3. UNIVERZALNA MERILA ZA DUŽINE

Σχετικά έγγραφα
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

IZVODI ZADACI (I deo)

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

numeričkih deskriptivnih mera.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Računarska grafika. Rasterizacija linije

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

VEŽBA BR. 3 ODREĐIVANJE MODULA ELASTIČNOSTI

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Koordinatna merna mašina CARL ZEISS - CONTURA G2 -Vežbe-

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

8. MERENJE I KONTROLA NAVOJA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Elementi spektralne teorije matrica

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

5. OPTIČKI MERNI UREðAJI

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

10. KONTROLA MIKRO I MAKROGEOMETRIJSKIH KARAKTERISTIKA POVRŠINA

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Teorijske osnove informatike 1

18. listopada listopada / 13

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Kaskadna kompenzacija SAU

Operacije s matricama

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

4.1. MEHANIČKI DAVAČI

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

7. MERENJE UGLOVA I KONUSA

zastori sunset curtain Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

ČELIČNA UŽAD 6 X 7 + T.J. = 42 6 X 7 + J.J. = 49. Ø 1,5-20 mm 6 X 19 + T.J. = X 19 + J.J. = 133. Ø 3-30 mm

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

( , 2. kolokvij)

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

10. STABILNOST KOSINA

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN

Periodičke izmjenične veličine

ZASTORI SUNSET CURTAIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

7 Algebarske jednadžbe

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

TOLERANCIJE I DOSJEDI

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

IZVODI ZADACI (I deo)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

Sistem sučeljnih sila

Tačno merenje Precizno Tačno i precizno

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Mašinsko učenje. Regresija.

Transcript:

3. UNIVERZALNA MERILA ZA DUŽINE Univerzalna merila koja omogućavaju dobijanje bilo koje mere ili odstupanja u odredjenom dijapazonu mera, zovu se višestruka merila. 3.1. LENJIRI Lenjiri su metalne trake sa mernom skalom i spadaju u merila sa crticama. Merenje se vrši uporedjivanjem, na taj način što se predmet prisloni uz lenjir, a mera očita. Lenjiri se mogu izradjivati kao: - uporedna, - probna i - radionička merila. 3.1. LENJIRI Uporedna merila DIN 864, služe za kontrolu probnih merila. Izradjuju se do 1 m dužine, preseka H, I ili X. Debijina crta iznosi 3-7µm. Skala je postavljena tako, da je sa svakog kraja lenjira ostalo slobodno po 10 mm. Čitanje mera se vrši pomoću mikroskopa ili lupe. Greška merenja iznosi ±(0.02 + 0.03 L)µm, gde je L merena dužina. Probna merila služe za kontrolu radioničkih merila. Rade se prema DIN 865, dužine do 2 m i pravougaonog preseka (25 x 25) mm i (15 x 15) mm. Debljina crtica je 20-40µm, a dozvoljena greška iznosi±(0,01 + L/100000)mm. Radionički lenjiri se koriste u radionicama i izradjuju se u dve klase tačnosti (JUS K.T1.040 065, DIN 866). Kod lenjira I klase taćnosti krajnje crte skale nalaze se na udaljenju od 10 mm do kraja lenjira. Debljina crta iznosi od 80-120 µm. Dozvoljeno odstupanje iznosi±(0,05 + L/50000)mm. 1

3.2. KLJUNASTO MERILO Kljunasto merilo je najviše rasprostranjeno merilo sa nonijusom i koristi se u radionicama (JUS K.T2.050), (sl. 3.2). Osnovni elementi kljunastog merila su: merni lenjir sa nepokretnom skalom (1), nonijus (2), merni kljunovi, donji i gornji (3) za merenje spoljnih i unutrašnjih mera i produžetak (4) za merenje dubina. Kljunasto merilo se izradjuje sa tačnošću od 0,1 mm, 0,05 mm, 0,02 mm i 0,001". 3.2. KLJUNASTO MERILO Nekoliko primera očitavanja mere na skali kljunastog merila: 2

3.2. KLJUNASTO MERILO Na slici je prikazano kljunasto merilo sa sat komparatorom firme "Tesa". Tačnost očitavanja ovakvih merila je 0,05 mm i 0,02 mm, sigurni su u radu i jednostavni za upotrebu. Ovakav tip proizvodi i C.Mahri i Mitotoyo. Sat komparator pričvršćen je na pokretnom delu kljunastog merila, a za nepokretan deo zupčasta letva, koja je uzubljena sa zupčanikom na čijoj se osnovi nalazi kazaljka sata, tako da se pomeranjem nosača, okreće i kazaljka. 3.2. KLJUNASTO MERILO Savremeno merilo, elektronsko sa digitalnim očitavanjem, snabdeveno baterijama (firme Mitutoyo), prikazano je na slici. Korišćenjem mogućnosti postavijanja na nulu bez vraćanja pipaka na nulti položaj, omogućeno je merenje zazora sklopova, zatim komparativno merenje i merenje rastojanja osa otvora istih prečnika. Merenje rastojanja osa otvora istih prečnika meri do 150 mm dužine sa tačnošću 0.01 mm. 3

3.2. KLJUNASTO MERILO Dubinomer sa digitalnim očitavanjem preikazan je na slici. Služi za merenje dubina otvora, visina ispusta i drugo. Nasloni služe da se merilo postavi u pravilan položaj. Kod dubinomera je Abbeov princip ispunjen, dok kod ostalih tipova merila sa nonijusom to nije siučaj. 3.2. KLJUNASTO MERILO Visinomer se koristi u pojedinačnoj proizvodnji za obeležavanje odlivaka i otkovaka. Koristi se na taj način što se uz pokretni deo visinomera pričvršćuje igla za obeležavanje. Osim igle mogu se pričvrstiti i pipci koji omogućavaju merenje visine. Garnitura izmenljivih pipaka se isporučuje zajedno sa merilom. 4

3.2. KLJUNASTO MERILO Na levoj slici prikazan je visinomer sa satkomparatorom (tačnost 0.01 mm), koji ima pored njega i ugradjeni dvostruki digitalni pokazivač za očitavanje celih milimetara. Na desnoj slici dat je visinomer istog proizvodjača (MITUTOYO) sa posebno pridodatim digitalnim pokazivačem, sa tačnošću 0.001 mm. Nula se može postaviti preko dugmeta za podešavanje nule na bilo kojoj visini. 3.3. MIKROMETRI Mikrometri rade pomoću precizno izradjenog navojnog vretena. Korak navoja vretena iznosi 0.05 mm (retko 1 mm), ako imamo merilo sa milimetarskom podelom ili 1/40" kod mikrometra sa podeiom u colovima. Merilo sa korakom vretena od 0.5 mm ima doboš sa 50 podeoka, tako da je tačnost merenja 0.01 mm. (Kod merila sa korakom navoja 1 mm i zradjuju se doboši sa 100 podeoka.) Kod merila sa podelom u colovima,doboš ima 50 podeoka, tako da daje tačnost: 1 40 1 50 = '' 0,0005 Mikrometri se mogu izradjivati za: - spoljna, - unutrašnja i - dubinska merenja. 5

3.3. MIKROMETRI Mikrometar za spoljna merenja predstavljen je na slici. Sastoji se od mernog vretena (1) čiji je središnji deo izradjen sa navojem, koji ulazi u navrtku (2), prosečenu na zadnjem delu i pričvršćenu na levom kraju uz mernu račvu (3). Merilo na svom srednjem delu ima navučenu mernu čauru sa skalom (4). Merno vreteno je na desnom kraju spojeno preko dvodelne konusne spojnice (5), (presek C-C) sa dobošem (6), dok je sama spojnica pritegnuta vijkom preko pločice (7). Da ne bi pritisak merenja, koji iznosi od 5 N do 10 N, bio prekoracen, postoji uredjaj sa skakavicom (8) i oprugom (presek D-D). 3.3. MIKROMETRI Merenje se vrši na taj način, što se na skali očitaju celi milimetri na gornjem delu, zatim polovine na donjem i dodaju stoti deiovi, koje pročitamo na dobošu. Mera prikazana na skici iznosi: 2,0 + 0,07 = 2,07 mm, dok se 0,005 mm može oceniti, pa se stoga stavlja u zagradu. Mikrometri se izradjuju tako da mogu meriti sve mere od 0-25 mm, od 25-50, od 50-75, 75-100, 100-125 itd., tako da je oblast merenja uvek 25 mm, za merila do 500 mm merne dužine, a 50 mm za ona od (500-1000) mm. Mikrometri koji mere dimenzije preko 25 mm, snabdeveni su merkom čija dužina iznosi veličinu prethodne oblasti merenja, radi podešavanja nule na mikrometrima. Pipci mikrometra su obično ravni, ali mogu biti izradjeni i loptasto. Mogu se ojačati pločicom od tvrdog metala, kako bi im se produžio vek trajanja. 6

3.3. MIKROMETRI U nekim slučajevima, kada je to potrebno, mikrometri se koriste uz upotrebu držača. Sa velikim mikrometrom je teško raditi, pa se radi olakšanja merenja može obesiti. Za serijska merenja koristi se obično stalak prikazan na slici. 3.3. MIKROMETRI Na slici prikazan je mikrometar sa analognom i digitalnom skalom, proizvodnje MITUTOVO. Delovi mikrometra, pipci 1 i 2, kočnica 3, sa skalom i dobošem su kao kod klasičnog mi krometra, ali je snabdeven i digitainim LCD pokazivačem (4), dugmetom za uključivanje/isključivanje (5), dugmetom za zadržavanje mere (6) i dugmetom za vra-ćanje na nulu (7). Tačnost očitavanja digitalnog pokazivača 0.001 mm. Trajnost baterije je 500 časova rada. 7

3.3. MIKROMETRI Na sl. 3.14 prikazan je mikrometar sa dobošem za očitavanje celih milimetara (2) i kružne skale (1) sa kazaljkom povezanom sa obrtnim dobošem (3) za mere 0.1 i 0.01 mm. 3.3. MIKROMETRI Mikrometar za dubine i visine koristi se kod kontrole dubine žljeba širina, visina, ispusta, stepenastih osovina i drugo (sl.3.15 ). Sastoji se iz doboša (1) i merne čaure (2), zatim izmenljivog mernog pipka (3) i mosta (4). Promenom pipka možemo menjati oblast mera od (0-25) mm, (25-50) mm, (50-75) mm i (75-100) mm. Merna sila iznosi (3-7) N, a obezbedjuje se pomoću skakavice, s tim što se merni most priljubi čvrsto uz merni predmet silom, koja je veća od sile merenja. 8

3.3. MIKROMETRI Mikrometar za unutrašnja merenja, obuhvata dijapazon mera od (30-4000) mm, sa tačnošću očitavanja od 0,01 mm. Prikazan je na sl. 3.18. Izradjuje se u garnituri od (30-35) mm, (35-40) mm, (40-50) mm, (50-75) mm, (75-100) mm, (100-125) mm, a zatim se dodaju umetci, koji predstavljaju nepokretan pipak. Kombinacijom umetaka (takodje se isporučuju u garniturama), može se izmeriti bilo koja mera do 4000 mm. 3.3. MIKROMETRI Analogni i digitalni mikrometri za otvore sa merenjem u tri tačke (proizvodjača TESA, pod nazivom IMICRO) prikazan je na slici. Koristi se za direktno merenje otvora prečnika od 3.5 do 300 mm, koristeći se izmenljivim glavama. Merno vreteno se završava konusom, na kome je izradjena zavojnica, spregnuta sa zavojnicom na pipcima ili sa ispustom pritisnutog oprugom. Merilo ima skakavicu, radi ograničenja mernog pritiska. Tačnost 0.005 mm. 9

3.3. MIKROMETRI Na slici prikazano je merilo firme BOWERS sa analognom (1) i digitalnom pokaznom jedinicom (2) i štampačem (3). Mikrometar je snabdeven ručicom (R) koja omogućuje uvlačenje pipaka prilikom stavljanja u merni predmet, kako se ne bi oštetili. 3.4. SAT KOMPARATORI, MERNI SAT Komparatori su merila koja pokazuju odstupanja od nominalne mere, ali ne omogućavaju očitavanje same mere. Komparatori se upotrebljavaju u serijskoj, velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji za kontrolu radnih predmeta, odnosno merenje odstupanja dimenzija, bacanja, itd. U pojedinačnoj proizvodnji koriste se pri kontroli upravnosti i paralelnosti površina, pri podešavanju mašina alatki, pri proveri i merenju konusa i slično, pa se može reći da je komparator univerzalno primenjivan merni instrument. Jednostavni su po konstrukciji, a tačnost im je najčešće 0.01 mm i 0.001 mm. Osnovni elementi komparatora su: - kontaktni, - prenosni, i - pokazni elementi sa skalom. 10

3.4. SAT KOMPARATORI, MERNI SAT Merni sat komparator, koji izradjuju firme Zeiss, Carl Mahr, Pratt & Whituku, Tesa, LIZ (SSSR, po GOST 577-68) nazvan je po skali sa kazaljkom, izradjenoj u obliku sata. Izradjuju se sa pužem i pužnim kolom ili sa zupčanikom i zupčastom letvom, kao prenosnim elementom. Mogućnost očitavanja je 0,01 mm, 0,002 mm i 0,001 mm, ali je najčešće izradjen za merenje od 0,01 mm. 3.4. SAT KOMPARATORI, MERNI SAT Pri postavijanju komparatora u držač, treba voditi računa da merilo bude u vertikalnom položaju, jer tačnost merenja zavisi od položaja mernog vretena prilikom merenja i može dostići prilično veliku vrednost u izvesnim slučajevima. Greška pri kosom postavijaju iznosi: f = s s 1 f = s( 1 cosφ ) = s2sin 2 φ / 2 za male uglove sinø ø imamo: 2 2 φ sφ f = 2s = 4 2 11

3.4. SAT KOMPARATORI, MERNI SAT U ovu grupu merila spada i pupitast, komparator sa specijalnom namenom. Merilo omogućava kontrolu otvora, čeonih površina, koristi se, zatim pri centriranju radnog predmeta ili alata kod postavljanja na mašinu alatku i slično. Prikazan je na slici zajedno sa garniturom izmenjivih pipaka. 3.5. MERNI SATOVI SPECIJALNE NAMENE Na s1ici dat je izgled univerzalnog komparatora koji može menjati primenu, odnosno može meriti spoljne i unutrašnje prečnike, nazvan "Multimar". Pri merenju se koriste izmenijivi pipci koji se isporučuju u garnituri zajedno sa merilom. Opruga, koja vrši merni pritisak, vrlo jednostavno i brzo se okretanjem osposobljava da dejstvuje u dva suprotna pravca, jednom, kad meri otvor i drugom, kad meri osovine. Osim glatkih osovina i otvora, instrument može da meri i navoje, zupčanike, žijebove i slično. Meri od (25-200) mm, (100-350) mm, (250-700) mm i (600-1000) mm. 12

3.5. MERNI SATOVI SPECIJALNE NAMENE Na slici prikazano je merilo za otvore, koje može da meri unutrašnji navoj, koristeći izmenljive pipke (6) koji se postavljaju u držače (2) 1 (3), učvršćenih u telo (1). 3.5. MERNI SATOVI SPECIJALNE NAMENE Pasametar predstavija kombinaciju mikrometra i sat-komparatora i koristi se za kontrolu spoljnih mera. Jednostavan je za rukovanje, za podešavanje nominalne mere i očitavanje odstupanja. Nazive nose, ustvari, u zavisnosti od fabrike koja ih izradjuje: Zeiss- "Pasametar", Maag "Micro-Maag" i druge. Pipak (1) je pokretan u periodu podešavanja nominalne mere i postavljanja kazaljke na nulu, ali je posle, pri samom merenju nepokretan i ukočen pomoću kočnice (2). Pokretan pipak (3) se pomera pomoću dugmeta (4), prilikom umetanja radnog predmeta. Nakon otpuštanja dugmeta, opruga (5) priljubljuje pokretan pipak uz radni predmet, dok pomoćni pipak (9) služi za tačno postavijanje predmeta. Odstupanje stvarne mere od nominalne, prenosi se preko pokretnog pipka i poluge (6), na čijem je kraju zupčasti segment, na zupčanik (7) i kazaljku (8). 13

3.5. MERNI SATOVI SPECIJALNE NAMENE Na sl. 3.29 prikazano je merilo koje takodje po obliku liči na mikrometar, ali meri odstupanja. Merni vijak, služi za postavljanje nominalne mere, dok je kazaljka komparatora preko sklopa zupčanika (3) i poluge (4) u vezi sa pokretnim pipkom (2). Služi za merenje glatkih osovina, srednjeg prečnika navoja preko dve ili tri žice i drugo i uopšte je vrlo pogodan za kontrolu u serijskoj proizvodnji. 3.5. MERNI SATOVI SPECIJALNE NAMENE Subito je merilo sa dodirom u dve tačke. To je najčešće upotrebijavan instrument iz ove grupe merila. Služi u serijskoj i pojedinačnoj proizvodnji, kako za kontrolu same mere, tako i kontrolu ovalnosti i koničnosti. Kao i sva uporedna merila, subito mora da koristi za podešavanje mere kontrolnik. Za serijsku proizvodnju izradjuje se kalibrisan prsten, na kome je upisana mera, a za pojedinačnu proizvodnju, mera se može podesiti i mikrometrom, ako su dozvoijena odstupanja data u 0,01 mm. Kada je subito podešen na nulu, stavlja se u radni predmet i zaokreće na jednu i drugu stranu, tj. traži se minimalna mera, koja mora biti u ravni kruga, tj. u ravni upravnoj na osu radnog predmeta. Merilo se zatim izvlači, stavlja u pravac upravan na prethodni položaj i na taj način se kontroiiše ovalnost. Konusnost se kontroliše na isti način, u dve ravni pomerene duž aksijalne ose predmeta za istu veličinu. 14

3.5. MERNI SATOVI SPECIJALNE NAMENE Komparatori za male otvore. Za male vrednosti prečnika (do 18 mm) firme Zeiss, Tesa, Mahr, Kalibr i druge proizvode komparatore koji mere po principu dodira u dve tačke. Na levoj slici predstavljena je izmenljiva glava, koja se pomoću navoja (3) stavija u kratki držač, u čiji se gornji deo stavlja komparator. Merna glava je izradjena u obiiku prosečene elastične čaure (1) koja se širi pomoću konusa igle (2). Pomeranje igle prenosi se na pipak komparatora. Na desnoj slici dat je izgled merila firme Mahr, "Millimess". 3.5. MERNI SATOVI SPECIJALNE NAMENE Pomeranje sa pokretnog pipka na merno vreteno sat-komparatora vrši se, obično, pod uglom od 90 pa postoji čitav niz izvodjenja prenosnih elemenata za dva upravna pravca. Na slici vide se najčešće upotrebljavane konstrukcije. Pokretan pipak (1) preko kugle, dvokrake poluge i drugo (2) prenosi kretanje na merno vreteno (3). Opruga (4) ostvaru je merni pritisak. Nepokretni pipak (5) je izmenijiv. 15

3.5. MERNI SATOVI SPECIJALNE NAMENE Merenje otvora sa dodirom u tri tačke omogućeno je na taj način, što se izradjuju dva nepokretna pipka i jedan pokretan. Pipci su izvedeni sa loptastim površinama, što omogućava merenje bez greške i pri malom naginjanju instrumenata. Greška, medjutim, nastaje zbog toga što se nominalna mera na instrumentu podesi prema kalibrisanom prstenu (krug I), a kada se, kasnije merilo postavi u radni predmet (krug II), odstupanje pokazuje samo pipak (2), premeštajući se u položaj (2), dok su pipci (1) pokretni. Tako mi očitavamo, ustvari pomeranje pipka (vrednost x), a ne odstupanje mere, koje bi bile manje za veifčinu (x 1 ) (slika). 3.5. MERNI SATOVI SPECIJALNE NAMENE Greška merenja tada iznosi: x2 = BE + AB AD ' d d ' AB = AC BC = cosα / 2 cosα / 2 2 2 zaα α ' ' ' d d d d d d α x1 = + cosα / 2 = cos 1 2 2 2 2 2 pošto odstupanje mere iznosi: ' δ = d d biće: δ α x1 = cos 1 2 2 16

3.5. MERNI SATOVI SPECIJALNE NAMENE Zeiss-ov "Passimeter" meri otvore dodirom u tri tačke. Rade se za prečnike (11-18)mm, (19-30)mm, (32-50)mm, (52-80) mm, (85-120) mm. Prikazan je na slici. Pokretni pipak (1) je izmenijiv i njegova veličina zavisi od prečnika radnog predmeta. Pokretan pipak se pomera, zavisno od otvora, naslanja na zid radnog predmeta, a pomeranje se, preko konusa igle (3) prenosi na zupčasti segment (5), zupčanik (6) i kazaijku (7). Dugme (8) služi za uvlačenje pipka, preko dvokrake poluge obrtne oko tačke (4), prili kom umetanja merila u otvor, kako se pipak ne bi oštetio. 3.6. DRŽAČI MERNOG SATA Držači služe za pričvršćivanje mernog sata, a omogućavaju i podizanje i spuštanje, zakretanje i približavanje merila predmetu, u zavisnosti od potrebe. Držači mogu imati i postolja, stalna ili izmenijiva, na koja se postavljaju merni predmeti. Na slikama (a,b,c,d,e) prikazani su neki tipovi držača sa otvorom za prihvatanje komparatora ø8 H7 i ø28 H7. To su držači sa postoljem za postavljanje mernih predmeta, koji mogu biti okrugli ili četvrtasti, sa glatkom ili nareckanom površinom. Na sl. 3.35d imamo magnetno postolje koje se lako postavlja na željeno mesto i često se koristi u radionicama. Ovakva postolja se izradjuju u dve varijante, sa visokim i niskim stubom. Sila odvajanja za držače sa niskim stubom ne treba da bude manja od 300 N, a sa visokim od 1000 N 17

3.6. DRŽAČI MERNOG SATA 3.6. DRŽAČI MERNOG SATA Na slici prikazani su držači komparatora koje proizvodi firma C.Mahr. 18