Astronomija i astrofizika 1. prof. dr. sc. Dubravka Kotnik-Karuza Odjel za fiziku, Sveučilište u Rijeci

Σχετικά έγγραφα
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Astronomija i astrofizika II

UVOD U KVANTNU TEORIJU

Herschelova karta raspodjele zvijezda:

Spektar X-zraka. Atomska fizika

Fizika 2. Auditorne vježbe 12. Kvatna priroda svjetlosti. Ivica Sorić. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstava

Uvod u atomsku fiziku

Karakteristike zvezda

Atomska jezgra. Atomska jezgra. Materija. Kristal. Atom. Elektron. Jezgra. Nukleon. Kvark. Stanica

PRERADA GROŽðA. Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet. Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju. Referati za vježbe iz kolegija

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

( , 2. kolokvij)

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 06 Plinski zakoni dr. sc. Biserka Tkalčec dr. sc.

Atomi i jezgre 1.1. Atomi i kvanti 1.2. Atomska jezgra λ = h p E = hf, E niži

Astronomija i astrofizika II

SPEKTROSKOPIJA SPEKTROSKOPIJA

Vodik. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju

Fizika 2. Auditorne vježbe 11. Kvatna priroda svjetlosti, Planckova hipoteza, fotoefekt, Comptonov efekt. Ivica Sorić

Astronomija i astrofizika

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

SPEKTROSKOPSKE METODE ZA ODREĐIVANJE STRUKTURE BIOLOŠKIH MAKROMOLEKULA. D. Krilov

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Linijski spektri. Užarena čvrsta tijela, tekućine i gasovi pri visokom pritisku i temperaturi emitiraju svjetlost s kontinuiranim valnim duljinama

NUKLEARNA FIZIKA. Osnove fizike 4

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

OPTIČKA SVOJSTVA PAPIRA

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

ANALITIČKE TEHNIKE I GLAVNE PRIMJENE. tehnika mjereno svojstvo glavne primjene

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)


Uvod u termodinamiku

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

ANALITIČKA KEMIJA II - SEMINAR

Astronomija i astrofizika II

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

A B C D. v v k k. k k

PITANJA IZ NUKLEARNE FIZIKE I RADIOAKTIVNOSTI

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

AGREGAT. Asistent: Josip Crnojevac, mag.ing.aedif. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

Estimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

TERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

Kemija je znanost o tvarima i njihovim promjenama. Kemijska znanost toliko je opširna da se tijekom svog razvitka podijelila na uža područja:

zračenjem. U atmosferi, pa stoga i u živim organizmima, postoji stalan dobiven iz neke grobnice davao 7.1 raspada u minuti po gramu uzorka,

Efekat staklene bašte

IMPULSNI LASERI I PFH

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

Imunofluorescencija. vizualizacija molekula protutijela obilježenih fluorokromom vezanih za antigene na stanicama ili tkivnim preparatima

To je ujedno 1/12 mase atoma ugljika koja je određena eksperimentom i koja iznosi kg. Dakle mase nukleona:

Masa, Centar mase & Moment tromosti

EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZVOR EMISIJE

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

3. Υπολογίστε το μήκος κύματος de Broglie (σε μέτρα) ενός αντικειμένου μάζας 1,00kg που κινείται με ταχύτητα1 km/h.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Φασματοσκοπία υπεριώδους-ορατού (UV-Vis)

LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Matematički modeli realnih sustava 1. i 2. dio

Kinetička teorija plinova

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa

zastori sunset curtain Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

Appendix B Table of Radionuclides Γ Container 1 Posting Level cm per (mci) mci

Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

7. Titranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje

Dijagonalizacija operatora

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

= = (1) h n n. X. vježba ATOMSKA SPEKTROSKOPIJA Linijski spektri atoma vodika i helija

ΕΘΝΙΚΟ ΜΕΤΣΟΒΙΟ ΠΟΛΥΤΕΧΝΕΙΟ ΔΙΕΠΙΣΤΗΜΟΝΙΚΟ ΔΙΑΤΜΗΜΑΤΙΚΟ ΠΡΟΓΡΑΜΜΑ ΜΕΤΑΠΤΥΧΙΑΚΩΝ ΣΠΟΥΔΩΝ (Δ.Π.Μ.Σ.) «ΠΕΡΙΒΑΛΛΟΝ ΚΑΙ ΑΝΑΠΤΥΞΗ»

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Priprema za državnu maturu

Povijesni pregled rođenje nuklearne fizike; Henri Becquerel ( ) otkrio radioaktivnost u uranovoj rudi

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

Evolucija kontaktnih tesnih dvojnih sistema W UMa tipa

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

7. MEHANIČKI VALOVI I ZVUK

Optička spektroskopija

Transcript:

Astronomija i astrofizika 1 prof. dr. sc. Dubravka Kotnik-Karuza Odjel za fiziku, Sveučilište u Rijeci

Klasifikacija zvjezdanih spektara

Formiranje spektralnih linija

Hertzsprung-Russellov dijagram

Relacija masa-luminozitet

HR - dijagram

Zvjezdane atmosfere

Opis polja zračenja

Intenzitet svjetlosti Iλ

Određivanje gustoće energije uλ

Mjerenje specifičnog intenziteta

Tlak zračenja upadnih fotona iz dω

Zvjezdani opacitet

Spektar Sunca

Srednji slobodni put H atoma

Optička dubina τ

Zemljina atmosfera

Apsorpcija fotona u slobodnom prijelazu

Rosselandov opacitet

Prijenos zračenja

random walk

Zatamnjenje ruba

Jednadžba prijenosa

Planparalelna atmosfera

Eddingtonova aproksimacija

Zatamnjenje ruba

Intenzitet na izlazu iz planparalelne atmosfere

Zatamnjenje ruba Sunčevog diska

Profili spektralnih linija

Profil apsorpcijske spektralne linije

P Cygni profil spektralne linije

Dopplerov i Lorentzov linijski profil

Voigtov profil K linije Ca II

Krivulja rasta K linije Ca II

Krivulja rasta za Sunce

Najzastupljeniji elementi u fotosferi Sunca

Zastupljenost elemenata u fotosferi Sunca

Unutrašnjost zvijezda

Hidrostatska ravnoteža

Uz izvod jednadžbe hidrostatske ravnoteže

Modeliranje stabilne zvijezde

Tlačna jednadžba stanja

Uz izvod integrala tlaka

Izvori zvjezdane energije

Potencijalna energija karakteristična za nuklearne reakcije

Uz račun brzine nuklearih reakcija

Maksimum Gamowa

Rezonancija energije upadne čestice i razlike nuklearnih energijskih nivoa

Grane I, II i III p-p lanca

Grane CNO ciklusa

Energija vezanja po nukleonu

Ovisnost parametara zvijezda glavnog niza o masi

Relacija masa-luminozitet

Zvjezdani modeli na H-R dijagramu

Teorijski H-R dijagram

Rosselandov opacitet

Opažački H-R dijagram

Međuzvjezdana tvar i stvaranje zvijezda

Međuzvjezdani plin i prašina

Oblaci prašine u Mliječnom putu

Učinak prašine na opaženu svjetlost zvijezda

Maglica u Plejadama

Interstelarna ekstinkcija

Poliaromatski ugljikovodici (PAHs)

Karakteristike svemirske prašine različita od kućne prašine Veličina i oblik zrnca 0,6 m nisu sferna nakupina zrnaca do 0,1 mm

Sastav zrnaca prašine - C, Si, O, (Al,Mg, Ca, Fe ) međuzvjezdana i cirkumstelarna prašina Al 2 O 3 Grafit SiC

Struktura zrnca prašine jezgra silikatna ili ugljikova, nastaje kondenzacijom u plinu kojega otpuhuju zvijezde u međuzvjezdani prostor plašt ledeni omotač H 2 O, NH 3, CH 4 nastaje u međuzvjezdanom prostoru, na površinu se hvataju atomi i molekule

Prašina igra ključnu ulogu u stvaranju složenijih organskih molekula - ovisno o kemijskom sastavu i svojstvima površine zrnaca Poliformaldehid ( svemirska plastika?) PAH poliaromatski ugljikovodici

Emisija linije λ = 21 cm međuzvjezdanog vodika H I

Međuzvjezdani molekulski oblak Barnard 68

Molekulski oblak plina i prašine izdvojen iz maglice Carina

Stupovi stvaranja maglica Eagle u Zmiji

Divovski molekulski oblak GMC W3

GMC u Orionu Vidljivo područje Infracrveno područje

Konjska glava u Orionu

Bok globuli u Centaurusu

Bok globuli u optičkom području

Stvaranje protozvijezda

Homologni kolaps molekulskog oblaka

Evolucijske staze oblaka različitih masa u fazi protozvijezde

Faze zvjezdane evolucije a) MC, b) protozvijezda, c) MS zvijezda, d) post-ms zvijezda

Linijski profil sferne nakupine plina koji upada prema središtu

Razvoj zvijezda prije glavnog niza

Pre-MS evolucijske staze

Evolucijske staze oblaka različitih masa u fazi protozvijezde

Pre-MS vremena kontrakcije za zvijezde različitih masa

Funkcija početne mase ξ

Orion Vidljivo područje Infracrveno područje

Maglica M42 (H II područje) u Orionu A

Maglica M42

Trapez u Orionu

Trapez u Orionu

Carina nebula

Područje stvaranja zvijezda u maglici Carina

Maglica Eagle M16

Maglica Eagle

T-Tauri zvijezde u H-R dijagramu

P-Cygni linijski profil

Herbig-Haro objekti HH 2 HH 1

Izbačaj (jet) pridružen objektu HH 47

HH 30 CS disk i izbačaji

Model zvijezde T-Tauri s akrecijskim diskom

β Pictoris

β Pictoris na 0.5 μm

Egzoplanet β Pictoris b

β Pictoris

β Pictoris

Središnje područje Orionove maglice M42