ANALITIČKA KEMIJA II - SEMINAR

Σχετικά έγγραφα
ANALITIČKA KEMIJA II - SEMINAR

numeričkih deskriptivnih mera.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Operacije s matricama

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

ANALITIČKA KEMIJA II BOLTZMANNOVA RASPODJELA. nositelj: prof.dr.sc. P. Novak održao: doc.dr.sc.t. Jednačak; ak.god. 2017/18.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

ANALITIČKA KEMIJA II - SEMINAR

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Teorijske osnove informatike 1

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

5. Karakteristične funkcije

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

ANALITIČKA KEMIJA 2. šifra nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Predrag Novak. asistent: Doc. dr.sc. Tomislav Jednačak

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

18. listopada listopada / 13

7 Algebarske jednadžbe

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

IZVODI ZADACI (I deo)

INSTRUMENTNE ANALITIČKE METODE I. seminar

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

MASENA SPEKTROMETRIJA

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Kaskadna kompenzacija SAU

Elektron u magnetskom polju

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

šifra šk.god. 2012/13. nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Predrag Novak

Pripremila i uredila: Doc. dr. sc. Blaženka Foretić OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNANJA

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Molekulska Pregradjivanja

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Vodik. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju

Uvod u teoriju brojeva

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

Periodičke izmjenične veličine

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Određivanje struktura organskih spojeva

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

C kao nukleofil (Organometalni spojevi)

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

V. Allegretti Živčić, šk. g. 2008/2009.

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

1 Promjena baze vektora

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016.

Elementi spektralne teorije matrica

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

Transcript:

ANALITIČKA KEMIJA II - SEMINAR UVD STATISTIKA osnovni pojmovi BLTZMANNVA RAZDIBA ATMSKA SPEKTRSKPIJA predavanja i seminar MLEKULSKA SPEKTRSKPIJA primjena UV/VIS MLEKULSKA SPEKTRSKPIJA primjena UV/VIS dodatni zadatci MLEKULSKA SPEKTRSKPIJA IR, Raman i fluorescencija MLEKULSKA SPEKTRSKPIJA osnove instrumentacije NMR MASENA SPEKTRMETRIJA ASIGNAIJA SPEKTARA AK2; šk.g. 2006/07; sastavio: T. Biljan DREĐIVANJE STRUKTURE MLEKULA SPEKTRSKPSKIM METDAMA Tomislav Biljan

Strukturna svojstva odrediva spektroskopskim metodama Molekulska masa Kemijska formula Funkcionalne grupe Povezanost skeleta molekule, strukturni izomeri Prostorno-geometrijski raspored atoma, stereoizomerija, simetrija Prisustvo kromofora Kiralnost snovne spektroskopske metode u uporabi 1. NUKLEARNA MAGNETSKA REZNANIJA 2. MASENA SPEKTRMETRIJA 3. INFRARVENA I RAMANVA SPEKTRSKPIJA 4. ELEKTRNSKA SPEKTRSKPIJA (UV/VIS)

Molekulska masa i molekulska formula Apsolutno kritična za određivanje strukture Velika važnost masene spektrometrije Molekulska masa mora se slagati sa strukturom. pćenito određena molekulska masa u pravilu odgovara nizu različitih struktura. Pravilo dušika. Spoj sa parnom molekulskom masom ima 0, 2 ili paran broj dušikovih atoma. NMR-Za što je dobar? (apsolutno sve!) Za rješavanje strukture ogromnog broja organskih kemijskih spojeva Identifikaciju metabolita Stereokemijsku analizu Praćenje kemijskih reakcija Kinetiku Struktura proteina Molekulske interakcije npr. vezanje liganda dređivanje čistoće Utvrđivanje mehanizma kemijskih reakcija Može i čvrsto stanje slikavanje (MRI)

Nedostaci NMR je relativno neosjetljiv u odnosu na ostale analitičke metode Eksperimenti mogu biti dugotrajni Ponekad previše informacija Interpretacija može biti vrlo zahtjevna Relativno skup u odnosu na ostale analitičke metode Masena spektrometrija PRUŽA SNVNU INFRMAIJU MLEKULSKU MASU DESTRUKTIVNA METDA

MASENI SPEKTAR Fragmentacija Udio iona [M+] + (I) ili M + (EI) molekularni ion Velika masa Masa kao m/z. Vibracijska spektroskopija IR i Raman spektri ne mogu se u pravilu u potpunosti intepretirati kao NMR i maseni spektri mogućuje brzu identifikaciju funkcionalnih grupa Vrlo korisna metoda za analizu u čvrstom stanju

Kako analizirati IR spektar Podjeliti spektar u dva dijela 4000 cm -1 1500 cm -1 područje funkcionalnih grupa 1500 cm -1 400 cm -1 područje otiska prsta fingerprint, za usporedbu sa referentnim spektrima Elektronska spektroskopija UV/VIS Većina organskih molekula sadrži kromoforme skupine UV/VIS spektroskopija od vrlo male važnosti za strukturnu analizu gromna važnost za kvantitativnu analizu

Identifikacija nepoznatog uzorka PRIMJER 1 FT-IR spektar

3050 2990 2890 1750 Interpretacija - (ar) - - =

Izgradnja molekule Funkcionalne grupe = x Korisne informacije ali nedovoljne da se odredi potpuna struktura. Maseni spektar 135 92 107 137

Interpretacija 135 Pitanja Molekulska masa? Broj ugljikovih atoma? 92 107 137 135 Molekulska masa Broj ugljikovih atoma 92 107 5/57 * 100% = 8.7% 137 8.7%/1.1% = 7.9 ili 8 ugljika

135 Funkcionalne grupe 92 107 = x 16 15 28 137 135 Funkcionalne grupe = x 16 92 15 107 28 137 Gubitak mase 1 = - 28 = -= 15 = - 3 16 = -

Funkcionalne grupe = x Izgradnja molekule Gubitak mase ( 135) 1 = - (135 107) 28 = -= (107 92) 15 = - 3 (92 ) 16 = - Glavni pikovi 135 107 92 Što može imati masu od? Funkcionalne grupe = x Masa Gubitak mase ( 135) 1 = - (135 107) 28 = -= (107 92) 15 = - 3 (92 ) 16 = - Glavni pikovi 135 107 92 ili ili Što objašnjava masu od 92?

Funkcionalne grupe = x Masa 92 Gubitak mase ( 135) 1 = - (135 107) 28 = -= (107 92) 15 = - 3 (92 ) 16 = - Glavni pikovi 135 107 92 Bez 4 vodikova atoma Što objašnjava masu od 107? Masa 107 Funkcionalne grupe = x Gubitak mase ( 135) 1 = - (135 107) 28 = -= (107 92) 15 = - 3 (92 ) 16 = - Glavni pikovi 135 107 92 3 ili 3 Što objašnjava masu od 135?

Masa 135 Funkcionalne grupe = x Gubitak mase ( 135) 1 = - (135 107) 28 = -= (107 92) 15 = - 3 (92 ) 16 = - Glavni pikovi 135 107 92 3 ili 3 Što objašnjava masu od? Masa Funkcionalne grupe = x Gubitak mase ( 135) 1 = - (135 107) 28 = -= (107 92) 15 = - 3 (92 ) 16 = - Glavni pikovi 135 107 92 3 ili 3 Struktura sadrži 8 ugljikovih atoma!

Prvi način cijepanja Funkcionalne grupe = x Gubitak mase ( 135) 1 = - (135 107) 28 = -= (107 92) 15 = - 3 (92 ) 16 = - Glavni pikovi 135 107 92 3 3 3 - -= - 3-135 107 92 Drugi način cijepanja Funkcionalne skupine = x Gubitak mase ( 135) 1 = - (135 107) 28 = -= (107 92) 15 = - 3 (92 ) 16 = - Glavni pikovi 135 107 92 - -= - 3-3 3 3 135 107 92

Šest mogućih struktura 3 3 3 3 3 3 Što je vjerojatnije? 3 ili 3 135 Bez pika pri 91! Sadrži 4 vodikova atoma 3 92 107 137

1 NMR spektar btained from sigmaaldrich.com 3 ili 3 pomak! 3 3 3 pomak oko 4 ppm ili 3 pomak oko 2 ppm 3

staju tri strukture 3 3 3 1 2 2 3 4 pika 2 dubleta 2 singleta 3 3 3

Asigniran NMR spektar c a d b b a 3 b c c d p-metoksibenzaldehid PRIMJER 2

FT-IR spektar 3050 3350 1680 2930 2850

Interpretacija -(ar) - - - - Izgradnja molekule Funkcionalne grupe - = x Nedovoljno da se izgradi potpuna struktura.

Maseni spektar 91 119 65 137 Interpretacija 91 119 Pitanja Molekulska masa? Broj ugljikovih atoma? 65 137

91 Molekulska masa Broj ugljikovih atoma 119 78 6/78 * 100% = 7.7% 7.7%/1.1% = 7 ili 7 arbons 65 137 6 Ista molekulska masa kao kod primjera 1! Različita molekula!! 91 119 Funkcionalne grupe 65 15 28 17 - = x 137

91 Funkcionalne grupe 119 - = x 65 15 28 17 Gubitak mase 17 = - 28 = -= 15 = - 3 137 Masa od 65 je karakteristična za fragmentaciju toluena. Funkcionalne grupe - = x Izgradnja molekule Gubitak mase ( 119) 17 = - (119 91) 28 = -= (91- ) 15 = - 3 Glavni pikovi 119 91 Što objašnjava masu od?

Funkcionalne grupe - = x Masa Gubitak mase (131 119) 17 = - (119 91) 28 = -= (91- ) 15 = - 3 Glavni pikovi 131 119 91 ili ili Što objašanjava masu od 91? Masa 91 Funkcionalne grupe - = x Gubitak mase (131 119) 17 = - (119 91) 28 = -= (91- ) 15 = - 3 Glavni pikovi 131 119 91 3 Što objašnjava masu od 119?

Funkcionalne grupe - = x Masa 119 Gubitak mase (131 119) 17 = - (119 91) 28 = -= (91- ) 15 = - 3 Glavni pikovi 131 119 91 3 Što objašnjava masu od 131? Masa 131 Funkcionalne grupe - = x Gubitak mase (131 119) 17 = - (119 91) 28 = -= (91- ) 15 = - 3 Glavni pikovi 131 119 91 3 Napomena: struktura ima 8 atoma iako smo izračunali 7!

Funkcionalne grupe - = x Fragmentacija Gubitak mase (131 119) 17 = - (119 91) 28 = -= (91- ) 15 = - 3 Glavni pikovi 131 119 91 3 3 3 - -= - 3 119 91 Tri moguće strukture 3 3 3

NMR spektar 3 pika 2 dubleta 1 singlet 2 3 2 3 3 3 Nije u skladu s nijednom strukturom? NMR spektar 3 pika 2 dubleta 1 singlet b a c b 3 a b c c p-toluenska kiselina Karboksilne kiseline se podložne zamjeni vodika deuterijem!

PRISTUP ANALIZI SPEKTARA - primjeri dredite molekulsku formulu spoja temeljem priloženih spektara (Silverstein ; broj 6-1). PRISTUP ANALIZI SPEKTARA - primjeri I - masena spektrometrija: roditeljski pik = 150 = molekulski ion = paran broj nema N ili ima paran broj N M+2 ne dopušta postojanje S ili halogenida za M = 150 postoji 29 formula s,, N, M+1 = 9.9% iz tablica za M+1 = 9-11%: formula M+1 M+2 7 10 N 4 9.25 0.38 8 8 N 2 9.23 0.78 8 10 N 2 9.61 0.61 8 12 N 3 9.98 0.45 9 10 2 9.96 0.84 9 12 N 10.34 0.68 9 14 N 2 10.71 0.52 eliminiraju se formule s neparnim brojem N za M+2 = 0.9% roditeljskog pika najsličnije formuli 9 10 2 indikacija aromatičnosti

PRISTUP ANALIZI SPEKTARA - primjeri II - infracrvena spektroskopija: = 1745 cm -1 prisutnost 2 u formuli ester -- 1225 cm -1 = acetat jednostruko supst. benz. prsten 749 cm -1 i 697 cm -1 = nije konjugiran s prstenom potvrđuje se iz podataka UV spektara (eliminiran je i keton) nađeno: 6 5 -i 3 (=)- 8 10 2 oduzimanjem od molekulske formule 9 10 2 ostaje fragment - 2 - pretpostavljeni rezultat: 6 5-2 -() 3 PRISTUP ANALIZI SPEKTARA - primjeri III - nuklearna magnetna rezonancija: potvrda strukture 3 singleta δ 7.22 5.00 1.96 intenzitet 5 2 3 skupina benzenska metilenska metilna IV - masena spektrometrija: potvrda strukture fragmenti bazni bik na 108 pik pri masi 91 pik pri masi 43 pregrađivanje acetilne skupine (43) i vodikovog atoma benzilni ion dobiven β-cijepanjem u odnosu na prsten acetil rješenje: 6 5-2 -() 3

PRISTUP ANALIZI SPEKTARA - primjeri dredite molekulsku formulu spoja temeljem priloženih spektara (Silverstein ; broj 6-2). PRISTUP ANALIZI SPEKTARA - primjeri I - masena spektrometrija: molekulski ion = 102 molekulske formule: formula M+1 M+2 5 14 N 2 6.39 0.17 6 2 N 2 7.28 0.23 6 14 6.75 0.39 7 2 7.64 0.45 8 6 8.74 0.34 odgovara najbolje odgovara: M+1=7.8, M+2=0.5 S i halogenidi su isključeni omjer : ukazuje na alifatski spoj pretpostavku potvrđuju: IR-spektar UV-spektar (nema apsorpcije) NMR-spektar (nema signala za aromatski dio) nema karbonila niti hidroksilne apsorpcije kisik vezan kao eter: - 1130-1110 cm -1

PRISTUP ANALIZI SPEKTARA - primjeri II - nuklearna magnetna rezonancija: dublet i simetrični heptet omjer 6:1 izopropilna skupina pretpostavljeni rezultat: ( 3 ) 2 --( 3 ) 2 III - infracrvena spektroskopija: dublet pri 1380 cm -1 i 1370 cm -1 potvrđuju izopropilnu skupinu rastezanje - pomaknuto prema višim valnim brojevima zbog prisutnosti kisika 1170 cm -1 rastezanje - pojačano grananjem PRISTUP ANALIZI SPEKTARA - primjeri IV - masena spektrometrija: bazni pik = 45 dvostruko cijepanje i pregrađivanje α-supstituirani eteri masa 87 rezultat uklanjanja 3 masa 43 - cijepanje sa zadržavanjem naboja na alkilnom dijelu rješenje: ( 3 ) 2 --( 3 ) 2