3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

Σχετικά έγγραφα
10. STABILNOST KOSINA

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

STATISTIKA S M E I M N I AR R 7 : METODE UZORKA

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

5. NAPONI I DEFORMACIJE

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Elementi spektralne teorije matrica

Slika 5.1 Oblici ponašanja tla pri smicanju

numeričkih deskriptivnih mera.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Mašinsko učenje. Regresija.

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Operacije s matricama

7 Algebarske jednadžbe

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Izravni posmik. Posmična čvrstoća tla. Laboratorijske metode određivanja kriterija čvratoće ( c i φ )

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

IZVODI ZADACI (I deo)

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

. Iz lonca ključanjem ispari 100 vode za 5. Toplota

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Kaskadna kompenzacija SAU

Veličina Oznaka dimenzije Jedinica u SI sustavu masa M kg Skup duljina L m osnovnih vrijeme T s veličina temperatura Θ K. m = =MLT 2-2 SI

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Periodičke izmjenične veličine

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Reverzibilni procesi

FUNDIRANJE. Temelj samac ekscentrično opterećen u prostoru 1/11/2013 TEMELJI SAMCI

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

VEŽBA 7. ISPITIVANJE BETONA I NJEGOVIH KOMPONENTI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3 Populacija i uzorak

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Dijagonalizacija operatora

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

Mehanički talasi. Stojeći talasi u žici, cevi i štapu. Rezonancija.

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

2. LABORATORIJSKA IDENTIFIKACIJA I KLASIFIKACIJA TLA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Računarska grafika. Rasterizacija linije

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Transcript:

MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G) Definicija: odno izeđu jedinične težine čvrtih četica i jedinične težine vode. Ovaj koeficijent prokazuje koliko je puta četica tla teža od četice vode. Koriti e u proračunia poroznoti, zaićenoti tla, u hidroetrijkoj i inerološkoj analizi tla. G / Potupak određivanja (etod a piknoetro) izeri e aa uzorka tla ( ) od 00 400 g u oušeno tanju uzorak e pooću levka ubaci u piknoetar, pa e piknoetar dopuni do vrha deaeriano detilovano vodo odredi e teperatura upenzije (oko 0 o C da bude) i izeri aa ( ) bočica e ipere i napuni deaeriano detilovano vodo (teperature oko 0 o C) do vrha i izeri aa ( ) G + Uobičajene pecifične težine (G ) peak.65-.67 prašinati peak.67-.70 anorganke gline.70-.80 organka tla varira, ože biti i ipod.0. Zapreinka težina čvrtih četica ( ) Definicija: odno izeđu težine čvrtih četica tla i zapreine čvrtih četica tla. Potupak određivanja a) proračuno G

MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. Zapreinka težina tla ( ) Definicija: odno izeđu ukupne težine uzorka i njegove ukupne zapreine. Potupak određivanja za itnozrno tlo a) cilindro cilindar poznate zapreine () i ae ( ) utikuje e u tlo i vadi e uzorak valjkatog oblika izeri e aa cilindra a uzorko ( ) b) parafino c) živo g ρ Potupak određivanja za krupnozrno tlo a) kalibriani peak b) guena ebrana c) platični oot d) radioaktivni denietar g.4 Zapreinka težina tla u uvo tanju ( d ) Definicija: odno izeđu težine čvrtih četica tla i ukupne zapreine tla. d d Potupak određivanja etodaa kao kod zapreinke težine tla (ao e uvo uzorku eri aa i zapreina)

MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4.5 Zapreinka težina tla u zaićeno tanju ( z ) Definicija: odno izeđu ukupne zaićene težine uzorka i ukupne zapreine tla. z z Potupak određivanja etodaa kao kod zapreinke težine tla (ao e zaićeno uzorku eri aa i zapreina).6 Zapreinka težina tla u potopljeno tanju ( ' ) Definicija: zapreinka težina tla ipod nivoa vode (zaićena zapreinka težina tla uanjena za veličinu uzgona vode) z Potupak određivanja.7 Poroznot (n) Definicija: odno izeđu zapreine pora i ukupne zapreine tla izraženo u procentia. v n 00 Potupak određivanja [% ].8 Koeficijent poroznoti (e) Definicija: odno izeđu zapreine pora i zapreine čvrtih četice tla. v e 00 [% ] Potupak određivanja

MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 44.9 Stepen zaićenja (Sr) Definicija: odno izeđu zapreine vode u uzorku tla u odnou na ukupnu zapreinu pora izraženu u procentia. S r 00 00 [% ] do tačnoti 0. % S r 0 % v z uvi uzorak 0 % < S r < 00 % vlažan uzorak S r 00 % zaićen uzorak Zadatak.: Odrediti pecifičnu težinu tla (G ) i zapreinku težinu čvrtih četica ( ) na onovu ledećih podataka: Uzorak broj Maa uvog Uzorka (g) Maa piknoetra, uzorka i vode (g) Maa piknoetra a vodo (g) 4.8 76.79 50.4.5 69. 48.5 Proračun G G + + G + G G G Zadatak.: odrediti vlažnot tla () na onovu ledećih podataka: Uzorak broj Maa poude i vlažnog uzorka (g) Maa poude i uvog uzorka (g) Maa Poude p (g) 4.5.88 7.8 56.8 4.95 75.

MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 45 Proračun 00 p 00 p + Zadatak.: odrediti tepen zaićenja (S r ) uzorka tla iz Zadatka., ako u je vlažnot pri zaićenju z 0.8 %. Sr z Zadatak.4: odrediti zapreinku težinu tla ako u opito pooću cilindra dobijeni ledeći podaci: Uzorak broj Maa cilindra a tlo (g) Maa Cilindra (g) Zapreina Cilindra (c ) 47.54.4 00.00 4.8 5.64 00.00 Proračun g g + Zadatak.5: na onovu podataka iz prethodnih zadataka, odrediti: zapreinku težinu uzorka tla u uvo tanju ( d ) d +

MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 46 poroznot (n) i koeficijent poroznoti (e) d n d e d zapreinku težinu u zaićeno tanju ( z ) z G + e + e zapreinku težinu u potopljeno tanju ( ) ' z vlažnot pri zaićenju ( z ) z d Zadatak.6 Na onovu rezultata tandardnog Proctor-ovog opita datog u prilogu, nacrtati Proctor-ovu krivu d f(), odrediti optialnu vlažnot ( opt ) i akialnu zapreinku težinu u uvo tanju ( ax d ). Specifična težina tla iznoi G.75 Određivanje vlažnoti () Broj opita 4 5 Broj tare 9 7 Bruto vlažna aa (g) 5.50 50.6 44.98 45.47 57.79 Bruto uva aa (g) 45.85 4.0 5.89.6 4.48 Maa tare (g) 7.4 68.4 7.5 70.08 7.77 Maa vode (g) 5.65 8.6 9.09.84 6. Maa uvog uzorka (g) 7.4 7.77 64.6 6.55 69.7 lažnot (%) 7.80.70 4. 8.60.40

MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 47 Određivanje zapreinke težine u uvo tanju ( d ) Broj opita 4 5 Bruto vlažna aa (g) 579.80 78.60 89.40 898.50 847.00 Maa cilindra (g) 9.00 9.00 9.00 9.00 9.00 Maa vlažnog uzorka (g) 647.80 806.60 907.40 966.50 95.00 Zapreina cilindra (c ) 950.00 950.00 950.00 950.00 950.00 lažna zapreinka težina (kn/ ) 7.0 8.65 9.69 0.0 9.77 lažnot (%) 7.80.70 4. 8.60.40 Suva zapreinka težina (kn/ ) 5.78 6.70 7.5 7. 6.0 Prilog.:,,Proctor-ov,, dijagra 8 Suva zapreinka težina d (kn/ ) 7 6 5 0 5 0 5 0 5 lažnot (%) opt 6 % ax d 7.0 kn/