Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 06 Plinski zakoni dr. sc. Biserka Tkalčec dr. sc.

Σχετικά έγγραφα
PITANJA IZ TERMIČKIH POJAVA I MOLEKULARNO-KINETIČKE TEORIJE

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

ZBIRKA ZADATAKA IZ FIZIKALNE KEMIJE

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

TOPLOTA. Primjeri. * TERMODINAMIKA Razmatra prenos energije i efekte tog prenosa na sistem.

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Pripremila i uredila: Doc. dr. sc. Blaženka Foretić OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNANJA

Idealno gasno stanje-čisti gasovi

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

KEMIJSKA RAVNOTEŽA II

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Zadatci za vježbanje - termičko širenje / plinski zakoni / tlak idealnog plina

4. Termodinamika suhoga zraka

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Elementi spektralne teorije matrica

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU METALURŠKI FAKULTET

1.4 Tangenta i normala

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

7 Algebarske jednadžbe

Kaskadna kompenzacija SAU

KEMIJSKA RAVNOTEŽA II

( , 2. kolokvij)

Zadatci za vježbanje Termodinamika

Operacije s matricama

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA

Teorijske osnove informatike 1

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Danas ćemo raditi: (P. Kulišić: Mehanika i toplina, poglavlje 12)

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Priprema za državnu maturu

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Upotreba tablica s termodinamičkim podacima

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

GASNO STANJE.

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

2.7 Primjene odredenih integrala

Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa

Kinetička teorija plinova

Uvod. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju. Što je kemija i što izučava kemija

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

KEMIJSKO RAČUNANJE. uvod DIMENZIJSKA ANALIZA. odnosi masa reaktanata i produkata zakon o održavanju masa različito zadana količina reaktanata

Kemijska termodinamika

Katedra za biofiziku i radiologiju. Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Vlaga zraka

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Postupak rješavanja bilanci energije

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Inženjerstvo I Termodinamika 3. dio

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

18. listopada listopada / 13

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.

Kinetička teorija plinova

ZADATCI S OPĆINSKIH NATJECANJA

Q = m c ( t t Neka je m 2 masa leda koja se tom toplinom može rastaliti. Tada vrijedi jednadžba: J m c t t 0. kg C

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

TOPLINA I TEMPERATURA:

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Rotacija krutog tijela

GOSPODARENJE PLINOVIMA 1 DEFINICIJE, PODJELA I SVOJSTVA PLINOVA. Sveučilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni fakultet

11. DINAMIKA KOMPRESIBILNIH FLUIDA

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

PRERADA GROŽðA. Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet. Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju. Referati za vježbe iz kolegija

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Periodičke izmjenične veličine

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Transcript:

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 06 Plinski zakoni dr. sc. Biserka Tkalčec dr. sc. Lidija Furač

Pri normalnim uvjetima tlaka i temperature : 11 elemenata su plinovi koji se pojavljuju u monoatomnom ili dvoatomnom obliku

Plin - tvar koja poprima oblik i volumen posude (prostora) u kojoj se nalazi - lako se komprimira i ekspandira - puno je manje gustoće od čvrstih tvari i tekućina, npr: ρ (Cu) 20 0 C = 8 850 g/dm 3 ρ (H 2 O) 20 0 C = 998,2 g/dm 3 ρ (zrak) 20 0 C, 1 bar = 1,184 g/dm 3

Idealni plin - značajke 1. V (plina) >> Σ V (pojedinih molekula plina) 2. V (1 molekule plina) 0 intermolekulske sile (Van der Waalsove sile) = 0 - pri niskom tlaku, p, i visokoj temperaturi, T, može se pretpostaviti da se plinovi ponašaju kao idealni plinovi

Tlak plina PLINSKI ZAKONI p = F /A [Nm -2 = Pa] -Tlak plina, p, je posljedica udaranja molekula plina, koje su u stalnom gibanju, o stijenku posude -Tlak plina, p, ovisi o broju i brzini gibanja molekula plina

1. BOYLE MARIOTTEOV ZAKON: ovisnost između tlaka plina, p, i volumena plina, V, (p x V ) T,n = konstanta uz stalnu temperaturu, T, i množinu, n, plina Umnožak tlaka i volumena plina uz konstantnu temperaturu i količinu plina je stalan tj. Volumen plina pri stalnoj temperaturi i množini plina obrnuto je proprocionalan tlaku! 2,5 (p x V ) T,n = konst. 2 V / dm3 1,5 1 (p x V ) T,n = (p 1 x V 1 ) T,n 0,5 0 0 50 100 150 200 250 p / Pa

2. CHARLES GAY LUSSACOV ZAKON: a) Promjena volumena plina, ovisno o promjeni temperature, uz stalni tlak i množinu plina: Volumen određene količine plina pri stalnom tlaku poveća se zagrijavanjem za svaki 0 C za 1/273 volumena što ga je plin imao pri 0 0 C: V0 V0 0 V p n = V0 + t, ( 273,15 C 0 p n = + 0 273,15 C 273,15 C, p, n V 0 konst. 0 = 273,15 C kako je: 273,15 0 C + = t t p, n Tp, n ) V = T p, n konstantax p, n V ( ) = T V 1 p, n ( ) T 1 p, n

V p 4 V p 4 p 3 p 3 p 2 p 2 p 1 p 1-273,15 0 C t / 0 C T / K Volumen,V, određene množine plina, n, pri konstantnom tlaku, p, upravno je proporcionalan termodinamičkoj temperaturi,t, pri tom tlaku i množini plina!

b) Promjena tlaka plina, ovisno o promjeni temperature, uz stalni volumen i množinu plina: Tlak određene količine plina pri stalnom volumenu poveća se zagrijavanjem za svaki ºC za 1/273 tlaka što ga je plin imao pri 0 ºC: p0 p0 0 p V n = p0 + t, ( 273,15 C 0 V n = + t 0 273,15 C 273,15 C, V, n ) p 0 0 = 273,15 C konst. kako je: 273,15 0 C + = T t V, n V, n = 1 ( ) V, n = ( ) V, n T T 1 p T V, n konstantax V, n Tlak, p, određene količine plina, n, pri konstantnom volumenu,v, upravno je proporcionalan termodinamičkoj temperaturi,t, pri tom volumenu i množini plina! p p

3. AVOGADROV ZAKON: ovisnost između volumena plina, V, i množine plina, n, uz stalnu temperaturu, T, i tlak, p a) Volumen plina pri konstantnoj temperaturi, T, i tlaku, p, određen je množinom plina, n V = konstanta n b) Jednaki volumeni različitih plinova pri istom tlaku, p, i temperaturi, T, sadrže jednaku količinu (množinu) plina, n, odnosno, pri jednakim uvjetima tlaka, p, i temperature, T, različiti plinovi zauzimaju jednaki volumen, V.

PLINSKI ZAKONI 1. Boyle Mariotteov zakon 2. Gay - Lussacov zakoni 3. Avogadrov zakon Jednadžba stanja idelanog plina

JEDNADŽBA STANJA IDEALNOG PLINA p ۰V = n ۰ R ۰ T T 0 = 273,15 K p 0 =101325Pa standardni ili normalni uvjeti tlaka i temperature za plinovito stanje n (plin) = 1 mol V 0 m V = n 0 = 22,414 dm 3 mol 1 Standardni molarni volumen plina,v m0 =22,414 dm 3 mol -1

R MOLARNA PLINSKA KONSTANTA, dobije se uvrštenjem p 0, T 0 i V m0 u jednadžbu stanja idealnog plina R = 0 p V 0 T 0 R = 101325kg m 2 s 22,314 273,15 K 10 1 3 m 3 mol -1 R = 8,314 J K -1 mol -1 = 8,314 Pa m 3 K -1 mol -1

Jednadžba idealnog plina pv = n R T pv = (m/m ) R T GUSTOĆA PLINA, ρ n = m / M pm = (m/v ) R T kako je: m/v = ρ pm = ρ R T ρ = p M / R T

Plin A Plin B ρ (A) p,t = p M (A)/ R T : ρ (B) p,t = p M (B)/ R T ρ (A) p,t ρ (B) p,t = T p M (A)/ R T p M (B)/ R ρ (A) p,t ρ (B) p,t = M (A) M (B) Omjer gustoća dvaju plinova pri jednakom tlaku, p, i temperaturi, T, jednak je omjeru njihovih molarnih masa.

- plinske smjese 4. DALTONOV ZAKON parcijalnih tlakova : U smjesi svaki plin zauzima ukupni volumen posude V, jer se plinovi potpuno miješaju. Stoga se svakom plinu u smjesi može pripisati određeni tlak, tzv. parcijalni tlak (p i ), odnosno tlak koji bi plin imao kada bi sam ispunjavao taj volumen posude, V. Prema tome, ukupni tlak (p) u posudi jednak je sumi parcijalnih tlakova plinova u smjesi : Ukupni tlak plinske smjese p = Σ p i

-plinske smjese DALTONOV ZAKON parcijalnih tlakova Parcijalni tlak svakog plina, p i, u smjesi, upravno je proporcionalan množinskom udjelu, x i, toga plina u smjesi: p i = x i ۰p p = x (crvene molekule) ۰p + x (žute molekule) ۰p Kako količinski udio jednog plina u smjesi raste, tako i ukupni tlak plinske smjese sve više ovisi o parcijalnom tlaku toga plina. (Na slici, odozgo prema dolje, to je količinski udio i parcijalni tlak plina označenog crvenim kuglicama.)

-plinske smjese Primjer : DALTONOV ZAKON parcijalnih tlakova

-plinske smjese Iz primjera s prethodnog slajda: Za plin u plinskoj smjesi također vrijede: a) Boyle-Mariotteov zakon: p V = p i V i ili p p i = V V i V i = parcijalni volumen plina tj. volumen koji bi plin imao da je stlačen na tlak plinske smjese p. Ukupni volumen plinske smjese V = Σ V i

-plinske smjese b) Avogadrov zakon: V i = x i V V i = φ i V odnosno x i = ϕ i p i = x i p p i = φ i p x i = količinski udio plina u smjesi ϕ i = volumni udio plina u smjesi V i = parcijalni volumen plina u smjesi p i = parcijalni tlak plina u smjesi V = volumen smjese p = tlak smjese

-plinske smjese Molarna masa, M, plinske smjese Svaka komponenta plinske smjese, i, doprinosi molarnoj masi, M, plinske smjese svojom molarnom masom, M i, proporcionalno svojem volumnom udjelu, φ i, odnosno množinskom udjelom, x i. M (plinska smjesa) = Σ x i M i

-plinske smjese Primjer : Zrak je smjesa plinova: dušika, kisika, plemenitih plinova (uglavnom argona) i ugljikova(iv) oksida. Prosječni množinski (volumni) udjeli pojedinih plinova u čistom zraku su: x (N 2 ) = 78,08 %, x (O 2 ) = 20,95 %, x (Ar) = 0,94 % x (CO 2 ) = 0,03 %. Izračunajte prosječnu molarnu masu čistog zraka! M (zrak) = x ( N 2 ) M (N 2 ) + x (O 2 ) M (O 2 ) + x (Ar) M (Ar) + + x (CO 2 ) M (CO 2 ) M (zrak) = 0,7808 28,01 g/mol + 0,2095 31,98 g/mol + 0,0094 39,95 g/mol + + 0,0003 43,99 g/mol M (zrak) = 28,96 g/mol

Boyle Mariotteov zakon Gay - Lussacovi zakoni Avogadrov zakon Jednadžba stanja idelanog plina Standardni molarni volumen plina,v 0 Molarna plinska konstanta, R Gustoća plina, ρ Plinske smjese Daltonov zakon parcijalnih tlakova Parcijalni tlak plina, p i Parcijalni volumen plina, V i Količinski udio plina u plinskoj smjesi, x i Volumni udio plina u plinskoj smjesi, φ i Molarna masa plinske smjese, M

Domaća zadaća 1. M. Sikirica: Stehiometrija: a) pročitati i proučiti poglavlje IX.: (str. 131 141) b) zadatci: 6.14.;6.52.; 6.86; 6.91.; 6.94. 2. I. Filipović: Opća i anorganska kemija I a) pročitati i proučiti poglavlje 9.: (str. 481 490) 3. Preporuka: M. Sikirica, Stehiometrija, 6.1. 6.41.; 6.43; 6.47.; 6.53; 6.55.; 6.58.; 6.59.; 6.60.; 6.61.; 6.72.; 6.78.; 6.87.; 6.88.; 6.89.; 6.95.