MEHANIKA KOTRLJANJA TOČKA

Σχετικά έγγραφα
MEHANIKA KOTRLJANJA TOČKA

MEHANIKA KOTRLJANJA TOČKA

MEHANIKA KOTRLJANJA TOČKA

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

TEORIJA KRETANJA DRUMSKIH VOZILA

Sistem sučeljnih sila

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

TEORIJA KRETANJA DRUMSKIH VOZILA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Prijanjanje i klizanje

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Prijanjanje i klizanje

TEORIJA KRETANJA DRUMSKIH VOZILA

smanjenje brzine vožnje (po potrebi do zaustavljanja) od interesa za DINAMIKU VOZILA

Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer

OSNOVI AERODINAMIKE DRUMSKIH VOZILA

smanjenje brzine vožnje (po potrebi do zaustavljanja) od interesa za DINAMIKU VOZILA

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

RAD, SNAGA I ENERGIJA

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

( , 2. kolokvij)

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Silu trenja osećaju sva tela koja se nalaze u blizini Zemlje i zbog nje tela koja se puste padaju nadole. Ako pustimo telo da slobodno pada, ono će

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

S s i t s em e m z a a k oč ko e č n e j n e Zadaci

VUČNI PRORAČUN MOTORNOG VOZILA

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Stepen korisnosti transmisije

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Sila i Njutnovi zakoni (podsetnik)

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

numeričkih deskriptivnih mera.

Seminarski rad. Propozicije:

S s i t s em e m z a a k oč ko e č n e j n e Zadaci

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Potrošnja goriva. Ključni faktori: ENERGIJA potrebna za kretanje vozila na određenoj deonici puta. ENERGETSKA EFIKASNOST pogonskog motora

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila. Potrošnja goriva. Potrošnja goriva

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Moguća i virtuelna pomjeranja

Obrada signala

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

VELEUČILIŠTE U RIJECI Prometni odjel. Zdenko Novak 1. UVOD

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

IZVODI ZADACI (I deo)

Trigonometrijske nejednačine

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

Točkovi su deo voznog postroja koji služe za kretanje vozila po podlozi (funkcija pokretnih oslonaca) i elastično oslanjanje.

Elementi spektralne teorije matrica

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Periodičke izmjenične veličine

VISKOZNOST TEČNOSTI Viskoznost

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

3.3. Sile koje se izučavaju u mehanici

Mašinsko učenje. Regresija.

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

2. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1)

9. Vježbe. između fluida i remena za slučaj Q = 0.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Transcript:

MEHANIKA KOTRLJANJA TOČKA Kako s odrđuj smr tangncijaln rakcij?

MEHANIKA KOTRLJANJA TOČKA Smr rakcij j uvk suprotan djstvu koj tži da izazov klizanj! Sv ovo važi bz obzira na smr ugaon brzin! Aktivno spoljno djstvo (sila ili momnt) tži da izazov klizanj točka. Tangncijalna rakcija podlog s po smru suprotstavlja tom klizanju.

Vrtikalno optrćnj dformabilnog točka koji miruj na krutoj podlozi Raspodla optrćnja j simtrična Rzultanta j sučona sa spoljnim optrćnjm Sistm j u statičkoj ravnotži ELASTIČNA SILA JE TIM VEĆA ŠTO JE VEĆA DEFORMACIJA L F = C L

v F = -k v MODEL PRIGUŠNA SILA DISIPATIVNI OTPOR (rasipanj nrgij) HISTEREZIS L F = C L ELASTIČNA SILA KONZERVATIVNI OTPOR (pri rastrćivanju vraća mhanički rad uložn pri optrćivanju)

HISTEREZIS mra nrgtskih gubitaka usld unutrašnjg trnja Gumni uzorak ispitujmo naizmničnim istzanjm i sabijanjm F Pri optrćivanju uzorka savlađujmo lastičnu silu i silu unutrašnjg trnja F δ δ Pri rastrćivanju vraća nam s rad lastičn sil, ali sada taj rad savlađuj i silu unutrašnjg trnja INFORMATIVNO Sila pri rastrćivanju j manja za istu vličinu dformacij Razlika mra gubitaka

ULAZAK U ZONU KONTAKTA: ELASTIČNA + PRIGUŠNA SILA IZLAZAK IZ ZONE KONTAKTA: ELASTIČNA - PRIGUŠNA SILA F PRIG F REZ F PRIG F EL F EL F REZ POSLEDICA HISTEREZISA: ASIMETRIČNA RASPODELA VERTIKALNE REAKCIJE

Tžišt kriv zakonitosti kontinualnog optrćnja s prmšta ISPRED os simtrij točka, a tim i rzultujuća vrtikalna rakcija! Posldica: vrtikalna rakcija stvara momnt koji s suprotstavlja kotrljanju točka NASATANAK OTPORA KOTRLJANJA (OTPOR HISTEREZISA) Ovo važi uvk! (pogonski, kočni, slobodan točak) Ovo važi uvk! (pogonski, kočni, slobodan točak) Tj. položaj vrtikaln rakcij odrđn j samo smrom obrtanja ali n i smrom djstva momnta na točak!

Kolika j tangncijalna rakcija u pojdinim slučajvima? Slobodan točak Pogonski točak Kočni točak Ustaljno krtanj Ubrzano ili usporno krtanj Važnost tangncijaln rakcij pogon, kočnj, otpori krtanja

NEPOGONSKI TOČAK (slobodno kotrljanj) ω SILE KOJE DELUJU NA TOČAK: F X A G T R X r D G T vrtikalno optrćnj točka R Z vrtikalna rakcija podlog F X horizontalna rakcija izmđu vozila i točka (ovd: sila kojom vozilo povlači točak) R X tangncijalna rakcija izmđu točka i podlog kscntricitt vrtikaln rakcij r D dinamički radijus točka R Z

NEPOGONSKI TOČAK (slobodno kotrljanj) ω Ustaljno krtanj (statika): ΣZ i R Z = G T G T ΣX i R X = F X ΣM A R Z = r D F X /r D F X R Z A R X r D rd R X = G r D T = f koficijnt otpora kotrljanja Koficijnt f mpirijsko odrđivanj odnosa /r D uz uzimanj u obzir ostalih uzroka nastanka otpora kotrljanja točka. f G T F ft SILA OTPORA KOTRLJANJA TOČKA

NEPOGONSKI TOČAK (slobodno kotrljanj) F X A ω G T f G T F ft SILA OTPORA KOTRLJANJA TOČKA Sila otpora kotrljanja proporcionalna j koficijntu otpora kotrljanja i vrtikalnom optrćnju točka. r D R X G = T= f G r T = F ft D R Z R X Tangncijalna rakcija slobodnog točka jdnaka j sili otpora kotrljanja. Obično j f 0,01 dtaljnij u nastavku...

NEPOGONSKI TOČAK (slobodno kotrljanj) ω F X = R X = f G T = F ft G T aktivna sila koju moramo saopštiti slobodnom F X točku da bi s kotrljao A r D R Z R X Uslov za nastanak sil R X j trnj (prijanjanj) izmđu točka i podlog - na podlozi bz trnja slobodan točak s n bi kotrljao vć bi klizao translatorno!

POGONSKI TOČAK PRI USTALJENOM KRETANJU (v=const) M T ω G T M T pogonski obrtni momnt na točku F X horizontalna rakcija izmđu vozila i točka (ovd: sila kojom vozilo zadržava točak) F X r D ΣZ i R Z = G T R X ΣX i R X = F X ΣM A M T = R Z + r D F X /r D R Z M T FO r dfinicija D F O obimna (vučna) sila na točku fiktivna (tj. računska) vličina!

POGONSKI TOČAK PRI USTALJENOM KRETANJU (v=const) M T ω G T R X = M r D T r D G T R X F X r D R X = F O F f stvarna tangncijalna rakcija na pogonskom točku R Z Tangncijalna rakcija pogonskog točka jdnaka j odnosu pogonskog momnta i dinamičkog radijusa točka, umanjnom za vrdnost sil otpora kotrljanja.

POGONSKI TOČAK PRI UBRZANOM KRETANJU (a>0) M T ω UTICAJ MOMENTA INERCIJE Druga jdnačina ravanskog krtanja za točak: G T J ω& = r R M + M C D X f T R X F X r D MT M f = G T FO ω& > 0 r D R Z R X = F O - F f - JC ω& r D stvarna tangncijalna rakcija na pogonskom točku pri ubrzanom krtanju Do pogonskog momnta saopštnog točku s troši na savlađivanj MOMENTA INERCIJE tj. na ubrzanj obrtnih masa, drugi do s troši na savlađivanj sopstvnog otpora kotrljanja točka; ostatak R X j na raspolaganju za savlađivanj otpora F X i transl. ubrzanj točka

M K ω KOČENI TOČAK PRI USTALJENOM KRETANJU (v=const) G T Slučaj: kočnj na nizbrdici radi održavanja brzin M K kočni momnt na točku F X horizontalna rakcija izmđu vozila i točka (ovd: sila kojom vozilo gura točak) F X r D ΣZ i R Z = G T ΣX i R X = F X ΣM A r D F X = M K + R Z /r D R X R Z MK r D F K dfinicija F K kočna sila na točku fiktivna (računska) vličina!

KOČENI TOČAK PRI USTALJENOM KRETANJU (v=const) M K ω G T R X = M r D K + r D G T F X r D R X = F K + F f stvarna tangncijalna rakcija na kočnom točku R Z R X Tangncijalna rakcija kočnog točka jdnaka j odnosu kočnog momnta i dinamičkog radijusa točka, uvćanom za vrdnost otpora kotrljanja.

KOČENI TOČAK PRI USPORENOM KRETANJU (a<0) M K ω UTICAJ MOMENTA INERCIJE Druga jdnačina ravanskog krtanja za točak: G T J C ω& = r D R X M M f K F X r D M f = G T F K M r D K ω& < 0 R X R Z R X = F K + F f - J C ω& r D stvarna tangncijalna rakcija na kočnom točku pri uspornom krtanju Analogija sa ubrzanjm: do kočnog momnta s troši na usporavanj obrtnih masa, ostatak j na raspolaganju za translatorno uspornj R X ; otpor kotrljanja pomaž kočnju!

OTPOR KOTRLJANJA TOČKA

Otpor kotrljanja točka vrdnosti i uticajni faktori 1000 kg 10 kg ZA PROSEČAN PNEUMATIK NA PROSEČNOJ TVRDOJ PODLOZI I DO ODREĐENE BRZINE VAŽI: f 0 0,01 Šta tačno znači do odrđn brzin? u nastavku... Orijntaciono 100 km/h

Otpor kotrljanja točka vrdnosti i uticajni faktori INFORMATIVNO ORIJENTACIONE VREDNOSTI ZA f (za mal brzin)

Otpor kotrljanja točka vrdnosti i uticajni faktori UTICAJ BRZINE Pri počtnom porastu brzin za širi dijapazon blag porast; pri vćim brzinama nagli! Izvor: Gnta/Morllo

Otpor kotrljanja točka vrdnosti i uticajni faktori UTICAJ BRZINE Izvor: Rimpll

Otpor kotrljanja točka vrdnosti i uticajni faktori UTICAJ BRZINE Empirijska rlacija opšti oblik: f = C 0 +C 1 v+c 2 v 2 +C 3 v 3 +C 4 v 4 +... Primr: f = f 0 +C 1 v+c 2 v 4, v (km/h) f 0 = 0,01 C 1 = 5,42 10-6 C 2 = 1,05 10-11

Otpor kotrljanja točka vrdnosti i uticajni faktori UTICAJ BRZINE Izvor: Gnta / Morllo INFORMATIVNO Šta ograničava maksimalnu brzinu krtanja za odrđni pnumatik? Formira s stojći dformacijski talas koji dovodi do razaranja pnumatika! Pri nodgovarajućim pritiscima mož doći do prgrvanja i dvulkanizacij zbog prtvaranja dformacijskog rada u toplotu!

Otpor kotrljanja točka vrdnosti i uticajni faktori UTICAJ PRITISKA Viši pritisak manja dformacija manji otpor kotrljanja Vrdnosti ograničn zahtvima za prijanjanj, udobnost, habanj Izvor: Gnta / Morllo UTICAJ VERTIKALNOG OPTEREĆENJA Povćanj vrtikalnog optrćnja analogno snižnju pritiska Uticaj pritiska i optrćnja na f s n razmatra računski pod prtpostavkom da j pritisak prilagođn datom optrćnju!

Otpor kotrljanja točka vrdnosti i uticajni faktori UTICAJ VRSTE I STANJA PODLOGE nravna podloga povćan histrzis prisustvo vlag (otpor vodnog filma, prilpljivanj pnumatika za tlo) mka podloga uticaj dformacij 0.4 f (-) 6.00-16 0.3 0.2 Psak 7.50-28 0.1 Bton Srdnj tvrda zmlja 0 100 200 300 Pritisak vazduha (kpa)

Otpor kotrljanja točka ostali izvori nastanka bočno povođnj točka ( scrubbing off spd ) gomtrija točka (bočni nagib, usmrnost) trnj klizanja u kontaktnoj površini (tangncijalno sabijanj u gazćm sloju) trnj u lžaju točka zaostali momnt kočnja momnt na točku (pogonski, kočni, slobodan) itd.

OTPOR KOTRLJANJA - REZIME f 0,01 v Glavni ksploatacioni faktori koji utiču na otpor kotrljanja: brzina pritisak vrtikalno optrćnj RAZMATRA SE RAČUNSKI OBIČNO SE NE RAZMATRAJU RAČUNSKI smatra s da su mđusobno usklađni