LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

Σχετικά έγγραφα
LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

Snimanje karakteristika dioda

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI OPTIKE za generaciju 2015/16.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

IZVODI ZADACI (I deo)

PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) Aneta Prijić Miloš Marjanović

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Budi kreativan/kreativna

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Računarska grafika. Rasterizacija linije

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE

Elementi spektralne teorije matrica

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

numeričkih deskriptivnih mera.

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Unipolarni tranzistori - MOSFET

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike

Vežba 5 Uvod u NI ELVIS okruženje. Cilj vežbe

4 IMPULSNA ELEKTRONIKA

PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ ELEKTRONIKE

Elementi elektronike septembar 2014 REŠENJA. Za vrednosti ulaznog napona

ENERGETSKA ELEKTRONIKA TROFAZNI ISPRAVLJAČ

PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA:

( , 2. kolokvij)

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

2.2 Pojačavač snage. Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević,

IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Priprema za državnu maturu

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Punovalni ispravljač 2. Rezni sklopovi 3. Pritezni sklopovi

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Algoritmi zadaci za kontrolni

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE

Operacije s matricama

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

Elektronički Elementi i Sklopovi

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator

DIGITALNI MULTIMETAR UT-70A UPUTSTVO ZA UPOTREBU

MERENJE VREMENA REAKCIJE NA VIZUELNU POBUDU

Kaskadna kompenzacija SAU

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Osnove mikroelektronike

1.1 Osnovni pojačavački stepeni

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Električna merenja Analogni instrumenti

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Vežba 8 Osciloskop 2. Uvod

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Periodičke izmjenične veličine

Poluprovodničke komponente -prateći materijal za računske i laboratorijske vežbe-

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Značenje indeksa. Konvencija o predznaku napona

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

7 Algebarske jednadžbe

Trigonometrijske nejednačine

Tranzistori u digitalnoj logici

Transcript:

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe 2017/2018

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Određivanje osvetljenosti laboratorije korišćenjem fotootpornika VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME POSTAVLJANJA VEŽBE (SASTAVLJANJA ELEKTRIČNE ŠEME) I PRIKLJUČIVANJA MERNIH INSTRUMENATA, MAKETA MORA BITI ODVOJENA OD NAPAJANJA! TEK NAKON ŠTO PREDMETNI ASISTENT ODOBRI UPOTREBU VEŽBE MOŽE SE PRIKLJUČITI NAPAJANJE. NE PISATI PO OVOM UPUTSTVU. PRIPREMA MAKETE Prilikom izrade ove vežbe koristi se ispravljač napona, maketa, otpornik 3.3kΩ, otporna dekadna kutija, fotootpornik i dva merna instrumenta koji se podešavaju da rade kao voltmetri (slika 1.). Odmah na početku, a pre priključivanja na maketu, voltmetre je potrebno postaviti na opseg 20V, vidi sliku 1. Potenciometar za promenu napona napajanja makete treba okrenuti u krajnji levi položaj. Priključiti oba voltmetra. Pozvati predmetnog asistenta radi provere ispravnosti sastavljene makete i nakon toga pristupiti izradi vežbe. Ampermetar se priključuje redno u kolo. Sva struja koja treba da se meri treba da prođe i kroz ampermetar. Da ne bi remetio stanje u kolu i uticao na struju, ampermetar mora da ima vrlo malu unutrašnju otpornost (idealno jednaku nuli). Slika 1 Voltmetar se vezuje paralelno komponenti na čijim se krajevima želi da izmeri napon. Kao takav on treba da ima ogromnu unutrašnju otpornost da ne bi poremetio stanje u kolu i eventualno napravio zaobilazni put i premostio komponentu (idealno, njegova unutrašnja otpornost treba da je beskonačna). Nikako ne vezivati ampermetar paralelno; može doći do proticanja velikih struja i pregorevanja osigurača ili instrumenta!

Slika 2 Slika 3 IZRADA VEŽBE a) Оdređivanje nepoznate otpornosti korišćenjem naponskog razdelnika Potenciometar za promenu napona napajanja makete (slika 3.), za električno kolo realizovao na osnovu električne šeme date na slici 2, lagano okrenuti udesno dok ulazni napon Vin ne dostigne neku proizvoljnu vrednost višu od 8V. Zatim zapisati očitanu vrednost tako podešenog ulaznog napona Vin i izlaznog napona Vout prikazanu na drugom voltmetru. Redno kolo otpornika R1 i otpornosti dekadne kutije Rx predstavlja naponski razdelnik za koji važi: V out Rx R R 1 x V in Na osnovu izmerenih vrednosti ulaznog napona (Vin) i izlaznog napona (Vout) izračunati vrednost otpornosti dekadne kutije Rx. R V R out 1 x Vin Vout Uporediti ovu vrednost sa pokazivačem na dekadnoj kutiji.

Slika 4 b) Snimanje zavisnosti Vout = ƒ(rdk) Potenciometar za promenu napona napajanja makete (slika 4.) lagano okretati udesno dok ulazni napon Vin ne dostigne vrednost od 12 V. Zatim menjati vrednost otpornosti dekadne kutije u skokovima (vidi tabelu) i unositi u tabelu vrednosti izlaznog napona Vout. NAPOMENA: Mogu se koristiti i druge vrednosti otpornosti dekadne kutije (van tabele), ali je važno da se ulazni napon drži na konstanoj vrednosti (12 V) Po završetku očitavanja izlaznog napona, smanjiti napon napajanja na 0 V, a korišćenjem dobijenih podataka iz tabele nacrtati na milimetarskom papiru zavisnost Vout = ƒ(rdk). Jasno je da će veći broj mernih tačaka dati bolju zavisnost. RDK [kω] 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Vout [V] c) Određivanje osvetljenosti laboratorije Dekadnu kutiju zameniti fotootpornikom kao na slici 5. Potenciometar za promenu napona napajanja makete lagano okretati udesno dok ulazni napon Vin ne dostigne vrednost od 12 V. Zatim očitati vrednost izlaznog napona Vout, što je zapravo napon na fotootporniku. Sa zavisnosti Vout=ƒ(R), koja je u prethodnoj tački b) dobijena pod uslovom Vin=12V, očitati i vrednost otpornosti fotootpornika za datu vrednost izlaznog napona. Ova otpornost zavisiće od trenutne osvetljenosti laboratorije. Po završetku očitavanja izlaznog napona, smanjiti napon napajanja na 0V. Na kraju izrade vežbe obavezno isključiti merne instrumente! Postupak za određivanje osvetljenosti: Ukupna struja kroz fotootpornik I I t I f

Slika 5 dobija se iz Omovog zakona na osnovu izmerenog napona na fotootporniku (Vout) i njegove otpornosti Struja mraka I t određuje se na osnovu otpornosti u mraku R0=100 k i napona na fotootporniku Fotostruja je data izrazom I f C E Parametar fotostruje C zavisi direktno od primenjenog napona (ako nema napona, nema ni struje) i za fotootpornik upotrebljen u ovoj vežbi može se za dati napon na njemu U odrediti kao C 16.6310 6 U [ A] Drugi parametar upotrebljenog fotootpornika iznosi χ=0.615, pa je osvetljenost data izrazom I E C f 1/ IZVEŠTAJ U izveštaju je potrebno navesti električnu šemu ove vežbe, postupak merenja i izmerene podatke u vidu tabela i grafikona Vout=ƒ(RDK). Na grafikonu treba nacrtati karakteristiku izlaznog napona u odnosu na otpornost dekadne kutije (RDK), koristeći milimetarski papir ili dati sliku dobijenu korišćenjem nekog softverskog alata. Dimenzije grafikona treba da budu približno formata A4. Odrediti otpornost fotootpornika na osnovu grafikona Vout=ƒ(RDK) i odrediti osvetljenje laboratorije. Izveštaj treba da sadrži i odgovarajuće numeričke vrednosti koje su dobijene u postupku određivanja osvetljenosti laboratorije. Svesku sa izveštajem OBAVEZNO predati asistentu radi overe na prvom narednom času laboratorijskih vežbanja.

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristika dioda VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME POSTAVLJANJA VEŽBE (SASTAVLJANJA ELEKTRIČNE ŠEME) I PRIKLJUČIVANJA MERNIH INSTRUMENATA, MAKETA MORA BITI ODVOJENA OD NAPAJANJA! TEK NAKON ŠTO PREDMETNI ASISTENT ODOBRI UPOTREBU VEŽBE MOŽE SE PRIKLJUČITI MAKETA. NE PISATI PO OVOM UPUTSTVU. PRIPREMA MAKETE Prilikom izrade ove vežbe koristi se ispravljač napona, maketa, otpornik 180Ω ili 220 Ω, pet dioda čije karakteristike merimo i dva merna instrumenta (voltmetar i ampermetar). Odmah na početku, a pre priključivanja na maketu, voltmetar je potrebno postaviti na opseg 20V, a ampermetar na opseg 20mA, vidi sliku 1. Pomoću makete i potrebnih komponenata sastaviti električnu šemu kola, koja je data je na slici 2. Gotova maketa treba da izgleda kao na slici 3. Potenciometar za promenu napona napajanja makete treba okrenuti u krajnji levi položaj. Priključiti ampermetar i voltmetar. Pozvati predmetnog asistenta radi provere ispravnosti sastavljene makete i nakon toga pristupiti izradi vežbe. Slika 1

Slika 2 Slika 3 IZRADA VEŽBE Potenciometar za promenu napona napajanja makete lagano oketati udesno dok se na voltmetru ne očita potreban napon (vidi tabele). Zatim zapisati očitanu vrednost struje prikazanu na ampermetru. Po završetku snimanja karakteristike jedne diode smanjiti napon napajanja na 0V, promeniti diodu i ponoviti postupak snimanja karakteristike. Na kraju izrade vežbe obavezno isključiti merne instrumente! LED dioda zelena VD[V] 1.00 1.40 1.70 1.75 1.80 1.85 1.90 1.95 2.00 2.10 2.20 LED (Light Emitting Diode) dioda svetli samo kada kroz nju protiče struja u smeru diode. Ako je dioda obrnuto postavljena struja neće proticati i dioda ne svetli! Proveriti ovo tvrđenje obrtanjem diode. 1N4007 (u crnom kućištu) Silicijumska ispravljačka dioda VD[V] 0.20 0.45 0.55 0.57 0.60 0.62 0.63 0.64 0.65 0.66 0.67

Schottky dioda (u plavom kućištu) VD[V] 0.10 0.20 0.23 0.25 0.27 0.29 0.30 0.32 0.34 0.36 0.38 Schottky dioda je dioda na bazi kontakta metal-poluprovodnik IC dioda (infracrvena) VD[V] 0.40 0.60 0.85 1.00 1.04 1.08 1.09 1.10 6 8 10 Svetlost IC (ili IR od izraza Infra Red) diode je izvan područja vidljivog spektra. Svetljenje ove diode ne možemo primetiti golim okom. Da ova dioda vodi možemo se uveriti pomoću pokazivanja instrumenata, a da emituje IC svetlost pomoću kamerice sa fotoaparata ili sa mobilnog telefona. Iskoristiti kamericu! Snimanje karakteristike Zener diode Zener dioda je komponenta koja se zbog posebnog oblika I V karakteristike koristi pri inverznoj polarizaciji, dok pri direktnoj polarizaciji pokazuje standardnu karakteristiku Silicijumske diode. Postaviti na maketu Zener diodu 5V6 tako da bude direktno polarisana, pa snimiti njenu karakteristiku Zener dioda - direktna polarizacija VD[V] 0.20 0.45 0.55 0.57 0.60 0.62 0.63 0.64 0.65 0.66 0.67 Okrenuti Zener diodu pa snimiti inverznu karakteristiku Slika 4

Zener dioda inverzna polarizacija VD[V] 3 4 5 5.1 5.2 5.3 5.4 5.5 5.55 5.6 5.65 IZVEŠTAJ U izveštaju je potrebno navesti električnu šemu ove vežbe, postupak merenja i izmerene podatke u vidu tabela i grafikona ID(VD) i dati lična zapažanja. Karakteristike LED, 1N4007, Šotkijeve i IC diode nacrtati na jednom, a karakteristike Zener diode na drugom grafikonu koristeći milimetarski papir. Dimenzije grafikona treba da budu približno fomata A4. Odrediti napon praga za svaku komponentu (diodu). Napon praga je presečna tačka tangente na karakteristiku diode u radnom režimu i x-ose i približno odgovara naponu kada je struja 1mA. Odrediti Zenerov napon - napon na inverzno polarisanoj diodi pri unapred definisanoj struji, npr. 1mA. Svesku sa izveštajem OBAVEZNO predati asistentu radi overe na prvom narednom času laboratorijskih vežbanja.

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristike bipolarnog tranzistora VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME POSTAVLJANJA VEŽBE (SASTAVLJANJA ELEKTRIČNE ŠEME) I PRIKLJUČIVANJA MERNIH INSTRUMENATA, MAKETA MORA BITI ODVOJENA OD NAPAJANJA! TEK NAKON ŠTO PREDMETNI ASISTENT ODOBRI UPOTREBU VEŽBE MOŽE SE PRIKLJUČITI NAPAJANJE. NE PISATI PO OVOM UPUTSTVU. PRIPREMA MAKETE Prilikom izrade ove vežbe koristi se ispravljač napona, maketa, otpornici 180Ω i 100KΩ, bipolarni tranzistor BC107 i tri merna instrumenta (2 voltmetra i ampermetar). Odmah na početku, a pre priključivanja na maketu, voltmetar je potrebno postaviti na opseg 20V, a ampermetar na opseg 20mA, vidi sliku 1. Pomoću makete i potrebnih komponenata sastaviti električnu šemu kola koja je data na slici 2. Gotova maketa treba da izgleda kao na slici 3. Potenciometar za promenu napona napajanja makete i potenciometar za promenu bazne struje tranzistora treba okrenuti u krajnji levi položaj. Priključiti ampermetar i voltmetre. Pozvati predmetnog asistenta radi provere ispravnosti sastavljene makete i nakon toga pristupiti izradi vežbe. Slika 1 Slika 2

Slika 3 IZRADA VEŽBE Potenciometar za promenu bazne struje tranzistora podesiti tako da voltmetar V1 pokazuje 1V. S obzirom da je V1 napon na otporniku od 100KΩ, to znači da je bazna struja IB=V1/R=1V/100KΩ=10A. Potenciometar za promenu napona napajanja makete lagano okretati udesno dok se na voltmetru ne očita potreban napon VCE (vidi tabele). Zatim zapisati očitanu vrednost struje IC izmerenu ampermetrom. Za vreme snimanja karakteristike bazna struja se mora održavati konstantnom. Ukoliko je potrebno, izvršiti korekciju potenciometrom za podešavanje bazne struje. Po završetku snimanja karakteristike za jednu vrednost bazne struje smanjiti napon napajanja na 0V, povećati baznu struju i ponoviti postupak snimanja karakteristike. IB=10A (V1=1V) VCE [V] 0.20 0.30 0.60 2.00 4.00 6.00 8.00 IC[mA] IB=20A (V1=2V) VCE [V] 0.20 0.30 0.60 2.00 4.00 6.00 8.00 IC[mA] IB=30A (V1=3V) VCE [V] 0.20 0.30 0.60 2.00 4.00 6.00 8.00 IC[mA] Na kraju izrade vežbe obavezno isključiti merne instrumente!

IZVEŠTAJ U izveštaju je potrebno navesti električnu šemu ove vežbe, postupak merenja i izmerene podatke u vidu tabela i grafikona IC(VCE). Karakteristike za sve tri bazne struje (10A, 20A, 30A) nacrtati na istom grafikonu. Koristiti milimetarski papir ili dati sliku dobijenu korišćenjem nekog softverskog alata. Dimenzije grafikona treba da budu približno formata A4. Na grafikonu označiti oblasti rada tranzistora. Odrediti pojačanje ovog tranzistora: izabrati dve tačke u aktivnoj oblasti rada tranzistora na karakteristikama za 10A i 30A, a pojačanje izračunati kao: β = Svesku sa izveštajem OBAVEZNO predati asistentu radi overe na prvom narednom času laboratorijskih vežbanja.

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristike MOS tranzistora VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME POSTAVLJANJA VEŽBE (SASTAVLJANJA ELEKTRIČNE ŠEME) I PRIKLJUČIVANJA MERNIH INSTRUMENATA, MAKETA MORA BITI ODVOJENA OD NAPAJANJA! TEK NAKON ŠTO PREDMETNI ASISTENT ODOBRI UPOTREBU VEŽBE MOŽE SE PRIKLJUČITI NAPAJANJE. NE PISATI PO OVOM UPUTSTVU. PRIPREMA MAKETE Prilikom izrade ove vežbe koristi se ispravljač napona, maketa, otpornici 180Ω i 100KΩ, MOS tranzistor IRF510 i tri merna instrumenta (2 voltmetra i ampermetar). Odmah na početku, a pre priključivanja na maketu, voltmetar je potrebno postaviti na opseg 20V, a ampermetar na opseg 20mA, vidi sliku 1. Pomoću makete i potrebnih komponenata sastaviti električnu šemu kola koja je data na slici 2. Gotova maketa treba da izgleda kao na slici 3. Potenciometar za promenu napona napajanja makete i potenciometar za promenu napona VGS tranzistora treba okrenuti u krajnji levi položaj. Priključiti ampermetar i voltmetre. Pozvati predmetnog asistenta radi provere ispravnosti sastavljene makete i nakon toga pristupiti izradi vežbe. Slika 1 Slika 2

Slika 3 IZRADA VEŽBE Potenciometar za promenu napona VGS tranzistora podesiti tako da voltmetar pokazuje 3.50V. Potenciometar za promenu napona napajanja makete lagano okretati udesno dok se na voltmetru ne očita potreban napon VDS (vidi tabele). Zatim zapisati očitanu vrednost struje ID izmerenu ampermetrom. Za vreme snimanja karakteristike napon VGS se mora održavati konstantnim. Ukoliko je potrebno, izvršiti korekciju potenciometrom za podešavanje ovog napona. Po završetku snimanja karakteristike za jednu vrednost napona VGS smanjiti napon napajanja na 0V, povećati napon VGS i ponoviti postupak snimanja karakteristike. VGS= V VDS[V] 0.02 0.05 0.10 0.30 0.40 1.00 2.00 4.00 6.00 8.00 VGS= V VDS[V] 0.02 0.05 0.10 0.30 0.40 1.00 2.00 4.00 6.00 8.00 VGS= V VDS[V] 0.02 0.05 0.10 0.30 0.40 1.00 2.00 4.00 6.00 8.00 Na kraju izrade vežbe obavezno isključiti merne instrumente!

IZVEŠTAJ U izveštaju je potrebno navesti električnu šemu ove vežbe, postupak merenja i izmerene podatke u vidu tabela i grafikona ID(VDS). Karakteristike za sve tri vrednosti napona VGS nacrtati na istom grafikonu. Koristiti milimetarski papir ili dati sliku dobijenu korišćenjem nekog softverskog alata. Dimenzije grafikona treba da budu približno formata A4. Na grafikonu označiti oblasti rada tranzistora. Svesku sa izveštajem OBAVEZNO predati asistentu radi overe na prvom narednom času laboratorijskih vežbanja.