OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

Σχετικά έγγραφα
RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Osnove elektrotehnike II parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović

Dr Miodrag Popović. Osnovi elektronike. za studente Odseka za softversko inženjerstvo. Elektrotehnički fakultet Beograd, 2006.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.

NAIZMENIČNE STRUJE POTREBNE FORMULE: Trenutna vrednost ems naizmeničnog izvora: e(t) = E max sin(ωt + θ)

Metode rješavanja električnih strujnih krugova

ISTOSMJERNE STRUJE 3 ANALIZA LINEARNIH ELEKTRIČNIH MREŽA

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Električne struje. Električne struje. Električne struje. Električne struje

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Snage u kolima naizmjenične struje

BRODSKI ELEKTRIČNI UREĐAJI. Prof. dr Vladan Radulović

Elementi spektralne teorije matrica

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

2. METODE RJEŠAVANJA STRUJNIH KRUGOVA ISTOSMJERNE STRUJE

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

5. Karakteristične funkcije

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Računarska grafika. Rasterizacija linije

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Stalne jednosmerne struje

Zadatak 1. U temenima kvadrata stranice a (Sl.1) nalaze se mala tela istoimene količine 11. naelektrisanja Q 4 10

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

Operacije s matricama

Jednosmerne i naizmenične struje

Induktivno spregnuta kola

ZBIRKA ZADATAKA IZ ELEKTRONIKE

= 6.25 Ω I B1 = 3U =529 Ω I B2 = 3U = 1905 Ω I B3G = 3U

PRVI DEO ISPITA IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 28. jun 2003.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Topologija električnih mreža

Odredivanje odziva u električnim kolima

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

10. STABILNOST KOSINA

Vremenski konstantne struje, teorijske osnove

IZVODI ZADACI (I deo)

numeričkih deskriptivnih mera.

Iz zadatka se uočava da je doslo do tropolnog kratkog spoja na sabirnicama B, pa je zamjenska šema,

Teorijske osnove informatike 1

ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA

Snaga naizmenicne i struje

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE 1

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Električne struje. EE15 8a Elektricne struje kratko.pdf

Obrada signala

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Trigonometrijske nejednačine

Kaskadna kompenzacija SAU

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Priprema za državnu maturu

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

ПИТАЊА ЗА УСМЕНИ ИСПИТ ИЗ ЕЛЕКТРОТЕХНИКЕ

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

RAD, SNAGA I ENERGIJA

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

Algoritmi zadaci za kontrolni

2. Data je žičana otpornička mreža na slici. Odrediti ekvivalentnu otpornost između krajeva

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Transcript:

OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102

Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti napona V i struje I za element B tako da bude ekvivalentan elementu A (Slika 1.1.)

Slika 1.1.

2. Strujama i naponima sa slike 2.1. dodeliti smerove, odnosno polaritete tako da element A bude ekvivalentan elementu B. Slika 2.1.

Energija i snaga A + i(t) Kolo v(t) - B Konvencija za označavanje polariteta pri izračunavanju snage. Snaga se definiše kao brzina promene energije: dw dw dq p = = = dt dq dt vi

Promena energije od trenutka t 1 do trenutka t 2 w = t 2 p dt = t 1 t 2 t 1 vi dt Usklađeni smerovi za struju i napon kao na prethodnoj slici. p(t) > 0, kolo je aktivno (predaje energiju) p(t) < 0, kolo je pasivno (prima energiju).

3. Za svaki od elemenata sa slike 3.1. odrediti da li predaju ili primaju energiju, kao i snagu koja se predaje. Slika 3.1.

4. Za svaki element sa slike 4.1. odrediti da li predaje ili prima energiju. Ako se primljena energija oslobađa u vidu toplote, odrediti oslobođenu energiju (u J) u toku vremenskog perioda od jednog sata. Slika 4.1.

OMOV ZAKON, PRVI I DRUGI KIRHOFOV ZAKON Omov zakon Omov zakon: Napon na otporniku je direktno proporcionalan struji kroz otpornik. V = RI + I V R - Provodnost otpornika G. Jedinica za provodnost je Simens (S).

G = 1 R Snaga razvijena na otporniku je proizvod struje i napona: + I V R - P = VI P = RI 2 = V R 2 = GV 2 = 2 I G

5. Napisati naponsku jednačinu za kolo sa slike 5.1. Ukoliko su vrednosti napona V 1 = 9V i V 2 = 5V odrediti napone Vbe i Vdb. Slika 5.1.

6. Za kola sa slika 6.1. i 6.2. odrediti vrednosti prikazanih napona, ukoliko je poznato da je napon V 1 = 4V (slika 6.1.) Slika 6.1. Slika 6.2.

7. Naći parametre kola sa slike 7.2 tako da ono bude ekvivalentno kolu sa slike 7.1. Slika 7.1. Slika 7.2.

8. Za kolo sa slike 8.1. odrediti struju I i napone V BE i V FD, kao i snagu apsorbovanu od strane otpornika otpornosti 3Ω, a zatim ponoviti proračun ako je naponski izvor od 12V zamenjen sa izvorom od 72V. Slika 8.1.

9. Industrijsko postrojenje je napajano od strane generatora kao na slici 9.2. Linija za prenos dužine 100km poseduje linijsku otpornost 0.1Ω/km. Postrojenje prima snagu od 1.2MW. Odrediti snagu koja se predaje od strane generatora ako je napon V na ulazu u postrojenje a) 12kV, odnosno b) 120kV. Slika 9.1.

Razdelnici napona i struje 10. Primer kontrolnog kola za pojačavač kod radio ili TV prijemnika. Slika 10.1.

11. Odrediti I i V 0 za kolo sa slike 11.1, odnosno I, V AC, V CB, P 6Ω za kolo sa slike 11.2. Slika 11.1. A 4Ω B 2Ω DC 36V DC 72V C 6Ω Slika 11.2.

12. Naći parametre kola sa slike 12.2 tako da ono bude ekvivalentno kolu sa slike 12.1. Slika 12.1. i E (t) Rp = 1/Gp Vout Slika 12.2.

13. Za kolo sa slike 13.1. odrediti V, I 1, I 2, I 3, P 4Ω, a zatim sve ponoviti za slučaj da je strujni izvor od 2A zamenjen strujnim izvorom struje 20A. Slika 13.1.

14. Odrediti V, I 1, I 2 i P 6Ω za kolo sa slike 14.1. Slika 14.1.

Redna (serijska) veza otpornika R = R + R + R +... + EKV 1 2 3 R N Paralelna veza otpornika 1 R 1 1 = + R R 1 + R +... + EKV 1 2 3 R N 1 Transformacija zvezda-trougao

15. Odrediti ekvivalentne ulazne otpornosti za kola sa slika 15. 1-3. Slika 15.1. Slika 15.2. Slika 15.3.

Rešenje: Slika 15.4.

Za slučaj pod 3) transformacijom trougla u zvezdu dobija se Slika 15.5.

Rešavanje kola metodom potencijala čvorova Primer kola sa n = 4čvora C Jedan čvor se izabere kao referentni (ima nulti potencijal), a ostalim čvorovima se pridruže potencijali V 1, V 2 i V 3 Napiše se sistem od n 1 = 3 jednačine, sa 3 nepoznate: pri čemu su: G V + G V 11 21 31 1 1 1 12 22 32 2 G V + G V 2 G V + G V 2 C + G 13 + G + G 23 33 V 3 V V 3 3 = I = I = I ( 1) ( 2) V 1, V 2 i V 3 - potencijali čvorova u kolu; ( 3) G ii (i=1,2,3) zbir provodnosti grana koje se stiču u čvoru i; uvek ima pozitivan predznak; ij ) (i,j=1,2,3) zbir provodnosti grana koje direktno povezuju čvorove i, j; uvek ima negativan predznak; G ( i j ( ) i I - suma struja strujnih generatora koji se stiču u čvoru i (sa pozitivnim predznakom ako je referentni smer struje usmeren ka čvoru, a u suprotnom sa negativnim predznakom), plus suma napona naponskih generatora (čije se grane stiču u čvoru i) podeljenih sa otpornošću redno vezanom za te generatore (sa pozitivnim predznakom ako je + u referentnom smeru naponskog generatora usmeren ka čvoru, a u suprotnom sa negativnim predznakom);

16. Za kolo sa slike 16. odrediti napone U 1 i U 2, primenom metode potencijala čvorova. Slika 16.

17. Metodom potencijala čvorova odrediti struje u granama u kolu sa slike 17. 1Ω 4A 10A 2Ω 2Ω 2Ω Rešenje: Slika 17. Slika 17.b) 18. Primenom metode potencijala čvorova odrediti sve struje u kolu sa slike 18.

Slika 18.

19. (Zadatak za vežbu) Primenom metode potencijala čvorova odrediti sve struje u kolu sa slike 19.a), odnosno 19.b) 1Ω 1 2 I1 Ω I3 1Ω I2 1 2 I4 Ω 11A Slika 19.a) Slika 19.b) Rešenje: a) I 1 = 2A, I 2 = 1A, I 3 = 3A, I 4 = 8A b) I 1 = 16A, I 2 = -4A, I 3 = 10A