Kazimir Majorinc. Povijest Lispa 12. Razmjena vještina Hacklab u mami 10. studeni 2012.

Σχετικά έγγραφα
18. listopada listopada / 13

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Teorijske osnove informatike 1

Kaskadna kompenzacija SAU

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI (I deo)

Elementi spektralne teorije matrica

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

7 Algebarske jednadžbe

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

REKURZIVNE FUNKCIJE PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Diplomski rad. Voditelj rada: Doc.dr.sc.

5. Karakteristične funkcije

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

( , 2. kolokvij)

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Uvod u teoriju brojeva

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

5 Ispitivanje funkcija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Operacije s matricama

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

IZVODI ZADACI (I deo)

Računarska grafika. Rasterizacija linije

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Dužina luka i oskulatorna ravan

1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Trigonometrijske nejednačine

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Zadaci iz Osnova matematike

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

numeričkih deskriptivnih mera.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

TURINGOVI STROJEVI = 4... Tablica 1. Traka Turingovog stroja

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Sveučilište u Zagrebu PMF Matematički odjel. Mladen Vuković IZRAČUNLJIVOST. skripta. Zagreb, lipanj 2009.

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

1.4 Tangenta i normala

MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Složenost algoritama

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Neka su A i B proizvoljni neprazni skupovi. Korespondencija iz skupa A u skup B definiše se kao proizvoljan podskup f Dekartovog proizvoda A B.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

Četrnaesto predavanje iz Teorije skupova

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Dijagonalizacija operatora

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Transcript:

Kazimir Majorinc Povijest Lispa 12. j Razmjena vještina Hacklab u mami 10. studeni 2012.

MIT Research Laboratory of Electronics, Quarterly Progress Report, 15. travnja, 1959. Sadrži jednu od bar četiri grube verzije članka Recursive functions of symbolic expressions and their computation by machine. Part I. Za razliku od ostalih verzija, ova, treća, sadrži i poglavlje Computability and unsolvability. Hipoteza: to je trebao biti part II. koji nikad nije napisan.

Svrha poglavlja je pokazati da su S-funkcije pogodnije za razvoj teorije rekurzivnih funkcija nego li Turingovi strojevi i rekurzivne funkcije na cijelim brojevima, jer: (1). U teoriji, funkcije treba kodirati u elemente na kojima je funkcija definirana. S-funkcije se vrlo prirodno kodiraju u S-izraze. (2) Zanimljive S-funkcije su izračunljive, razumno brzo, na suvremenim računalima. (3) Korištenje uvjetnih izraza pojednostavljuje rekurzivne definicije.

Glavni rezulati teorije izračunljivosti su (u terminima turingovih strojeva): 1) Turingova teza: svaki efektivno izračunljiva funkcija može biti predstavljena Turingovim strojem. 2) Postoji univerzalni Turingov stroj koji može simulirati bilo koji drugi stroj. 3) Ne postoji Turingov stroj koji rješava problem da li se Turingovi strojevi zaustavljaju. Treba ih pokušati izreći u terminima

S-funkcija koja simulira Turingove strojeve. Može li se zaista svaka efektivno izračunljiva funkcija predstaviti S-funkcijom? Ne znamo; jer ne znamo što su to efektivno izračunljiva funkcija. Ali, može se dokazati da su S-funkcije bar toliko dobre kao Turingovi strojevi. Za svaki Turingov stroj se može definirati funkcija koja izračunava isto što i Turingov stroj. 1. Pokazati kako se konfiguracija T-stroja prevodi u S-izraz 2. Definirati S-funkciju succ koja zadanoj konfiguraciji pridružuje slijedeću konfiguraciju 3. Na temelju tako definiranog succ definirati S-funkciju turing koja izračunava isto što i turingov stroj.

Turingov stroj služi za čitanje i pisanje na obostrano beskonačnoj, uglavnom praznoj traci. Čita i piše konačno različitih simbola; ima jedno od konačnog broja mogućih unutrašnjih stanja. Rad svakog Turingovog stroja opisan je popisom petorki koje se sastoje od 1. stanje stroja 2. simbol koji se učitava 3. simbol koji se ispisuje 4. pravac kretanja (L ili R) 5. novo stanje Svakoj petorci se može pridružiti S-izraz. Primjerice (0,1,B,R,0). Stroj se zaustavlja ako naiđe na kombinaciju stanja stroja i učitanog simbola koji nisu na popisu.

Turingov stroj predstavljen je u potpunosti S-izrazom Primjerice, (početno stanje,prazni simbol,petorka 1,...,petorka k ) (0,B,(0,0,B,R,0),(0,1,B,R,1),(0,B,0,R,2), (1,0,B,R,1),(1,1,B,R,0),(1,B,1,R,2)) Ovaj se Turingov stroj zaustavlja kad uđe u stanje 2. Konfiguraciju Turingovog stroja čine promjenjive vrijednosti, tj. unutrašnja vrijednost stroja, traka i položaj glave za čitanje. Primjerice, traka i položaj glave za čitanje...1101[0]110... se mogu predstaviti S-izrazom (0,(1,0,1,1),(1,1,0)). Promjenjivi dijelovi, tj. unutrašnje stanje stroja i traka se mogu predstaviti četvorkom, tzv. konfiguracijom. Primjerice (0,0,(1,0,1,1),(1,1,0)).

McCarthy definira funkciju succ[stroj;konfiguracija]. Primjerice, succ[(0,b,(0,0,b,r,0),(0,1,b,r,1),(0,b,0,r,2), (1,0,B,R,1),(1,1,B,R,0),(1,B,1,R,2))]; (0,0,(1,0,1,1),(1,1,0))] = = (0,1,(1,0,1,1,B),(1,0)). Program je kompliciran, ali rutinski. U slijedećem koraku definira funkciju turing[stroj,traka] koja od stroja i trake konstruira konfiguraciju i rekurzivno poziva succ.

Pitanje o S-funkcijama neodlučivo S- funkcijom. S-funkcije su definirane, ovisno o tome da li izračunavanje rekurzije završava. Bilo bi korisno definirati S-funkciju def[f;s], koja izračunava T ako izračunavanje fo[s] završava, F inače, ZA SVAKI fo i s. Teorem: def[f;s] nije S-funkcija. Dokaz. Pretpostavimo da jest. Definirajmo funkciju g. Koliki je g[g*]? g=λ[[f];[~def[f;f] T, T car[nil]]]. Ako je g[g*] definiran, onda po definiciji g, ~def[g*;g*]=t. Ali, po definiciji def, to znači to znači da g[g*] nije definirana. Obratno, ako g[g*] nije definirana, onda po definiciji def, def[g*;g*]=t. Tada g[g*] jest definirana.