HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA

Σχετικά έγγραφα
METODOLOGIJU ZA ODREĐIVANJE IZNOSA TARIFNIH STAVKI ZA PRIJENOS ELEKTRIČNE ENERGIJE I. OPĆE ODREDBE III. ZNAČAJKE METODOLOGIJE II.

I. OPĆE ODREDBE. tarifni modeli, tarifni elementi i tarifne stavke, način određivanja troškova i prihoda opskrbljivača,

METODOLOGIJU UTVRĐIVANJA IZNOSA TARIFNIH STAVKI ZA PRIHVAT I OTPREMU UKAPLJENOG PRIRODNOG PLINA

Trigonometrijske nejednačine

HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA

HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA

Periodičke izmjenične veličine

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

TABLICE AKTUARSKE MATEMATIKE

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

numeričkih deskriptivnih mera.

Srednjenaponski izolatori

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

( ) pri čemu fo znači opažene frekvencije, t a ft teoretske ili očekivane frekvencije.

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

UREDBU O NAKNADI ZA PODSTICANJE PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I KOGENERACIJE. ( Službeni list CG, broj 8/14) Član 1

Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Obrada signala

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

[ ] VAŽNO UVIJANJE ŠTAPOVA. Kut uvijanja (torzije) ϕ M I. Maksimalno posmino naprezanja τ. Dimenzioniranje štapova optereenih na uvijanje

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Operacije s matricama

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

18. listopada listopada / 13

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Cijena elektri~ne energije

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

7 Algebarske jednadžbe

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić

HONDA. Έτος κατασκευής

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Elementi spektralne teorije matrica

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Sarò signor io sol. α α. œ œ. œ œ œ œ µ œ œ. > Bass 2. Domenico Micheli. Canzon, ottava stanza. Soprano 1. Soprano 2. Alto 1

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

1 Promjena baze vektora

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

9. ZADATAK ZUPČANI PRIJENOS (dimenzioniranje i sile u ozubljenju)

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

ПРАВИЛА О РАДУ ДИСТРИБУТИВНОГ СИСТЕМА

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

Το άτομο του Υδρογόνου

Q π (/) ^ ^ ^ Η φ. <f) c>o. ^ ο. ö ê ω Q. Ο. o 'c. _o _) o U 03. ,,, ω ^ ^ -g'^ ο 0) f ο. Ε. ιη ο Φ. ο 0) κ. ο 03.,Ο. g 2< οο"" ο φ.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Moguća i virtuelna pomjeranja

ΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

RAZLIKA U CIJENI RAZLIKE U CIJENI U TRGOVINI UKUPNA RAZLIKA U CIJENI UKUPNA RAZLIKA U CIJENI

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

1.4 Tangenta i normala

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

TARIFNI SISTEM ZA OBRAČUN ISPORUČENE TOPLOTNE ENERGIJE ZA TARIFNE KUPCE. ("Sl. list grada Subotice", br. 39/2014 i 43/2014) I OPŠTE ODREDBE.

MJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE. AVGUST god.

Answers to practice exercises

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Istjecanje iz nepotopljenog otvora u vertikalnoj tankoj stjenci

Ispitivanja pri gradnji

2. TEČENJE U OTVORENIM KORITIMA

Numeričko modeliranje u geotehnici STABILNOST BESKONAČNE KOSINE

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Transcript:

SRIJEDA 30. RUJNA 2015. NARODNE NOVINE BROJ 104 STRANICA 17 HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA 2034 Na emelju članka 11. savka 1. čke 9. Zakna regulaciji energeskih djelansi (»Nardne nvine«120/12) i članka 30. savka 1. Zakna energiji (»Nardne nvine«120/12 14/14 i 95/15) Hrvaska energeska regularna agencija je na sjednici Upravng vijeća držanj 25. rujna 2015. dnijela METODOLOGIJU ZA ODREĐIVANJE IZNOSA TARIFNIH STAVKI ZA DISTRIBUCIJU ELEKTRIČNE ENERGIJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovm Medlgijm za dređivanje iznsa arifnih savki za disribuciju elekrične energije (u daljnjem eksu: Medlgija) uvrđuju se: ciljevi i načela Medlgije značajke Medlgije bjeki disribucijske mreže način i krieriji za dređivanje ukupnih rškva perara disribucijskg susava (u daljnjem eksu: ukupni rškvi) način i krieriji za dređivanje prihda perara disribucijskg susava svareng na emelju arifnih savki za disribuciju elekrične energije (u daljnjem eksu: prihd) način i krieriji za dređivanje iznsa arifnih savki za disribuciju elekrične energije (u daljnjem eksu: arifne savke) i psupak za dređivanje dnsn prmjenu iznsa arifnih savki. Članak 2. Izrazi kji se krise u vj M edlgiji imaju značenja uvrđena zaknima kjima se uređuje energeski sekr regulacija energeskih djelansi i ržiše elekrične energije ka i prpisima dnesenim na emelju ih zakna. Članak 3. U vj Medlgiji krise se i izrazi kji u smislu ve Medlgije imaju sljedeća značenja: regulacijska razdblje d 1. siječnja d 31. prsinca kalendarske gdine prehdna regulacijska regulacijska kja nepsredn prehdi sadašnjj regulacijskj gdini sadašnja regulacijska ekuća regulacijska buduća regulacijska regulacijska kja nepsredn slijedi iza sadašnje regulacijske gdine regulirana imvina imvina kja se isključiv krisi za bavljanje regulirane djelansi a čine je dugrajna maerijalna i nemaerijalna imvina priznai rškvi pravdani rškvi pslvanja e razumni rškvi kapiala kupac krajnji kupac dređen Zaknm ržišu elekrične energije. II. CILJEVI I NAČELA Članak 4. Ovm Medlgijm uvrđuju se sljedeći ciljevi: puzdan pgn državanje i razvj disribucijske mreže uključujući i uvđenje naprednih ehnlških rješenja u skladu s pravilima sruke sigurns disribucijske mreže siguranje prine razine kvaliee pskrbe elekričnm energijm picanje učinkvisi pslvanja perara disribucijskg susava picanje krisnika disribucijske mreže na učinkvi krišenje mreže dnsn snage i energije mgućavanje sabilnih dnsa na ržišu elekrične energije e mgućavanje sabilnih i predvidivih uvjea pslvanja perara disribucijskg susava. Članak 5. Ova Medlgija zasniva se na sljedećim načelima i pravilima: ukupni rškvi mraju bii pravdani neprisrani i razvidni arifne savke za pjedini arifni mdel na cijelm pdručju Republike Hrvaske su jednake iznsi arifnih savki za pjedini arifni mdel dređuju se na način da š više dgvaraju ukupnim rškvima kje perar disribucijskg susava ima za aj arifni mdel bračun pršnje elekrične energije i vršne radne snage za disribuciju elekrične energije vrši se za svak bračunsk mjern mjes arifna savka za prekmjernu jalvu energiju jednaka je za sve napnske razine financiranje razvja disribucijske mreže sigurava se iz prihda e naknade za priključenje na disribucijsku mrežu i za pvećanje priključne snage kju plaćaju kupci i prizvđači mjer više dnevne arifne savke (VT) i niže dnevne arifne savke (NT) za preuzeu elekričnu energiju za kaegrije kupaca s dvarifnim njem je približn 2:1. Članak 6. Primjena arifnih savki za sve napnske razine i za sve kupce zasniva se na susavu jedinsveng bračunavanja krišenja disribucijske mreže bez bzira na duljinu disribucijskg pua (načel pšanske marke). III. ZNAČAJKE METODOLOGIJE Članak 7. (1) Meda regulacije kja se primjenjuje u vj Medlgiji je meda priznaih rškva. (2) Određivanje iznsa arifnih savki za buduću regulacijsku gdinu zasniva se na priznaim svarenim ukupnim rškvima iz prehdne regulacijske gdine svarenim i prcijenjenim ukupnim rškvima za sadašnju regulacijsku gdinu e planiranim ukupnim rškvima za razmaranu buduću regulacijsku gdinu. Članak 8. (1) Naknada za bračunsk mjern mjes dnsi se na usluge definirane pćim uvjeima za krišenje mreže i pskrbu elekričnm energijm e mrežnim pravilima disribucijskg susava.

STRANICA 18 BROJ 104 NARODNE NOVINE SRIJEDA 30. RUJNA 2015. (2) Naknada za bračunsk mjern mjes iz savka 1. vga članka dređuje se prema kaegriji kupca i sandardu premljensi bračunskg mjerng mjesa a dnsi se na mjesečn razdblje. (3) Uklik se bračunski mjerni pdaci računaju iz mjernih pdaaka dbivenih s dva ili više bračunskih mjernih mjesa naknada za bračunsk mjern mjes predsavlja nesandardnu uslugu dređenu pravilima i cjenikm nesandardnih usluga perara disribucijskg susava. Članak 9. (1) Prihd svaren primjenm arifnih savki reba pkrii ukupne priznae rškve. (2) Hrvaska energeska regularna agencija (u daljnjem eksu: Agencija) u sadašnjj regulacijskj gdini uvrđuje za prehdnu regulacijsku gdinu ukupne priznae rškve svareni prihd e vrijedns razlike između prihda i ukupnih rškva ΔUPT pre. (3) Razlika između svareng prihda i ukupnih priznaih rškva iz prehdne regulacijske gdine ΔUPT pre uzima se u bzir pri dređivanju iznsa arifnih savki za razmaranu buduću regulacijsku gdinu. Članak 10. (1) Ukupni rškvi za buduću regulacijsku gdinu emelje se na planu pslvanja e na gdišnjem invesicijskm planu. (2) Operar disribucijskg susava dužan je izradii plan pslvanja e gdišnji invesicijski plan za buduću regulacijsku gdinu ak da Agencija mže praii pdake imvini kapialu bvezama prihdima i rashdima s naslva bavljanja regulirane djelansi financijskim kvima i invesicijama. (3) Plan pslvanja uključuje planiranu bilancu planirani račun dbii i gubika i planirani izvješaj nvčanim kvima s isaknuim važnim činjenicama računvdsvenim pliikama kje se prikazuju u bilješkama uz financijske izvješaje. (4) Operar disribucijskg susava dužan je dsavii Agenciji najkasnije d 1. lispada sadašnje regulacijske gdine planve iz savka 2. vga članka i ppunjene ablice iz Prilga 1. kji je sasavni di ve Medlgije s prcijenjenim pdacima za sadašnju regulacijsku gdinu i planskim pdacima za buduću regulacijsku gdinu. (5) Operar disribucijskg susava dužan je pdake iz Prilga 1. dsavii Agenciji i u elekrničkm (excel) frmau. Članak 11. (1) Operar disribucijskg susava dužan je dsavii Agenciji za prehdnu regulacijsku gdinu revidirane gdišnje financijske izvješaje u rku d 20 dana nakn iseka rka prpisang za dsavu gdišnjih financijskih izvješaja u svrhu javne bjave i ppunjene ablice iz Prilga 1. s pdacima svarenju e izvješaj svarenju gdišnjeg invesicijskg plana s prikazanim izvrima financiranja invesicija. (2) Operar disribucijskg susava dužan je pdake iz Prilga 1. dsavii Agenciji i u elekrničkm (excel) frmau. Članak 12. Planirani gdišnji izns gubiaka elekrične energije u disribucijskj mreži dgvara iznsu iz gdišnjeg plana gubiaka u disribucijskj mreži a rškvi nabave elekrične energije za pkriće gubiaka uvrđuju se primjenjujući cijene nabave elekrične energije prema ržišnim načelima. Članak 13. Tarifne savke ne pkrivaju rškve: priključenja kupaca i prizvđača na disribucijsku mrežu i pvećanja priključne snage drugih djelansi kje bavlja perar disribucijskg susava nesandardnih usluga i drugih naknada dređenih zaknima kjima se uređuje energeski sekr i ržiše elekrične energije ka i prpisima dnesenim na emelju ih zakna. IV. OBJEKTI DISTRIBUCIJSKE MREŽE Članak 14. Disribucijska mreža na kju se primjenjuje va Medlgija buhvaća bjeke kji su u nadležnsi ili vlasnišvu perara disribucijskg susava: dalekvdi i kabeli 35 30 20 i 10 kv nisknapnski vdvi ransfrmarske sanice 110/35(30) kv i 110/20(10) kv u dijelu u kjem su u nadležnsi ili vlasnišvu perara disribucijskg susava ransfrmarske sanice 35(30)/20(10) kv u dijelu u kjem su u nadležnsi ili vlasnišvu perara disribucijskg susava ransfrmarske sanice 20(10)/04 kv u dijelu u kjem su u nadležnsi ili vlasnišvu perara disribucijskg susava psrjenja 35 30 20 10 i 04 kv u elekranama u dijelu u kjem su u nadležnsi ili vlasnišvu perara disribucijskg susava. V. ODREĐIVANJE UKUPNIH TROŠKOVA Članak 15. (1) Ukupni rškvi UTP dređuju se na gdišnjj razini dnsn za regulacijsku gdinu i jednaki su: UTP TP ps TP kap TR TP ps rškvi pslvanja (OPEX) [kn] TP kap rškvi kapiala (CAPEX) [kn] TR nsu rškvi pružanja nesandardnih usluga i sali prihdi [kn]. (2) Ukupni rškvi UTP iz savka 1. vga članka dređuju se prema priznaim svarenim prcijenjenim ili planiranim ukupnim rškvima visn me uvrđuju li se za prehdnu sadašnju ili buduću regulacijsku gdinu. (3) Pri uvrđivanju planiranih ukupnih rškva uvažava se ujecaj čekivane inflacije. Članak 16. (1) Trškvi pslvanja TP ps su pravdani rškvi i navedeni su u ablici 1. iz Prilga 1. (2) Uklik Agencija analizm ukupnih rškva pslvanja prvjerm kličina i cijena kje uzrkuju pjedine rškve analizm isvrsnih rškva pslvanja u prehdnim ma ka i usprednm analizm rškva i učinkvisi pslvanja perara nsu

SRIJEDA 30. RUJNA 2015. NARODNE NOVINE BROJ 104 STRANICA 19 disribucijskih susava u državama članicama EU uvrdi da su djelmični ili cjelkupni iznsi pjedinih rškva pslvanja u budućj regulacijskj gdini nepravdani neće ih uzei u bzir prilikm dređivanja iznsa arifnih savki. (3) Usluge prmidžbe spnzrsva i rškvi sajmva rškvi reprezenacije dnacije prigdne nagrade i gdišnje nagrade članvima uprave priznaju se najviše d 15% prihda regulirane djelansi kjega je perar disribucijskg susava svari ili planira svarii u regulacijskj gdini emeljem iznsa arifnih savki dređenih vm Medlgijm. (4) U iznimnim slučajevima Agencija mže priznai pjedine rškve iz savka 3. vga članka i d njihvg pung iznsa uklik perar disribucijskg susava dkaže na prihvaljiv i jasan način njihvu svrsishdns i pravdans. Članak 17. Trškvi kapiala TP kap jednaki su: PR im prins d regulirane imvine (regulirana snvica sredsava) [kn] A amrizacija regulirane imvine u regulacijskj gdini [kn]. Članak 18. (1) Prins d regulirane imvine PR im jednak je: PPTK pnderirani prsječni ršak kapiala prije prezivanja (engl. WACC Weighed Average Cs f Capial) [%] RI prsječna vrijedns regulirane imvine u regulacijskj gdini [kn]. (2) Prsječna vrijedns regulirane imvine RI u regulacijskj gdini jednaka je: RI p vrijedns regulirane imvine na pčeku regulacijske gdine kja ne uključuje vrijedns imvine primljene bez naknade (uključujući i priključke) i imvine financirane prihdima svarenim d ddjele prekgraničnih prijensnih kapaciea [kn] RI k vrijedns regulirane imvine na kraju regulacijske gdine [kn]. (3) Vrijedns regulirane imvine RI k na kraju regulacijske gdine jednaka je: NI vrijedns nvih invesicija kje se savljaju u uprebu u regulacijskj gdini [kn] BI vrijedns regulirane imvine primljene bez naknade (uključujući i priključke) u regulacijskj gdini (sufinanciranje dnacije i dr.) i imvine financirane prihdima svarenim d ddjele prekgraničnih prijensnih kapaciea u regulacijskj gdini [kn] OR uđena i rashdvana regulirana imvina u regulacijskj gdini [kn] PI sale prmjene regulirane imvine u regulacijskj gdini [kn]. (4) Vrijedns regulirane imvine uključuje: sadašnju knjigvdsvenu vrijedns dugrajne nemaerijalne imvine (sim gdwilla) i maerijalne imvine kju čine zemljiše građevinski bjeki psrjenja i prema ransprna imvina pgnski invenar alai i sal i vrijedns nvih invesicija (vrijedns imvine u pripremi) kja se savlja u uprebu u regulacijskj gdini. (5) Vrijedns regulirane imvine ne uključuje: imvinu primljenu bez naknade nemaerijalnu i maerijalnu imvinu u pripremi kja se neće savii u uprebu ijekm regulacijske gdine ka i predujmve za nabavu maerijalne i nemaerijalne imvine. (6) Amrizaciju čini ršak amrizacije regulirane imvine i ne uključuje amrizaciju imvine primljene bez naknade. (7) Obračun amrizacije regulirane dugrajne imvine bavlja se primjenm gdišnjih spa amrizacije uvrđenih prema čekivanm vijeku krišenja imvine. (8) Obračun amrizacije regulirane dugrajne imvine vrši se prema načelima računvdsvenih sandarda pjedinačn p predmeima dugrajne imvine linearnm medm. (9) Pnderirani prsječni ršak kapiala prije prezivanja PPTK izračunava se za buduću regulacijsku gdinu i jednak je: E/(E+D) udi vlasničkg kapiala u ukupnm kapialu D/(E+D) udi duga u ukupnm kapialu r e ršak vlasničkg kapiala [%] r d ršak duga (dužničkg kapiala) [%] p d spa preza na dbi. (10) Prins na vlasnički kapial pslije prezivanja r e uvrđuje se prema mdelu vrednvanja kapialne imvine (engl. CAPM Capial Asse Pricing Mdel): r f prins svaren d nerizičnih ulaganja [%] r m prsječan prins d rizičnih ulaganja (čekivani prins d ržišng prfelja) [%] (r m r f ) premija za ržišni rizik [%]

STRANICA 20 BROJ 104 NARODNE NOVINE SRIJEDA 30. RUJNA 2015. ß keficijen varijabilnsi prinsa dinica energeskg subjeka u dnsu na prsječnu varijabilns prinsa svih dinica kje kiraju na ržišu i (r m r f ). ß premija za ržišni rizik vlasig kapiala [%]. Članak 19. (1) U svrhu dređivanja arifnih savki za buduću regulacijsku gdinu planirani ukupni rškvi krigiraju se za ΔTP pre pri čemu je: ΔTP pre vrijedns uvrđene razlike između svareng prihda i priznaih ukupnih rškva u prehdnj regulacijskj gdini krigirana za inflaciju [kn] i pg prsječna gdišnja spa inflacije u prehdnj regulacijskj gdini [%] i sg prsječna gdišnja spa inflacije u sadašnjj regulacijskj gdini [%] ΔUTP pre vrijedns uvrđene razlike između svareng prihda i priznaih ukupnih rškva u prehdnj regulacijskj gdini [kn]. (2) Spa inflacije uvrđuje se na emelju prmjene indeksa pršačkih cijena kjeg dređuje Državni zavd za saisiku pri čemu se za dređivanje spe inflacije u sadašnjj regulacijskj gdini ka mjerdavn uzima n razdblje za kje psje rasplživi pdaci prmjenama indeksa pršačkih cijena. (3) Ak je ΔTP pre manji d 3% ukupnih rškva u prehdnj regulacijskj gdini ΔUTP pre Agencija mže dlučii da se ΔTP pre ne uzima u bzir prilikm dređivanja dnsn prmjene iznsa arifnih savki za buduću regulacijsku gdinu neg se krisi za izračun iznsa arifnih savki u regulacijskj gdini kja slijedi nakn buduće regulacijske gdine. VI. ODREĐIVANJE PRIHODA Članak 20. (1) Gdišnji prihd UP dređuje se primjenm arifnih savki ka z mjesečnih prihda svarenih p pjedinim kaegrijama kupaca dnsn arifnim mdelima iz Prilga 4. kji je sasavni di ve Medlgije. (2) Prihd P(i j) u mjesecu i p pjedinm arifnm mdelu j jednak je: P( i j ) nk( j ) k 1 EN JT ( i jk ) ( j ) ENVT ( i jk ) EVT( j ) EN NT ( i jk ) ENT ( j ) P ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) V i j k S j EJ i j k JE j nk j N ( j) nk ( j) braunskih mjernih mjesa kupaca za arifni mdel j EN JT ( i j radna energija p jedinsvenj dnevnj arifi u mjesecu i na braunskm mjernm mjesu k i arifnm mdelu j kwh EN VT ( i j radna energija p višj dnevnj arifi u mjesecu i na braunskm mjernm mjesu k i arifnm mdelu j kwh EN NT ( i j radna energija p nižj dnevnj arifi u mjesecu i na braunskm mjernm mjesu k i arifnm mdelu j kwh ( j) arifna savka za radnu energiju p jedinsvenj dnevnj arifi za arifni mdel j kn/kwh EVT ( j) arifna savka za radnu energiju p višj dnevnj arifi za arifni mdel j kn/kwh ENT ( j) arifna savka za radnu energiju p nižj dnevnj arifi za arifni mdel j kn/kwh P V ( i j braunska vršna radna snaga u mjesecu i na braunskm mjernm mjesu k i arifnm mdelu j kw S ( j) arifna savka za braunsku vršnu radnu snagu za arifni mdel j kn/kw EJ ( i j prekmjerna jalva energija u mjesecu i na braunskm mjernm mjesu k i arifnm mdelu j kvarh JE ( j) arifna savka za prekmjern preuzeu jalvu energiju za arifni mdel j kn/kvarh N ( j) naknada za braunsk mjern mjes za arifni mdel j kn/mjesec. je: (3) Prihd P(i) u mjesecu i p svim arifnim mdelima jednak P( i) bm j1 P( i j) gdje je: bm ukupan arifnih mdela. (4) Gdišnji prihd UP svaren primjenm arifnih savki jednak je zu prihda p mjesecima: UP 12 i1 P( i) (5) Gdišnji prihd UP računa se za prehdnu regulacijsku gdinu ka svarena vrijedns UP () a za buduću regulacijsku gdinu ka planirana vrijedns UP (p). (6) Na emelju svareng gdišnjeg prihda UP () i priznaih ukupnih rškva UTP () za prehdnu regulacijsku gdinu uvrđuje se razlika: UTP pre UP UTP ( ) ( ) (7) Na emelju planiranih ukupnih rškva UTP (p) za buduću regulacijsku gdinu perar prijensng susava je dužan predlžii akve iznse arifnih savki da je planirani prihd UP (p) manji ili jednak planiranim ukupnim rškvima UTP (p) krigiranim za ΔTP pre iz članka 19. savka 1. ve Medlgije: UP ( p) UTP( p) TP VII. ODREĐIVANJE IZNOSA TARIFNIH STAVKI Članak 21. (1) Tarifna savka za radnu energiju arifng mdela Plavi kućansv predsavlja referennu arifnu savku za radnu energiju. (2) Referenna arifna savka za radnu energiju iz savka 1. vga članka jednaka je mjeru planirang prihda UP (p) i paramera A: UP A ( p) pre

SRIJEDA 30. RUJNA 2015. NARODNE NOVINE BROJ 104 STRANICA 21 A (3) Paramear A jednak je: 12 bm nk ( j) i1 j1 k1 EN JT ( i j m ( j) EN VT ( i j m EN NT ( i j ment ( j) PV ( i j ms ( j) EJ( i j m ( j) nk( j) m ( j) JE N EVT ( j) (4) Paramear A [kwh] dređuje se na emelju pdaaka iz Prilga 2. kji je sasavni di ve Medlgije. (5) Keficijeni mjera iznsa arifnih savki za arifni mdel j prema iznsu referenne arifne savke za radnu energiju iz savka 1. vga članka su: m ( j) keficijen mjera iznsa arifnih savki za radnu energiju p jedinsvenj dnevnj arifi arifng mdela j prema iznsu referenne arifne savke za radnu energiju m EVT ( j) keficijen mjera iznsa arifnih savki za radnu energiju p višj dnevnj arifi arifng mdela j prema iznsu referenne arifne savke za radnu energiju m ENT ( j) keficijen mjera iznsa arifnih savki za radnu energiju p nižj dnevnj arifi arifng mdela j prema iznsu referenne arifne savke za radnu energiju ms ( j ) keficijen mjera iznsa arifnih savki za braunsku vršnu radnu snagu arifng mdela j prema iznsu referenne arifne savke za radnu energiju h m JE ( j) keficijen mjera iznsa arifnih savki za prekmjernu jalvu energiju arifng mdela j prema iznsu referenne arifne savke za radnu energiju W/var m N ( j) keficijen mjera iznsa arifnih savki za naknadu za braunsk mjern mjes arifng mdela j prema iznsu referenne arifne savke za radnu energiju kwh/mjesec. (6) Iznsi keficijenaa iz savka 5. vga članka dređuju se u skladu s granicama vrijednsi keficijenaa mjera iznsa arifnih savki za arifni mdel j i iznsa referenne arifne savke za radnu energiju iz savka 1. vga članka (u daljnjem eksu: granice vrijednsi) iz Prilga 3. kji je sasavni di ve Medlgije. (7) Tarifne savke izračunavaju se mnženjem iznsa referenne arifne savke za radnu energiju iz savka 1. vga članka s dgvarajućim iznsima keficijenaa iz savka 6. vga članka: ( j) m ( j) arifna savka za radnu energiju p jedinsvenj dnevnj arifi za arifni mdel j kn/kwh ( j) m ( j) arifna savka za radnu energiju p višj dnevnj arifi za EVT EVT arifni mdel j kn/kwh ( j) m ( j) arifna savka za radnu energiju p nižj dnevnj arifi za ENT ENT arifni mdel j kn/kwh ( j) ms( j) arifna savka za braunsku vršnu radnu snagu za arifni S mdel j kn/kw ( j) m ( j) arifna savka za prekmjernu jalvu energiju za arifni JE JE mdel j kn/kvarh ( j) mn ( j) naknada za braunsk mjern mjes za arifni mdel j N kn/mjesec. VIII. POSTUPAK ZA ODREĐIVANJE ODNOSNO PROMJENU IZNOSA TARIFNIH STAVKI Članak 22. (1) Operar disribucijskg susava pdnsi Agenciji zahjev za dređivanje dnsn prmjenu iznsa arifnih savki u sadašnjj regulacijskj gdini za buduću regulacijsku gdinu zajedn s prijedlgm iznsa arifnih savki. (2) Zahjev iz savka 1. vga članka pdnsi se nakn š se uvrde plugdišnji ukupni rškvi za sadašnju regulacijsku gdinu a najkasnije d 1. lispada. (3) Zahjev iz sav ka 1. vga članka brađuje se na emelju dsavljenih dkumenaa i pdaaka iz članaka 10. i 11. ve Medlgije. (4) Operar disribucijskg susava dužan je pdnijei Agenciji zahjev iz savka 1. vga članka u skladu sa srukurm arifnih savki iz Prilga 4. (5) Na zahjev Agencije perar disribucijskg susava dužan je dsavii i druge pdake prebne za dređivanje dnsn prmjenu iznsa arifnih savki. (6) Agencija je dužna dnijei dluku iznsu arifnih savki na emelju zahjeva iz savka 1. vga članka najkasnije d 15. prsinca sadašnje regulacijske gdine. Članak 23. (1) Agencija mže samsaln dnijei dluku iznsu arifnih savki za buduću regulacijsku gdinu i najkasnije d 15. prsinca sadašnje regulacijske gdine. (2) U slučaju iz savka 1. vga članka Agencija će prije dnšenja dluke iznsu arifnih savki bavijesii perara disribucijskg susava pkreanju psupka za dređivanje iznsa arifnih savki. Članak 24. Iznsi arifnih savki dređeni sukladn vj Medlgiji iskazuju se na dvije decimale. IX. NADZOR Članak 25. Primjenu ve Medlgije nadzire Agencija. X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 26. Iznimn d članka 22. savka 2. ve Medlgije u 2015. gdini perar disribucijskg susava mže pdnijei zahjev najkasnije d 1. sudeng 2015. gdine. Članak 27. Danm supanja na snagu ve Medlgije presaje važii Tarifni susav za disribuciju elekrične energije bez visine arifnih savki (»Nardne nvine«143/06 i 26/10). Članak 28. D supanja na snagu dluke iznsu arifnih savki dnesene sukladn dredbama ve Medlgije primjenjuju se iznsi arifnih savki za disribuciju elekrične energije dređeni Odlukm visini arifnih savki u Tarifnm susavu za disribuciju elekrične energije bez visine arifnih savki (»Nardne nvine«49/12). Članak 29. Ova Medlgija bjavi će se u»nardnim nvinama«a supa na snagu 1. lispada 2015. gdine. Klasa: 011-01/15-01/10 Ur: 371-01/15-02 Zagreb 25. rujna 2015. Predsjednik Upravng vijeća Tmislav Jurekvić dipl. ing. v. r.

STRANICA 22 BROJ 104 NARODNE NOVINE SRIJEDA 30. RUJNA 2015. Tablica 1. Trškvi pslvanja PRILOG 1. Pdaci prebni za uvrđivanje ukupnih rškva Tablica 1. Trškvi pkrića gubiaka u mreži 4 kn 2. Trškvi državanja mreže 5 kn 3. Trškvi nja i bračuna kn 4. Trškvi nabave pmćnih usluga 6 kn 5. Trškvi sblja plaće 7 kn 6. Osali rškvi sblja 8 kn 7. Osali rškvi pslvanja 9 kn 8. Ukupn (1+2+3+4+5+6+7) kn Prehdna Sadašnja regulacijska Buduća regulacijska regulacijska Tablica 2. Trškvi kapiala Tablica 1. Amrizacija regulirane imvine 10 kn 2. Prins d regulirane imvine 11 kn 3. Ukupn (1+2) kn Prehdna regulacijska Sadašnja regulacijska Buduća regulacijska Tablica 3. Trškvi pružanja nesandardnih usluga i sali prihdi Tablica 1. Trškvi pružanja nesandardnih usluga kn 1. 2. Osali prihdi* kn 2. 3. Ukupn (1+2) kn 3. Prehdna regulacijska Sadašnja regulacijska Buduća regulacijska *Osali prihdi uključuju izvanredne prihde prihd d zaeznih kamaa i sale prihde kji nasaju u pslvanju a nisu računvdsvenim razdvajanjem (članak 23. Zakna energiji) prikazani na salim djelansima energeskg subjeka Tablica 4. Trškvi pkrića gubiaka u mreži 1. Izns kn 2. Kličina MWh 3. Prsječna cijena el. energije za pkriće gubiaka kn/mwh Prehdna regulacijska Sadašnja regulacijska Buduća regulacijska Tablica 5. Trškvi državanja mreže 1. Održavanje bjekaa i psrjenja viskg napna kn 2. Održavanje bjekaa i psrjenja srednjeg napna kn 3. Održavanje bjekaa i psrjenja niskg napna kn 4. Ukupn (1+2+3) kn Prehdna regulacijska Sadašnja regulacijska Buduća regulacijska

SRIJEDA 30. RUJNA 2015. NARODNE NOVINE BROJ 104 STRANICA 23 Tablica 6. Trškvi nabave pmćnih usluga 1. Pmćna usluga 1* 1.1 Izns kn 1.2. Kličina 1.3. Cijena 2. Pmćna usluga 2* 2.1. Izns kn 2.2. Kličina 2.3. Cijena * navesi vrsu pmćne usluge Prehdna regulacijska Sadašnja regulacijska Buduća regulacijska Tablica 7. Trškvi sblja plaće 1. Bru plaće kn 2. Dprinsi na plaće kn 3. Ukupn (1+2) kn 4. Brj zapslenika (sanje na dan 31. 12.) Prehdna regulacijska Sadašnja regulacijska Buduća regulacijska Tablica 8. Osali rškvi sblja 1. Trškvi službenih puvanja kn 2. Trškvi prijevze za rad kn 3. Naknade salih rškva sblja kn 4. Ukupn (1+2+3) kn Prehdna regulacijska Sadašnja regulacijska Buduća regulacijska Tablica 9. Osali rškvi pslvanja Prehdna regulacijska Sadašnja regulacijska Buduća regulacijska 1. Osali maerijalni rškvi pslvanja kn 2. Trškvi reprezenacije kn 3. Osali rškvi pslvanja nemaerijalni kn 4. Vrijednsn usklađivanje kn 5. Rezerviranja kn 6. Ukupn (1+2+3+4+5) kn NAPOMENA: U slučaju da je udi pjeding rška u ukupnim rškvima pslvanja veći d 5% prebn ga je psebn iskazai

STRANICA 24 BROJ 104 NARODNE NOVINE SRIJEDA 30. RUJNA 2015. Tablica 10.a Amrizacija imvine prehdna regulacijska 1. Maerijalna imvina (1.1+1.2+1.3+1.4+1.5+1.6+1.7) 1.1. Zemljiša 1.2. Građevinski bjeki psrjenja i prema viski napn 1.3. Građevinski bjeki psrjenja i prema srednji napn 1.4. Građevinski bjeki psrjenja i prema niski napn 1.5. Građevinski bjeki psrjenja i prema sal 1.6. Transprna imvina 1.7. Pgnski invenar alai i sal 2. Nemaerijalna imvina 3. Imvina primljena bez naknade 4. Imvina kja nije u funkciji bavljanja energeske djelansi 5. Ukupn regulirana imvina (1+2) 6. Ukupn (1+2+3+4) * Ouđena i rashdvana imvina i sale prmjene na imvini. Knjigvdsvena Predan u uprabu ijekm ijekm svena vrijedns Rashdi Ne knjigvd- Ispravak Gdišnji Nabavna vrijedns regulirane imvine na vrijednsi na Gdišnja spa izns amrizacije vrijedns dan 1. 1. amrizacije regulacijske regulacijske imvine na dan dan 1. 1. (%) gdine gdine* 31. 12. 1 2 3 (1 2) 4 5 6 7 8 (3 5+6 7) Tablica 10.b Amrizacija imvine sadašnja regulacijska (prcjena) 1. Maerijalna imvina (1.1+1.2+1.3+1.4+1.5+1.6+1.7) 1.1. Zemljiša 1.2. Građevinski bjeki psrjenja i prema viski napn 1.3. Građevinski bjeki psrjenja i prema srednji napn 1.4. Građevinski bjeki psrjenja i prema niski napn 1.5. Građevinski bjeki psrjenja i prema sal 1.6. Transprna imvina 1.7. Pgnski invenar alai i sal 2. Nemaerijalna imvina 3. Imvina primljena bez naknade 4. Imvina kja nije u funkciji bavljanja energeske djelansi 5. Ukupn regulirana imvina (1+2) 6. Ukupn (1+2+3+4) * Ouđena i rashdvana imvina i sale prmjene na imvini. Knjigvdsvena Predan u uprabu ijekm svena vrijedns Ne knjigvd- Ispravak Gdišnji Rashdi Nabavna vrijedns regulirane imvine vrijednsi na Gdišnja izns amrizacijcijske gdine* ijekm regula- vrijedns dan 1. 1. spa amrizacije (%) gdine 31. 12. regulacijske imvine na dan na dan 1. 1. 1 2 3 (1 2) 4 5 6 7 8 (3 5+6 7) Tablica 10.c Amrizacija imvine buduća regulacijska (plan) 1. Maerijalna imvina (1.1+1.2+1.3+1.4+1.5+1.6+1.7) 1.1. Zemljiša Nabavna Knjigvdsvena Predan u Ne knjigvdsvena vrijed- Ispravak Gdišnji Rashdi vrijedns vrijedns regulirane imvine na vrijednsi na Gdišnja uprabu izns amrizacijcijske gdine* ijekm regula- dan 1. 1. spa amrizacije (%) cijske gdine dan 31. 12. ijekm regulans imvine na dan 1. 1. 1 2 3 (1 2) 4 5 6 7 8 (3 5+6 7)

SRIJEDA 30. RUJNA 2015. NARODNE NOVINE BROJ 104 STRANICA 25 1.2. Građevinski bjeki psrjenja i prema viski napn 1.3. Građevinski bjeki psrjenja i prema srednji napn 1.4. Građevinski bjeki psrjenja i prema niski napn 1.5. Građevinski bjeki psrjenja i prema sal 1.6. Transprna imvina 1.7. Pgnski invenar alai i sal 2. Nemaerijalna imvina 3. Imvina primljena bez naknade 4. Imvina kja nije u funkciji bavljanja energeske djelansi 5. Ukupn regulirana imvina (1+2) 6. Ukupn (1+2+3+4) * Ouđena i rashdvana imvina i sale prmjene na imvini. Tablica 11. Prins d regulirane imvine 1. Vrijedns regulirane imvine na pčeku gdine kn 2. Vrijedns nvih invesicija kn 3. Vrijedns imvine primljene bez naknade kn 4. Amrizacija regulirane imvine kn 5. Ouđena i rashdvana imvina kn 6. Osale prmjene regulirane imvine kn 7. Vrijedns regulirane imvine na kraju gdine (1+2 3 4 5±6) kn 8. Prsječna vrijedns regulirane imvine (1+7)/2 kn 9. Tršak vlasničkg kapiala r e % 10. Prins svaren d nerizičnih ulaganja r f % 11. Premija za prins d rizičnih ulaganja r m % 12. Premija za ržišni rizik (r m r f ) % 13. Keficijen varijabilnsi dinica energeskg subjeka ß 14. Udi vlasničkg kapiala u ukupnm kapialu E/(E+D) 15 Tršak dužničkg kapiala r d % 16 Udi duga u ukupnm kapialu D/(E+D) 17. Spa preza na dbi p d 18. Pnderirani prsječni ršak kapiala prije prezivanja % 19. Prins d regulirane imvine (8*18)/100 kn Prehdna regulacijska Sadašnja regula- Buduća regula- cijska cijska Tablica 12. Uvrđivanje razlike između priznaih ukupnih rškva i svarenih prihda za prehdnu regulacijsku gdinu e prcjena ukupnih rškva za sadašnju regulacijsku gdinu Tablica 1. Trškvi pslvanja 1 kn 2. Trškvi kapiala 2 kn 3. Trškvi pružanja nesandardnih usluga i sali prihdi 3 kn 4. Ukupni rškvi (1+2 3) kn 5. Gdišnji prihd d arifnih savki kn 6. Razlika gdišnjeg prihda d arifnih savki i ukupnih rškva ΔUTP pre (5 4) Prehdna regulacijska Plan kn Prehdna regulacijska Osvarenje

STRANICA 26 BROJ 104 NARODNE NOVINE SRIJEDA 30. RUJNA 2015. Tablica 13. Uvrđivanje razlike između svareng prihda i priznaih ukupnih rškva u prehdnj regulacijskj gdini krigirane za inflaciju Tablica Izns 1. Razlika gdišnjeg prihda i ukupnih rškva ΔUTP pre 12 kn 2. Prsječna gdišnja spa inflacije u prehdnj regulacijskj gdini i pg % 3. Prsječna gdišnja spa inflacije u sadašnjj regulacijskj gdini i sg % 4. Razlika između svareng prihda i priznaih ukupnih rškva u prehdnj regulacijskj gdini krigiran za inflaciju ΔTP pre * * članak 19. savak 1. kn P d u z e n i š v K u ć a n s v PRILOG 2. Pdaci prebni za dređivanje paramera A i referenne arifne savke za radnu energiju Kaegrija kupca Tarifni mdel Oznaka arifng mdela (j) Obračunski elemen (buduća regulacijska plan) Keficijen m(j) Srednji napn Bijeli 2 Ev (kwh) m EVT (2) En (kwh) m ENT (2) P (kw) m S (2) EJ (kwh) m JE (2) Brj OMM m N (2) Niski napn Plavi 3 Ej (kwh) m (3) EJ (kwh) m JE (3) Brj OMM m N (3) Bijeli 4 Ev (kwh) m EVT (4) En (kwh) m ENT (4) EJ (kwh) m JE (4) Brj OMM m N (4) Crveni 5 Ev (kwh) m EVT (5) En (kwh) m ENT (5) P (kw) m S (5) EJ (kwh) m JE (5) Brj OMM m N (5) Žui (javna 6 Ej (kwh) rasvjea) Brj OMM m (6) m N (6) Niski napn Plavi 7 Ej (kwh) m (7) Brj OMM m N (7) Bijeli 8 Ev (kwh) m EVT (8) En (kwh) m ENT (8) Brj OMM m N (8) Crveni 9 Ev (kwh) m EVT (9) En (kwh) m ENT (9) P (kw) m S (9) EJ (kwh) m JE (9) Brj OMM m N (9) Crni 10 Ej (kwh) m (10) Brj OMM m N (10) Paramear A (kwh) Referenna arifna savka za radnu energiju (kn/kwh)

SRIJEDA 30. RUJNA 2015. NARODNE NOVINE BROJ 104 STRANICA 27 PRILOG 3. Granice vrijednsi keficijenaa mjera iznsa arifnih savki za arifni mdel j prema iznsu arifne savke za radnu energiju arifng mdela Plavi kućansv m(j) Kaegrija kupca Tarifni mdel Oznaka arifng mdela (j) m(j) m(j)* Viski i vrl viski napn Bijeli 1 P d u z e n i š v Srednji napn Bijeli 2 Plavi 3 Bijeli 4 Niski napn Crveni 5 m EVT (2) = 044 065 m ENT (2) = 022 033 m S (2) = 55 82 m JE (2) = 055 082 m N (2) = 240 360 m (3) = 10 m JE (3) = 055 082 m N (3) = 150 225 m EVT (4) = 087 131 m ENT (4) = 044 065 m JE (4) = 055 082 m N (4) = 150 225 m EVT (5) = 073 109 m ENT (5) = 036 055 m S (5) = 109 163 m JE (5) = 055 082 m N (5) = 150 225 m EVT (2) = 0545 m ENT (2) = 0273 m S (2) = 682 m JE (2) = 0682 m N (2) = 300 m (3) = 10 m JE (3) = 0682 m N (3) = 1877 m EVT (4) = 1091 m ENT (4) = 0545 m JE (4) = 0682 m N (4) = 1877 m EVT (5) = 0909 m ENT (5) = 0455 m S (5) = 1364 m JE (5) = 0682 m N (5) = 1877 Žui 6 m (6) = 062 093 m N (6) = 53 80 m (6) = 0773 m N (6) = 668 K u a n s v Niski napn Plavi 7 Bijeli 8 Crveni 9 Crni 10 m (7) = 10 m N (7) = 36 54 m EVT (8) = 087 131 m ENT (8) = 044 065 m N (8) = 36 54 m EVT (9) = 073 109 m ENT (9) = 036 055 m S (9) = 109 163 m JE (9) = 055 082 m N (9) = 150 225 m (10) = 047 071 m N (10) = 21 32 m (7) = 10 m N (7) = 455 m EVT (8) = 1091 m ENT (8) = 0545 m N (8) = 455 m EVT (9) = 0909 m ENT (9) = 0455 m S (9) = 1364 m JE (9) = 0682 m N (9) = 1877 m (10) = 0591 m N (10) = 264 *Iznsi keficijenaa mjera iznsa arifnih savki za arifni mdel j i iznsa arifne savke za radnu energiju arifng mdela Plavi kućansv na dan supanja na snagu ve Medlgije

STRANICA 28 BROJ 104 NARODNE NOVINE SRIJEDA 30. RUJNA 2015. PRILOG 4. Tarifne savke za disribuciju elekrične energije Tarifni elemen Kaegrija kupca Tarifni mdel Radna energija JT VT NT Obraun ska vršna radna snaga Prekmjer na jalva energija Naknada za braunsk mjern mjes (kn/kwh) (kn/kwh) (kn/kwh) (kn/kw) (kn/kvarh) (kn/mj) Tarifne savke 1 2 3 4 5 6 Viski i vrl viski napn Bijeli 1 P d u z e n i š v Srednji napn Niski napn Bijeli 2 Plavi 3 Bijeli 4 Crveni 5 SN EV SN EN NN NN EVT NN EV NN ENT NN EN SN S NN S SN JE NN JE NN JE NN JE SN N NN Np NN Np NN Nps Žui (javna rasvjea) 6 NN r NN Nr K u a n s v Niski napn Plavi 7 Bijeli 8 Crveni 9 NN NN EVT NN EV NN ENT NN EN NN S NN JE NN Nk NN Nk NN Nps Crni 10 NN u NN Nku