Osnove organske hemije. Halogenalkani (alkil-halogenidi) Aril-halogenidi

Σχετικά έγγραφα
ОРГАНСКA ХЕМИЈA ХАЛОГЕНАЛКАНИ

C kao nukleofil (Organometalni spojevi)

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

C C C C C C C C C C C C H C CH 2 H 3 C H. Br C CH 2. 1 konjugovane 2 izolovane 3 kumulovane C=C veze. C=C veze. C=C veze. 1,3-cikloheksadien

REAKCIJE ELIMINACIJE

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

ALKENI. Nezasićeni ugljovodonici Sadrže dvostruku vezu Može biti više dvostrukih veza u molekulu

UGLJOVODONICI. Organska jedinjenja koja sadrže samo ugljenik i vodonik (C i H)

FIZIČKE OSOBINE HALOGENALKANA Polarna jedinjenja. Fizičke osobine im se veoma razlikuju od fizičkih osobina alkana što je rezultat:

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Ο H C C H HC5 3CH \ / \ 4 /

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

Derivati alkohola ili fenola kod kojih je H-atom OH grupe zamenjen alkil- ili aril-grupom. Opšta formula: NOMENKLATURA ETARA Trivijalna nomenklatura:

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

GRUPA HALOGENA. Halogeni oni koji lako grade soli (oznaka X) Rasprostranjenost im opada sa porastom Z

Radoslav D. Mićić, doc. PhD, Hemija nafte i gasa. Presentation 3.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Metan CH 4 C H. 0,110 nm. 109,5 o

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Supstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori

Osnove organske hemije. Alkeni, nomenklatura, dobivanje i reakcije

Teorijske osnove informatike 1

A L D O L N A R E A K C I J A

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

ОРГАНСКA ХЕМИЈA АЛКИНИ И ДИЕНИ

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

MEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE

Elementi spektralne teorije matrica

Alkeni ili olefini C n H 2n. sp 2 hibridne orbitale

Ilidi. Druge metode za olefinaciju C=O 3. Peterson-ova olefinacija 4. Julia-eva olefinacija 5. Tebbe-ova olefinacija

18. listopada listopada / 13

C CH. U prisustvu Lewis-ove kiseline 1 (FeBr 3 ), kao katalizatora, benzen podleže reakciji supstitucije H-atom biva zamenjen bromom:

HALOGENI ELEMENTI HALOGENI ELEMENTI. Elektronska konfiguracija ns 2 np 5

Organska kemija. Organski spojevi s kisikom i derivati

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

OSNOVNA ŠKOLA HEMIJA

IMENOVANJE ALKENA Trivijalna imena se dobijaju tako što se sufiks an alkana zamenjuje sufiksom ilen.

DERIVATI KARBOKSILNIH KISELINA. Jedinjenja izvedena iz karboksilnih kiselina

Kaskadna kompenzacija SAU

O ili S kao nukleofili-acetali, ketali i hidrati (Adicija alkohola, vode, adicija tiola)

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Vodik. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju

ΘΕΜΑΤΑ Β' ΛΥΚΕΙΟΥ ΓΕΝ. ΠΑΙΔΕΙΑΣ

C CH. U prisustvu Lewis-ove kiseline 1 (FeBr 3 ), kao katalizatora, benzen podleže reakciji supstitucije H-atom biva zamenjen bromom:

Kiselo bazni indikatori

Organska kemija. Predavanje 2

Ispitna pitanja za teorijski deo ispita. Pitanja iz neorganske hemije

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Prirodno-matematički fakultet Društvo matematičara I fizičara Crne Gore

Kiselo-bazne ravnoteže

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

H 3 CH 3 CH 2 C CH CH CHC CH CH 2 C CH C CH CH 2. propin. 2-butin (acetilen) etin. (metilacetilen) (dimetilacetilen)

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Halogeni derivati ugljovodonika

Tipovi reakcija u kemiji organskih spojeva

Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

ΑΠΑΝΤΗΣΕΙΣ ΘΕΜΑ Α Για τις ερωτήσεις Α.1 έως Α.4 να γράψετε το γράμμα που αντιστοιχεί στη σωστή απάντηση δίπλα στον αριθμό της ερώτησης.

REAKCIJE ADICIJE. Karakteristične reakcije adicije su adicije na alkene

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

ОСНОВИ ОРГАНСКЕ ХЕМИЈЕ АЛКОХОЛИ

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

ОСНОВИ ОРГАНСКЕ ХЕМИЈЕ АЛДЕХИДИ И КЕТОНИ

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Molekulska Pregradjivanja

Operacije s matricama

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

REAKCIJE NA FUNKCIONALNE GRUPE. Opšti grupni reagesni na funkcionalne grupe

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

a) diamminsrebro hlorid b) srebrodimmin hlorid v) monohlorodiammin srebrid g) diamminohloro argentit

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

ОСНОВИ ОРГАНСКЕ ХЕМИЈЕ АРОМАТИЧНИ УГЉОВОДОНИЦИ

Inkrementy na výpočet chemických posunov protónov >C=CH substituovaných alkénov

Periodičke izmjenične veličine

ADICIJA AMINA NA KARBONILNU GRUPU. AldehIdi i ketoni

Budući brucoši, srećno!

Karboksilne kiseline

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

ΘΕΜΑΤΑ ΠΑΝΕΛΛΑΔΙΚΩΝ ΕΞΕΤΑΣΕΩΝ ΕΝΙΑΙΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ ΜΑΘΗΜΑ: ΧΗΜΕΙΑ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ (ΠΕΡΙΕΧΟΝΤΑΙ ΚΑΙ ΟΙ ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΕΣ ΕΞΕΤΑΣΕΙΣ)

BETA ADRENERGIČKI BLOKATORI

Funkcionalna grupa alkohola je hidroksilna grupa ( OH) odreñuje njihove fizičke i hemijske osobine. Opšta formula:

Transcript:

Osnove organske hemije Halogenalkani (alkil-halogenidi) Aril-halogenidi

Halogenalkani Nastaju supstitucijom (zamjenom) jednog ili više H-atoma atomom halogena (X = F, Cl, Br, I). Funkcionalna grupa atom halogena. Opšta formula: C n H 2n+1 X

Podjela Prema ugljikovom lancu, halogeni derivati ugljikovodika se dijele na: 1. Zasićene (alkani); 2. Nezasićene (alkeni, alkini, dieni); 3. Aromatične (iz benzena i njegovih derivata)

Podjela Prema broju atoma halogenih elemenata, dijele se na: 1. Monohalogenide; 2. Dihalogenide; 3. Polihalogenide.

Halogenalkani Podjela prema vrsti C-atoma na kome se nalazi atom halogena:

Primjeri

NOMENKLATURA HALOGENALKANA U upotrebi su dva sistema nomenklature Trivijalni nazivi: nazivu alkil-grupe dodaje se sufiks: -fluorid, -hlorid, - bromid ili jodod, npr., metil hlorid CH 3 Cl IUPAC nomenklatura: halogen se označava kao supstituent u najdužem nizu C- atoma. Imenuju se tako što se imenu osnovnog ugljikovodika dodaju prefiksi fluor, hlor, brom ili jod

NOMENKLATURA HALOGENALKANA Neki halogenoalkani se široko primenjuju kao rastvarači, pa su poznatiji pod svojim uobičajenim imenima, kao npr.: ugljen-tetrahlorid, CCl 4 hloroform, CHCl 3 metilen-hlorid, CH 2 Cl 2 (dihlormetan)

Fizičke osobine Polarna jedinjenja. Fizičke osobine im se veoma razlikuju od fizičkih osobina alkana što je rezultat: veličine halogen supstituenta, polarnosti veze C X. Nerastvorljivi u vodi, bezbojne tečnosti koje vrlo dobro rastvaraju druga organska jedinjenja, pa se koriste kao rastvarači

Veli čina halogen supstituenta Jačina C X veze opada sa porastom veličine X. p-orbitala halogena se preklapa sa sp 3 -orbitalom C-atoma. Kako raste veličina p orbitale halogena (F<Cl<Br<I), one postaju difuznije, mogućnost preklapanja sa manjom sp 3 orbitalom C-atoma je manja i jačina veze opada.

Jačina C-X veze Dužina C X veze i ja čina veze kod CH3 X

Polarnost veze C X Halogeni su elektronegativniji od C-atoma pa je C X veza polarizovana. Među molekulama (permanentni dopoli) vladaju dipol-dipol privlačne sile Coulombovog tipa.

Temperature ključanja Imaju više T klj od odgovarajućih alkana posljedica dipol-dipol interakcija. T klj HALOGENALKANA rastu sa povećanjem veličine halogena (F I): Rastu London-ove sile između molekula alkilhalogenida (veći atomi su polarizabilniji i dolazi do jačih London-ovih interakcija i viših T klj )

DOBIJANJE HALOGENALKANA 1. Halogeniranje alkana (X2/hν ili ) 2. Adicija H X na alkene i i alkine 3. Adicija halogena na alkene i alkine (tj. na C=C i C C vezu) 4. Iz alkohola: 3.1. Djelovanjem H X kiselina na alkohole 3.2. Djelovanjem halogenida mineralnih kiselina na alkohole 4. Reakcija izmene halogena (sinteza jodalkana iz bromida i hlorida, sinteza fluoroalkana)

Halogeniranje alkana

Adicija HX i X 2 na alkene i alkine

Dobivanje iz alkohola Djelovanjem H-X kiselina na alkohole

Dobivanje iz alkohola Djelovanjem H-X kiselina na alkohole

Dobivanje iz alkohola Dejstvom halogenida mineralnih kiselina na alkohole

Dobivanje iz alkohola

Dobivanje iz alkohola-sažetak Najmanje reaktivnoj HCl je potrebno je prisustvo ZnCl 2 za reakciju sa 1 i 2 alkoholima.

Reakcija izmene halogena sinteza jodalkana iz bromida i hlorida Mnogi spojevi fluora ne dobivaju se direktnim fluoriranjem, već zamjenom hlora uz primjenu anorganskih fluorida CH 3 Cl + Hg 2 F 2 CH 3 F + Hg 2 Cl 2

HEMIJSKE REAKCIJE HALOGENALKANA Elektrofilni δ + C-atom podliježe napadu aniona i drugih nukleofila. Kationi i elektrofili napadaju nukleofilni δ atom halogena.

HEMIJSKE REAKCIJE HALOGENALKANA Nukleofilna supstitucija Eliminacija (dehidrohalogeniranje) Pripremanje Gringarovog reagensa Redukcija

NUKLEOFILNA SUPSTITUCIJA Alkil-halogenidi imaju elektrofilni C-atom pa reaguju sa nukleofilima. Nukleofili su reakcione čestice koje imaju slobodan elektronski par

NUKLEOFILNA SUPSTITUCIJA Nukleofilna supstitucija nukleofil zamenjuje halogen. Nukleofili: Negativni ioni ili Lewisove baze - :OH, - :OR, - :CN, - :SH, - :X Neutralni molekuli (sadrže slobodan elektronski par): NH3, ROH, H2O

Različite nukleofilne supstitucije

Različite nukleofilne supstitucije

Različite nukleofilne supstitucije Nukleofilna supstitucija je opšta reakcija 1 i 2 alkil-halogenida. Halogenidni ion se ponaša kao odlazeća grupa. Nekoliko vrsta nukleofilnih atoma može učestvovati u ovoj reakciji.

Pregled S N reakcija R-X +OH - R-OH Alkohol H 2 O R-OH Alkohol -OR' R-OR' Etar (Williamson-ova sinteza) :C CR' R-C CR' Alkin :I - R-I Jodalkan :CN - R-CN Nitril :NH 3 R-NH 2 Primarni amin :NH 2 R' R-NHR' Sekundarni amin :NHR'R" R-NR'R" Tercijarni amin :SH - R-SH Tiol (merkaptan) :SR' -, S 2- RSR', RSR Tioetar (sulfid) ArH + AlCl 3 ArR Alkilbenzen (Friedel- Crafts-ovo alkilovanje)

Struktura i reaktivnost nukleofilne supstitucije Nukleofilna supstitucija može biti S N 1 is N 2 Brzina S N 1 i S N 2 reakcije zavisi od: strukture alkil-grupe supstrata, reaktivnosti nukleofila i prirode odlazeće grupe.

Struktura i reaktivnost nukleofilne supstitucije Reaktivnost alkil-halogenida opada u nizu: R I > R Br > R Cl > R F Važno: Što je halogenid ion slabija baza, bolja je odlazeća grupa! :I - > :Br - > :Cl - > :F - Najslabija baza Najjača baza

Struktura i reaktivnost nukleofilne supstitucije Slabe baze najbolje prihvataju negativni naboj Konjugovane baze jakih kiselina su dobre odlazeće grupe. Još neke dobre odlazeće grupe:

Reakcije supstitucije Supstitucija se može vršiti sa OH grupom (reakcija sa NaOH), hidroliza, sa amonijakom i alkoholatima

Reakcije eliminacije Iz molekula halogenoalkana se eliminiše halogen i vodik sa susjednog, tj. -C-atoma u obliku molekula HX-kiseline, uz simultano nastajanje dvostruke veze Takve reakcije kod kojih se sa susjednih atoma eliminišu dvije grupe nazivaju se -eliminacije Ovde postoje dva tipa: E1 reakcije imaju kinetiku prvog, a E2 drugog reda

Reakcije eliminacije Iz monohloralkilhalogenida eliminacijom HCl nastaje alken

Reakcije eliminacije Iz dihloralkilhalogenida eliminacijom sa Zn nastaje alken

Reakcije eliminacije Iz dihloralkilhalogenida unakrsnom eliminacijom dva molekula HCl nastaje alkin

Reakcije eliminacije Iz tetrahlor derivata elimanacijom sa Zn dobivamo alkine

Konkurentnost S N i E reakcija Isti reagens može dovesti i do nukleofilne supstitucije i do eliminacije Relativna količina proizvoda supstitucije i eliminacije zavisi od relativnih brzina ove dvije reakcije Za preciznije predviđanje toka reakcije, tj. odnosa supstitucionih i eliminacionih proizvoda potrebno je imati u vidu slijedeće činjenice:

Predviđanje toka reakcije 1. Dobri nukleofili koji su slabe baze, kao npr. H 2 O, halogenidi, RS -, CN -, RCOO - uglavnom daju supstitucione proizvode sa supstratima. Jake baze, kao npr. OH -, RO -, H 2 N -, R 2 N - će dati proizvode eliminacije u višku 2. Sa porastom sternog nagomilavanja u blizini reakcionog centra supstrata, jake baze će favorizovati eliminaciju:

Predviđanje toka reakcije CH 3 CH 2 O - Na +, C 2 H 5 OH CH 3 CH 2 CH 2 Br CH 3 CH 2 CH 2 OCH 2 CH 3 + CH 3 CH CH 2 -HBr 91% 9% CH 3 CH 3 CHCH 2 Br CH 3 CH 2 O - Na +, C 2 H 5 OH -HBr CH 3 H 3 C CH 3 CHCH 2 OCH 2 CH 3 + C CH 2 H 3 C 40% 60% CH 3 CH 3 CBr H CH 3 CH 2 O - Na +, C 2 H 5 OH -HBr CH 3 CH 3 CH 3 CHOCH 2 CH 3 + CH 2 CH 13% 87%

Predviđanje toka reakcije 3. Voluminozne jake baze će, zbog sterne spriječenosti da priđu elektrofilnom ugljeniku, radije napasti proton, čak i kod primarnih sistema, favorizujući na taj način eliminaciju. Takva baza je npr. kalijum-terc-butoksid: CH 3 CH 2 CH 2 CH 2 Br (CH 3 ) 3 CO - K +, (CH 3 ) 3 COH -HBr CH 3 CH 2 CH CH 2 (85%) + CH 3 CH 2 CH 2 CH 2 OC(CH 3 ) 3 (15%)

Nukleofilna supstitucija i eliminacija (CH 3 )CBr sporo H 3 C C CH 3 CH 3 OH S N 1 (CH 3 ) 3 COCH 3 + H + + Br - 80% 2-metoksi- 2-metilpropan CH 3 E1 CH 3 H 2 C C + H + + Br - CH 3 20% 2-metilpropen

Reakcije sa metalima Sa natrijem Wurtz-ova reakcija za dobivanje alkana sa većim brojem C atoma

Reakcije sa metalima Sa magnezijem nastanak Gringard-ovog reagensa

Redukcija Redukcija sa Zn pri čemu nastaju alkani RX + M + H + RH + M + + X -

ALIL-HALOGENIDI U njihovoj strukturi, atom halogena je u alilnom položaju. Reaktivni u S N 1 i S N 2 reakcijama

ALIL-HALOGENIDI Primjer : Reakcija izmjene halogena Primjer : Reakcija hidrolize

ALIL-HALOGENIDI Veoma su reaktivni

ALIL-HALOGENIDI Primjer hidroliza 1-hlor-2-butena

Stabilnost kationa

BENZIL-HALOGENIDI U njihovoj strukturi, atom halogena je u benzilnom položaju.

BENZIL-HALOGENIDI Relativno lako stupaju u S N 2 i S N 1 reakcije. Primer: Reakcija benzil-bromida sa cijanidnim jonom

metoksibenzena u etanolu Primjer: Solvoliza 1-(brommetil)-4- Benzilkation

Stabilnost benzil-kationa Elektrostatički potencijal površine

Promjer: reakcija hidrolize

Stabilnost benzil-kationa + naboj benzil-kationa nije lokalizovan na benzilnom C-atomu Prazna p AO benzilnog C-atoma se preklapa sa ϖ-sistemom prstena: + naboj je DELOKALIZOVAN Sistem je stabilizovan

Stabilnost benzil-kationa Benzil-kation je rezonancioni hibrid sa 4 granične rezonantne strukture (I-IV) Struktura V je alternativni prikaz rezonantnog hibrida

Stabilnost kationa

VINIL-HALOGENIDI U njihovoj strukturi, atom halogena ja u vinilnom položaju

VINIL-HALOGENIDI Vinil-halogenid je rezonancioni hibrid dvije neekvivalentne granične rezonantne strukture

VINIL-HALOGENIDI Ne reaguju po S N mehanizmu Reakcije elektrofilne adicije na C=C vezu su karakteristične za vinil-halogenide

Aril-halogenidi U njihovoj strukturi atom halogena je direktno vezan na C sp2 u benzenovom prstenu

Aril-halogenidi Aril-halogenidi ne podliježu reakcijama nukleofilne supstitucije kojima podležu alkilhalogenidi! Podležu reakcijama nukleofilne aromatične supstitucije

Dobivanje aril-halogenida Laboratorijsko 1. Halogeniranje (EAS)

Dobivanje aril-halogenida Iz diazonijum soli

Reakcije Stvaranje Gringard-ovog reagensa Elektrofilna aromatska supstitucija Nukleofilna aromatska supstitucija

Stvaranje Gringardovog reagensa Gringard-ove reagense osim alkilhalogenida grade i ostali halogenski derivati ugljikovodika.

EAS Elektrofilna aromatska supstitucija X deaktivira benzenovo jezgro, ali diriguje o- i p- supstituciju

Nukleofilna aromatska supstitucija Ar treba da ima jake elektronakceptorske grupa u o- ili p- položaju, reakcija se odvija pod blažim uslovima.

Nukleofilna aromatska supstitucija

Nukleofilna aromatska supstitucija