Podravka u prvih devet mjeseci ostvarila 85 milijuna kuna dobiti

ISSN 1330-5204 www.podravka.com Godina XLIV Broj 1771 Petak 11. studenoga 2005. List dioniëkog druπtva Podravka Koprivnica U Varπavi potpisan ugovor o suradnji kompanija Rieber & Son i Podravke na poljskom træiπtu 3. str. Dan grada Koprivnice obiljeæen brojnim viπednevnim dogaappleanjima 2. str. U Zagrebu odræana prezentacija poslovnih rezultata grupe Podravka za prvih devet mjeseci ove godine Podravka u prvih devet mjeseci ostvarila 85 milijuna kuna dobiti Piπe: Ines Banjanin Snimio: Nikola Wolf se i na strukturu poslovnih rezultata, kao i profitabilnost Grupe Podravka. Prezentacija poslovnih rezultata grupe Podravka za prvih devet mjeseci ove godine odræana je u utorak 8. studenoga u Hotelu Westin u Zagrebu. U svom obraêanju novinarima predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac naglasio je kako je jedan od glavnih zadataka u Podravki osposobljavanje managementa za promjene na træiπtima. Takoappleer je podsjetio na aktivnosti u treêem kvartalu kao πto su potpisivanje ugovora s koncernom Swisslion Takovo o poslovnoj suradnji na træiπtu Srbije, ugovor s Vegaruitom na podruëju prerade, distribucije te izvoznog plasmana voêa i povrêa te ugovor s Agrokomercom o povlaπtenoj distribuciji Agrokomercovih proizvoda na træiπtu BiH. Podsjetio je na dobivenu nagradu uglednog britanskog financijskog magazina Finance Central Europe koji je Podravku d.d. proglasio najboljom prehrambenom kompanijom u jugoistoënoj Europi u 2005. godini, rangirajuêi 100 najboljih kompanija u regiji prema aktivi, prihodu, kapitalu, neto dobiti, ali isto tako i istraæivanjima o imidæu kompanije na træiπtu. Nakon uvodnih rijeëi Darka Marinca, odræana je prezentacija u kojoj je o poslovnim rezultatima novinare izvijestila voditeljica Ureda predsjednika Uprave Lidija KljajiÊ. U svojoj je prezentaciji govorila o ukupnim prihodima, prihodima od prodaje, prodaji prema strateπkim poslovnim podruëjima, prodaji po grupama proizvoda i træiπtima, te prodaji na domaêem træiπtu po grupama proizvoda. Osvrnula Na hrvatskom træiπtu zabiljeæen rast prihoda od prodaje 2 %, a na inozemnim træiπtima 4 % Grupa Podravka u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je prihod od prodaje u iznosu od 2,5 milijardi kuna, πto je poveêanje od 3 % u odnosu na ostvareno u istom razdoblju 2004. godine. Ostvarena neto dobit u prvih devet mjeseci ove godine iznosi 85 milijuna kuna πto je za 7 % viπe nego u istom razdoblju 2004. godine. Na inozemnim træiπtima ostvaren je rast prihoda od prodaje za 4 %, dok je na hrvatskom træiπtu zabiljeæen rast prihoda od 2 %. to se tiëe inozemnih træiπta, vrijedi istaknuti da je rasla prodaja na træiπtu jugoistoëne Europe (7 %), istoëne Europe (22 %) i zapadne Europe, prekooceanskih zemalja i Orijenta (8 %), dok je træiπte centralne Europe zabiljeæilo pad prodaje od 4 %, πto ipak predstavlja pozitivan pomak u odnosu na proπlo obraëunsko razdoblje kada je pad prodaje iznosio 10%. to se tiëe strateπkih poslovnih podruëja, prodaja prehrane i piêa porasla je za 4%, dok je prodaja lijekova na istoj razini kao i proπle godine na πto dosta utjeëe i situacija na træiπtu lijekova u Hrvatskoj gdje Belupo ostvaruje najveêi dio svog prihoda. Rast prodaje u odnosu na isto razdoblje proπle godine ostvarile su sljedeêe kategorije proizvoda: meso i mesni proizvodi 20 %, Podravka jela 6 %, trgovaëka roba 14 %, voêe i povrêe 2 %. NajveÊi rast ostvarila je prodaja mesa i mesnog programa, a u promatranom razdoblju, osim konzerviranih mesnih proizvoda, zapoëeo je i izvoz kobasiëarskih proizvoda te proizvodnja goveappleeg gulaπa u Australiji za træiπte Amerike, kao i njegova proizvod-nja u Makedoniji. Osim navedenih kategorija, rast ostvaruju Podravka jela, voêe i povrêe, te trgovaëka roba. Predstavljen i novi TV spot za Vegetu Mediteran Nakon lansiranja novog dizajna Vegete u drugom kvartalu, Ëime je Vegeta dobila novi i suvremeniji izgled, tijekom treêeg kvartala intenzivno se radilo na uvoappleenju novog proizvoda pod markom Vegeta - Vegeta Mediteran. To Êe joπ viπe ojaëati marku Vegeta, kako na domaêem, tako i na inozemnim træiπtima, koja u ukupnoj prodaji sudjeluje sa 80 %. Po zavrπetku prezentacije, novinarima je predstavljen i novi TV spot za Vegetu Mediteran. Na konferenciji za medije, odræanoj nakon prezentacije poslovnih rezultata, novinari su postavili pitanja vezana uz proces prodaje KoprivniËke tiskarnice, projekcije godiπnjih rezultata i druga pitanja, te zatraæili komentar porasta prodaje mesnih proizvoda.»lan Uprave Zdravko estak izvi- S prezentacije poslovnih rezultata Podravke jestio je kako proces prodaje ide svojim tijekom, a do poëetka prosinca oëekuju se i prve ponude za Tiskarnicu.»lan Uprave Miroslav VitkoviÊ odgovorio je kako je Podravkin mesni program sinonim visoke kvalitete, a osim toga, intenzivnije se ulagalo u marketing i izvrπene su reorganizacijske promjene, pa je to odgovor na pitanje o lijepom rastu od dvadesetak posto mesnog programa. Takoappleer je na pitanje novinara o mesnom programu najavio i dalje korektnu suradnju s Agrokorom, Ëime Êe Podravkin mesni program i dalje ostati zastupljen u Konzumu.

2 Broj 1771 Petak 11. studenoga 2005. Obiljeæavanje Dana grada Koprivnice - u nekoliko dana Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf Ovogodiπnja proslava 4. studenoga - Dana grada Koprivnice uistinu je bila raznovrsna i bogata nizom dogaappleanja te je trajala nekoliko dana. Tako su prvo hrvatski branitelji poloæili vijence i zapalili svijeêe podno Zavjetnog kriæa kod Trokuta (nedaleko Lipika), a potom zajedno s predstavnicima politiëkih stranaka i kod velikog kriæa na Gradskom groblju. Slijedio je niz kulturnih dogaappleanja, od kojih posebno treba izdvojiti okrugli stol na temu 60 godina Knjiænice i Ëitaonice Fran GaloviÊ te mnogobrojne akcije uëenika osnovnih πkola, baπ kao i uvijek zanimljiv koncert KUD-a Koprivnica - svome gradu. Srediπnja sveëanost odræana je u petak u dvorani Domoljuba, gdje je odræana sveëana sjednica Gradskog vijeêa, kojoj su uz ostale uzvanike prisustvovali potpredsjednik hrvatske Vlade Damir PolanËec, æupan KoprivniËko - kriæevaëke æupanije Josip FriπËiÊ, gradonaëelnik Lipika Stjepan Horvat, saborski zastupnik Jozo Radoπ i drugi. Nakon πto je predsjednik VijeÊa Ivan Pal pozdravio nazoëne, gradonaëelnik Koprivnice Zvonimir MrπiÊ u svom se izlaganju osvrnuo na brojne akcije i aktivnosti u gradu u proteklom vremenu, te naveo niz planova za naredno razdoblje, od kojih je na prvom mjestu izgradnja gradskog bazena, proëistaëa i nove gimnazije. - OËekujemo da Êemo se veê tijekom iduêeg kolovoza kupati u Koprivnici - rekao je. - Sve πto smo ostvarili moæemo zahvaliti i jakoj privredi, ali i pojedinim dræavnim fondovima koji su jednim dijelom i financirali naπe akcije. Meappleutim - kazao je dalje gradonaëelnik - baπ i ne moæemo biti zadovoljni otvaranjem novih radnih mjesta, ali raduje Ëinjenica πto nije bilo mnogo ni KoprivniËanci na Zrinskom trgu na Dan grada otpuπtanja. ZahvaljujuÊi malom i srednjem obrtniπtvu ipak se uspio zaposliti odreappleeni broj ljudi, a ova grana neprestano biljeæi rast i to na svim poljima. Potporu radu Gradskog poglavarstva dali su Damir PolanËec i Josip FriπËiÊ, dok se gradonaëelnik Lipika Stjepan Horvat osvrnuo na doprinos Podravke u razvijanju gospodarstva u njihovom gradu koji je teπko stradao u Domovinskom ratu. Na sjednici su najzasluænijim graappleanima za promicanje i razvoj grada uruëena i prigodna priznanja. Nagradu za æivotno djelo primio je dr. Dragutin Feletar, a Medalja grada uruëena je dr. Zlatki Nemet - Lojan, uri Pokrajcu, Zlatku DraganiÊu i Slavku KuzmiÊu, dok su plakete dobili: Muzej grada Koprivnice, Udruæenje obrtnika i Ekonomski fakultet u Zagrebu. Na kraju sjednice odræan je i kraêi kulturno - umjetniëki program, a potom su svi sudionici pozvani na domjenak u hotel Podravina. Od niza ostalih dogaappleanja svakako treba istaknuti obiljeæavanje odlaska 117. brigade na ratiπte, zatim nekoliko koncerata ozbiljne i zabavne glazbe (primjerice nastup Prljavog kazaliπta), humanitarnu prodaju jabuka za potrebe invalida KoprivniËko - kriæevaëke Sa sveëane sjednice Gradskog vijeêa Koprivnice æupanije, tradicionalnu atletsku utrku ulicama Koprivnice, izloæbu slika Radovana Grgeca, predstavljanje nekoliko novih knjiga i drugo, ali obiljeæavanje Dana grada nastavlja se i dalje, pa Êe tako veê danas (petak) u Gradskoj vijeênici s poëetkom u 19 sati biti predstavljena knjiga Paje Kaniæaja»uvajte mi mjeseëinu, a u subotu u prostorijama Muzeja grada Koprivnice u 12 sati bit Êe otvorena izloæba o dugogodiπnjoj aktivnosti ove ustanove, te Êe slijediti predstavljanje novog Podravskog zbornika i knjige Fitoterapija - lijeëenje ljekovitim biljem. Razgovor s dobitnicima stipendija i potpora Zaklade prof. Zlata Bartl Lea DeliÊ, apsolvent Ekonomskog fakulteta, smjer turizam: Financijska pomoê doπla je u pravo vrijeme Lea DeliÊ jedna je od najbolje ocjenjivanih studenata na zagrebaëkom Ekonomskom fakultetu. Prosjek ocjena joj je 4,60, a sad ju dijele joπ dva ispita do diplome. Brojne preporuke profesora te rad na poslovnom sluëaju kod mr. sc. Mislava Ante OmaziÊa samo su dodatno pomogli da Lea dobije jednokratnu pomoê Zaklade «prof. Zlata Bartlfl od 5.000 kuna. to je ta pomoê za nju znaëila, bilo je prvo pitanje za Leu? - Ta potpora je puno znaëila za mene, jer ja sam ustvari ciljano iπla se kandidirati za tu financijsku pomoê buduêi da mi je ona bila potrebna za studentsku razmjenu u BeËu. Naime, ja sam jedan semestar provela u BeËu na fakultetu u sklopu razmjene studenata i mogu reêi da mi je to jedno veliko i dragocjeno iskustvo ne samo u πkolovanju, veê opêenito u æivotu. Osim toga, prijeko mi je bio potreban laptop pa sam tako pola novca od Zaklade potroπila na njega, a pola za potrebe u BeËu. Sve u svemu, novac od Zaklade «prof. Zlata Bartlfl znatno mi je pomogao u daljnjem πkolovanju. - Lea, kakvi su planovi nakon zavrπetka fakulteta? - Zapravo, ja polako veê traæim gdje bih mogla raditi pa sam imala nekoliko intervjua i razgovora s potencijalnim poslodavcima. U svakom sluëaju, voljela bih raditi u turizmu i to negdje na Jadranskoj obali, a ujedno i nastaviti daljnje πkolovanje. No, vidjet Êemo kada zavrπim fakultet, ali znate kakva je danas situacija sa zapoπljavanjem mladih u Hrvatskoj. - Kakvo je vaπe miπljenje o Zakladi «prof. Zlata Bartlfl? - Studenti uvijek trebaju pomoê sa strane. Ima nas jako puno i uvijek nam nedostaju sredstva. Financijska potpora koju sam ja dobila od Zaklade mi je u to vrijeme puno znaëila i pomogla u mojem daljnjem πkolovanju i to zaista kada mi je bilo najpotrebnije. Drago mi je πto je draga profesorica Zlata Bartl mislila na nas mlade koji dolazimo, a naπa je moralna obaveza prema profesorici da svojim radom i znanjem opravdamo povjerenje Zaklade. Vladimir CvijanoviÊ, magistar ekonomskih znanosti: Zaklada je hvale vrijedan projekt od Ëega bi mogla uëiti i druga hrvatska poduzeêa Vladimir CvijanoviÊ je diplomirao na zagrebaëkom Eko- nomskom fakultetu 1999. godine, a 2004. godine uz rad i magistrira na istom fakultetu i to na temu Træiπte kapitala u Hrvatskoj, odnosno determinanti funkcioniranja træiπta kapitala u Hrvatskoj. Prije magistriranja, Vladimir je bio na dvosemestralnom boravku u Frankfurtu na Maini gdje je proπirivao svoja znanja i istraæivaëka iskustva. Nemiran istraæivaëki duh i vjeëita potreba za daljnjim znanjima vode ga i dalje te se Vladimir bavi i doktorskim studijem. - Tako je, a zahvaljujuêi djelomice i jednokratnoj pomoêi Zaklade «prof. Zlata Bartlfl otiπao sam na doktorski studij «Johann Wolfgang Goethefl u Frankfurtu na Maini, a inaëe radim kao asistent na Ekonomskom institutu u Zagrebu. - to je vama ta jednokratna pomoê Zaklade znaëila? - Pa svaka pomoê je uvijek dobro doπla, a kada govorimo konkretno o pomoêi Zaklade «prof. Zlata Bartlfl, onda moram istaknuti kako sam tim novcem nabavio struëne knjige, pokrivao putne troπkove i neke troπkove boravka u Frankfurtu. Koliko se god to Ëinilo malom nagradom jer rijeë je o 5.000 kuna, ona je dovoljno velika da osigura pokri- Êe nekih troπkova i to je jako lijepo. - Vladimire, πto vi mislite o toj Zakladi? - Osnivanjem Zaklade «prof. Zlata Bartlfl ostvaren je pun pogodak, jer time promovira svoj rad i rad Podravke. Mislim da je stipendiranje ljudi u Hrvatskoj potrebno jer vrlo je malo stipendija koje hrvatske zaklade, odnosno hrvatske institucije dodjeljuju. Dakle, Zaklada «prof. Zlata Bartlfl je hvale vrijedan pothvat i neπto πto druga poduzeêa u Hrvatskoj mogu samo prihvatiti i uëiti. - S obzirom na vaπe znanje, a i iskustvo BuduÊi da je u tijeku natjeëaj za drugu generaciju stipendista Zaklade prof. Zlata Bartl, porazgovarali smo s nekima od dobitnika stipendije ili potpore u prvoj godini stipendiranja u privredi, je li moguêe da jednoga dana u buduênosti radite i za Podravku? - Apsolutno, jer moje podruëje istraæivanja je mikroekonomija, a to su preteæno korporativno upravljanje i inovacijska ekonomija te specijalno financiranje inovacija. Prema tome, da bi Ëovjek uopêe mogao biti u tom istraæivaëkom svijetu, mora priëati iz nekih realnih iskustava. A to znaëi da je vrlo primamljivo biti jednom nogom u privredi kako bi se ta iskustva stjecala i primjenjivala u znanstvenom radu. Dakle, to je neπto πto ja oëekujem i πto je zapravo neizbjeæno. Trenutno piπem svoj doktorski rad i zauzet sam radom na Institutu, ali ako doapplee poziv iz Podravke - zaπto ne. Zrinka Trstenjak, doktorica opêe medicine: Meni i svim dobitnicima stipendija profesorica Zlata Bartl veliko je ime Zrinka Trstenjak diplomirala je 2003. godine na zagrebaëkom Medicinskom fakultetu. Dobitnica je dekanove nagrade kao najbolji student medicine. Prosjek ocjena - 4,62. PripravniËki staæ je odradila u KBC Zagreb te poloæila dræavni ispit. Potom se zaposlila u KBC Dubrava kao znanstveni novak, a nakon toga je jedno vrijeme radila u Torontu. No, ubrzo se vraêa u Hrvatsku te tijekom ljetne sezone radi u ambulanti na Rabu. Sada je trenutno nezaposlena, ali kao πto istiëe, nastavlja s poslijediplomskim studijem. - ZahvaljujuÊi stipendiji koju sam dobila od Zaklade «prof. Zlata Bartlfl, nastavljam sa svojim struënim usavrπavanjem. Dobila sam stipendiju u iznosu od 15.000 kuna koliko zapravo koπta godina postdiplomskog studija. Sama si to sigurno ne bi mogla platiti, iako sam prvu godinu djelomiëno sama platila, a djelomiëno kao znanstvenom novaku platilo mi je Ministarstvo znanosti. Dakle, meni Zaklada puno znaëi, a πto se pak tiëe profesorice Zlate Bartl, nju na æalost nisam nikada osobno upoznala. Nedavno sam je vidjela u jednim dnevnim novinama i mogu vam reêi da izgleda vrlo simpatiëno, lucidno i jako bistro, bez obzira na godine. Zapravo, razmiπljala sam o njoj, o toj Zakladi, zaπto je ona to osnovala? To je izuzetno lijepa stvar i kroz tu Zakladu vidi se koliko profesorica cijeni znanost i mlade struënjake. Meni, a i svim dobitnicima stipendija i jednokratnih pomoêi profesorica Zlata Bartl je napravila veliku stvar. - Zrinka, vi kao roappleena KoprivniËanka ne razmiπljate da se vratite u rodni grad. Pa za vas kao mladog i ambicioznog struënjaka bi se sigurno naπlo neko adekvatno radno mjesto. - Postoje odreappleene opcije, sve je to joπ u fazi pregovaranja, ali iskreno govoreêi, ne bih imala niπta protiv. Moæda se uskoro naappleemo negdje na kavi u jednom od kafiêa na prekrasnom koprivniëkom Zrinskom trgu - rekla je na kraju razgovora simpatiëna Zrinka Trstenjak. B. F.

U Varπavi potpisan ugovor izmeappleu Podravke i ugledne norveπke kompanije Strateπki savez Podravke i Rieber & Son na poljskom træiπtu Piπe i snimio: Alen KiπiÊ Proteklog je tjedna u glavnom poljskom gradu Varπavi potpisan ugovor izmeappleu kompanija Rieber Food Polska S.A. i Podravka International Export-Import Sp. z o.o. kojim su oni osnovali strateπki savez u segmentu prodaje i distribucije na poljskom træiπtu. Ovaj savez tvrtki kêeri renomiranih prehrambenih kompanija, norveπkog Rieber & Son i hrvatske Podravke d.d., rezultat je gotovo jednogodiπnjih priprema i dogovora strateπkih partnera te predstavlja znaëajan iskorak u unapreappleenju poslovanja obiju strana. Pred punom dvoranom od oko Ëetrdesetak poljskih i hrvatskih novinara predstavljena je suradnja i predstavnicima javnosti, koji su iskazali velik interes za detalje i benefite ugovora za obje kompanije. S predsjednikom Uprave norveπke kompanije Asbjornom Reinkindom ugovor je potpisao Podravkin predsjednik Uprave Darko Marinac, uz kojeg su pri potpisivanju bili glavni inicijatori projekta Ëlan Uprave Goran Markulin, direktor træiπta centralne Europe Milan TadiÊ i direktor Podravkinog poduzeêa u Poljskoj Neli Groza. Istaknuto je da tim savezom Podravka i Rieber stvaraju zajedniëku prodajnu Predsjednici uprava norveπke i hrvatske kompanije Asbjorn Reinkind i Darko Marinac potpisali su ugovor o strateπkoj suradnji na poljskom træiπtu silu koja je bitno veêa i snaænija od postojeêih prodajnih organizacija svakog partnera te je u cijelosti organizirana u skladu s potrebama velikog i zahtjevnog poljskog træiπta. U isto vrijeme, partneri ovim savezom ostvaruju i znaëajne uπtede na troπkovima prodaje i distribucije. Pored troπkovnih postoje i drugi znaëajni uëinci ove sinergije. Prvenstveno je to træiπna snaga koja se postiæe snaænijim zajedniëkim asortimanom, odnosno Ëinjenicom da Podravka i Rieber zajedno postaju znatno veêi i ozbiljniji dobavljaë na tom træiπtu. ReËeno je i da Êe ova sinergija olakπati pristup prodajnim mjestima, buduêi da Êe im se nuditi znatno πiri spektar proizvoda nego dosad, πto Êe dati i bolju pregovaraëku snagu. Osim Poljske, naglaπeno je da Êe se suradnja proπiriti na Maapplearsku gdje Êe Podravka biti distributer Riebereove marke ribljih proizvoda King Oscar, koji Êe se komplementarno dopunjavati s Adrijinim programom koji Podravka veê distribuira na maapplearskom træiπtu. Pri kraju predstavljanja, na kojem su govorili i Morten Vike, Rieberov direktor za srednju i istoënu Europu, te Piotr Sienko, direktor Rieberova poduzeêa u Poljskoj, novinari su postavili brojna pitanja. Ipak, predstavnike medija je najviπe zanimalo hoêe li biti i vlasniëkog povezivanja, odnosno nije li strateπki savez jedan od koraka pri povezivanju. Predsjednik Uprave Riebera, kompanije koja ostvaruje godiπnji prihod kao i Podravka od oko 450 milijuna eura, Asbjorn Reinkind rekao je kako je zasad sklopljen ovaj ugovor, razgovara se o joπ nekim træiπtima, no nikakvog razgovora o vlasniëkom povezivanju dosad nije bilo. Broj 1771 Petak 11. studenoga 2005. 3 Zaklada prof. Zlata Bartl predstavljena u koprivniëkom Domu mladih U sklopu objavljenog natjeëaja za ovu akademsku godinu i redovitih promotivnih aktivnosti, svrha i ciljevi Zaklade prof. Zlata Bartl protekle su subote predstavljeni u koprivniëkom Domu mladih. Ovom prigodom su studenti i akademski graappleani iz Podravine na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima imali prilike saznati sve detalje o radu i buduêim planovima Zaklade, kao i sve detalje o kriterijima za ostvarivanje prava na ovogodiπnje stipendije i potpore. Istaknuto je da je osnovna svrha Zaklade prof. Zlata Bartl promicanje i poticanje stvaralaëkog i inovativnog znanstveno - istraæivaëkog rada meappleu visokoobrazovanim mladim ljudima, hrvatskim dræavljanima, putem dodjele stipendija i potpora. Zaklada je otvorena prema svim redovitim studentima dodiplomskih i poslijediplomskih studija bez obzira na njihov struëni profil, a namjera je Zaklade pronalaæenje talentiranih mladih ljudi i kontinuirano ulaganje u njihova znanja i vjeπtine. Temeljem toga, izvrsnost kandidata u studiju i znanstveno - istraæivaëkom radu se uzima kao osnovni kriterij pri dodjeli stipendija i potpora. Aktualni natjeëaj Zaklade je otvoren do 14. studenoga 2005. godine pa je moguênost prijave joπ uvijek moguêa. Matija Hlebar naπa posla RadniËko dioniëarstvo pripomaæe efikasnijem poslovanju Piπe: Æeljko Kruπelj Nedavno je potvrappleena informacija da je potpredsjednik Vlade Damir Polan- Ëec inicirao promjene Zakona o privatizaciji. Tim bi se promjenama, koje bi trebale nadoknaditi barem neke nedostatke aktualnog zakonskog rjeπenja, usvojenog joπ poëetkom 1990-ih godina, uredilo i pitanje radniëkog dioni- Ëarstva, koje je prema engleskom nazivu u struënim krugovima poznato kao ESOP. Nagaapplea se da bi se u troëlanoj radnog grupi zaduæenoj za te izmjene trebao naêi i dr. Darko TipuriÊ, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, koji je KoprivniËancima poznat i kao jedan od pokretaëa Podravkine menadæerske akademije (POMAK). TipuriÊ je, inaëe, vodeêi hrvatski struënjak za radniëko dioniëarstvo, o Ëemu je objavio i knjigu, a na istu je temu tjednik Lider s njim nedavno napravio i poduæi razgovor. Tema je utoliko zanimljivija πto je PolanËec, koji se i ranije deklarirao kao zagovornik ESOP-a, izjavio da od menadæmenta Podravke oëekuje prijedloge za privatizaciju preostalih 27 posto dionica koprivniëke kompanije koje se joπ nalaze u dræavnom potrfelju. PredstavljajuÊi devetomjeseëne rezultate poslovanje kompanije, predsjednik Uprave Darko Marinac je napravio daljnji iskorak u tom smislu, izjavivπi da su radnici zainteresirani za kupnju dionica. To bi moglo zna- Ëiti da bi ponovno mogla oæivjeti i ideja o dioniëarskom fondu koji bi osnovala Podravka, u kojem bi struënjaci bili opunomoêeni da u interesu radnika upravljaju tim dionicama. BuduÊi da je poznato da je danas u rukama zaposlenika tek manji dio Podravkinih dionica, logiëno se zakljuëuje da bi se moglo zatraæiti da se za ESOP izdvoji dio spomenutih vrijednosnica iz dræavnog portfelja. Jasno, taj je put trnovit, tim viπe πto je sadaπnja træiπna cijena Podravkinih dionica iznad nominale. Koliko god se dioniëari tome s pravom raduju, ista bi Ëinjenica mogla destimulirati dio potencijalnih kupaca iz zaposleniëkih redova. Nesporno je, meappleutim, da vrijedi pokuπati s radniëkim dioni- Ëarstvom, jer se time unutar kompanije jaëa odgovornost za uspjeπnije poslovanje, πto dokazuju primjeri iz nekih domaêih tvrtki koje su i prije najavljene izmjene Zakona o privatizaciji uπle u taj ambiciozni projekt. Za pojaπnjenje ESOP-a, osvrnimo se na neke TipuriÊeve teze. Prije svega, on upozorava da radniëko dioniëarstvo nije tek nekakav surogat za raniji model socijalistiëkog samoupravljanja. Dok je samoupravljanje Ëesto sluæilo kao poæeljno ruho za jednostranaëku vladavinu, suvremeno dioniëarstvo ima sasvim drugu svrhu. TipuriÊ to ovako definira: ESOP i modeli financijske participacije u koje spada i ESOP, modeli su najrazvijenijih zemalja svijeta. To su modeli ekonomske demokracije i postindustrijskog druπtva. Razvili su se da se naglasi socijalna komponenta u upravljanju korporacijama. ESOP je dizajniran da radi prevladavanja nekih nedostataka profitnog modela. Drugim rijeëima, radniëko je dioni- Ëarstvo jedan od naëina da se smanje tenzije i usklade interesi vlasnika, koji uvijek inzistiraju na πto veêem profitu, i zaposlenika, prvenstveno zainteresiranih za sigurnost radnih mjesta, bolje plaêe i kvalitetnije uvjete rada. Samo obostrano zadovoljstvo donosi dugoroënije pozitivne rezultate. Potonja je Ëinjenica i razlog da Europska unija, Ëije standarde ubrzano usvajamo, sustavno potiëe modele radniëke participacije, tako da Êe i to pitanje biti prisutno na pregovorima o punopravnom Ëlanstvu. ESOP se u europskim zemljama smatra jednim od naëina lakπeg suprotstavljanja surovom neoliberalnom kapitalizmu, kojem je træiπte jedina svetinja, πto se prelama preko radniëkih prava. TipuriÊ opovrgava i tvrdnje da je danas veê prekasno za radniëko dioniëarstvo. U tom kontekstu navodi manje poznati podatak da je danas samo 1,7 posto poduzeêa koja su u 50-postotnom i veêem dræavnom vlasniπtvu, no da ta ista poduzeêa ostvaruju oko 20 posto dobiti hrvatskog gospodarstva. toviπe, spomenutih 1,7 posto poduzeêa kontrolira Ëak 50 posto imovine koje ima hrvatsko gospodarstvo. To znaëi da su djelomiëno neprivatizirana ostala neka od najznaëajnijih hrvatskih javnih poduzeêa i velikih tvrtki, Ëiji je Podravka moæda i ogledni primjer. O njihovu daljnjem poslovanju ovisi i rejting cjelokupnog hrvatskog gospodarstva, a ESOP u tome moæe odigrati samo pozitivnu ulogu. Dakako, TipuriÊ upozorava i na Ëinjenicu da radniëko dioniëarstvo nije svemoêno, odnosno da ono ne moæe spasiti od propasti loπe tvrtke, gdje su mahom i duboko poremeêeni odnosi izmeappleu vlasnika i zaposlenika.

4 Broj 1771 Petak 11. studenoga 2005. Razgovor: Slavko Dedi, direktor Cateringa U prehrambenoj kompaniji prehrana radnika mora biti na visokoj kvalitetnoj razini Razgovarao: Slavko PetriÊ Podravkina sluæba Catering i nakon provedene reorganizacije u Podravki funkcionira na dosadaπnjoj, kvalitetnoj razini. DapaËe, smatraju kako Êe ova sluæba, nasljednica Druπtvene prehrane, i dalje biti potrebna kompaniji kao πto je Podravka i u tom pravcu usmjerena su i njihova razmiπljanja, stremljenja, osvjeæavajuêe novosti u prehrani radnika. O svemu tome razgovarali smo s direktorom Cateringa Slavkom Dedijem. Pitamo ga na Ëemu temelji opstojnost i potrebitost sluæbe koja dnevno priprema oko dvije tisuêe obroka za gablec za Podravkine radnike? - Miπljenja sam da bi Podravka ovaj segment pripremanja i posluæivanja toplih i hladnih obroka trebala podiêi na joπ viπu razinu kako bi i na tom planu sluæila kao uzor ostalim kompanijama u cijeloj naπoj zemlji, kako u organizacijskom tako i u provedbenom i kvalitativnom smislu. U tome bismo morali prednjaëiti, jer smo mi prehrambena kompanija i to kompanija sa srcem, a pri tome ne treba zanemariti i neliko milijuna kuna prometa, πto ostvarujemo unutar Podravke kao potroπaëi Podravkinih proizvoda. Imati sitog radnika u procesu proizvodnje znaëi imati i zadovoljnog radnika, a to je i odreappleeno jamstvo za konaënu uspjeπnost. Da li Êe se te naπe vizije oko prehrane radnika ostvariti ili ne teπko je u ovom trenutku predvidjeti, jer se nalazimo u sektoru koji je predviappleen za outsourcing. Smatram da bi bila velika pogreπka da se u Podravki to dogodi - kaæe Dedi. Slavko Dedi - to ste do sada uëinili kako biste poboljπali efikasnost u poslovanju i koliko se to pokazalo uspjeπnim? - Kako nismo sluæba koja posluje na dohodovnom veê na troπkovnom principu, napravili smo odreappleene pomake da budemo πto jeftiniji. Pored niza uπteda u tehnoloπkom procesu pripreme gableca, proveden je i postupak zbrinjavanja zaposlenika koji su ocijenjeni kao viπak ili su pak imali uvjete za odlazak iz firme na bezbolan naëin. Tako smo, prije nekog vremena, zakljuëili listu od dvadesetak radnika koji su s otpremninama otiπli s radnih mjesta u Cateringu. Kako su nam plaêe zaposlenika najveêi troπak, umnogome smo na taj naëin smanjili troπkove poslovanja, a da poslovni proces nije ugroæen. Time su uëinjeni pozitivni koraci koji se financijski odraæavaju na smanjenje troπkova u poslovanju sluæbe. - Osim smanjenja radne snage postoje li joπ moguênosti djelovanja na efikasnost poslovanja? - Dakako da ima joπ podruëja gdje bi se moglo efikasno djelovati, meappleutim, tu bi se veê trebalo poslovno odrediti na razini kompanije. Drugim rijeëima, u tom segmentu trebala bi se angaæirati Uprava Podravke i sindikati i odrediti se prema prehrani zaposlenika, a to znaëi da li zadræati ovaj model ili iêi u radikalne promjene. Primjerice, mi imamo kantine gdje zaposlenici ne mogu zaraditi ni mjeseëni osobni dohodak. Da li Êe se iêi na zatvaranje tih radnih mjesta ili ne, o tome odluka mora biti usklaappleena s viπe nivoa u Podravki. - Podravka je poznata po kvalitetnom gablecu. Kako to ostvarujete u situaciji kada vam se radi takoreêi o opstanku? - Da, poznato je da je Podravkin gablec, koji koristi dnevno oko 1700 zaposlenih, kvalitetno na razini objeda. Usprkos svemu, mi i dalje nastojimo da kvalitetu obroka ne smijemo smanjivati zbog troπkova. U ukupnim troπkovima prehrane radnici sudjeluju s oko 30 do 35 posto, dok ostali dio namiruje kompanija. U cijelom pak poslu spremanja jela, koji podrazumijeva nabavku sirovina, spremanje jela i posluæivanje sudjeluje 74 djelatnika, preteæito kuhara, a svi oni s viπe od 40 posto sudjeluju u ukupnim troπkovima sluæbe. Zbog toga je i participacija firme jedino moguêe rjeπenje, kako ne bi doπlo do rapidnog pada broja gableca, πto smo bili svjedoci u bliæoj proπlosti. - OËi mnogih zaposlenika Podravke Novoureappleeni restoran za Podravkaπe i njihove poslovne partnere gdje mogu doêi na gablec ili ruëak koji idu na gablec uprte su u Catering. to mogu oëekivati? - S obzirom na uvjete u kojima poslujemo mi pruæamo najviπe πto moæemo. Unutarnje rezerve smo iscrpili i sada moæemo pospjeπiti poslovanje uz dodatne napore. U tom kontekstu nameêe se potreba planiranja nove modernije kuhinje koja bi bila takvog karaktera da bi smanjila broj zaposlenih, a πto bi urodilo i kona- Ënim ciljem smanjenja troπkova. Jer mi ne stvaramo dohodak, veê ga troπimo. Naπ se rad ogleda u kvaliteti pripremljenih obroka i kvaliteti pruæanja usluga... - Zbog kvalitetnijih usluga uvest Êete uskoro i jednu zanimljivu novinu? - U cilju smanjenja troπkova poslovanja na prostoru Kantine 2 - Juhe (juæna porta) prenamjenom prostora otvorit Êemo salu za poslovne ruëkove, ne pretendirajuêi da postanemo Pivnica ili PRC, jer nam to nije cilj. Naπim sluæbama Marketingu, Nabavi i drugima pruæit Êemo na taj naëin moguênost da poslovne partnere, u situacijama manjka vremena, povedu na ruëak u naπe nove prostore. Sala je kapaciteta oko 20 mjesta, a sami su je uredili radnici Cateringa. Ovaj prostor bit Êe internog karaktera za Podravkaπe i njihove poslovne partnere. Tu Êemo nuditi svakodnevni gablec, ali i jela po narudæbi, naroëito s roπtilja. Prostor je veê ureappleen, a uskoro Êe biti i u funkciji. Narudæbe Êe se moêi obavljati telefonskim putem. Obavljeni su i razgovori s odgovornim osobama u RK Podravka Vegeta i NK Slaven Belupo o prehrani sportaπa, πto neposredno utjeëe na smanjenje ukupnih troπkova Podravke i Belupa kao njihovih sponzora - rekao je Dedi. Nova delikatesa iz Podravke na træiπtu Hrvatske Krem juha od sira Za sve ljubitelje krem juha stiæe odliëna vijest - na policama hrvatskih trgovina mogu pronaêi novi okus i pravu delikatesu meappleu juhama - KREM JUHU OD SIRA. SpecifiËan okus na sir chedar i kombinacija zaëina (vlasac, Ëeπnjak, bijeli biber, biber) pravi su mamac za sve juholjupce. Osim πto se moæe servirati kao juha, Krem juha od sira izvrsna je za pravljenje umaka za prelijevanje tjestenina, razliëitih vrsta mesa ili se na party druæenjima moæe servirati uz krekere kao umak. Svima koji se odluëe na kupnju ove juhe æelimo uæitak za nepce te toplu i ugodnu okrepu, posebno u hladnijim danima koji nam dolaze. Coolinarika.com na INFO sajmu Od 8. do 12. studenoga na 37. meappleunarodnom sajmu informacijske tehnologije, telekomunikacija i novih medija INFO na ZagrebaËkom velesajmu, predstavljaju se novosti u informacijskim tehnologijama, a dræavna uprava, privatni sektor i nevladine organizacije prikazuju dosege i projekte koji se provode u Hrvatskoj na putu u informacijsko druπtvo. BuduÊi da je Podravkin kulinarski portal Coolinarika.com na adresi www.coolinarika.com dobitnik World Summit Award Hrvatska (WSA) u kategoriji e-zdravlje za 2005. godinu, jedan je od osam nagraappleenih izlagaëa na zajedniëkom πtandu u organizaciji Internet Institute. Osim toga, Coolinarika.com je predstavljala Hrvatsku na Svjetskom summitu o informacijskom druπtvu (WSIS - World Summit on the Information Society) u Tunisu. Nagrada svjetskog summita WSA je globalna inicijativa selekcije i promocije najboljeg svjetskog e-sadræaja. Inicijativa ukljuëuje predstavnike brojnih zemalja sa svih kontinenata, a sveukupni ciljevi su joj premoπêivanje digitalnih razlika i smanjivanje raskoraka u digitalnom sadræaju. Tijekom odræavanja INFO sajma, svakodnevno su po dva puta za posjetitelje organizirane degustacije Fini-mini juha (na slici). Kristina Matica Tim za kategoriju Podravka jela Novo na Radio Dravi Emisija Biznis klasa o gospodarstvu Svakog ponedjeljka od 11 sati na Radio Dravi emitira se emisija Biznis klasa u kojoj se govori o dogaappleajima u gospodarskom æivotu Hrvatske. Tijekom pola sata trajanja emisije sluπatelji mogu Ëuti pregled zbivanja u svijetu biznisa u sedam dana, novosti iz cro-ekonomije i u nagradnoj igri osvojiti poklon pakete Podravkinih proizvoda.

Broj 1771 Petak 11. studenoga 2005. 5 Akcija u kreiranju kulinarskih sadræaja Cool Chef mjeseca na Coolinarika.com Coolinarika je svoje korisnike ponovo pozvala na akciju u kreiranju kulinarskih sadræaja. Tako u Klubu Coolinarika.com posjetitelji mogu meappleusobno razmjenjivati recepte, slike recepata i kulinarske ideje. Kako do titule Cool Chefa mjeseca? Unoπenjem πto viπe recepata u Klub Coolinarika.com, svaki posjetitelj Coolinarika.com ima moguênost postati Cool Chef mjeseca. Sve πto je potrebno jest registrirati se u Moj planer na www.coolinarika.com i tamo unositi svoje recepte. Nagraappleuje se korisnik s najveêim brojem unesenih recepata u jednom mjesecu. Titulu Cool Chefa prate i vrijedne nagrade i, naravno, diploma kojom se dokazuje poëasni naslov, zbog Ëega su se i naπa prva dva Cool Chefa dodatno potrudila (za mjesec rujan to je bio gospodin Igor HraniÊ s 81 poslanim receptom, a Cool Chef mjeseca listopada postala je gospoapplea Zlata Lagumdæija s 35 poslanih recepta u tom mjesecu). Dobitnici osim diplome Cool Chefa mjeseca, na kuênu adresu dobivaju i poklon paket Podravke, Electroluxovo kuhalo za vodu Eva, platnenu kuharsku kapu s izvezenim logom Coolinarika.com, etui za recepte Coolinarika.com i knjiæicu recepata Studenti u akciji. Pa tko ne bi poæelio postati Cool Chef na www.coolinarika.com. PuËko otvoreno uëiliπte u Koprivnici TeËajevi za Europsku raëunalnu diplomu Obavijest Prodaja portirnice Prodaje se jedna portirnica po poëetnoj cijeni od 400,00 kuna, koja se moæe razgledati na porti Transporta, a za sve ostale informacije moæete nazvati na telefon 1666 (Stevo Rajn). Rok za prikupljanje ponuda je 18. 11. 2005. Podravka - Zaπtita PuËko otvoreno uëiliπte u Koprivnici postalo je ovlaπteni testni centar za Europsku raëunalnu diplomu. European Computer Driving Licence - ECDL je meappleunarodno priznata potvrda o osposobljenosti za koriπtenje osobnog raëunala u 137 zemalja svijeta (www.ecdl.com). Program je Europskog udruæenja profesionalnih informatiëkih druπtava CEPIS, a provode ga nacionalna informatiëka druπtva s ovlaπtenim ispitnim centrima. Kreiran je prema potrebama korisnika, od poëetnika do profesionalca. ECDL organiziramo kroz 7 modula koji obuhvaêaju osnovni ECDL: osnove informacijskih tehnologija, Windows, Word, Excel, Access, Power Point, Internet & e-mail. Nakon svakog modula pristupa se ispitu koji se upisuje u indeks, a moguêe je odabrati jedan od tri modela: 1. Kandidati ne pohaappleaju pripremni seminar nego izravno pristupaju testiranju 2. Kandidati ne pohaappleaju pripremni seminar, prolaze predispite i nakon toga pristupaju testiranju 3. Kandidati pohaappleaju pripremni seminar, rjeπavaju predispite i pristupaju testiranju. ECDL je dio strategije «Hrvatska u 21. stoljeêu - informacijska i komunikacijska tehnologija. Europska raëunalna diploma vaæna je nositeljima i poslodavcima. Nositelj posjeduje meappleunarodno priznatu i dokazanu osposobljenost za koriπtenje osobnog raëunala, a poslodavac jamstvo da zaposlenik raspolaæe provjerenim znanjima. KoprivniËki poduzetnik d.o.o., Elektrostrojarska πkola i Visoka elektrotehniëka πkola iz Varaædina partneri su PuËkog otvorenog uëiliπta u ovom vaænom projektu. Sve informacije vezane uz prijave na teëajeve i literaturu mogu se dobiti putem telefona 621-509 i 240-294 od 8 do 14 sati. Ksenija Kruπelj Moj hobi - Vladimir Vuljak, geodet iz Pravnih poslova Vlatkovi sportovi i - vinograd Piπe i snimio: Slavko PetriÊ Vladimir Vuljak DjeËaku Vlatku Vuljaku najdraæa loptica bila je ona celuloidna, a stolnoteniski reket bio je prvi rekvizit koji je Vlatko uzeo u ruke i koji je ostavio najupeëatljiviji trag u njegovom sportkom æivotu. U nabijanju bijele loptice bio je uporan do iznemoglosti, a svoju vjeπtinu iskazao je u appleelekoveëkoj osnovnoj πkoli, no nije Vuljak bio samo stolnoteniski Ëudotvorac,veÊ je bio gotovo jednako dobar u rukometu, nogometu, πahu, kuglanju. - Iz tog divnog razdoblja dobro se sjeêam kako smo mi sportski napredovali. Igrali smo stolni tenis danonoêno, a nastavnik nam je rekao da Êemo biti pravi kada poënemo pobjeappleivati njega. To se poëelo i dogaappleati i smatram da je to sjajan primjer pedagoπke motivacije mladih sportaπa. U to vrijeme bila su popularna natjecanja πkola na koprivniëkoj opêini. Mi smo u svemu bili meappleu najboljima - kaæe nam Vuljak. Kao i sa stolnoteniskom tako je Vlatko satima trenirao i s nogometnom loptom. Postigao je πukerovsku tehniku pa je uπao u Osvitovu jedanaestoricu. Prvo stidljivo da bi kasnije iskazao talent veznog igraëa i πutera. Slobodnjaci su mu bili specijalnost. Sa seoskim klubom biljeæi 74. godine i ulazak u tada elitnu ZagrebaËku zonu iz koje je baπ ispao koprivniëki Slaven. Nogometnim slijedom prihvatio se i trenerskog posla. Prvo u Osvitu s kojim je opêinski kup osvojio kao igraë i kao trener, a potom je trenirao juniore Slavena. Nakon nogometa u Vlatkovom æivotu opet se pojavljuju - tenisi. Po zimi stolni tenis, a po ljeti tenis koji je postao Vlatkova preokupacija u ozbiljnijem æivotnom razdoblju. - PoËeo sam igrati tenis u vremenu kada su taj sport smatrali elitnim. Mislim da to nije tako. Reket vam koπta 700 kuna, loptica 60 pa ne vidim πto je tu tako eksluzivno. Drugo su svjetska natjecanja. Svaki hobi koπta, a tenis nije meappleu najskupljima. Nisam igrao tenis u ligaπkom natjecanju veê rekreativno, ali mogu reêi da je to sport prijateljstva. Igrao sam u mnogim hrvatskim gradovima i stekao veliki broj prijatelja, viπe nego u nogometu. Drugi tip ljudi se pojavljuje u tom sportu, to je igra u kojoj nema tjelesnih kontakata, to su fer, sportski dvoboji. Zbog ozljede koljena sada viπe ne igram punom snagom, ali sam redovito na teniskom igraliπtu - kaæe Vlatko. Toliko redovito da je doπao i do svjetskog naslova. Mediji to nisu zabiljeæili, ali Vlatko Vuljak i Branko KuËan svjetski su prvaci u paru osvojenom na teniskom turniru Rotary klubova odræanom u rujnu ove godine u Rovinju. Kratko vrijeme bavio se Vlatko i kuglanjem, a 71. godine plasirao se i na kuglaëko prvenstvo Hrvatske. Ipak, uz sve sportove kojima je Vlatko bio ili je i sada zaokupljen, on je i pravi vinogradar. Novigradski zet upijao je od tasta vinogradarsku vjeπtinu i usvojio je do te mjere da mu odlasci u gorice predstavljaju obvezu, naviku, zadovoljstvo, ritual. Ako Ëovjek veêinu dana u godini iskoristiti za obilazak svoje kleti, trsova i raslinja, onda je to neπto viπe od pukog zadovoljstva. Vinograd mu je svojevrsni izazov. Guπt mu je posaditi trs, vidjeti ga kako napreduje, veseliti se plodovima, a s vremenom Vlatko vraêa svom vinogradu naznake starina. StruËnjak za roπtilj prepoznatljiv je i vinski znalac. O tome svjedoëi i deset srebrnih medalja za kvalitetu vina dobivenih sa 400 trsova graπevine, rajnskog rizlinga i sivog pinota. - Zahtjevan je to posao koji iziskuje puno uëenja i znanja. Tu su vaæni zaπtita i naroëito podrumarstvo. Lijepo je igrati stolni tenis, tenis, nogomet, rukomet, kuglati, ali je lijepo i odlaziti u vinograd... Pogovoto kada su u pitanju Martinje, Vincekovo...

6 UBIUDR Podravke Broj 1771 Petak 11. studenoga 2005. Dodijeljene glazbene nagrade Domagoj Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke i Udruga branitelja INA-Naftaplin veê petu godinu dodjeljuju glazbenu nagradu Domagoj hrvatskim pjevaëima i glazbenim skupinama koji su se istaknuli svojim cjelokupnim stvaralaπtvom, a poglavito domoljubnim pjesmama i humanitarnim nastupima. Ovogodiπnja nagrada, koja se sastojala od prigodne plakete i skulpture, proπlog je tjedna u zagrebaëkom hotelu Internacional, pred velikim brojem uglednika iz kulturnog, glazbenog i politiëkog æivota, uruëena Miroslavu kori, Veri Svobodi i posmrtno Zdenku RunjiÊu. U ime prosudbenog suda nazoënima se obratio predsjednik Podravkine Udruge Mladen PavkoviÊ koji je meappleu ostalim podsjetio kako su dosad ovo priznanje primili Ivica Percl, Tomislav IvËiÊ (posthumno), Marko PerkoviÊ - Thompson, Ivo RobiÊ (posthumno), Najbolji hrvatski tamburaπi, Krunoslav KiÊo Slabinac i Ivica erfezi (posthumno). - Prosudbenom sudu - kazao je PavkoviÊ - ove godine nije bilo nimalo lako odluëiti tko Êe dobiti priznanje. Ali, vjerujemo da nismo pogrijeπili πto smo odluëili da ih prime koro, Svoboda i za cjelokupnu djelatnost posmrtno Zdenko RunjiÊ. Stoga smatramo da su i ove godine nagrade doπle u prave ruke. S dodjelom ovogodiπnjih nagrada otvoren je natjeëaj za narednu godinu. LijeËnik za vas Piπe: dr. Ivo Belan S vremena na vrijeme svi mi imamo neugodan zadah iz usta. PriËa se da se Vivien Liegh u jednom filmu, u kojem je glumila s Clark Gableom, gotovo onesvijestila kad je svoje usne pribliæila Gableovim ustima. Govorilo se da su njegovom intenzivno neugodnom zadahu kumovali umjetno zubalo, cigarete i alkohol.»eπêe takav zadah uzrokuju bakterije koje se nalaze u ustima, meappleutim postoje i drugi iznenaappleujuêi uzroci. Neugodan zadah moæe se pojaviti kad god je normalni protok sline usporen. Usta su puna bakterija koje ispuπtaju smrdljive plinove. Alkohol, glad, previπe govorenja, za- Ëepljen nos, disanje na usta za tjelovjeæbe - sve to isuπuje usta i moæe rezultirati loπ zadah. Tvrdi se da to moæe uëiniti i stres, premda nije jasno zaπto. Kolanje sline postupno se usporuje s dobi, πto objaπnjava zaπto stariji ljudi imaju viπe problema s loπim zadahom nego mlaapplei ljudi. Za veêinu od nas jednostavan sluëaj neugodnog zadaha zbog suhih usta moæe biti lako rijeπen. JeduÊi ili pijuêi zapoëinje protok sline, koja onda ispere, odstrani mnogo bakterija. DoruËak Ëesto zaustavi jutarnji zadah. Oni s kroniëno suhim ustima nalaze pomoê u tome da imaju kod sebe ævakaêu gumu, tvrdu Ëokoladu ili boëicu vode ili soka. Pranje zubi Ëetkicom odstranjuje zadah zato jer se na taj naëin odstranjuju mnoge bakterije, posebno kad se i jezik, nepce i obrazi prijeappleu Ëetkicom. Odstranjenje ostataka hrane izmeappleu zubi pomoêu konca za zube je takoappleer vaæno. Razne vodice za ispiranje usta i sprejevi mogu maskirati loπ miris iz usta, ali to je kratkotrajno djelovanje, ne viπe od jednog sata. Takva sredstva ne mogu uspjeπno doêi do bakterija.»esti veliki krivac za zadah iz usta je Ëeπnjak. Crveni luk (posebno sirov) i alkohol, mogu takoappleer, putem krvi i pluêa, uëiniti neugodnim dah iz usta. Nema djelotvornog lijeëenja za zadah prouzrokovan hranom, osim da se Ëeka kako bi se miris rasprπio. Od pomoêi moæe biti pijenje veêih koliëina tekuêine s obrokom, primjerice vode ili Ëaja. Ako Ëovjek primijeti da pretjerano reagira na, recimo, Ëeπnjak ili druge prehrambene artikle s loπim mirisom, neka ih manje konzumira ili sasvim izbjegava. Pokuπavati eliminirati takav zadah uzimanjem bombona pepermint ili perπina od male je pomoêi. Ustvari, takva sredstva mogu dah uëiniti joπ gorim, jer se dva mirisa pomijeπaju i mogu stvoriti joπ agresivniji miris. Postoje osobe kod kojih neugodan dah ustrajava Ëitav dan, svaki dan, premda su pokuπali s mnogim pomoênim mjerama.»esto puta taj njihov problem predstavlja i znatnu prepreku za uspjeh u æivotu. Kod njih stomatolozi preporu- Dobitnici priznanja Domagoj u druπtvu s Ëlanovima prosudbenog suda Izloæba slika Ëlanova Podravkine likovne sekcije u»azmi U organizaciji Centra za kulturu «Slavko Kolarfl iz»azme i KUD-a «Podravkafl proπlog je petka u Muzeju grada»azme otvorena izloæba slika Ëlanova Podravkine likovne sekcije. U zgradi iz doba Vojne krajine, danas ureappleene kao ZaviËajni muzej u kojem su postavljene stalne muzejske zbirke i etno soba koja doëarava bogatu proπlost i kulturu moslavaëkog kraja, slike iz Podravine uklopile su se u ambijent: 28 slika - od isto toliko autora - na kojima su motivi cvijeêa, pejsaæa, mrtve prirode, slijedeêih mjesec dana krasit Êe ovaj prostor. Izloæbu je otvorila predsjednica KUD-a Podravka Jadranka IvankoviÊ, a predsjednica Likovne sekcije Nada Zlatar Lukavski posjetitelje izloæbe upoznala je s 30-godiπnjim djelovanjem sekcije, dok je ispred domaêina i organizatora izloæbe goste pozdravila Jadranka Kru- ljac Sever, voditeljica Centra za kulturu «Slavko Kolarfl iz»azme. Izloæba je Kako se rijeπiti loπeg zadaha iz usta S otvorenja izloæbe u»azmi popraêena glazbenim programom uëenica Glazbene πkole iz»azme. A. V. Prodajna izloæba knjiga u Podravki NakladniËka kuêa Begen d.o.o. iz Zagreba organizira prodajnu izloæbu knjiga u Podravkinim prostorima. Tako Êe 14. i 15. studenoga 2005. godine imati prodaju ispred restorana Druπtvene prehrane u vremenu od 9 do 14 sati, a u prostoru Vegete i Podravka jela 16. studenoga 2005. godine u vremenu od 9 do 12 sati. Knjige se prodaju na kredit do deset mjeseci bez kamata i uëeπêa. Ëuju ne samo uobiëajeno pranje zubi nego i Ëetkicom ËiπÊenje povrπine jezika, sve do straænjeg dijela, gdje u bijelim naslagama na jeziku æive milijuni bakterija.»ist jezik ima ruæiëastu boju. Neugodan zadah (medicinski naziv halitoza) moæe signalizirati i neko oboljenje, zato jer suha usta (koja daju povoda loπem zadahu) mogu takoappleer biti simptom mnogih bolesti (infekcija sinusa, koju Ëesto prate zaëepljen nos i disanje na usta; vraêanje æeluëane kiseline u jednjak itd.). Neki lijekovi takoappleer mogu biti krivci, jer smanjuju protok sline i olakπavaju bakterijama da se umnaæaju. BuduÊi da je loπ zadah toliki hendikep, on optereêuje emotivno i psiholoπki. Ipak, barem polovica takvih pacijenata pretjeruje u procjeni koliko je loπa ta njihova situacija.»ovjek sam teπko moæe kazati koliko mu smrdi iz usta, zato jer je osjet mirisa jako prilagodljiv. Kad se, primjerice, nos naapplee u okruæenju nekog mirisa, veê kroz nekoliko minuta prestaje ga osjeêati, adaptira se. Jedini naëin da Ëovjek bude siguran u vezi svog zadaha je da posudi neëiji tuapplei nos. Zatraæite od braënog partnera ili prijatelja da ocijeni vaπ dah - ako to veê nije! Ako je potvrappleeno da je zadah iz usta jako neugodan, moæda Êete trebati pomoê lijeënika ili stomatologa. Meappleutim, treba dræati na umu - s malo napora moæete se i sami rijeπiti te neugodnosti. Izloæba Sveto ime Vukovar U Izloæbenom salonu Hrvatske kulturne zaklade (prizemlje Nacionalne i sveuëiliπne biblioteke) u Zagrebu u utorak 8. studenoga otvorena je izloæba fotografija Mladena PavkoviÊa pod nazivom Sveto ime Vukovar. Autor je izloæio pedesetak fotografija u boji, a u povodu obljetnice okupacije ovog grada junaka. Izloæbu je otvorio dr. Juraj Njavro, a u glazbenom dijelu programa s recitalom domoljubnih pjesama nastupio je Ivan Ivica Percl. Knjiga ljubavne poezije Nakon ovogodiπnjeg natjeëaja za najljepπu ljubavnu pjesmu Zvonimir Golob, πto ga veê godinama uspjeπno organizira Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke, a na koji je ove godine pristiglo oko 2500 radova od 836 autora, iz tiska je izaπla knjiga Uvijek kad pomislim na tebe, koju je priredio i uredio Mladen PavkoviÊ. U knjizi su po odabiru Josipa Palade tiskane pjesme 163 autora, meappleu kojima su i one nagraappleene: Zlatka TomiËiÊa, Ivice Jembriha i Tonite PopoviÊ. Prodaja rashodovanih vozila Objavljuje se prodaja rashodovanih vozila putem javne prodaje - zatvorenim ponudama dana 16. 11. 2005. u prostorijama Podravke - Pekara, Koprivnica, A. StarËeviÊa 32, u 12 sati. Ponude i uplata jamëevine primaju se do 11 sati na blagajni Podravke. Marka i tip Vrsta God. Stanje Inv. PoËetna vozila vozila proizv. vozila broj cijena kn. 1. ZASTAVA 50,8 pek. furgon 1990. neispravno 5761 3.500,00 2. ZASTAVA IVECO pek. furgon 1992. neispravno 5767 4.000,00 Navedena vozila mogu se razgledati 16. 11. 2005. u dvoriπtu Podravke ispred Pekare od 8 do 11 sati. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziëke osobe koje uplate jamëevinu u iznosu od 20 % poëetne cijene. Sredstvo se prodaje po naëelu viappleeno - kupljeno bez prava na naknadnu reklamaciju. Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac. Kupac koji je u nadmetanju kupio sredstvo, duæan ga je platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanog nadmetanja. Nakon tog roka, a u sluëaju da kupac odustane od kupnje, gubi pravo na povrat jamëevine. Podravka - Mlin i pekara Prodaja braπna Odjel Prigodne prodaje obavjeπtava radnike Podravke da organizira prodaju braπna uz moguênost plaêanja na tri rate: PπeniËno braπno T-500 oπtro Pakiranje: 25 kg Cijena: 3,95 kn/kg, tj. 98,75 kn pakiranje Pakiranje: 50 kg Cijena: 3,84 kn/kg, tj. 192,00 kn pakiranje NOVINE DIONI»KOG DRU TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaë: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Branko Peroπ, Alen KiπiÊ, Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Ines Banjanin i Slavko PetriÊ Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: FotoSoft Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica Jelovnik 14. 11. ponedjeljak: - Varivo grah s tjesteninom, kobasica 15. 11. utorak: - uveë, rizi-bizi, salata 16. 11. srijeda: - Pohana pileêa prsa, dinstani krumpir, salata 17. 11. Ëetvrtak: - Umak bolognese, πpageti, salata 18. 11. petak: - pek fileki, pire krumpir, salata PπeniËno braπno T-500 glatko Pakiranje: 25 kg Cijena: 2,25 kn/kg, tj. 56,25 kn pakiranje Pakiranje: 50 kg Cijena: 2,14 kn/kg, tj. 107,00 kn pakiranje Prodaja Êe biti 17. i 18. 11. od 13,30 do 15,30 sati ispred mjenjaënice Mlina i pekare (parkiraliπte ispred Mlina) Prodaja sireva Odjel Prigodne prodaje organizira za radnike Podravke prodaju sireva ludbreπke mljekare Antun Bohnec, uz moguênost plaêanja na dvije rate i to: Gouda blok - 44,28 kn/kg (pakiranje oko 1,3-1,5 kg) Maxi edamer - 42,80 kn/kg (pakiranje oko 1,3-1,5 kg) Dimko - 38,91 kn/kg (pakiranje do oko 1 kg) Trapist - 50,99 kn/kg (pakiranje oko 2 kg) Zainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti najkasnije do 17. 11. na tel. 651-781 i 651-954 ili e-mail: marijan.slukiê@podravka.hr Martinjska veëera u Podravskoj kleti Restoran Podravska klet organizira bogatu Martinjsku veëeru u petak 11. studenoga. Gostima se nudi: paëja prsa u umaku od bosiljka, hajdinska kaπa i mlinci, crveno zelje, te slani πtrukli od sira, a cijena veëere je 83 kune po osobi. Informacije i eventualne rezervacije na telefon 634-069. Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr