U grčkom glagolskom sustavu razlikujemo dvije glavne konjugacije:

Σχετικά έγγραφα
1. TVORBA ŠIBKEGA (SIGMATNEGA) AORISTA: Največ grških glagolov ima tako imenovani šibki (sigmatni) aorist. Osnova se tvori s. γραψ

ῶ ῶµαι ων ώµην ῶ οῦµαι ουν ούµην. εις ῃ ες ου εῖς ῇ εις οῦ ει εται ε(ν) ετο εῖ εῖται ει εῖτο. ῶµεν ώµεθα ῶµεν ώµεθα οῦµεν ούµεθα οῦµεν ούµεθα

1 Definite Article. 2 Nouns. 2.1 st Declension

persoon praesens imperfectum sigmatische aoristus

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

IZVODI ZADACI (I deo)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

TEMA DE PRESENT / MODE INDICATIU /VEU ACTIVA. VERBS EN ω. TERMINACIONS (=vocal temàtica + desinències personals) PRESENT

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Elementi spektralne teorije matrica

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Traducción. Tema de PRESENTE AORISTO FUTURO PERFECTO. tiempos históricos. Departamento de Griego IES Avempace. pretérito imperfecto

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

7 Algebarske jednadžbe

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

K4 MI-PREESENSSYSTEEMI (luonnos)

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

IZVODI ZADACI (I deo)

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Teorijske osnove informatike 1

numeričkih deskriptivnih mera.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Kaskadna kompenzacija SAU

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

18. listopada listopada / 13

Verbi atematici radicali con raddoppiamento

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Declension of the definite article

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

1 Promjena baze vektora

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Operacije s matricama

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

1.4 Tangenta i normala

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Periodičke izmjenične veličine

EL VERBO GRIEGO 1. Voz Activa

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Summer Greek. Lesson 10 Vocabulary. Greek Verbs using the verb λύω. Greek Verbs. Greek Verbs: Conjugating. Greek Verbs: Conjugating.

5. Karakteristične funkcije

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Trigonometrijske nejednačine

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

VERBS: memory aids through lesson 9 ACTIVE PRESENT AND IMPERFECT IMPERATIVE

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Računarska grafika. Rasterizacija linije

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Transcript:

PREGLED GLAGOLSKIH NASTAVAKA Glagolski se nastavci dijele u tri skupine: primarne, sekundarne i imperativne. Primarne nastavke imaju indikativi sadašnji (i budući), sekundarne indikativi prošli (preteriti). Ti nastavci mogu biti aktivni i mediopasivni. Evo njihova pregleda: PRIMARNI SEKUNDARNI IMPERATIVNI akt. med-pas. akt. med-pas. akt. med-pas. 1. -ω/-μι -μαι -ν -μην - - 2. -εις/-ς -σαι -ς -σο -Ø/-θι -σο 3. -ει/-σι(ν) -ται -Ø -το -τω -σθω 1. -μεν -μεθα -μεν -μεθα - - 2. -τε -σθε -τε -σθε -τε -σθε 3. -σι(ν) -νται -ν/-σαν -ντο -ντων -σθων U grčkom glagolskom sustavu razlikujemo dvije glavne konjugacije: 1. TEMATSKI GLAGOLI su svi glagoli koji u prvom licu završavaju na ω. Oni ispred nastavaka imaju tematski vokal -ε/ο- (npr. λέγ-ο-μεν). Kod dodavanja tematskog vokala često dolazi do glasovnih promjena pa se nastavci više ne mogu raspoznati (npr. 2. l. sg. λεγ-ε-σο λέγου) Kod glagola koji završavaju na -άω, -έω, -όω dolazi do stezanja vokala osnove i tematskog vokala po sljedećim pravilima: α+a glas =ᾱ ε+ε=ει ο+ε,ο,ου=ου α+o glas =ω ε+ο=ου ο+η,ω=ω ε+dugi vok.=dugi vok. ο+ει,οι,ῃ=οι ε+diftong=diftong 2. ATEMATSKI GLAGOLI su svi glagoli koji u prvom licu završavaju na μι. Oni dakle nemaju tematskog vokala, što znači da se nastavci dodaju direktno na osnovu (npr. δείκνυ-μεν)... ZADACI: 1. Odredi kojoj konjugaciji pripadaju sljedeći glagoli: ἵστημι, γίγνομαι, λαμβάνω, γαμέω 2. Odredi svakom od tih glagola sastavne dijelove (osnova, tematski vokal, nastavak) 1

INDIKATIV PREZENTA AKTIVNOG, SG Da bismo složili jednostavnu rečenicu, moramo još upoznati glagolske oblike u nekom licu, jer nam za tvorbu rečenice još nedostaje predikat. Predikat može biti samo lični oblik glagola. Pregled triju lica jednine prezenta grčkih glagola vidi se u sljedećoj tablici: PREZENT - jednina primjer U RJEČNIKU 1.l.sg 2.l.sg. 3.l.sg. φέρω -ω -ω -εις -ει ποιέω -έω -ῶ -εῖς -εῖ δουλόω -όω -ῶ -οῖς -οῖ νικάω -άω -ῶ -ᾷς -ᾷ τίθημι -μι -μι -ς -σι! Glagol je u rječniku naveden u 1.l.sg. prezenta, no kod nekih glagola postoji razlika između tog oblika i oblika koji se javlja u tekstovima. To se događa kod glagola na -άω, -έω, -όω. Glagole tih triju skupina nazivamo verba contracta (stegnuti glagoli), jer njihovi oblici nastaju kontrahiranjem (stezanjem) dvaju ili više vokala. Kako u sve tri skupine rezultat stezanja završnog glasa osnove i nastavka - daje -ῶ, u rječniku se navodi za 1.l.sg. njihov nestegnuti oblik! Nastavcima se, kao što ste primijetili, razlikuju glagoli dviju skupina koje, prema nastavku za 1..sg, nazivamo glagolima na ω i glagolima na μι. U nekim se gramatikama oni svrstavaju u dvije različite konjugacije. No tvorba ostalih vremena kod svih je grčkih glagola jednaka.! GLAGOLI NA ΜΙ IMAJU U SG. ISPRED NASTAVAKA DUG VOKAL!! SVI SE GLAGOLSKI OBLICI NAGLAŠAVAJU ŠTO DALJE OD KRAJA!!! VJEŽBA: U RJEČNIKU ZNAČENJE 1.l.sg 2.l.sg. 3.l.sg dajem δίδως nosim volim φιλεῖ poštujem τιμᾷ pokazujem δείκνυς pobjeđujem zarobljujem δουλοῖς λέγω bacam βάλλει ἵημι šaljem ἄγεις Osim oblika koje ste naučili iz tablice postoji i pomoćni glagol 'biti' čiji se oblici razlikuju: 1 εἰμί - biti 1.l.sg. εἰμί jesam (sam) 2.l.sg. εἶ jesi (si) 3.l.sg. ἐστί(ν) jest (je) 1.l.pl ἐσμέν jesmo(smo) 2.l.pl. ἐστέ jeste (ste) 3.l.pl. εἰσί(ν) jesu (su) 1 U 1.l.sg. i u 3.l.sg. taj je glagol enklitičan, tj. nenaglašen, ali može utjecati na naglasak riječi na koju se u rečenici naslanja. Pravila za naglašavanje enklitika pišu u grčkoj gramatici. 2

SLAGANJE REČENICA: Osnovni oblik proširene rečenice je S-P-D.O. (subjekt predikat - direktni objekt). U rečenici najprije određujemo predikat i prema njemu tražimo subjekt. Odnos predikata i subjekta može se prikazati ovako: Predikat 1.l.sg. 2.l.sg. 3.l.sg 1.l.pl. 2.l.pl. 3.l.pl. Subjekt JA (ili neizrečen) TI (ili neizrečen) NOMINATIV SINGULARA MI (ili neizrečen) VI (ili neizrečen) NOMINATIV PLURALA Direktni objekt je, kao što smo već rekli, uvijek u akuzativu. Ako u rečenici upotrebljavamo pomoćni glagol εἰμί, uz njega se ne može pojaviti direktni objekt jer je on neprijelazan glagol. No zato uz njega mora stajati imenska riječ kao dio imenskog predikata. U imenskom se predikatu imenica upotrebljava bez člana. Imenica stoji bez člana i ako je vlastito ime! Od sljedećih riječi sastavite što više možete rečenica: ἡ πολιτεία država; ὁ ναύτης mornar; ἡ φιλία prijateljstvo; ὁ δῆμος narod; ἡ ἀλήθεια istina; ὁ ἄνθρωπος čovjek; ὁ φίλος prijatelj; στέργω volim; τίκτω rađam; ποιέω stvaram; τιμάω poštujem. INDIKATIV PREZENTA AKTIVNOG, PLURAL primjer 1.l.pl 2.l.pl 3.l.pl. φέρω -ομεν -ετε -ουσι(ν) ποιέω -οῦμεν -εῖτε -οῦσι(ν) δουλόω -οῦμεν -οῦτε -οῦσι(ν) νικάω -ῶμεν -ᾶτε -ῶσι(ν) τίθημι -μεν -τε -ᾱσι(ν) εἰμί ἐσμέν ἐστέ ἐισίν Na kraju nastavka za 3.l.pl. nalazi se ν ako slijedi riječ koja počinje vokalom, te ako slijedi interpunkcija. To je tzv. pokretljivo ν Glagoli na -μι ispred nastavaka za plural imaju kratak vokal τίθημι τίθεμεν Glagoli ἵημι, ἵστημι stežu završetak osnove i nastavak 3.l.pl. ἱᾶσι(ν), ἱστᾶσιν Napravite potpunu paradigmu svih glagola iz tablice u sg i pl Rečenice koje ste složili u singularu, prebacite u plural! VOKATIV a-deklinacija o- deklinacija ženski rod muški rod m./ž. rod srednji rod = N odbacuje -ς iz N -ε = N = n = n = n = n *imenice muškog roda a deklinacije na της i imena naroda imaju u V -ᾰ Član nema vokativa pa se uz vokativ najčešće bilježi uzvik ὦ Vokativ nema funkciju u rečenici pa se od ostatka rečenice odvaja zarezom. 3

IMPERATIV PREZENTA AKTIVNOG - ZAPOVJEDNI NAČIN U RJEČNIKU 2.sg. 3.sg. 2.pl. 3.pl. -ω -ε -έτω -ετε -όντων -έω -ει -είτω -εῖτε -ούντων -όω -ου -ούτω -οῦτε -ούντων -άω -ᾱ -άτω -ᾶτε -ώντων -η/ε -ει -μι* -ω/ο -ου -η/α -η -τω -τε -ντων -νυμι -ῡ/υ -υ *Kod glagola na -μι pred nastavcima za 3.sg., 2pl. i 3.pl. dolazi kratki vokal Glagolski oblici prezenta koje smo dosad naučili iskazuju stvarnu radnju. Takav glagolski način nazivamo indikativom. Da bismo iskazali zapovijed trebamo se poslužiti imperativom. Negacija uz indikativ je οὐ, a uz imperativ μή Napiši imperative od glagola i prevedi ih: παιδεύω, δείκνυμι, ἵημι, φέρω, φιλέω, νικάω, δῃόω INDIKATIV IMPERFEKTA AKTIVNOG, SG U grčkom se prošla radnja izriče raznim glagolskim vremenima koja zajedničkim imenom zovemo preteritima. Među preteritima postoji razlika s obzirom na trajanje radnje koju iskazuju. Imperfekt iskazuje prošlu trajnu radnju. Pri tvorbi imperfekta glagol dobiva nove završetke: U rječniku 1.sg. 2.sg. 3.sg. -ω -ον -ες -ε -έω -ουν -εις -ει SINGULAR -όω -ουν -ους -ου -άω -ων -ᾱς -ᾱ -μι! -ν -ς - εἰμί ἦν ἦσθα ἦν!!!! Glagoli na -μι ispred završetaka u singularu imaju dug vokal: τίθημι ἐτίθη-ν, ἐτίθεις, ἐτίθει ἵημι ἵειν, ἵεις, ἵει δίδωμι ἐδίδουν, ἐδίδους, ἐδίδου ἵστημι ἵστη-ν, ἵστη-ς, ἵστη Osim novih završetaka za sve preterite karakterističan je još jedan novi element AUGMENT proširenje glagolske osnove. 1. SILABIČKI AUGMENT Glagolima koji počinju konsonantom na početak osnove dodaje se još jedan slog ἐ- ( npr. φέρ-ω ἔ-φερ-ον ) 2. TEMPORALNI AUGMENT Ako glagol počinje vokalom ili diftongom taj početni vokal ili diftong se produljuje: α- η- (ἄγω ἦγον) αι- ῃ- (αἴρω ᾖρον) ε- η- (ἐλπίζω ἤλπιζον) ει- ῃ- (εἰκάζω ᾔκαζων) ο- ω- (ὄκνεω ὤκνουν) οι- ῳ- (οἰκίζω ᾤκιζον) 4 ι- ῑ (ἵστημι ἵστην) υ- ῡ- (ὑβρίζω ὕβριζον)

αυ- ηυ- (αὐξάνω ηὔξανον) ευ- ηυ- (εὑρίσκω ηὕρισκον) ako je glagol složen, onda augment dolazi između prijedloga i glagola, pri čemu treba paziti na sljedeće slučajeve: prijedlog se vraća u prvobitno stanje: ἐμ-βάλλ-ω > ἐν-έ-βαλλ-ο-ν; prijedlog koji završava vokalom pred augmentom ga gubi: μετα-βάλλ-ω > μετ-έ-βαλλ-ο-ν 2 ἐκ pred augmentom postaje ἐξ: ἐκ-βάλλ-ω>ἐξ-έ-βαλλ-ο-ν; naglasak nikada ne prelazi preko augmenta!!! προσ-άγ-ω> προσ-ῆγ-ο-ν Napiši imperfekt ovih glagola δείκνυμι, ἁμαρτάνω, ποιέω, βάλλω, αὐλίζω, νικάω, δουλόω, ὀνομάζω, ἱκετεύω, οἰκέω, ᾄδω a) prebaci u imperfekt βιῶ (βιόω), βοᾷς, δηλοῖ, βλέπω, τίθησι, πείθεις, ἐρίζει, τιμῶ, ἐλεεῖς, μείγνυμι, εὐτυχεῖ b) prebaci u prezent ἐσίγων, ἵεις, ἐμάνθανον, ᾤκεις, ἱκέτευε, ἵστη, ἦρχες INDIKATIV IMPERFEKTA AKTIVNOG, PLURAL 1.pl. 2.pl. 3.pl. -ω -ομεν -ετε -ον -έω -οῦμεν -εῖτε -ουν PLURAL -όω -οῦμεν -οῦτε -ουν -άω -ῶμεν -ᾶτε -ων -μι! -μεν -τε -σαν εἰμί ἦμεν ἦτε ἦσαν!!!! Glagoli na -μι ispred završetaka u pluralu imaju kratak vokal: τίθημι ἐ-τίθε-μεν, ἵημι ἵε-μεν δίδωμι ἐ-δίδο-μεν ἵστημι ἵστα-μεν PAZI: ἔχω > εἶχον; ὁράω> ἑώρων; ἐάω> εἴων prebaci u imperfekt: νικῶμεν, εἰσβαίνουσιν, συνίης, συγκαλεῖτε, ὑπολάμπεις, ἐμπίπτω, ἀποθνῄσκετε, ἐκβαίνομεν, ἐπιθυμεῖ, ἐπερωτᾷς, ἀνατέλλει, ἄπεστε, ἀποικίζω 2 Vokal ipak ostaje u prijedlogu περί; a prijedlog πρό postaje πρου: περι-βάλλ-ω>περι-έβαλλ-ο-ν; προ-βάλλω>πρού-βαλλ-ο-ν 5

MEDIJ I PASIV Dosada su svi glagolski oblici s kojima ste se susretali imali aktivne oblike. To je značilo da je subjekt rečenice bio ujedno i vršitelj radnje. No u grčkom postoje još dva različita glagolska vida: medij i pasiv. MEDIJ stoji ako subjekt vrši radnju na sebi ili sebi u korist. U hrvatskom ne poznajemo taj glagolski vid, no značenje je blisko našim povratnim glagolima. PASIV stoji ako subjekt trpi radnju od nekog drugog vršitelja radnje. NB! U pasivnoj rečenici u hrvatskom vršitelj radnje izriče se prijedložnim izrazom od + genitiv, a u grčkom ce adekvatno tomu stajati ὑπὸ + genitiv. Kako se aktivna rečenica pretvara u pasivnu možete vidjeti iz sljedećeg primjera: S P (akt) D.O. P.O. Ὁ μαθητὴς λέγει τὴν βίβλον ἐν ἀγορᾷ. P.O. vršitelja radnje P (pas) S P.O. Ὑπὸ τοῦ μαθητοῦ λέγεται ἡ βίβλος ἐν ἀγορᾷ. Razlika između značenja pojedinih glagolskih vidova može se najbolje vidjeti na primjeru glagola ἵστημι: ἵστημι (akt) stavljam (nekoga/nešto) ἵσταμαι (pas) stavljan sam (od nekoga) ἵσταμαι (med) stavljam se, stajem / stavljam sebi Primijetili ste da nema razlike u obliku za medij i pasiv. U prezentskoj osnovi oni su potpuno jednaki, a radi li se o mediju ili pasivu zaključit ćete prema smislu rečenice. Završetke mediopasivnog prezenta prikazuje tablica: INDIKATIV PREZENTA MEDIOPASIVNOG RJEČNIK 1.l.sg. 2.l.sg. 3.l.sg. 1.l.pl. 2.l.pl. 3.l.pl. -ω -ομαι -ῃ -εται -όμεθα -εσθε -ονται -άω -ῶμαι -ᾷ -ᾶται -ώμεθα -ᾶσθε -ῶνται -έω -οῦμαι -εῖ -εῖται -ούμεθα -εῖσθε -οῦνται -όω -οῦμαι -οῖ -οῦται -ούμεθα -οῦσθε -οῦνται -μι -μαι -σαι -ται -μεθα -σθε -νται Završetci - αι su za naglasak kratki! Kod glagola na -μι vokal pred nastavkom je kratak! Pretvori sljedeću rečenicu u pasivnu: Ἡ νίκη δίδωσι τὴν δόξαν τοῖς στρατιώταις. Prevedi rečenicu na grčki: Dolazimo i vidimo učitelje i učenike u školi. Pronađi po jedan glagol iz svake skupine, konjugiraj ga u prez. mp. i prevedi prvo lice sg u akt/pas/med!!!! U grčkom kao i u latinskom postoje DEPONENTNI GLAGOLI. To su glagoli koji imaju samo medijalne/pasivne oblike, a značenje im je aktivno. Oni se u rječniku dakako navode u 1.l.sg.ind.prez.mp. = ἔρχομαι, γίγνομαι, ἀφικνέομαι. Pronađite njihova značenja u rječniku. 6

INDIKATIV IMPERFEKTA MEDIOPASIVNOG RJEČNIK 1.l.sg. 2.l.sg. 3.l.sg. 1.l.pl. 2.l.pl. 3.l.pl. -ω -όμην -ου -ετο -όμεθα -εσθε -οντο -άω -ώμην -ω -ᾶτο -ώμεθα -ᾶσθε -ῶντο -έω -ούμην -ου -εῖτο -ούμεθα -εῖσθε -οῦντο -όω -ούμην -ου -οῦτο -ούμεθα -οῦσθε -οῦντο -μι -μην -σο -το -μεθα -σθε -ντο Kod glagola na -μι vokal pred nastavkom je kratak! Pronađi po jedan glagol iz svake skupine, konjugiraj ga u indikativu imperfekta mediopasivnog i prevedi prvo lice sg u akt/pas/med! SINTEZA GLAGOLSKIH OBLIKA INDIKATIV PREZENTA Indikativ prezenta ima primarne nastavke. AKTIV -ω -εω -οω -αω -μι 1 -ω -ῶ -ῶ -ῶ -μι 2 -εις -εῖς -οῖς -ᾷς -ς 3 -ει -εῖ -οῖ -ᾷ -σι(ν) 1 -ομεν -οῦμεν -οῦμεν -ῶμεν -μεν 2 -ετε -εῖτε -οῦτε -ᾶτε -τε 3 -ουσι(ν) -οῦσι(ν) -οῦσι(ν) -ῶσι(ν) -ασι(ν) Nekoliko glagola na -μι imaju posebnu konjugaciju: εἰμί = jesam εἶμι = ići ću φημί = kažem 1 εἰμί εἶμι φημί 2 εἶ εἶ φής 3 ἐστί(ν) εἶσι(ν) φησί(ν) 1 ἐσμέν ἴμεν φαμέν 2 ἐστέ ἴτε φατέ 3 εἰσίν ἴασι(ν) φασί(ν) MEDIOPASIV -ω -εω -οω -αω -μι 1 -ομαι -οῦμαι -οῦμαι -ῶμαι -μαι 2 -ῃ -ῇ -οῖ -ᾷ -σαι 3 -εται -εῖται -οῦται -ᾶται -ται 1 -ομεθα -οῦμεθα -οῦμεθα -ῶμεθα -μεθα 2 -εσθε -εῖσθε -οῦσθε -ᾶσθε -σθε 3 -ονται -οῦνται -οῦνται -ῶνται -νται Glagoli κεῖμαι (=ležim) i κάθημαι (=sjedim) su deponentni atematski glagoli N.B.! Deponentni glagoli imaju samo mediopasivne oblike, ali samo aktivno značenje (npr. ἔρχομαι idem, ἀφικνέομαι dolazim, γίγνομαι postajem, ἐπίσταμαι znam) 7

INDIKATIV IMPERFEKTA Imperfekt ima sekundarne nastavke i augment. Augment može biti: silabički koje se dodaje ispred glagolske osnove (λέγω ἔλεγον) temporalni duljenje početnog vokala osnove (ἄγω ἦγον) Kod složenih glagola augment se umeće između prijedloga i osnove (ἐπιβάλλω ἐπέβαλλον) AKTIV -ω -εω -οω -αω -μι 1 -ον -ουν -ουν -ων -ν 2 -ες -εις -ους -ας -ς 3 -ε(ν) -ει -ου -α -Ø 1 -ομεν -οῦμεν -οῦμεν -ῶμεν -μεν 2 -ετε -εῖτε -οῦτε -ᾶτε -τε 3 -ον -ουν -ουν -ων -σαν εἰμί εἶμι φημί 1 ἦν ᾖα ἔφην 2 ἦσθα ᾔεις ἔφησθα 3 ἦν ᾔει ἔφη 1 ἦμεν ᾖμεν ἔφαμεν 2 ἦτε ᾖτε ἔφατε 3 ἦσαν ᾖσαν ἔφασαν MEDIOPASIV -ω -εω -οω -αω -μι 1 -όμην -ούμεν -ούμεν -ώμην -μην 2 -ου -οῦ -οῦ -ῶ -σο 3 -ετο -εῖτο -οῦτο -ᾶτο -το 1 -όμεθα -ούμεθα -ούμεθα -ώμεθα -μεθα 2 -εσθε -εῖσθε -οῦσθε -ᾶσθε -σθε 3 -οντο -οῦντο -οῦντο -ῶντο -ντο 8