MJERENJE
Mjerenje pridruživanje brojeva prema unaprijed utvrđenim đ pravilima Kvantifikacija atributa (zastupljenosti pojedinih obilježja) entiteta (živa bića, pojave, društvene grupe itd.) Izomorfnost t(istovjetnost t t ili paralelnost) ll t)između đ brojevnog sustava i atributa koji su predmetom mjerenja zajednička svojstva koja dopuštaju pridruživanje brojeva obilježjima: identitet rang aditivnost Ovisno o postojanju ovih svojstava kod objekata mjerenja, razlikuje se mjerna skala i vrsta mjerenja.
Skale mjerenja = mjerne skale Pri različitim mjerenjima koriste se različite mjerne skale, koje je potrebno poznavati da bi se koristile odgovarajuće statističke analize ovisno o vrsti skale određujemo koje ovisno o vrsti skale određujemo koje statističke postupke možemo koristiti
Mjerne skale od najniže razine 1. NOMINALNE SKALE 2. ORDINALNE SKALE 3. INTERVALNE SKALE 4. OMJERNE SKALE
NOMINALNE SKALE nisu skale u pravom smislu riječi jer nemaju slijed veličina i služe nam samo za identifikaciju ili kategorizaciju. označujemo č istu it stvar istim iti brojem ili simbolom, npr brojevi igrača u športu (jer služe samo za identif), brojevi automobila i sl. od aritmetičkih operacija dopušteno: samo brojanje! Statistički postupci: Na nominalnim skalama dopušteno koristiti samo dominantnu p p p vrijednost, račun proporcija, x2 test, Φ, Cramerov Fi i koeficijent kontingencije.
ORDINALNE SKALE služe za označavanje č redoslijeda d ili poretka. tipičan primjer ordinalne skale je poredak igrača po uspješnosti na nekom natjecanju ordinalne skale određuju samo relativan položaj rezultata u grupi, odnosno određuju da li je nešto manje ili veće, ali nepoznata je razlika među pojedinim jedinicama skale, odnosno rangovima, i ona nije jednaka. odaritmetičkihoperacijadopušteno: operacija dopušteno: <, > Statistički postupci: Na takvim je skalama dopušteno koristiti statističke postupke kao i za nominalne skale, ali i centralnu vrijednost, rang korelaciju ρ, Tau, Teta i koeficijent W.
INTERVALNE SKALE Kod intervalnih skala, osim redoslijeda poznate su i razlike među brojevima na skali, jer je u tim skalama neka definirana razlika jednaka na svakom dijelu skale. npr. razlika od 1 C je uvijek jednaka, bez obzira radi li se o razlici među 0 C i 1 C, ili između 153 C i 154 C. Međutim, te skale nemaju apsolutnu nulu (odsustvo kvantitete obilježja), već je nula relativna ili arbitrarna, Npr. ispitanik s nula bodova na testu inteligencije ne može se reći da mu je inteligencija jednaka nuli. Nemogućnost stavljanja brojeva u omjere: pa se ne može tvrditi npr. da je temperatura od 100 F (farenhajt) dva puta veća od 50 F, jer je to, ustvari 10 i 38 C. Od aritmetičkih operacija dopušteno: +, Statistički postupci: Na ovim je skalama dopušteno koristiti sve statističke postupke kao za nominalne i ordinalne skale, ali i aritmetičku sredinu, standardnu devijaciju, z vrijednosti i koeficijent korelacije r, multiplu i parcijalnu korelaciju.
OMJERNE SKALE osim što imaju sve osobine intervalnih ihskala, kl imaju i svojstvo jt da jd jednaki brojčani odnosi (omjeri) znače i jednake odnose u mjerenoj pojavi. To je zato jer te skale imaju apsolutnu nulu apsolutna nula podrazumijeva odsustvo pojave koja se mjeri. To su npr. dužina, težina, otpor itd (fizikalne jedinice). Tako možemo npr. utvrditi da je da je dužina od 30 centimetara tri puta veća od dužina od 10 centimetara jer je to tako u svim sustavima mjerenja. Od aritmetičkih operacija dopušteno: *, / Statistički postupci: p osim statističkih postupaka p za nominalne, ordinalne i intervalne skale, dopušteno je koristiti i koeficijent varijabilnosti i geometrijsku sredinu
Vježba I pripadnost znaku zodijaka vrsta psa procjena kvalitete restorana na skali od 1 do 3 subjektivna procjena ispitanika na Borgovoj skali poredak sportaša na nekom natjecanju pripadnost određenom spolu rezultat na testu numeričkih sposobnosti udaljenost u km stupanj zadovoljstva poslom na Likertovoj skali od 1 do 5 temperatura u stupnjevima C težina jabuka poredak tenisača na natjecanju pripadnost nekoj političkoj stranci brojevi na dresovima nogometaša rangovi u mornarici (1., 2., 3. časnik) procjena na skali životnih stresova broj promjena u posljednjih šest mjeseci
vježba I pripadnost znaku zodijaka NOM vrsta psa NOM procjena kvalitete restorana na skali od 1 do 3 ORD subjektivna procjena ispitanika na Borgovoj skali ORD poredak sportaša na nekom natjecanju ORD pripadnost određenom spolu NOM rezultat na testu numeričkih sposobnosti INT udaljenost u km OMJ stupanj zadovoljstva poslom na Likertovoj skali od 1 do 5 ORD temperatura u stupnjevima C INT težina jabuka OMJ poredak tenisača na natjecanju ORD pripadnost nekoj političkoj stranci NOM brojevi na dresovima nogometaša NOM rangovi u mornarici ORD procjena na skali životnih stresova broj promjena u posljednjih šest mjeseci ORD
Vježba II rezultat na standardiziranom testu inteligencije godišnji prihod u eurima bračni status stručna sprema procjena kvalitete filma na skali od 1 do 3 JMBG zračna udaljenost od ZG do ZD poredak nogometnih klubova na kraju sezone snaga stiska ruke na dinamometru brojevi dresova na igračima nekog košarkaškog kluba masa planktona u kubnom metru mora u kg pripadnost znaku zodijaka u horoskopu veličina odrasle amebe u μm vrste slonova po veličini na Zemlji koeficijent inteligencije ljudi starijih od 50 god narodnost
vježba II rezultat na standardiziranomtestu testu inteligencije INT godišnji prihod u eurima OMJ bračni status NOM stručna sprema ORD procjena kvalitete filma na skali od 1 do 3 ORD JMBG NOM zračna udaljenost od ZG do ZD OMJ poredak nogometnih klubova na kraju sezone ORD snaga stiska ruke na dinamometru OMJ brojevi dresova na igračima nekog košarkaškog kluba NOM masa planktona u kubnom metru mora u kg OMJ pripadnost znaku zodijaka u horoskopu NOM veličina odrasle amebe u μm OMJ vrste slonova po veličini na Zemlji NOM koeficijent inteligencije ljudi starijih od 50 god INT narodnost NOM
Semiintervalne skale Mnoge intervalne skale su samo prividno intervalne na svim dijelovima skale nije jednak razmak među stupnjevima Npr. u testovima inteligencije vrednovanje zadatka jednim bodom bez obzira na težinu
Mjerni instrumenti Sredstvo za određivanje veličine obilježja koje je predmetom mjerenja j Sastoji se od: mjernog j mehanizma (mehanički dijelovi ili tvrdnje) mjerne skale (sustav brojeva pomoću kojeg se izražava kvantiteta j ( j p jg obilježja koje se mjeri iako izomorfnost nije potpuna, postoji određena korespondencija)
Mjerenje Direktno predmet mjerenja direktno dostupan mjerenju, j a jedinice na mjernoj jskali određene kao dijelovi predmeta mjerenja npr. mjerenje težine predmeta Indirektno npr. inteligencija, osobine ličnosti, znanje o kojima zaključujemo na temelju točno riješenih zadataka ili zaokruženih tvrdnji. Nadalje, socioekonomski kistatus zaključujemo č j na osnovi posjedovanja jd j materijalnih ih dobara, razini obrazovanja i sl.
Mjerni instrumenti Test Upitnik ličnosti Skala procjene Anketni upitnik
Test Standardizirani di i ipostupak za ispitivanje i i sposobnosti i znanja precizno propisana procedura mjerenja definirana uputom u pogledu ispitivanja i ocjenjivanja mogućnost usporedbe ispitanika Standardizacija testa: utvrđivanje standarda/normi po kojima će se vrednovati rezultat ispitanika (M i SD reprezentativnog uzorka populacije) Metrijske karakteristike kt tik testat
Upitnik/test ličnosti Mjerni instrument za ispitivanje osobina ličnosti Niz tvrdnji Zadatak ispitanika: zaokružiti jedan od predloženih odgovora Odgovori na skali od 2, 3, 4, 5 ili više stupnjeva npr. Likertova skala od 5 stupnjeva 1 potpuno se slažem 2 uglavnom se slažem 3 ne mogu se odlučiti 4 uglavnom se ne slažem 5 uopće se ne slažem
Konstrukcija testova i upitnika ličnosti 1. Definiranje predmeta mjerenja (sposobnost, znanje, osobina ličnosti) č 2. Konstrukcija čestica mjernog instrumenta (zadaci ili tvrdnje) veći broj od planiranog/konačnog 3. Pilot ispitivanje na prigodnom uzorku: provjera statističkih podataka o česticama (item-analiza), npr. podaci o težini čestica za testove sposobnostio i znanjai diskriminativnosti pojedinih zadataka, pouzdanosti i valjanosti mjernog instrumenta (vanjski kriterij) pri konačnom odabiru postići što višu pouzdanost i valjanost 4. Primjena mjernog instrumenta na reprezentativnom uzorku: konačni podaci o metrijskim karakteristikama
Skala procjene Instrument tkji kojim stručnjak č jku nekom području procjenjuje j j osobine/ponašanje ispitanika Procjenjivač odgovore označava na numeričkoj/grafičkoj skali Termin procjena=vrednovanje obilježja/ponašanja druge osobe (vs samoprocjena kod upitnika i testova ličnosti) Trebaju zadovoljavati osnovne metrijske karakteristike Primjer: check liste: sastoje se od niza pridjeva ili opisa osobina/ponašanja ispitanika u određenim situacijama. Procjenjivač (RAZLIČITI PRISTUPI) označava da li taj pridjev/opis odgovara osobinama/ponašanju ispitanika odabire jedan od više ponuđenih odgovora
Nedostaci skala procjene Relativno nisko međusobno slaganje procjenjivača Halo efekt (procjenjivanje na temelju općeg dojma) Osobna jednadžba procjenjivača(blagost strogost) Tendencija uprosječivanja Ove pogreške moguće je ublažiti adekvatnim odabirom i osposobljavanjem procjenjivačač
Anketa Postupak koji se najčešće koristi za ispitivanje javnog mijenja Anketni upitnik: niz pitanja s unaprijed pripremljenim odgovorima ili praznim prostorom za odgovore Konstrukcija: od teorije/hipoteza preko sastavljanja većeg broja pitanja do pažljivog odabira konačnog broja pitanja Glavni izvori pogreške: loše sastavljen anketni upitnik i nereprezentativan uzorak ispitanika