9. Opis prototipa i eksperimentalni rezultati

Σχετικά έγγραφα
2. Pogon asinhronog motora sa davačem položaja na vratilu

6. Pogon asinhronog motora bez davača položaja

8. Procena vremenske konstante rotora u pogonu bez davača položaja

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Reverzibilni procesi

3. Uticaj nepoznavanja vremenske konstante rotora na rad pogona sa davačem položaja

ELEKTROMOTORNI POGONI SA ASINHRONIM MOTOROM

KOČENJE ASINHRONOG MOTORA

ANALIZA ELEKTRIČNIH STROJEVA PRIMJENOM RAČUNALA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

2. OSNOVNE TEORIJSKE POSTAVKE

f na pojedinu os trofaznog abc sustava daje trenutačnu vrijednost fazne veličine u toj osi (slika

ELEKTROMOTO ELEKTRO RNI MOTO POGONI POG

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

Kinetička energija: E

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

PRETVARAČI. doc. dr Boris Dumnić. Bane Popadić

Moguća i virtuelna pomjeranja

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI (I deo)

Elementi energetske elektronike

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

SUČELJNI SISTEM SILA Ako se napadne linije svih sila koje sačinjavaju sistem seku u jednoj tački onda se takav sistem sila naziva sučeljnim sistemom.

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

Računarska grafika. Rasterizacija linije

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Periodičke izmjenične veličine

Modeli poluprovodničkih komponenata

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

!"#$%& '!(#)& a<.21c67.<9 /06 :6>/ 54.6: 1. ]1;A76 _F -. /06 4D26.36 <> A.:4D6:6C C4/4 /06 D:43? C</ O=47?6C b*dp 12 :1?6:E /< D6 3:4221N6C 42 D:A6 O=

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Trigonometrijske nejednačine

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

numeričkih deskriptivnih mera.

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

10.1. Bit Error Rate Test

met la disposition du public, via de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Dinamika rotacije (nastavak)

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Řečtina I průvodce prosincem a začátkem ledna prezenční studium

Operacije s matricama

Kaskadna kompenzacija SAU

( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ :

Nenad Nešić IE 04/05 UKP1 AudVež4. Četvrta auditorna vežba iz Upravljanja kvalitetom proizvoda 1

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Erkki Mäkinen ja Timo Poranen Algoritmit

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I

! "# $ % $&'& () *+ (,-. / 0 1(,21(,*) (3 4 5 "$ 6, ::: ;"<$& = = 7 + > + 5 $?"# 46(A *( / A 6 ( 1,*1 B"',CD77E *+ *),*,*) F? $G'& 0/ (,.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

PROCJENA VARIJABLI STANJA VEKTORSKI UPRAVLJANOG ASINKRONOG MOTORA

Jasno je da je vektor količine kretanja tačke K r istog pravca i smera kao vektor brzine V r.

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

HONDA. Έτος κατασκευής

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

MERENJE EFIKASNOSTI POSLOVNIH SISTEMA. Gordana Savić, Milan Martić

Mašinski fakultet, Beograd - Mehanika 3 Predavanje 10 i 11 1

MIKROPROCESORSKO UPRAVLJANJE ELEKTROMOTORNIM POGONIMA. prof. Slobodan Vukosavi}

DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: u f Ulazi Izlazi (?) U opštem slučaju ovaj DS je NELINEARAN!!!!

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

ΠΡOΣΚΛΗΣΗ ΕΚΔHΛΩΣΗΣ ΕΝΔΙΑΦEΡΟΝΤΟΣ - ΣΥΜΒΑΣΙΟYΧΟΙ ΥΠΑΛΛΗΛΟΙ ΟΜΑΔΑ ΚΑΘΗΚΟΝΤΩΝ I - ΟΔΗΓΟΙ (ΑΝΔΡΕΣ/ΓΥΝΑΙΚΕΣ) EPSO/CAST/S/8/2014 I.

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A

10. STABILNOST KOSINA

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Το άτομο του Υδρογόνου

ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ ΙΙ ΔΗΜΟΣ ΑΛΕΞΑΝΔΡΟΥΠΟΛΗΣ. Πόλη: ΑΛΕΞΑΝΔΡΟΥΠΟΛΗ Ταχ. κώδικας: Χώρα: Ελλάδα ΕΛΛΑΔΑ-GR Σημείο(-α) επαφής: Τεχνική Υπηρεσία

Aritmetički i geometrijski niz

( , 2. kolokvij)

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

jx γ s I ) I ) m R Fe Slika Ekvivalenta šema asinhronog motora u praznom hodu.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

SIEMENS Squirrel Cage Induction Standard Three-phase Motors

Poglavje 5. Poglavje 5. Poglavje 5. c = 1! SPOMNIMO SE!!! Regulacijski sistemi. Regulacijski sistemi

Transcript:

9. Ekpeentaln eultat 96 9. Op pototpa ekpeentaln eultat 9.. Op pototpa algota upavljanja Sv ekpeent opan u ovo poglavlju u všen na tofano anhono otou a paaeta dat u plogu. Moto je ehančk pegnut a dnaoeto Magtol, odel HD-75-6, a akalno bno obtanja p, akaln kočon oento 5 lb-n pound foce-nch. Ov je obebeđeno potebno kontantno opteećenje l potebna bna otoa toko všenh ekpeenata. Upavljačk algot košćen p ekpeenta ealovan u na Analog Devce DSP poceou ADMCF34. Algota a pocenu paaetaa na onovu edualne geške MRAS obevea bne takođe je ealovan na to poceou povan on-lne u toku ekpeenata. Rekuvn algota a pocenu paaetaa otokog kola na onovu funkcje penoa oenta je vefkovan off-lne u pogako paketu Matlab, na etu podataka apaćeno toko odgovaajućeg ekpeenta. Za upavljanje otoo košćen je naponk tofan nveto AS2234, lane nage 8W, avjen u kopanj Eeon Electc naenjen tžštu apaata u doaćntvu. Ilan napon je genean odulan tofan nvetok tepeno IRAMUP6, povodnje Intenatonal Rectfe, a 6 IGB tantoa ntegan upavljačk kola. Blok djaga pogona na koje u všen ekpeent dat je na lc 9.. a pw b c pw pw I al I bl I cl U dc U an U bn Sgnal a enkodea U cn Meenje tuja gana DC napona C u C C C A A B B C pw v dc k pw pw al k pw pw bl k pw cl k pw pw Se. Pot pw FPGA Upavljačk PWM gnal ADMCF34 Algota upavljanja k pw Se. Pot Koanda Ekpeentaln podac Sl. 9.. Blok djaga ekpeentalnog pogona. 96

9. Ekpeentaln eultat 97 Naponk nveto je tujno egulan. Meenje lnjkh tuja tatoa je všeno peko t otpončka davača tuje, eštenh u gane nvetoa. Uokovanje gnala tuje ve t gane je nhonovano a PWM gnalo všeno na edn PWM ntevala pw = µ, u tenutku vođenja donjh IGB pekdača. Za oto u pe tougao, fane tuje u ekontuane na onovu petpotavke o etj tatokh naotaja, = pw, al k bl k bl k cl k cl k al k a k =, b k =, c k =. 9.. 3 3 3 Napon jednoenog kola je een peko otpončkog adelnka uokovan toko vake PWM peode. Napon na ulaa otoa nje een nego je ekontuan na onovu eenog napona jednoenog kola upavljačkh gnala. Poto eenje a poačun ednje vednot fanog napona nvetoa u toku jedne PWM peode ua u ob potencjal jednoenog eđukola vee uključenja gonjeg pekdača, dato je u 9.2: a k b k c k Van k = Vdc k, Vbn k = Vdc k, Vcn k = Vdc k. 9.2. U košćeno pogonu penjena je pecnja pocena fanh napona koja obuhvata pad napona na v polupovodnck koponentaa en otponca. Uvažavanje ovh utcaja je poebno važno a elatvno ale bne pogona. V an t a al > V an t a al < V dc -V IGB V dc V dc V DIODE V dc V IGB an -V DIODE t an t PWM PWM Sl. 9.2. Fan napon na lau nvetoa Za pocenu otvaenog napona na lau nvetoa aatan je naponk oblk dat na lc 9.2 košćena je jednačna 9.3. al al k < V k > V an an t k k = a pw t k k = a pw [ V k V k V k ] dc V k [ V k V k V k ] V k dc IGB IGB DIODE DIODE IGB DIODE 9.3. Zavnot pada napona na pekdačk eleenta od vednot tuje V IGB = fi IGB V DIODE = fi DIODE ueta je u ob peueta končkog uputtva IRAMUP6. Rad daljeg poboljšanja kvalteta otvaenog napona na otou tvo vee u adu pekdačkh eleenata dead te poena napona jednoenog eđukola u unaped kopenovan koekcjo efeentnog faktoa pune. Uobčajeno tvo vee pekdača nolo je oko 5 n. Na onovu jedno pocenjenh napona na lau nvetoa, fan napon otoa a delta veo naotaja dobjen u na onovu ledećh jednačna: 97

9. Ekpeentaln eultat 98 V k = V k V k, V k = V k V k, V k = V k V k. 9.4. a an bn b bn Ugao otoa je een pooću optčkog nkeentalnog enkodea povodnje Renco a 24 pula po obtaju. Ipul na lau enkodea u obađvan u poljašnje FPGA kolu. Reolucja gnala pocje je učetvootučena odgovaajućo obado opadajućh atućh vca A B gnala [C]. enutna pocja otoa je dalje u vdu 2-btne dgtalne eč penošena SPI ejk potokolo bne 2MH ka DSP. Kontolo SPI clock gnala, tanfe jednog podatka o pocj otoa je nhonovan a početko PWM peode. Meena bna obtanja otoa je ačunata veenk nkeentanje odbaka pocje =, u odgovaajuće fltanje. Košćen fxed pont DSP je 6 btn, ve velčne u defnane obađvane pe unt, u elatvn jedncaa. Za odabanu vednot otpončkh davača.6ω akaln eljv opeg tuja gana nvetoa no ±8.33A. Ovaj opeg tuja je A/D konvejo odgovaajuć poeanje podataka peneen u nuečk foat.5, a opego ±. Slčno, napon jednoenog kola, a eljv opego do 47 V, peneen je u nuečk opeg.5, a ganco od do. U kladu a ov opea defnane u bane velčne odela kao paaet košćen u dalj jednačnaa: = R R, = R / R, l = L / L, l = L / L, l = L / L, l L / L. 9.5. / b b b b b σ = σ b Bane velčne elatvn nonaln paaet odela u date u plogu, tabela 2. MRAS obeve bne je ealovan a otok fluko kao poenjvo tanja. Rotok fluk e pocenjuje pogak na dva načna, naponk tujn odelo. U naponko odela e pvo ačuna noalovan vekto tatokog fluka: u u = b b. 9.6. v, = v Dketacja većne jednačna u poceou je všena jednotavno Eule foulo tako da e a naponk odel tatokog fluka dobja: u b u =. 9.7. Konačno, dketne jednačne koje DSP poačunava u vakoj PWM peod glae: u u k = k k = u u cn b v, = v b k b c v k k v k k cn an 9.8. P ačunu ndukovane elektootone le u naotaja tatoa BEMF kao a a paaeta tatoke otponot košćene u dgtalne eč dužne 6 bta. Za pocenu koponent tatokog fluka, uled elatvno ale PWM peode alog koaka ntegacje, košćena je 32-btna atetka velčne u čuvane kao 32 btne eč. Dodatn ačun a pocenu aog vektoa otokog fluka gla: u L [ ] k l k, k = [ k l k ]. L u u u k = σ σ 9.9. L L 98

9. Ekpeentaln eultat 99 99 U 9.9 je košćena kogovana vednot vektoa tuje tatoa. Ov je odžana dentčna dnaka alh gnala a učetanot blke gančnoj učetanot košćenh flltea. Koekcja vektoa tuje tatoa, =, je všena na onovu 9.. k k k k k k k k = = 9.. Na lc 9.3 pkaan je blok djaga naponkog etatoa vektoa otokog fluka. l σ b - - - - - - - ψ k k u k ψ k l /l Sl. 9.3. Naponk odel fluka otoa Pocena koponent otokog fluka na onovu tujnog odela všena je na onovu ledećh noalovanh jednačna:., l l = = 9.. Penjene dketne jednačne date u u 9.2 dok u košćen paaet dat u plogu. k k k l k k k k k l k k = = Τ Τ Τ Τ 9.2. Na lc 9.4 dat je blok djaga ealovanog tujnog etatoa vektoa otokog fluka. ψ k k - / k - - l -/ Sl. 9.4. Stujn odel fluka otoa

9. Ekpeentaln eultat Geška MRAS obevea bne je ačunata ledećo jednačno: v v ε k = Ψ k Ψ k Ψ k Ψ k. 9.3. Sa egulato u klopu MRAS obevea bne je popoconalno-ntegalnog PI tpa, a paaeta podešen [G] a popun opeg od 2 H. Pototp košćen a ekpeentalnu analu ošljen je tako da e jednotavn podešavanje pogake konfguacje ože odabat ad pogona a davače l pogona be davača položaja na vatlu peed enole. U lučaju opcje ada pogona a davače bne, nfoacja o položaju otoa e dektno peua a enkodea, dok e bna ačuna na onovu poene položaja u toku veenkog ntevala tajanja 5. U lučaju peed enole opcje a pocenu bne e kot MRAS obeve, dok e položaj ačuna ntegacjo te peno jednotavne Eule etode. U oba lučaja pogon adžava IFOC tuktuu u kojoj e potebna učetanot klanja položaj otokog fluka poačunavaju na onovu: d k =, * d k * d k q k k k =, θ k k k, * k = θ k k k θ dq k = θ k θ k. d k 9.4. Položaj otoa θ, je ačunat u avnot od odabane konfguacje pogona. Paaeta popoconalan ecpočnoj vednot veenke kontante otoa / *, košćen je u 9.4 a ačun θ k d k. aj t paaeta je košćen p adu tujnog odela otokog fluka 9.2. Incjaln paaet otoa košćen u odela u pocenjen na onovu teta panog hoda teta opteećenja. Dodatna potvda je všena na onovu ekpeenata načnjenh na otou a akočen otoo. U toku ada pogona, potojala je ogućnot koekcje paaeta tatoke otponot na onovu poeđenja apltuda naponkog tujnog odela otokog fluka. Ekpeentaln eultat koj lede, ložen u u vdu naka talanh oblka nljenh u toku pelanh pocea l toko taconanog ada pogona. Sv gnal koj u pkaan peneen u ejko veo od DSP poceoa ka peonalno ačunau u toku všenja odgovaajućh ekpeenata. Na lkaa 9.5 9.6 upoedno u pkaan ad pogona a be nfoacje a davača pocje na vatlu. Zadate u alčte efeentne bne poatan je odv oba pogona. Sa leve tane u date lke koje pkauju ad pogona a davače pocje. U ovo pogonu pocja otoa je dobjena dektno a davača, dok e bna otoa na onovu nje pocenjuje. Sa dene tane u pkaan eultat ada enole pogona koj ne kot nfoacju a davača pocje na vatlu. U ovo pogonu bna otoa je pocenjena poeno MRAS obevea bne. Na lc 9.5 u pkaan upoedn ekpeentaln eultat a neopteećen pogon, dok je na lc 9.6 pkaan ad oba pogona pod nonaln opteećenje. Refeentna bna je enjana na t načn toko oba ekpeenta.

9. Ekpeentaln eultat ef,, [p] 5 5. - -. el [p.u.] ψ q [p.u.] 5 5. -. ef,, el [p.u.] ψ q [p.u.] [p]. -. 5 5 2 25 3 t []. -. 5 5 2 25 3 a pogon a davače pocje b pogon be davača pocje Sl. 9.5. Refeentna, otvaena pocenjena bna gonje lke, otvaen el. oenat lke u edn q koponenta fluka otoa donje lke a alčte bne neopteećen pogon. t [] 5 5.2..9 ef,, el [p.u.] ψ q [p.u.] [p] 5 5.2..9 ef,, el [p.u.] ψ q [p.u.] [p]. -. 5 5 2 25 3 t []. -. 5 5 2 25 3 a pogon a davače pocje b pogon be davača pocje Sl. 9.6. Refeentna, otvaena pocenjena bna gonje lke, otvaen el. oenat lke u edn q koponenta fluka otoa donje lke a alčte bne opteećen pogon. Jedna alka u eultata ada pogona a be davača pocje je u talano oblku otvaenog elektoagnetnog oenta toko pelanog pocea. Ovo je blo očekvano uled alčto podešenh popunh opega egulatoa bne. Otal gnal u pogonu u upoedv. Ovo je dektna poledca čnjence da je u oba lučaja košćen tačan et paaetaa otoa, kao da u ve efeentne bne elatvno velke. Na ledeće dve lke ptan je ad pogona a be davača pocje p elatvno poo eveu bne. Slke ukauju na poble p adu enole pogona na bnaa blk nul. Poble potoj u lučaju tačnog eta paaetaa otoa košćen p pkaano ekpeentu uled neavšene ntegacje u efeentno odelu. Sa lka e uočava geška u fluku q oe, kao uanjenje tatčkog pojačanja oenta, oba u lučaju enole pogona p bnaa blk nul. t []

9. Ekpeentaln eultat 2 5-5, [p] 5-5, [p]. -. el, el* [p.u.].2 -.2 el, el* [p.u.] 5 5 2 25 3 35 t [] 5 5 2 25 3 35 a pogon a davače pocje b pogon be davača pocje Sl. 9.7. Otvaena pocenjena bna gonje lke, otvaen adat elektoagnetn oenat donje lke p eveu bne neopteećen pogon. ψ d [p.u.] ψ d [p.u.] t []..9.2.8 ψ q [p.u.] ψ q [p.u.]. -.. -. 5 5 2 25 3 35 t[] 5 5 2 25 3 35 a pogon a davače pocje b pogon be davača pocje Sl. 9.8. Koponente fluka otoa u dq gonje lke teu oa donje lke p eveu bne neopteećen pogon. Sledeća gupa ekpeenata a clj a potvdu oetljvot ada pogona a be davača pocje na vatlu na gešku u paaetu veenke kontante otoa poglavlja 3 6.2. Ova oetljvot je pvo analana a pogon u oentno ežu ada. Bna otoa je odžavana elatvno kontantno nteno povatno pego u dnaoetu. Zadata je nonalna vednot tuje d oe dok je tuja q oe enjana od do 2.5I qn a koako.5i qn. Sve lke koje lede pkauju 6 eultata odabane velčne a I qo dato kao paaeta. Sa leve tane u date lke koje pkauju ad pogona a davače položaja. Sa dene tane pkaan je eultat ada pogona be davača položaja a MRAS obeveo bne. Anala oetljvot pkaanh velčna je všena poeno u DSP košćenog paaeta veenke kontante otoa u toku všenja ekpeenta. Reultat u pkaan a vednot ovog paaeta * / = [.6.7.8.9..2.3.4]. Svak pkaan ekpeent u ve oetljvot pogona na paaeta veenke kontante otoa počnje a ado pogona a paaeto * =.6, u dalje uvećanje tog a % nonalne vednot, u veenk ntevala dužne 5 ekund. t[] 2

9. Ekpeentaln eultat 3 ψ d [p.u.] ψ d [p.u.].2.8.6.3.2. -. -.2 ψ q [p.u.].2.8.6.3.2. -. -.2 ψ q [p.u.] 5 3 45 6 75 t [] 85 5 3 45 6 75t [] 85 a pogon a davače pocje b pogon be davača pocje Sl. 9.9. Koponente fluka otoa p alčt vednota *, kontola oenta. el / el* [p.u.]. el / el* [p.u.].25.75.9 [p] 5 95 [p] 9 [p] 9 5 3 45 6 75 85 t[] 9 5 3 45 6 75 85 a pogon a davače pocje b pogon be davača pocje Sl. 9.. Statčko pojačanje oenta gonje lke, otvaena bna otoa pocenjena bna otoa ao a b p alčt vednota *, kontola oenta. Pkaan ekpeentaln eultat potpuno e lažu a eultata analtčke anale ačunakh ulacja. U lučaju pogona a davače, koj kot tačnu nfoacju o pocj otoa al poačunava klanje na onovu *, dola do načajne geške u obe koponente otokog fluka. Ova geška potaje načajnja a uvećanje geške *, kao a povećanje opteećenja pogona. Dalje, vea eđu otvaenog oenta tuje q oe nje vše kontantna, uled poene tatčkog pojačanja oenta a geško *. Bna otoa je toko ekpeenata egulana poo povatno pego u dnaoetu, ogu e uočt nagle poene te p vakoj poen *. Ovo je dektna poledca naglh poena u otvaeno elektoagnetno oentu. * Pogon be davača pocje e po ptanju oetljvot na gešku ponaša potpuno alčto pogonu a enoo. U ovo pogonu e ne javlja geška otokog fluka, nt e enja tatčko pojačanje oenta. U enole pogonu ojentacja polja otaje tačna a blo koju vednot paaeta * tako da je ovaj pogon u oentno ežu ada potpuno obutan na gešku u *. Jedna poledca geške paaeta je geška u pocenjenoj bn, koja je pkaana na lkaa al e ne kot u oentno ežu ada pogona. Na ledeće dve lke pkaan u ekpeentaln eultat p adu pogona a atvoeno povatno pego po bn. Za atvaanje ove povatne pege pogon a t[] 3

9. Ekpeentaln eultat 4 davače kot uvek elatvno tačnu nfoacju a davača, dok pogon be davača položaja kot pocenjenu bnu na lau MRAS obevea bne. Moenat opteećenja na vatlu je košćen kao paaeta no elo p.u.= [..5.5 2]. ψ d [p.u.] ψ d [p.u.].2.8.2.8 ψ q [p.u.] ψ q [p.u.].2. -. -.2.2. -. -.2.5 t[] 5 3 45 6 75 85 t[] 5 3 45 6 75 85 a pogon a davače pocje b pogon be davača pocje Sl. 9.. Koponente fluka otoa p alčt vednota *, kontola bne. el / el* [p.u.]. el / el* [p.u.].5.9 [p] [p] 5 95 9 [p] 9 5 3 45 6 75 85 t[] 9 5 3 45 6 75 85 a pogon a davače pocje b pogon be davača pocje Sl. 9.2. Statčko pojačanje oenta gonje lke, otvaena bna otoa pocenjena bna otoa ao a b p alčt vednota *, kontola bne. Za pogon a davače položaja e dalje pećuje načajna oetljvot koponent otokog fluka pojačanja oenta na gešku *. Pogon be davača je po to ptanju potpuno obutan, al u ežu egulacje bne pav načajnu gešku u otvaenoj bn otoa. Ovo geška nataje uled geške u ačunu učetanot klanja koja potaje načajnja a veće geške paaeta * kao p povećanju opteećenja pogona. Pkaan eultat pokauju da e ad pogona a be davača na vatlu na dugačj načn enja a geško u *. Ono što jete ajednčko je da u oba lučaja geška dovod do odtupanja od dealnh kaaktetka pogona. Da b e ovaj efekat uanjo neophodno je ugadt ehana a pocenu paaeta *. U natavku ovog poglavlja pute paktčnh ekpeenata analane u dve etode a pocenu a t a poboljšanje ada oba tpa pogona. t[] 4