E 2? E = λ 1 = 10 µm = 10-5 m, λ 2 = 10 nm = 10-8 m,

Σχετικά έγγραφα
λ =. m = kg,

Rješenje 141 Uočimo da je valna duljina čestice obrnuto razmjerna sa razlikom energijskih razina. h = E E n m h E E. m c

Atomi i jezgre 1.1. Atomi i kvanti 1.2. Atomska jezgra λ = h p E = hf, E niži

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?

gdje je E k, max kinetička energija izbijenog elektrona, a W izlazni rad. Formula se može i ovako napisati: c

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

Atomska jezgra. Atomska jezgra. Materija. Kristal. Atom. Elektron. Jezgra. Nukleon. Kvark. Stanica

To je ujedno 1/12 mase atoma ugljika koja je određena eksperimentom i koja iznosi kg. Dakle mase nukleona:

Zadatci s dosadašnjih državnih matura poredani po nastavnom programu (više-manje svi, izdanje proljeće 2017.)

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

λ ν = metoda + = + = = =

Ra smanjiti za 20%, ako je

IZVODI ZADACI (I deo)

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Fizika 2. Auditorne vježbe 11. Kvatna priroda svjetlosti, Planckova hipoteza, fotoefekt, Comptonov efekt. Ivica Sorić

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Kaskadna kompenzacija SAU

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

m m. 2 k x k x k m

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

( , 2. kolokvij)

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

2 k. Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

1.4 Tangenta i normala

4. Sommerfeldov model metala

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Operacije s matricama

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Fizika 2. Auditorne vježbe 12. Kvatna priroda svjetlosti. Ivica Sorić. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstava

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Spektar X-zraka. Atomska fizika

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

σ (otvorena cijev). (34)

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji

radni nerecenzirani materijal za predavanja

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

7 Algebarske jednadžbe

Elementarne čestice Elementarne ili osnovne ili fundamentalne čestice = Najmanji dijelovi od kojih je sastavljena tvar. Do 1950: Elektron, proton,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Elementi spektralne teorije matrica

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

y = 7 cm, r = 30 cm, a = f predmet je u žarištu zrcala,

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Rad, energija i snaga

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

PITANJA IZ NUKLEARNE FIZIKE I RADIOAKTIVNOSTI

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Masa, Centar mase & Moment tromosti

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Transcript:

adata (Brano, srednja šola) Valna je duljina infrarvenog zračenja µm, a ultraljubičaste svjetlosti nm. ato je energija fotona ultraljubičaste svjetlosti: A. puta veća B. puta veća C. puta veća D. puta manja. puta manja Rješenje = µm = -5 m, = nm = -8 m,? = Svjetlost valne duljine može se emitirati ili apsorbirati samo u određenim oličinama energije, taozvanim vantima energije. Svai vant ili foton ima energiju (M. Plan) =, gdje je Planova onstanta oja ima vrijednost = 6.66-4 J s, je brzina svjetlosti. Računamo omjer energija fotona ultraljubičaste svjetlosti i infrarvenog zračenja. Odgovor je pod C. Vježba 5 m = = = = 8 m 5 8 = = =. Valna je duljina infrarvenog zračenja µm, a ultraljubičaste svjetlosti nm. ato je energija fotona infrarvenog zračenja: A. puta veća B. puta veća C. puta veća D. puta manja. puta manja Rezultat:. adata (Dino, teniča šola) U uzoru atinija 7 89 A ima atoma. Kolia je ativnost ovog uzora ao je perioda poluraspadanja 8.64 5 s? Rješenje N =, / = 8.64 5 s, A =? Ativnost je broj atoma oji se raspadnu u jednoj seundi: ln A = N, / gdje je N broj prisutni, neraspadnuti atoma, / vrijeme poluraspada, vrijeme u ojem se raspadne polovina prisutni atoma. Vježba ln ln 5 A = N = = 8. Bq.8 MBq. 5 / 8.64 s U uzoru atinija 7 89 A ima atoma. Kolia je ativnost ovog uzora ao je perioda poluraspadanja 8.64 5 s?

Rezultat: 6 8. Bq. adata (Domagoj, gimnazija) ijelo mase g i eletron mase mirovanja 9. - g gibaju se brzinom. m / s. Nađite omjer njiovi valni duljina. (Planova onstanta = 6.66-4 J s) Rješenje m = g = - g, m = 9. - g, v =. m / s =. 4 m / s,? = De Broglie je teorijsi došao do zaljuča da svaa čestia oja se giba mora imati valna svojstva. Prema de Broglievoj relaiji valna duljina čestie mase m oja se giba brzinom v je Vježba =. m v m v m v m m = = = = m m v m v m g 7 = =.. 9. g ijelo mase g i eletron mase mirovanja 9. - g gibaju se brzinom 9. m / s. Nađite omjer njiovi valni duljina. Rezultat: 7.. adata 4 (Vino, srednja šola) U prirodnom uranu nalazi se.7 % 5 U, a preostalo je 8 U. Oba se raspadaju i to s vremenima poluraspada od 7. 8 godina i 4.5 9 godina. Kolia je starost svemira ao je pri stvaranju elemenata nastala ista oličina 5 U i 8 U? 4 9 9 A. 6.5 god B. 6. god C.. god D..7 god Rješenje 4 N.7 99. =.7 % N =, 99.%, N N = N = N = 7. 8 god, = 4.5 9 god, t =? Stoti dio neog broja naziva se postota. Piše se ao razloma s nazivniom. Postota p je broj jedinia oji se uzima od jedinia nee veličine. Na primjer, 9 8 4.5 547 p 9 % =, 8 % =, 4.5 % =, 547 % =, p % =. Kao se računa ''... p% od x...''? p x. Jezgra ili nuleus neog elementa može se promijeniti spontano (radioativan raspad) ili umjetnim

putem (nulearna reaija). Prirodna je radioativnost pojava raspada jezgara nei elemenata zbog nestabilnosti jezgara atoma ti elemenata. aon radioativnog raspada glasi: t N = N /, gdje je N broj atoma u vrijeme t =, N broj atoma oji se naon vremena t nisu raspali, / vrijeme poluraspada, tj. vremensi interval u ojem se raspadne polovia prvobitnog broja atoma. Budući da je pri stvaranju elemenata nastala ista oličina 5 U i 8 U, slijedi: t t t N N.7 N N = podi jelimo N N t jednadžbe = N t = 99. t N N N N N = t t.7 N t t N n.7.7 a n m = 99. t = 99. t m = a = N a 99. N t + t t t t t.7.7 logaritmiramo.7 = = / log 99. 99. jednadžbu = 99. t t.7 n.7 t t log = log log a n log a log log 99. = = 99. Odgovor je pod B..7.7 log = t log t log = log 99. 99..7.7 t log = log t log = log / 99. 99. ( ) log.7 8 9.7 log 7. god 4.5 god log 99. 99. 9 t = = = 6. god. log 7. 4.5 log ( 8 9 ) ( god god ) Vježba 4 U prirodnom uranu nalazi se 7 5 U, a preostalo je 8 U. Oba se raspadaju i to s vremenima poluraspada od 7. 8 godina i 4.5 9 godina. Kolia je starost svemira ao je pri stvaranju elemenata nastala ista oličina 5 U i 8 U? 4 9 9 A. 6.5 god B. 6. god C.. god D..7 god Rezultat: 7..

adata 5 (Sanja, srednja šola) U trenutu t = posuda sadrži N moleula radioativne tvari vremena poluraspada. Kolio moleula radioativne tvari će se raspasti naon što prođe? Rješenje 5 N, / =, A..77 N B..44 N C..9 N D..5 N t =, N =? Jezgra ili nuleus neog elementa može se promijeniti spontano (radioativan raspad) ili umjetnim putem (nulearna reaija). Prirodna je radioativnost pojava raspada jezgara nei elemenata zbog nestabilnosti jezgara atoma ti elemenata. aon radioativnog raspada glasi: t N = N /, gdje je N broj atoma u vrijeme t =, N broj atoma oji se naon vremena t nisu raspali, / vrijeme poluraspada, tj. vremensi interval u ojem se raspadne polovia prvobitnog broja atoma. t N = N / N = N N = N N = N n N N a = n N = N = N =.77 N. a Odgovor je pod A. Vježba 5 U trenutu t = posuda sadrži N moleula radioativne tvari vremena poluraspada. Kolio moleula radioativne tvari će se raspasti naon što prođe? 4 Rezultat: A. A..84 N B..689 N C..94 N D..5 N adata 6 (Ljiljana, srednja šola) Monoromatsi izvor snage W emitira zelenu svjetlost valne duljine 5 nm. Kolio fotona u seundi izlazi iz izvora? (Planova onstanta = 6.66-4 J s, brzina svjetlosti u praznini = 8 m / s) Rješenje 6 P = W, = 5 nm = 5-7 m, t = s, = 6.66-4 J s, = 8 m / s, N =? Svjetlost valne duljine može se emitirati ili apsorbirati samo u određenim oličinama energije, taozvanim vantima energije. Svai vant ili foton ima energiju (M. Plan) =, gdje je Planova onstanta oja ima vrijednost = 6.66-4 J s, je brzina svjetlosti. Brzinu rada izražavamo snagom. Snaga P jednaa je omjeru rada W i vremena t za oje je rad obavljen, tj. W P = W = P t. t 4

nergija oju izvor snage P emitira u vremenu t jednaa je W = P t pa broj fotona oji izlaze iz izvora iznosi: 7 W P t P t W s 5 m N = N = N = = =.5. 4 8 m 6.66 J s s Vježba 6 Monoromatsi izvor snage. W emitira zelenu svjetlost valne duljine 5 nm. Kolio fotona u seundi izlazi iz izvora? (Planova onstanta = 6.66-4 J s, brzina svjetlosti u praznini = 8 m / s) Rezultat:.5. adata 7 (Fizičara, gimnazija) Rješenje 7 7 Al, p Si je : Maseni i redni broj jezgre oja je nastala nulearnom reaijom ( α ) A. 4, B., 4 C. 6, D. 9, 5 7 Al (, p) Si, A =?, =? Osnovne su sastavne čestie jezgre atoma proton i neutron. Broj protona u jezgri odlučan je za naboj jezgre, a time i za redni broj u periodnom sustavu elemenata. broj protona i neutrona u jezgri određuje maseni broj jezgre i odlučna je za atomsu masu jezgre. lemente označujemo simbolom A X, gdje je X simbol emijsog elementa, A maseni broj jezgre (uupan broj nuleona: protona i neutrona), redni broj elementa u periodnom sustavu elemenata (broj protona). A = + N N = A broj neutrona. Simboliči zapisi radioativni raspada: α raspad raspad A A4 4 X Y + He ( αčestia ) β A A X Y + e ( eletron ) + aoni očuvanja: zbroj maseni brojeva prije nulearne reaije mora biti jedna zbroju maseni brojeva naon nulearne reaije zbroj protona u jezgri prije nulearne reaije mora biti jedna zbroju protona u jezgri naon nulearne reaije. Simboli za čestie: neutron = n, proton = p, deuteron = jezgra od H 4 α čestia = jezgra od He, eletron = e, pozitron = e. + Sada računamo. 5

7 7 4 Al ( α, p A ) Si Al + He Si + p zaoni 7 + 4 = A + = A + A + = A = A =. očuvanja + = + 5 = + + = 5 = 5 = 4 Odgovor je pod B. Vježba 7 7 Al, p Si? Kolii je broj neutrona u jezgri oja je nastala nulearnom reaijom ( α ) Rezultat: 6. adata 8 (Fizičara, gimnazija) Ao se atom X bombardira alfa čestiama dobije se Ne i proton. Kolii su maseni i redni broj atoma X? Rješenje 8 A X, Ne, A =?, =? Osnovne su sastavne čestie jezgre atoma proton i neutron. Broj protona u jezgri odlučan je za naboj jezgre, a time i za redni broj u periodnom sustavu elemenata. broj protona i neutrona u jezgri određuje maseni broj jezgre i odlučna je za atomsu masu jezgre. lemente označujemo simbolom A X, gdje je X simbol emijsog elementa, A maseni broj jezgre (uupan broj nuleona: protona i neutrona), redni broj elementa u periodnom sustavu elemenata (broj protona). A = + N N = A Simboliči zapisi radioativni raspada: α raspad raspad A A4 4 X Y + He broj neutrona. ( αčestia ) β A A X Y + e ( eletron ) + aoni očuvanja: zbroj maseni brojeva prije nulearne reaije mora biti jedna zbroju maseni brojeva naon nulearne reaije zbroj protona u jezgri prije nulearne reaije mora biti jedna zbroju protona u jezgri naon nulearne reaije. Simboli za čestie: neutron = n, proton = p, deuteron = jezgra od H 4 α čestia = jezgra od He, eletron = e, pozitron = + e. Sada računamo. 6

Vježba 8 A 4 (, A X α p) Ne X + He Ne + p zaoni A + 4 = + A + 4 = A = 4 A = 9. očuvanja + = + + = = = 9 Kolii je broj neutrona u jezgri atoma X? Rezultat:. adata 9 (Maro, eletrostrojarsa šola) Svjetlost pada na metalnu površinu čiji je izlazni rad 4 ev i izbauje eletrone najveće brzine 6 6 m / s. Kolia je frevenija upadne svjetlosti? (masa eletrona m = 9. - g, Planova onstanta = 6.66-4 J s) Rješenje 9 W i = 4 ev = [ 4.6-9 ] = 6.48-9 J, v = 6 6 m / s, m = 9. - g, = 6.66-4 J s, ν =? letronvolt (ev) je jedinia za energiju. nergiju ev dobije čestia nabijena istim eletričnim nabojem ao što ga ima eletron (.6-9 C) ad prođe eletričnim poljem razlie potenijala V: 9 9 ev.6 = C V =.6 J. Fotoeletrični učina pojava je izbijanja eletrona pomoću svjetlosti (eletromagnetsog zračenja) iz ovina. Kad fotoni energije = ν f padnu na neu ovinu, oni uz određene uvjete izbijaju eletrone iz ovine. o je fotoeletrični učina. Pritom se energija fotona utroši dijelom na izbijanje eletrona iz ovine, a dijelom ta energija prelazi u inetiču energiju eletrona pa vrijedi: ν = W i + m v, gdje je Planova onstanta, ν frevenija fotona, W i izlazni rad, m masa izbijenog eletrona, v masimalna brzina izbijenog eletrona. Da bi došlo do fotoučina frevenija upadne svjetlosti mora biti barem tolia da pomnožena Planovom onstantom bude jednaa izlaznom radu. W i + m v ν = W m v W m v / i + ν = i + ν= = 9 6 m 6.48 J + 9. g 6 s 6 6 = =.57 =.57 Hz. 4 6.66 J s s Vježba 9 Svjetlost pada na metalnu površinu čiji je izlazni rad 4 ev i izbauje eletrone najveće brzine 6 m / s. Kolia je frevenija upadne svjetlosti? (masa eletrona m = 9. - g, Planova onstanta = 6.66-4 J s) Rezultat:.57 6 Hz. adata (Leon, srednja šola) Cezijevu pločiu obasjamo eletromagnetsim zračenjem valne duljine 45 nm. Kolia je razlia potenijala potrebna za zaustavljanje emisije eletrona iz pločie? Izlazni rad za ezij iznosi ev. (Planova onstanta = 6.66-4 J s, brzina svjetlosti u praznini = 8 m / s, naboj eletrona e =.6-9 C) 7

Rješenje = 45 nm = 4.5-7 m, Q = e =.6-9 C, W i = ev = [.6-9 ] = =. -9 J, = 6.66-4 J s, = 8 m / s, U =? letronvolt (ev) je jedinia za energiju. nergiju ev dobije čestia nabijena istim eletričnim nabojem ao što ga ima eletron (.6-9 C) ad prođe eletričnim poljem razlie potenijala V: Razlia potenijala φ φ naziva se napon U. 9 9 ev.6 = C V =.6 J. U = ϕ ϕ. Kinetiča energija eletrona nastala ubrzavanjem napona U iznosi e U. = Fotoeletrični učina pojava je izbijanja eletrona pomoću svjetlosti (eletromagnetsog zračenja) iz ovina. Kad fotoni energije = f padnu na neu ovinu, oni uz određene uvjete izbijaju eletrone iz ovine. o je fotoeletrični učina. Pritom se energija fotona utroši dijelom na izbijanje eletrona iz ovine, a dijelom ta energija prelazi u inetiču energiju eletrona pa vrijedi: = + W i. = + W i + W i = = W i = e U W i e U = W i e U = W i / U = = e e Vježba 8 m 4 9 6.66 s J s. J 7 4.5 m = =.76 V. 9.6 C Cezijevu pločiu obasjamo eletromagnetsim zračenjem valne duljine 45 nm. Kolia je razlia potenijala potrebna za zaustavljanje emisije eletrona iz pločie? Izlazni rad za ezij iznosi. ev. (Planova onstanta = 6.66-4 J s, brzina svjetlosti u praznini = 8 m / s, naboj eletrona e =.6-9 C) Rezultat:.76 V. adata (Dora, srednja šola) Slia priazuje dio energijsi razina neog atoma. Ao eletron prijeđe s energijse razine na razinu, emitira se foton frevenije ν. Kada eletron prelazi s energijse razine 5 na razinu, frevenija emitiranog fotona će biti: A. ν B. ν C. ν D. ν 8

5 energije Rješenje,, 5, ν, ν =? Kad atom emitira eletromagnetso zračenje (foton) on prelazi iz jednog staionarnog stanja u drugo, odnosno iz stanja više u stanje niže energije. nergija emitiranog fotona ( ν) jednaa je razlii energija ti stanja ν = n m, gdje je Planova onstanta, ν frevenija, n viša energijsa razina, m niža energijsa razina ν = ν = ν ν 5 ν = ν = / ν = ν = ν ν =. Odgovor je pod D. Vježba Slia priazuje dio energijsi razina neog atoma. Ao eletron prijeđe s energijse razine na razinu, emitira se foton frevenije ν. Kada eletron prelazi s energijse razine 5 na razinu, frevenija emitiranog fotona će biti: A. ν B. ν C. ν D. ν 4 energije Rezultat: B. 9

adata (Dora, srednja šola) Crtež priazuje dio energijsi razina neog atoma. Ao eletron soči s energijse razine na razinu, emitira se foton valne duljine. Kada eletron sače s energijse razine 5 na razinu, valna duljina emitiranog fotona će biti: A. B. C. D. 5 energije Rješenje,, 5, ν, ν =? Kad atom emitira eletromagnetso zračenje (foton) on prelazi iz jednog staionarnog stanja u drugo, odnosno iz stanja više u stanje niže energije. nergija emitiranog fotona jednaa je razlii energija ti stanja n m, gdje je Planova onstanta, brzina svjetlosti u vauumu, valna duljina, n viša energijsa razina, m niža energijsa razina = = = = 5 = = = = / =. Odgovor je pod A. Vježba Crtež priazuje dio energijsi razina neog atoma. Ao eletron soči s energijse razine na razinu, emitira se foton valne duljine. Kada eletron sače s energijse razine 5 na razinu, valna duljina emitiranog fotona će biti: A. B. C. D.

4 energije Rezultat: C. adata (Hul, gimnazija) Cezij je izložen MG zračenju valne duljine 4. -7 m. Izračunaj masimalnu brzinu fotoeletrona ao su u eziju eletroni vezani energijom ev. (brzina svjetlosti u praznini = 8 m / s, masa eletrona m = 9. - g) Rješenje = 4. -7 m, W = ev = [.6-9 ] =.4-9 J, = 8 m / s, m = 9. - g, ν =? ijelo mase m i brzine v ima inetiču energiju m v. = letronvolt (ev) je jedinia za energiju. nergiju ev dobije čestia nabijena istim eletričnim nabojem ao što ga ima eletron (.6-9 C) ad prođe eletričnim poljem razlie potenijala V: 9 9 ev =.6 C V =.6 J. Fotoeletrični učina pojava je izbijanja eletrona pomoću svjetlosti (eletromagnetsog zračenja) iz ovina. Kad fotoni energije = f padnu na neu ovinu, oni uz određene uvjete izbijaju eletrone iz ovine. o je fotoeletrični efet. Pritom se energija fotona utroši dijelom na izbijanje eletrona iz ovine, a dijelom ta energija prelazi u inetiču energiju eletrona pa vrijedi: = m v + W, 4 gdje je Planova onstanta = 6.66 J s, brzina svjetlosti, valna duljina, m v inetiča energija, W izlazni rad. = m v + W m v + W = m v = W m v = W / v = W v = W / m m m v = W = m

8 m 4 9 5 6.66 s m = J s.4 J = 5.79. 7 9. g 4. m s Vježba Cezij je izložen MG zračenju valne duljine 4. - m. Izračunaj masimalnu brzinu fotoeletrona ao su u eziju eletroni vezani energijom ev. (brzina svjetlosti u praznini = 8 m / s, masa eletrona m = 9. - g) Rezultat: 5.79 5 m / s. adata 4 (Megy, gimnazija) Pri osvjetljavanju površine platine ultraljubičastim zračenjem valne duljine 4 nm, napon pri ojem prestaje fotoeletrični učina iznosi.8 V. Kolii je izlazni rad eletrona iz platine? (brzina svjetlosti u praznini = 8 m / s, naboj eletrona e =.6-9 C) Rješenje 4 W =? = 4 nm =.4-7 m, U =.8 V, = 8 m / s, Q = e =.6-9 C, ijelo mase m i brzine v ima inetiču energiju m v. = Fotoeletrični učina pojava je izbijanja eletrona pomoću svjetlosti (eletromagnetsog zračenja) iz ovina. Kad fotoni energije = f padnu na neu ovinu, oni uz određene uvjete izbijaju eletrone iz ovine. o je fotoeletrični efet. Pritom se energija fotona utroši dijelom na izbijanje eletrona iz ovine, a dijelom ta energija prelazi u inetiču energiju eletrona pa vrijedi: = m v + W, 4 gdje je Planova onstanta = 6.66 J s, brzina svjetlosti, valna duljina, m v inetiča energija, W izlazni rad. Rad eletričnog polja računa se po formuli W = Q U, gdje je Q naboj, U napon. Iz insteinove relaije za fotoeletrični efet dobije se: = m v + W m v + W = W = m v. Fotoeletrični učina prestaje pri naponu U ada je rad eletričnog polja Q U jedna početnoj inetičoj energiji fotoeletrona, m v tj. Dalje slijedi: [ ] m v = Q U Q = e m v = e U.

m v = e U W = e U = W = m v 8 m 4 9 9 6.66 s = J s.6 C.8 V = 8.46 J. 7.4 m Vježba 4 Pri osvjetljavanju površine platine ultraljubičastim zračenjem valne duljine 4 nm, napon pri ojem prestaje fotoeletrični učina iznosi 8 mv. Kolii je izlazni rad eletrona iz platine? (brzina svjetlosti u praznini = 8 m / s, naboj eletrona e =.6-9 C) Rezultat: 5.79 5 m / s. adata 5 (Megy, gimnazija) Kolia treba biti brzina eletrona da pri udaru u volframovu pločiu iz nje izbai eletron? Izlazni rad eletrona iz volframa iznosi 4.5 ev. (masa eletrona m = 9. - g) Rješenje 5 W = 4.5 ev = [ 4.5.6-9 ] = 7.6-9 J, m = 9. - g, ν =? ijelo mase m i brzine v ima inetiču energiju m v. = letronvolt (ev) je jedinia za energiju. nergiju ev dobije čestia nabijena istim eletričnim nabojem ao što ga ima eletron (.6-9 C) ad prođe eletričnim poljem razlie potenijala V: 9 9 ev.6 = C V =.6 J. Fotoeletrični učina pojava je izbijanja eletrona pomoću svjetlosti (eletromagnetsog zračenja) iz ovina. Kad fotoni energije = f padnu na neu ovinu, oni uz određene uvjete izbijaju eletrone iz ovine. o je fotoeletrični efet. Pritom se energija fotona utroši dijelom na izbijanje eletrona iz ovine, a dijelom ta energija prelazi u inetiču energiju eletrona pa vrijedi: = m v + W, 4 gdje je Planova onstanta = 6.66 J s, brzina svjetlosti, valna duljina, m v inetiča energija, W izlazni rad. letron mora izbaiti drugi eletron priliom udara u volframovu pločiu pa je njegova inetiča energija veća ili jednaa od izlaznog rada eletrona iz volframa. Vježba 5 W W m v W m v W / v m m 9 W 7.6 6 / W v v = = J =.6 m. m m 9. g s Kolia treba biti brzina eletrona da pri udaru u volframovu pločiu iz nje izbai eletron? Izlazni rad eletrona iz volframa iznosi.45 ev. (masa eletrona m = 9. - g)

Rezultat:.6 6 m / s. adata 6 (, gimnazija) Granična valna duljina zračenja oje izaziva fotoučina na srebru iznosi 6 nm. Kolia je masimalna inetiča energija eletrona, izražena u eletronvoltima, oji izlijeću iz srebra ada ga ozračimo valnom duljinom od nm? (brzina svjetlosti u praznini = 8 m / s) Rješenje 6 g = 6 nm =.6-7 m, = nm = -7 m, = 8 m / s, =? letronvolt (ev) je jedinia za energiju. nergiju ev dobije čestia nabijena istim eletričnim nabojem ao što ga ima eletron (.6-9 C) ad prođe eletričnim poljem razlie potenijala V: 9 9 ev.6 = C V =.6 J. Fotoeletrični učina pojava je izbijanja eletrona pomoću svjetlosti (eletromagnetsog zračenja) iz ovina. Kad fotoni energije = f padnu na neu ovinu, oni uz određene uvjete izbijaju eletrone iz ovine. o je fotoeletrični efet. Pritom se energija fotona utroši dijelom na izbijanje eletrona iz ovine, a dijelom ta energija prelazi u inetiču energiju eletrona pa vrijedi: = m v + W, i 4 gdje je Planova onstanta = 6.66 J s, brzina svjetlosti, valna duljina, m v inetiča energija, W i izlazni rad. Kada foton energije upada na površinu metala sudara se s eletronima, povećava energiju slobodni eletrona u metalu. Dio energije fotona utroši se na oslobađanje eletrona iz metala (na izlazni rad W i) i na inetiču energiju eletrona izbačeni iz metala: = + W i. letron će izaći iz metala samo ao je W i, > > g tj. ao je < g, gdje je g granična valna duljina ovisna o vrsti metala. W i = g = + + = = g g g = + W i 4 8 m = = 6.66 J s = g s 7 7 m.6 m 9 9 9 =. 9 J =.9 :.6 =.45 ev. 4

Vježba 6 Nema vježbe! Rezultat: adata 7 (Maro, gimnazija) Kinetiča energija eletrona iznosi.8 ev. a olio se treba povećati inetiča energija eletrona da bi mu se valna duljina smanjila na 6% početne vrijednosti? Rješenje 7 =.8 ev =.8 ev, Kao se računa ''... p% od x...''? 6 = 6 % =.6, = =? p x. De Broglie je došao teorijsi do zaljuča da svaa čestia oja se giba mora imati valna svojstva. Čestii mase m u gibanju brzinom v odgovara valna duljina =, m v gdje je Planova onstanta. ijelo mase m i brzine v ima inetiču energiju m v. = Kada je inetiča energija eletrona mnogo manja od energije mirovanja eletrona možemo uporabiti formulu: =. m = m podijelimo m m jednadžbe = = = m m m.6 = = = = =.6 = = = = / =..6.6.6.6. 6 Povećanje inetiče energije iznosi:.6 = = = =.6 5

Vježba 7 =.8 ev = ev =. ev =. ev..6 Kinetiča energija eletrona iznosi.8 ev. a olio se treba povećati inetiča energija eletrona da bi mu se valna duljina smanjila za 4% početne vrijednosti? Rezultat:. ev. adata 8 (Damir, gimnazija) Rješenje 8 Odredi broj protona, neutrona i eletrona u atomu 6 Co. 6 Co, =?, N =? Osnovne su sastavne čestie jezgre atoma proton i neutron. Broj protona u jezgri odlučan je za naboj jezgre, a time i za redni broj u periodnom sustavu elemenata. broj protona i neutrona u jezgri određuje maseni broj jezgre i odlučna je za atomsu masu jezgre. lemente označujemo simbolom A X, gdje je X simbol emijsog elementa, A maseni broj jezgre (uupan broj nuleona: protona i neutrona), redni broj elementa u periodnom sustavu elemenata (broj protona). A = + N N = A broj neutrona. Redni broj obalta Co (vidi periodni sustav elemenata, Mendeljejevljevu tabliu) jest 7, što znači da jezgra atoma sadrži 7 protona, = 7. broj protona i neutrona u jezgri je 6. tj. jezgra ima 6 7 = neutrona, N =. Broj eletrona jedna je broju protona, 7. Vježba 8 Odredi broj protona, neutrona i eletrona u atomu 9 Be. Rezultat: Protona 4, neutrona 5, eletrona 4. adata 9 (Mateja, gimnazija) U nulearnoj reaiji odredi brojeve a i b i odgovarajući element. brješenje 9 a =?, b =? a 4 7 7 X + He Y + H. b Osnovne su sastavne čestie jezgre atoma proton i neutron. Broj protona u jezgri odlučan je za naboj jezgre, a time i za redni broj u periodnom sustavu elemenata. Suma protona i neutrona u jezgri određuje maseni broj jezgre i odlučna je za atomsu masu jezgre. lemente označujemo simbolom A X, gdje je X simbol emijsog elementa, A maseni broj jezgre (uupan broj nuleona: protona i neutrona), redni broj elementa u periodnom sustavu elemenata (broj protona). A = + N N = A broj neutrona. aoni očuvanja: zbroj maseni brojeva prije nulearne reaije mora biti jedna zbroju maseni brojeva naon nulearne reaije 6

zbroj protona u jezgri prije nulearne reaije mora biti jedna zbroju protona u jezgri naon nulearne reaije. Sada računamo. a 4 7 7 X + He Y + H b zaoni a + 4 = 7 + a + 4 = 7 + a + 4 = 8 a = 8 4 očuvanja 7 + = b + b + = 7 + b + = 9 b = 9 a = 4. b = 8 Vidi periodni sustav elemenata, Mendeljejevljevu tabliu! a 4 4 4 7 X 7 X 7 N a = =. b = 8 7 Y = 7 Y = 7 O b 8 8 Vježba 9 U nulearnoj reaiji odredi brojeve a i b i odgovarajući element. 7 Li + H a X. b Rezultat: 4. He adata (vonimir, gimnazija) Nađi nepoznati član u reaiji raspada urana 5: brješenje a =?, b =? 5 U + n 4 Kr a X n. 9 + + 6 b Osnovne su sastavne čestie jezgre atoma proton i neutron. Broj protona u jezgri odlučan je za naboj jezgre, a time i za redni broj u periodnom sustavu elemenata. Suma protona i neutrona u jezgri određuje maseni broj jezgre i odlučna je za atomsu masu jezgre. lemente označujemo simbolom A X, gdje je X simbol emijsog elementa, A maseni broj jezgre (uupan broj nuleona: protona i neutrona), redni broj elementa u periodnom sustavu elemenata (broj protona). A = + N N = A broj neutrona. aoni očuvanja: zbroj maseni brojeva prije nulearne reaije mora biti jedna zbroju maseni brojeva naon nulearne reaije zbroj protona u jezgri prije nulearne reaije mora biti jedna zbroju protona u jezgri naon nulearne reaije. Simboli za čestie: neutron = n, proton = p, deuteron = jezgra od H 7

4 α čestia = jezgra od He, eletron = e, pozitron = + e. Sada računamo. 5 U 4 a 9 + n Kr X n 6 + b + zaoni 5 + = 4+ a + 6 = 4+ a + 6 = 44 + a očuvanja 9 + = 6 + b + 9 = 6 + b + 9 = 6 + b 44 + a = 6 a = 6 44 a = 9. 6 + b = 9 b = 9 6 b = 56 Vidi periodni sustav elemenata, Mendeljejevljevu tabliu! Vježba Malo povijesti! a = 9 a 9 9 X = 56 56 X b 56 Ba b = }. Rezultat: rnest Ruteford, 99. Prva umjetno izvedena nulearna reaija. 4 He + 4 7 7 N O + H. 8 Jon D. Coroft, rnest. S. Walton, 9. Prva nulearna reaija s umjetno proizvedenim i ubrzanim protonima. H + 7 Li 8 Be 4 He + 4 He. 4 Irène Joliot Curie, Jean Frédéri Joliot Curie, 94. Prvi umjetno proizveden radioativni element Pa. 7 Al + 4 He P + n. 5 (Stjepan Muić, Fizia zbira zadataa za srednje šole, lement, agreb,.) 8