinova i Tlak Temperatura gustoća plina temperaturni Ostali relevantni podaci Br. Plamište Naziv Sastav ( C) (kg/m 3 (vol para Vrelište paljenja ) ili para prema razred i primjedbe %) 20 C ( C) ( C) zraku (2) (kpa) 1. Zemni plin / / 0,033 4 / / 0,537 537 IIA T1 / 2. UNP ugljikovodici -40 / 1 5- / / 1,6-1,9 400 IIA T2 / 3. Benzini ugljikovodici -20 / 0,6-8 / 35 3 220-400 IIA T3 / 4. Vodik H 2 / 0,0033 4 / / 0,070 560 IIC T1 / PRIMJEDBA: NAPOMENA: Nema. (1) Obično je tlak para poznat, ali ako nije može se upotrijebiti vrelište. (2) Npr. IIB T3 DGE Donja granica eksplozivnosti 25

Popis izvora ispuštanja (Tablica C2) LISTA KLASIFIKACIJE UGROŽENOG PROSTORA - 2. DIO - POPIS IZVORA ISPUŠTANJA List: 1 od 1 Postrojenje: Ref. crtež: - 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Izvor ispuštanja Zapaljiva tvar Ventilacija Ugroženi prostor Stupanj Ostali ispuštanja Radna Opseg zone Br Stup Raspolo- Vrsta Referenca: relevantni Pozicija Opis Mjesto Ref. tempe- Stanje Vrsta tlak anj živost zone okom. vod. br./ oblik zone podaci i (1) (2) ratura (3) (4) (bar) (5) (6) 0-1-2 (m) (m) tipičnog izvora primjedbe ( C) 1. Vagon istakalište / istakačka P SRV 1 2,5 2,5 ruka S UNP t ok 16 T P SRV Dobra 2 3 7,5 armatura, brtve S SRV 2 3 7,5 odušak, P SRV 1 1 1 drenaža S Benzin 2. P-23610 Pumpa t SRV 2 3 3 i ok 8,1 T P Dobra armatura, S SRV 2 3 7,5 brtve armatura, unutar S SRV 2 3 brtve tankvane Benzin 3. S-2453 Spremnik sigurnosni t i ok 8,1 T P Dobra 1 1,5 3 ventil, P SRV drenaža 2 3 5 PRIMJEDBA: NAPOMENA: Nema. (1) T Trajni S Sekundarni P Primarni (2) Navesti Br. iz Tablice C1 (3) P Plin T Tekućina TP Tekući plin K Krutina (4) P Prirodna U Prisilna (5) SRV srednja SLV Slaba JAV Jaka (6) Dobra Osrednja Loša II / III / 26

Primjeri klasifikacije prostora sekcija rafinerije 27

Primjeri klasifikacije prostora naftna bušotina 28

Z2 Primjeri klasifikacije prostora farmaceutski pogon 29

Primjeri klasifikacije prostora zatvoreni prostor 3m R1 5m ZONA 0 IIA T3 D1 D2 D12 D1 D2 D7 D10 D13 1m R2 ZONA 1 IIA T3 ZONA 2 IIA T3 D8 D3 D4 D9 D5 D6 1m D14 D11 x -redni broj izvora ispuštanja iz tablice C2. (točka 5.2 ovog SM.) NAPOMENA: -crtež je potrebno razmatrati u cjelini s točkama 3, 4 i 5 ovog Stručnog mišljenja. D15 30

Primjeri klasifikacije prostora kombinirana lakirnica / sušnica 31

3. KLASIFIKACIJA PROSTORA Prašine 32

Klasifikacija prostora zapaljive prašine Koji su materijali eksplozivni? Ugljen Šečer Metal Polimeri (plastika) Drvo Farmaceutski materijal 33

Eksplozivna atmosfera prašine Oblak od 40 g/m 3 ugljene prašine u zraku tako gust da se žarulja od 25W slabo vidi na udaljenosti od 2m. 34

Klasifikacija prostora zapaljive prašine Norma HRN EN 60079-10-2 razmatra klasifikaciju prostora u kojima su prisutne smjese prašine i zraka kao i slojevi nataložene prašine, s ciljem omogućavanja odabira prikladne opreme za uporabu u takvim prostorima. Skupina prašina IIIA IIIB IIIC Značajke prašina zapaljiva vlakanca i pahulje (>500 μm) nevodljive zapaljive prašine (>10 3 Ωm) vodljive zapaljive prašine (<10 3 Ωm) 35

Klasifikacija prostora zapaljive prašine Najznačajnije vrste prašina prema eksplozivnim svojstvima : Metalne prašine Prašine organskog porijekla Ugljene prašine Eksplozivna atmosfera prašina se ponaša slično eksplozivnoj atmosferi plinova, a razlika je što nema potrebe definirati GGE Nataložena prašina Može se uzvitlati i stvoriti eksplozivnu atmosferu Paljenje nataložene prašine na zagrijanoj površini može uzrokovati nastajanje oblaka preostale prašine 36

Klasifikacija prostora zapaljive prašine Eksplozivnost prašine je povezana s granulacijom prašine, vlažnosti te eventualno s udjelom hlapljivih sastojaka (hibridne smjese). Temperatura tinjanja: najmanja temperatura kod koje dolazi do samozapaljenja 5mm debelog nataloženog sloja prašine (odnosno 12,5 mm sjevernoamerička praksa). Prašine su podjeljene u skupine i na osnovu iznosa K St, (bar m s-1) K St Pokazatelj eksplozivnosti prašine Skupine eksplozivnosti prašine K St bar m s -1 St 1 >0 do 200 St 2 >200 do 300 St 3 >300 37

Klasifikacija prostora zapaljive prašine K St i p max su ovisni o karakteristikama zapaljive prašine Prašina K St (bar m/s) Tlak eksplozije p max (bar) Brašno 88 7,3 Kakao (16% masti) 83 7,3 Čaj 59 8,2 Pšenica (abrazivna prašina) Metalna prašina (74% Fe, 20% Cr) 120 7,5 52 5,3 Aluminij 620 12,4 38

Klasifikacija prostora zapaljive prašine Klasifikacija prostora provodi se u sljedećim koracima: prepoznavanje svojstava tvari: -veličina čestica, - udio vlage, - najmanja temperatura paljenja ili tinjanja, - granice eksplozivnosti, -električni otpor, - najveći tlak eksplozije, - najveći porast tlaka, - ostale fizikalne karakteristike ukoliko je to potrebno (ispitivanja u laboratoriju i/ili literaturni podaci. prepoznavanje mjesta gdje može biti prisutan oblak ili sloj prašine, određivanje vjerojatnosti pojave ispuštanja iz tih izvora vjerojatnosti pojave eksplozivne smjese prašine sa zrakom 39

Klasifikacija prostora zapaljive prašine HRN EN 60079-10-2 Stupnjevi ispuštanja dijele se kako slijedi: Trajni stupanj ispuštanja, npr. unutrašnjost opreme; Primarni stupanj ispuštanja, npr. neposredna blizina oko otvora vreće na mjestu njezinog punjenja ili pražnjenja; Sekundarni stupanj ispuštanja, npr. otvori za ulaz ljudi koji se trebaju otvarati povremeno i samo na vrlo kratko, ili pogon za rukovanje prašinom gdje su prisutni slojevi prašine. Napomena: Prostor oko opreme koja sadrži zapaljivu prašinu se klasificira ovisno i o podtlaku ili predtlaku u opremi. 40

Klasifikacija prostora zapaljive prašine HRN EN 60079-10-2 PRISUTNOST ZAPALJIVE PRAŠINE KLASIFICIRANA ZONA OZNAČIVANJE ZONA NA CRTEŽIMA Trajna prisutnost oblaka prašine 20 Primarni stupanj ispuštanja 21 Sekundarni stupanj ispuštanja 22 41

Klasifikacija prostora zapaljive prašine Sljedeću opremu ne bi trebalo smatrati izvorom ispuštanja tijekom normalnog rada i uz poremećaje u radu tlačne posude, glavna struktura oplate cjevovodi, kanali i ventilacijski kanali bez spojeva; spojevi ventila i prirubnički spojevi uz uvjet da su projektirani i izvedeni uzimajući u obzir potrebu sprječavanja ispuštanja prašine. 42

Klasifikacija prostora zapaljive prašine 43

Označavanje zona na crtežima zapaljive prašine 44

Klasifikacija prostora zapaljive prašine Primjeri prostora koji se mogu klasificirati u zonu 20: unutrašnjost zatvorenog prostora koji sadrži prašinu (npr. silos); lijevci presipnih mjesta (npr. silosi, filteri, cikloni) sustavi za prijenos prašine, osim nekih dijelova trakastih i lančanih transportera. miješalice, mlinovi, sušare, oprema za punjenje vreća, itd Napomena: Pojava uvjeta koji uzrokuju klasifikaciju u zonu 20 u radnim prostorima nije dopuštena. 45

Klasifikacija prostora zapaljive prašine Primjeri prostora koji se mogu klasificirati u zonu 21: prostor oko vrata koja se često otvaraju i to onda kada u unutrašnjosti prostora postoji eksplozivna smjesa prašine i zraka; presipna mjesta, opskrbne trake, mjesta uzimanja uzoraka, istovar kamiona, mjesta za iskrcaj trakastih transportera, itd; područja gdje se taloži prašina i gdje, zbog proizvodnog procesa, postoji mogućnost da se sloj prašine uzvitla i stvori eksplozivnu smjesu prašine i zraka; silosi - ukoliko se punjenje i/ili pražnjenje obavlja rijetko (u suprotnom je prisutna zona 20). 46

Klasifikacija prostora zapaljive prašine Primjeri prostora koji se mogu klasificirati u zonu 22: ispusi ventilacijskih otvora vrećastih filtera; mjesta blizu opreme koja se otvara rijetko; oko opreme kod koje uslijed unutrašnjeg tlaka većeg od atmosferskog prašina može biti ispuhana u vanjski prostor; silosi - ukoliko se punjenje i/ili pražnjenje obavlja rijetko (u suprotnom je prisutna zona 20); prostori koji se uobičajeno klasificiraju u zonu 21, mogu se klasificirati u zonu 22 kada su primijenjene mjere za sprječavanje stvaranja eksplozivnih smjesa prašine i zraka; prostori u kojima se stvaraju kontrolirani slojevi prašine koji se mogu uzvitlati i stvoriti eksplozivnu atmosferu prašine i zraka. 47

Klasifikacija prostora zapaljive prašine Ukoliko se mogu pojaviti eksplozivni oblaci prašine i nataloženi slojevi zapaljive prašine, potrebno je spriječiti pojavu uzročnika paljenja. Ukoliko se to ne može postići, potrebno je poduzeti mjere za smanjenje vjerojatnosti pojave zapaljive prašine i/ili uzročnika paljenja, kako bi vjerojatnost njihove istovremene pojave bila dovoljno mala da se može smatrati prihvatljivom. U nekim slučajevima može biti potrebno primijeniti neki od oblika zaštite od eksplozije poput smanjenja učinaka eksplozije (npr. tlaka eksplozije) ili prigušenja eksplozije. 48

Klasifikacija prostora zapaljive prašine Nataloženi slojevi čine tri vrste opasnosti: Primarna eksplozija unutar zgrade može raspršiti nataložena slojeve prašine u oblake te izazvati mnogo razornije sekundarne eksplozije; Nataloženi slojevi prašine mogu se zapaliti npr. uslijed isijavanja topline s površina na kojima su nataloženi; Nataložena prašina može se podići u zrak te tako stvoriti oblak koji se može zapaliti u dodiru s uzročnikom paljenja i izazvati eksploziju; Napomena: Temperature paljenja oblaka prašine najčešće su mnogo više od temperatura tinjanja sloja prašine. 49

Čišćenje izbjegavanje taloženja prašine opasno taloženje moguće je spriječiti redovnim čišćenjem koje je potrebno definirati pisanim uputama s podacima o učestalosti te specifičnim uvjetima koji vrijede za konkretan slučaj; čišćenje sa zagrijanih površina (zbog mogućnosti tinjanja) npr. cijevi, radijatora, električnih uređaja; obratiti pozornost i na moguće kemijske reakcije prilikom čišćenja npr. pojavu vodika pri vlažnom čišćenju nekih prašina lakih metala i sl; prilikom čišćenja treba izbjegavati podizanje prašine u okolnu atmosferu 50

Klasifikacija prostora zapaljive prašine Dokumentacija klasifikacije zapaljivih prašina treba sadržati najmanje slijedeće: tlocrte postrojenja (a po potrebi i presjeke) uz prikaz izvora ispuštanja i rasprostiranja zona u skladu s tabličnim prikazom, preporuke odgovarajućih propisa i normi, opis proizvodnog postupka koji utječe na stvaranje eksplozivne atm. i/ili slojeva prašine, karakteristike zapaljivih prašina, informacije o čišćenju nataložene prašine i drugim preventivnim mjerama, opis postupaka održavanja i redovite provjere klasifikacije, opis razloga za odluku o prihvaćenom rasprostiranju zona i slojeva prašine. 51

Popis i značajke zapaljivih tvari (Tablica C1) 52

Popis izvora ispuštanja (Tablica C2) 53

4. PRIMARNA ZAŠTITA 54

Protueksplozijska zaštita - koncepcije Primarna zaštita sprječavanje ili ograničavanje stvaranja eksplozivne atmosfere Sekundarna zaštita izbjegavanje uzročnika paljenja eksplozivne atmosfere Posebne mjere zaštite kombiniranje primarne i sekundarne protueksplozijske zaštite 55

Primarna zaštita od eksplozije U slučaju da je neki prostor potencijalno ugrožen eksplozivnom atmosferom, ukoliko je to moguće, potrebno je poduzeti sljedeće mjere: izbjeći ili smanjiti količine zapaljivih tvari, koje mogu ugroziti okolnu atmosferu, ograničiti ispuštanja i/ili koncentracije zapaljivih tvari, ventilacijom prostora spriječiti ili ograničiti stvaranje eksplozivnih atmosfera, spriječiti taloženje prašina, inertizaciju, kontroliranim tehnološkim procesom rada na vrijeme spoznati prisutnost eksplozivne atmosfere i provjeriti mjere zaštite. 56

Primarna zaštita od eksplozije Primarna protueksplozijska zaštita obuhvaća mjere koje sprječavaju ili ograničavaju stvaranje eksplozivne atmosfere Primarnu protueksplozijsku zaštitu potrebno je primijeniti gdje je to moguće, bez obzira na ugrađenu opremu. Ukoliko nije moguće u potpunosti spriječiti nastajanje eksplozivne atmosfere potrebno je provesti postupak klasifikacije prostora 57

Tehničko nadgledanje klasifikacije prostora, TN-KL TN-KL općenito, TN-PTG (KL) postaje tekućih goriva, TN-PS (KL) posebni sustavi (lakirnice, kotlovnice i sl.), Tehničko nadgledanje obuhvaća provjeru provedene klasifikacije na temelju dokumentacije i izvedenog stanja te: HRN EN 60079-10-1 za plinove, pare i maglice, HRN EN 60079-10-2 za zapaljive prašine, granskih pravilnika i normi (tipske zone) - TN-PTG (KL), TN-PS (KL). 58

Hvala na pozornosti! 59