VOLUMEN I PLO[TINA KAKO BROJNI KARAKTERISTIKI NA n - DIMENZIONALNA TOPKA

Σχετικά έγγραφα
EGZISTENCIJA I KONSTRUKCIJA NA POLINOMNO RE[ENIE NA EDNA PODKLASA LINEARNI HOMOGENI DIFERENCIJALNI RAVENKI OD VTOR RED

Решенија на задачите за основно училиште. REGIONALEN NATPREVAR PO FIZIKA ZA U^ENICITE OD OSNOVNITE U^ILI[TA VO REPUBLIKA MAKEDONIJA 25 april 2009

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

v = = 4 = je vektor cu u n Npr. u = je vektor s komponentama u, u. v = su jednaki ako je u Vektori u Primjer 1 Vektori u

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N

Operacije s matricama

Doma{na rabota broj 1 po Sistemi i upravuvawe

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

18. listopada listopada / 13

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

a) diamminsrebro hlorid b) srebrodimmin hlorid v) monohlorodiammin srebrid g) diamminohloro argentit

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Drag u~eniku! Ovaa kniga }e ti pomogne da gi izu~i{ predvidenite sodr`ini za VIII oddelenie. ]e u~i{ novi interesni sodr`ini za sli~nost na figuri. ]e

IZVODI ZADACI (I deo)

MATEMATIKA PROEKTNA ZADAЧA IZVE[TAJ OD EMPIRISKO

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

МЕХАНИКА НА ФЛУИДИ (AFI, TI, EE)

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

UNIVERZITET "SV. KIRIL I METODIJ" PRIRODNO-MATEMATI^KI FAKULTET INSTITUT ZA INFORMATIKA S K O P J E

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

2.7 Primjene odredenih integrala

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

V E R O J A T N O S T

Teoretski osnovi i matemati~ka metodologija za globalna analiza na prostorni liniski sistemi

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

UNIVERZITET SV. KIRIL I METODIJ SKOPJE Prirodno-matematiqki Fakultet Institut za matematika

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

PRIRODNO-MATEMATI^KI FAKULTET PRIEMEN ISPIT PO HEMIJA studii po biologija I grupa

Identitet filter banke i transformacije transformacije sa preklapanjem

Voved vo matematika za inжeneri

PDF Created with deskpdf PDF Writer - Trial ::

9. STATIKA NA RAMNINSKI NOSA^I

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

Sarò signor io sol. α α. œ œ. œ œ œ œ µ œ œ. > Bass 2. Domenico Micheli. Canzon, ottava stanza. Soprano 1. Soprano 2. Alto 1

1.4 Tangenta i normala

Για να εμφανιστούν σωστά οι χαρακτήρες της Γραμμικής Β, πρέπει να κάνετε download και install τα fonts της Linear B που υπάρχουν στο τμήμα Downloads.

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

12.6 Veri`ni prenosnici 363

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

ibemo Kazakhstan Republic of Kazakhstan, West Kazakhstan Oblast, Aksai, Pramzone, BKKS office complex Phone: ; Fax:

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Dinamika krutog tijela. 14. dio

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

radni nerecenzirani materijal za predavanja

!"#$ % &# &%#'()(! $ * +

( , 2. kolokvij)

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

met la disposition du public, via de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont

Tutorial Note - Week 09 - Solution

Kaskadna kompenzacija SAU

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

(a b) c = a (b c) e a e = e a = a. a a 1 = a 1 a = e. m+n

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Zadaci iz trigonometrije za seminar

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

D-r Risto Ivanovski OD KOGO POSTANAVME. Bitola, R.Makedonija 2009 godina

Elementi spektralne teorije matrica

Granične vrednosti realnih nizova

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

ZI. NEODREðENI INTEGRALI

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

UPATSTVO ZA PI[UVAWE NA SEMINARSKATA RABOTA I EDEN PRIMER

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

Dragoslav A. Raji~i}

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Odvod. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 5. december Gregor Dolinar Matematika 1

Dinamika na konstrukciite 1

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

Transcript:

VOLUMEN I PLO[TINA KAKO BROJNI KARAKTERISTIKI NA - DIMENZIONALNA TOPKA Vo ovaa tema geealo }e bidat obabotei sledite poimi: - vekto, adius vekto, dimezija - dol`ia, astojaie, dimezioala topka - volume i plo{tia a dimezioala topka, opedele itegal Nekoi od iv se dobo pozati od sod`iite pedvidei so pogamata za sedo obazovaie. Voveduvaweto a ovite poimi kako {to se dimezija, dimezioala topka }e bidat vovedei a pedago{ki opavda o zatoa pomalku stog matemati~ki pecize a~i. Vekto, adius vekto, dimezija Spoed geometiskata defiicija.vekto e oietiaa otse~ka. Neka e dadea boja oska defiiaa so fiksa to~ka O i edii~e adius vekto e (vekto so dol`ia ~ij po~etok e vo to~kata O). So kaevite a site vektoi λ e, λ R, se dobivaat site to~ki od bojata pava. Spoed toa ako a e adius vekto a bilo koja to~ka od bojata pava toga{ siguo postoi skala λ (eale boj) taka {to a = λ e. Poadi toj fakt velime deka pavata ima dimezija i toa mo`estvo to~ki }e go ae~eme edodimezioale posto. Neka sega se dadei fiksa to~ka O i dva edii~i adius vektoi e, e so ist po~etok vo O, takvi {to e λ e za sekoj eale boj λ 0. Mo`estvoto to~ki kako kaji

to~ki od site adius vektoi dobiei so lieaa kombiacija λ e + λ e kade λ, λ R, }e go ae~eme amia i vo toj slu~aj soodvetata boja kaakteistika e dimezijata. Za~i amiata kako mo`estvo to~ki e dimezioale posto. Na ist a~i so ti edii~i adius vektoi e, e, e, so zaedi~ki po~etok O, za koi se zae deka, e λ e, e λ e, e λ e, za sekoj eale boj λ 0, se doa a do vistiskiot eale geometiski posto kako tidimezioale koj ima dimezija. Mo`eme da podol`ime a ist a~i i poatamu i da dobivame apstakti postoi so dimezii 4, 5,...,, pi {to }e i bide potebo i voveduvawe a ovi poimi lieaa kombiacija i lieaa zavisost i ezavisost a vektoi. Pi toa piodo se apu{ta i geometiskata defiicija a vekto so voveduvawe a algebaska stuktua vektoski posto. Dimezijata e eda od bojite kaakteistiki a vektoskiot posto i mo`e da bide samo piode boj vo smisol a pogoata defiicija. Dol`ia, astojaie, dimezioala topka Rastojaieto me u dve to~ki kako i dol`iata a otse~ka se isto taka geometiski boji kaakteistiki za koi apime vo dade Dekatov pavoagole koodiate sistem se pozati i fomulite za ivo pesmetuvawe. Neka e dadea boja pava so fiksa to~ka O i boj >0, R. Mo`estvoto to~ki od bojata pava koi se a astojaie pomalo ili edakvo a od to~kata O }e go ae~eme edodimezioala topka so ceta vo O i adius. Edodimezioala topka geometiski e vsu{ost otse~ka. O Dvodimezioala topka so ceta vo fiksa to~ka O i adius > 0 e podmo`estvo to~ki od dvodimezioale posto (geometiski amia) koi se a astojaie pomalo 48

ili edakvo a od to~kata O. Dvodimezioala topka geometiski e vsu{ost kug. O Todimezioala topka so ceta vo fiksa to~ka O i adius > 0 e podmo`estvo to~ki od tidimezioale posto (geometiski ealiot posto) koi se a astojaie pomalo ili edakvo a od to~kata O. Todimezioala topka geometiski e vsu{ost eala topka. Vo 4 dimezioaliot posto za defiicija a 4 dimezioala topka e potebo povtoo eda fiksa to~ka O (ceta a topkata) i adius > 0. Ne e te{ko da se podol`i i za > 4, pi {to -dimezioalata topka vo tie slu~ai }e ema svoja geometiska itepetacija odoso petstavuvawe. Volume i plo{tia a dimezioala topka, opedele itegal Da se vatime a edodimezioalata topka so adius t.e. geometiski a otse~ka so dol`ia. Nejziata dol`ia kako boja kaakteistika za toa mo`estvo to~ki }e ja defiiame kako ejzi volume. Za~i V () =. Za dvodimezioala topka so adius }e defiiame ejzi volume so bojata kaakteistika za kug, plo{tia a kug. Za~i V () = π. Za todimezioalata topka so adius }e defiiame ejzi volume so bojata kaakteistika za 4 geometiski volume a topka. Za~i V () = π. 49

Zabele`uvame deka vo fomulata za taka defiiaite volumei u~estvuva stepe a adiusot pomo`e so ekoj boj, pi {to stepeoviot pokazatel e edakov a dimezijata a postoot vo koj se azgleduva topkata. Spoed toa mo`eme da petpostavime deka fomulata za volumeot a dimezioala topka so adius }e bide od vid V () = C. Specijalo C =, C = π, C = 4 π. Za opedeluvawe a boevite C }e go upotebime opedeleiot itegal. Neka e dadea dvodimezioala topka (kug) so ceta vo O i adius i eka go pese~eme so otse~ka BC so kaji to~ki od ku`icata (tetiva) ~ie omalo astojaie od cetaot O e edakvo a x. O~igledo astojaieto x = OA mo`e da bide ajmogu. Ako AB = ρ,toga{ volumeot a edodimezioalata topka so ceta vo to~kata A i adius ρ (otse~kata BC) }e bide V (ρ) = C ρ. B ρ O x A C Od pavoagoliot tiagolik OAB se dobiva ρ = x i so V (x) = C x mo`eme da defiiame fukcija od x a segmetot [, ]. Za da go opfatime celiot kug so takvi otse~ki ovaa fukcija }e bide defiiaa a segmetot [, ]. Toga{ opedeleiot itegal V x) dx ( }e go ae~eme 50

volume a dvodimezioalata topka. Za~i V () = = V x) dx ( C x dx. Opedeleiot itegal se e{ava so smea x = cosϕ i se dobiva V () = C π π. Za~i C = C. Bidej}i zaeme deka C =, se dobiva C = π pa za~i i V () = π koja e ista so pozatata fomula za plo{tia a kug. Za todimezioala topka so ceta vo to~kata O i adius spoed istata postapka se koisti pesek kug ~ie omalo astojaie od cetaot O e edakvo a x. O~igledo astojaieto x = OA mo`e da bide ajmogu. Ako AB = ρ,toga{ volumeot a dvodimezioalata topka so ceta vo to~kata A i adius ρ (geometiski kug so ceta vo A i adius ρ) }e bide V (ρ) = C ρ. B O x ρ A C Od pavoagoliot tiagolik OAB se dobiva ρ = x i so V (x) = C ( x ) se defiia fukcija od x a segmetot [, ] poadi istite pi~ii. Toga{ opedeleiot itegal V x) dx ( }e go ae~eme volume a todimezioalata topka. Za~i V() = V ( x) dx = C ( x ) dx = 4 C. Za~i 5

C = 4 C. Bidej}i zaeme deka C = π, se dobiva C = 4 π pa za~i i V () = 4 π koja e ista so pozatata fomula za volume a topka. Iteese e slu~ajot za ~etiidimezioala topka kaj koja e mo`eme geometiski da ja ilustiame istata postapka. Sepak za ~etiidimezioala topka so ceta vo to~kata O i adius spoed istata postapka so pesek topka (tidimezioala) ~ie omalo astojaie od cetaot O e edakvo a x, se dobiva pavoagole tiagolik. Ako adiusot a tidimezioalata topka e ρ,toga{ ejziiot volume }e bide V (ρ) = C ρ. Bidej}i i ovde ) ρ = x, se dobiva V ( x) = C ( x, pa opedeleiot itegal V x) dx ( }e go ae~eme volume a ~etiidimezioalata topka. Za~i V4() = V ( x) dx = C x 4 ) ( dx = π C 4. 8 Spoed toa C 4 = 8 π C. Bidej}i zaeme deka C = 4 π, se dobiva C 4 = π pa za~i i V 4 () = π 4. Koistej}i ja ovaa postapka i za dimezioala topka so adius so peseci so ( ) dimezioali topki so adiusi ρ i so volumei V - (ρ) = C - ρ -, se dobiva ρ = x i fukcija V ( ) x = C x = C ( x ) defiiaa a segmetot [, ]. Volumeot V () a dimezioalata topka so adius }e go defiiame so opedeleiot itegal V ( x) dx = ( x ) C dx. Ovoj itegal so smea x = cosϕ se tasfomia vo itegalot 5

π C - 0 si ϕ dϕ. So toa se dobiva i ekuetata vska za opedeluvawe a boevite C = C - 0 si π ϕ dϕ. Op{tata fomula za volume a dimezioala topka so adius mo`e da se izazi so pomo{ a eda specijala fukcija ae~ea Gama fukcija so ozaka G(x). Za~i V () = π. G( + ) Gama fukcijata ima ekolku edostavi osobii so pomo{ a koi mo`e leso da se pesmeta soodvetiot volume. Ovde }e gi avedeme bez dokaz. ( )! G() = ( )!, G(+a) = a G(a), G ( ) = π, G ( + ) = π, N. Pime: Da se ajde volume a 00 dimezioala i 0 dimezioala topka. So koistewe a fomulata i osobiite za gama 50 00 50 00 fukcijata se dobiva: V 00 () = π = π. G(5) 5! 0 50+ 0 0 V 0 () = π = π = 0 G( + ) G(5+ ) 5 50 0 50 0 π π = π. 0! 0! π 5 Sega }e vovedeme ova boja kaakteistika P () ae~ea plo{tia a dimezioala topka so adius. Za = }e defiiame P () = kako plo{tia a edodimezioala topka (otse~ka) bidej}i otse~kata ima dve kaji to~ki koi obazuvaat koe~o mo`estvo ~ija {to boja kaakteistika i ja azgleduvame (boj a elemeti od edo mo`estvo). 5

Za = }e defiiame P () = π kako plo{tia a dvodimezioala topka (kug) bidej}i kugot ima ku`ica ~ija {to boja kaakteistika i ja azgleduvame (dol`ia a ku`ica). Za = se dobiva geometiski topka i P () = 4 π kako plo{tia a topka }e bide po defiicija i geometiski plo{tia a todimezioala topka. I vo ovoj slu~aj zabele`uvame deka op{tata fomula za plo{tia a dimezioala topka so adius mo`e da se api{e vo vid P () = C -. Neka gi kompaiame (spoedime) ovie dve boji kaakteistiki plo{tiata i volumeot a dimezioala topka so adius. Ako se potsetime deka volumeot a todimezioala topka se dobiva so opeacijata itegiawe a fukcii koi kako volume a dvodimezioali topki se vsu{ost geometiski plo{tii a kugovi, a volume a dvodimezioala topka se dobiva so opeacijata itegiawe a fukcii koi kako volume a edodimezioali topki se vsu{ost dol`ii a otse~ki (kivi), logi~ki doa ame do zaklu~okot deka so iveza opeacija a itegiaweto mo`e da se dobie bojata kaakteistika ae~ea plo{tia a dimezioala topka so adius. Bidej}i iveza opeacija a itegiawe e difeeciaweto }e ja dobieme vskata P () = V (), kade difeeciame vo odos a pomelivata. Za~i P () = V () =, P () = V () = π, P () = V () = 4 π. Spoed toa op{tata fomula za taka defiiaata boja kaakteistika a dimezioala topka so adius, ae~ea plo{tia, }e bide P () = V () = π. G( + ) Pime: Da se ajde plo{tia a ~etiidimezioala i 00 dimezioala topka. So koistewe a fomulata i osobiite za gama fukcijata se dobiva: P 4 () = π 50 99, P 00 () = 00π. 5! 54