niska, pojas uparivanja ( ξ ) postaje uzak. U tom slučaju, a i onda kada je ϑ

Σχετικά έγγραφα
Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

11.2. JEDNOSTUPANJSKI APSORPCIJSKI RASHLADNI UREĐAJI

Gravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

( ) p a. poklopac. Rješenje:

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)

ΑΓΓΕΛΗΣ ΧΡΗΣΤΟΣ ΠΑΝΑΓΙΩΤΗΣ 6 OO ΑΓΓΕΛΙΔΗΣ ΧΑΡΙΛΑΟΣ ΧΡΗΣΤΟΣ 4 OO ΑΓΓΟΥ ΑΝΑΣΤΑΣΙΑ ΔΗΜΗΤΡΙΟΣ 6 OO ΑΔΑΜΙΔΟΥ ΕΥΑΓΓΕΛΙΑ ΑΒΡΑΑΜ 3 OO ΑΛΕΒΙΖΟΥ ΠΑΝΑΓΙΩΤΑ

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

Elektrotehnički fakultet u Beogradu Katedra za Mikroelektroniku i tehničku fiziku. PN spoj. Dr Dejan Gvozdić

σ (otvorena cijev). (34)

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

1.4 Tangenta i normala

SATCITANANDA. F = e E sila na naboj. = ΔW e. Rudolf Kladnik: Fizika za srednješolce 3. Svet elektronov in atomov

2.6 Nepravi integrali

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

A 2 A 1 Q=? p a. Rješenje:

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

5 Ι ^ο 3 X X X. go > 'α. ο. o f Ο > = S 3. > 3 w»a. *= < ^> ^ o,2 l g f ^ 2-3 ο. χ χ. > ω. m > ο ο ο - * * ^r 2 =>^ 3^ =5 b Ο? UJ. > ο ο.

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Q π (/) ^ ^ ^ Η φ. <f) c>o. ^ ο. ö ê ω Q. Ο. o 'c. _o _) o U 03. ,,, ω ^ ^ -g'^ ο 0) f ο. Ε. ιη ο Φ. ο 0) κ. ο 03.,Ο. g 2< οο"" ο φ.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Osnovni principi kompresije 2D i 3D signala. 2D transformacija kompakcija energije. Estimacija pokreta u 3D signalima

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s

ο ο 3 α. 3"* > ω > d καΐ 'Ενορία όλις ή Χώρί ^ 3 < KN < ^ < 13 > ο_ Μ ^~~ > > > > > Ο to X Η > ο_ ο Ο,2 Σχέδι Γλεγμα Ο Σ Ο Ζ < o w *< Χ χ Χ Χ < < < Ο

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

OBRASCI ELEMENTARNE MATEMATIKE SY jun 2008.

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

Budući da je u jednakokračnom pravokutnom trokutu visina osnovice jednaka polovini osnovice, vrijedi: a 2

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

TEHNIKA HLAĐENJA. Teorija apsorpcijskih rashladnih uređaja temelji se na termodinamici smjesa, jer rade sa smjesama dviju ili više tvari.

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

p d R r E 1, ν 1 Slika 15. Stezni spoj glavčina-osovina (vratilo); puna osovina (slika a), šuplja osovina (slika b)

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

18. listopada listopada / 13

Kaskadna kompenzacija SAU

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

( , 2. kolokvij)

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

Περικλέους Σταύρου Χαλκίδα Τ: & F: chalkida@diakrotima.gr W:

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA. školska 2013./2014. godina TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I

ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ ΤΡΙΤΟ ΤΗΣ ΕΠΙΣΗΜΗΣ ΕΦΗΜΕΡΙΔΑΣ ΤΗΣ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑΣ Αρ της 30ής ΣΕΠΤΕΜΒΡΙΟΥ 2004 ΑΙΟΙΚΗΤΪΚΕΣ ΠΡΑΞΕΙΣ

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Mašinski fakultet, Beograd - Mehanika 3 Predavanje 10 i 11 1

Chapter 1 Fundamentals in Elasticity

Edexcel FP3. Hyperbolic Functions. PhysicsAndMathsTutor.com

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

Periodičke izmjenične veličine

ibemo Kazakhstan Republic of Kazakhstan, West Kazakhstan Oblast, Aksai, Pramzone, BKKS office complex Phone: ; Fax:

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

1. písomná práca z matematiky Skupina A. 1. písomná práca z matematiky Skupina B

5.2. Orientacija. Aleš Glavnik in Bojan Rotovnik

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

v = = 4 = je vektor cu u n Npr. u = je vektor s komponentama u, u. v = su jednaki ako je u Vektori u Primjer 1 Vektori u

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Zadatak: Kolika je obodna brzina toka A koja se giba po kružnici promjera 240 cm s 60 okreta u minuti?

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

P P Ó P. r r t r r r s 1. r r ó t t ó rr r rr r rí st s t s. Pr s t P r s rr. r t r s s s é 3 ñ

1 Ekstremi funkcija više varijabli

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Transcript:

EHNIKA HAĐENJA 11 DVOSUPANJSKI APSORPCIJSKI RASHADNI UREĐAJI K je temetu sle oe is ili je temetu ojeo meij isk, ojs uij ( ) ostje uzk U tom slučju, i o k je isk, oteb je F& eliki secifiči ot jke otoie f D & je ooo imijeiti ueđj ikz sljeećoj slici 5 D & k/s 2 V eeto 1 5 F & D & k/s PRV qiz 1 IZ1 VISOKOAČNI SUPANJ k koezto N eeto 2 4 2 1 V sobe q iz2 qiz 1 IZ1 4 N sobe isič Sl 115 Dostujski socijski sli ueđj s izmjejičim tolie 24

EHNIKA HAĐENJA Dostujski se ueđj sstoji iz međusobo oez temomeso, koezto i isič P olzi iz isič, s stjem u sobe iskotlčo stuj U eetou iskotlčo stuj oizoi se 5, tlk Isti ili ešto iži tlk l u sobeu isotlčo stuj, je se 5 sobi U isotlčom stuju oizoi se 5, tlk, koj se oi u koezto i lje u izmjejič tolie IZ2, iuši etil i isič lkoi u ocesu su > > lk u koeztou oeđe je temetuom sle oe, tlk u isiču temetuom isij tlk ob je tko oučje uij ko ob ot zži isti e eličie emetu ojeo meij može z ob eeto biti jek, ko što može biti jek i temetu sle oe z ob sobe i koezto Zbo zličiti tlko ssti e 5 i 5 se zlikuju, je z ožje tjo oo otebo iz eeto isotlčo stuj otuštti eko iušo etil mju količiu kljeie F u eeto iskotlčo stuj O je količi tko ml e utječe zčjo bilcu tolie Ot e D & može se euliti omoću etil PRV Bilc ukue ti z isotlči stuj: Bilc ti 2 z isotlči stuj: D & + F& & + F& D 5 2 5 Iz oje ije bilce slijei D & 5 2 D & i F & 5 5 D & 5 2 5 2 oliske su oje ikze slijeećoj slici Pojeiče se tolie i z ob eeto lze ko i ko jeostujsko ueđj, isto ijei i z toliu oeeu u k sobeu,, učik koezto i sli učik Ukui je otošk tolie +, toli oee u ob sobe + oliski je omje lđej + Kostukcij ijm: uctju se liije ej i ošej z obe, i Izotem siječe liiju ej z tlk u 2, z tlk u 2 (2 je slb otoi izlzu iz V eeto, 2 slb otoi izlzu iz N eeto) Stje leži iso 2 izotemi, stje iso 2, tkođe izotemi (to je slučj k bi toliski izmjejiči IZ1 i IZ1, te V sobe i N sobe bili beskočo elike ošie bi ijeilo 4 i 4 ) Izotem sle oe siječe liiju ej z tlk u točki 4, z tlk u točki 4 S točkm 2, 2, 4 i 4 oeđei su ssti,, i P koj se zij u V eetou lzi se liiji ošej z tlk i im sst P koj se zij u N eetou lzi se liiji ošej z tlk i im sst Stje izlzu iz koezto lzi se esjecištu izoteme sle oe i liije kostto sst Iso je, tlk je z temetuu kljeie ikze točkom ijmu usojeo je je ešto iš o temetue e ( ) koj ulzi u 25

EHNIKA HAĐENJA izmjejič tolie IZ2 Piušijem kljeie obi se zsiće, tlk Položj točke u, - ijmu je isti ko i oložj točke N izlzu iz isič je stje, i čemu je i Izmijeje toli u IZ2 je ( ) ( ) qiz 2, je P se s stjem oi u N sobe je se miješ s siomšom otoiom Iz točke 4, esjecištu c miješj i liije kostto sst je M U V sobeu miješju se siomš otoi i 5 očk M leži cu miješj i sstu oli 5 5 miješje u V sobeu 2 4 M miješje u N sobeu 2 M 4 & & D K 1 H 2 O NH Sl 11, ijm z oces osteeo ARU s izmjejičim tolie 2

EHNIKA HAĐENJA 114 RESORPCIJSKI RASHADNI UREĐAJI 5 1 k f 1 eeto 2 1 q f 1 1 f 1 esobe q f 1 k sobe q 4 9 uič q Sl11 Resocijski sli ueđj K je oiče količi sle oe, se je temetu zto mijej i k je ztje se sli učik ostuje i ejeolikoj temetui ARU može se bolje iloiti tkim ujetim ko se umjesto koezto i isič oste esobe i uič oezi ko ojoj semi ijei io estlj eć ozti temomeso, je u esom ijelu ot otoie obut 1141 SUČAJ S VEIKOM KOIČINOM RASHADNE VODE U eetou i esobeu l tlk, u sobeu i uiču tlk Asobe i esobe su lđei slom oom temetue U esobeu slb otoi 1 sobi u 5 U esobeu se ooi toli q i stje el jk otoi stj, sst U izmjejiču tolie se slb otoi ije u jboljem slučju temetuu, je 1 Ko iči slučj usj se 1, što će biti ikzo u, - ijmu U uiču se uz oođeje tolie ko isko tlk zij, iz je izlzi slb otoi 9 Dooi se toli q (sli učik) emetu slbe otoie 9 mj je ili u ičom slučju jek temetui ( temetui lđee solie), tj 9 ili 2

EHNIKA HAĐENJA 9, što je ikzo u, - ijmu U esobeu se sobi ko tlk, u uiču otoi isuje ko tlk Izotem siječe liiju ej z tlk u 2, Stje leži iso 2 izotemi Izotem sle oe siječe liiju ej z tlk u točki 4 S točkm 2 i 4 oeđei su ssti i u, - ijmu Iz ele kljeie tlk i sst zij se otež 5, tlk i sst Stje 1 obi se tko se sojic 4 ouži o esjecišt A s liijom kostto sst, te se točk A oeže cem s 2 N esjecištu liije A 2 i liije kostto sst lzi se stje 1 Izotem siječe liiju ej z tlk u 9, Stje 1 leži iz 9 izotemi Vel otoi je esjecištu liije ej z tlk i izoteme Stje obi se tko se sojic 1 ouži o esjecišt A' s liijom kostto sst, te se točk A' oeže cem s 9 N esjecištu liije A'-9 i liije kostto sst lzi se stje Rošeje 5 11 ϕ q q δ q q 2 A` A` q`iz 4 1 1 9 A 1 Sl 11, ijm z oces esocijsko slo ueđj 2

EHNIKA HAĐENJA Sojic 11-9 estlj izotemu z tlk P 11 je u oteži s slbom otoiom 9 Z oijje ustljeo oo mo biti 5 o otu i sstu jek i U tu se su mo 11 olžiti točo omjeeom količiom kljic 9 je u zsićeom oučju tlk S stjem ulzi u sobe U sobeu se miješju i otoi sst U esobeu se miješju 5 i otoi 1 sst Rsli učik z 1 k e 5 je q A, oje toli q 5 A, toli oee u sobeu q A i toli oee u esobeu q 5 A Secifiči ot jke otoie z socijsku stu je f, z esocijsku stu je f f, je jio omje o zči bi se u slučju f ojeki ojs uij ( ) ( ) obe obiju otoči cki oosile ko zmci ( ): ( ) Šii ojse uij mo se oeiti z ski ojeii slučj osebo 1142 SUČAJ S OGRANIČENOM KOIČINOM RASHADNE VODE ol o uoi se jije u esobe u kojem euzim toliu q i zije se o o m S temetuom m ulzi u sobe je euzim toliu q i zij se o 5 sobe 4 q m esobe 1 q m Sl119 Bilc sobe i esobe Vo temetue uoi se otustujo u esobe, je se otoi može u kjjem slučju oliti ulzu temetuu oe Vo se u esobeu smije uijti jiše o temetue m oeđee jtolijom otoiom M u esobeu očk M u, - ijmu obi se k se 5 bez lđej esobi u otoii 1 koj je ije to bil oij u izmjejiču tolie očk M leži u, - ijmu cu miješj 1-5 i liiji ej z tlk U sobeu se o zije o točk u, - ijmu je sjecištu liije ej z tlk i liije kostto sst emetu oeđe je izotemom koj olzi koz točku Ako bi temetu bil iš, točk bi ležl u zsićeom oučju 29

EHNIKA HAĐENJA U esobeu teb oesti toliu q i miimli otošk le oe je q q M & W [k oe/ k e], je je Miimli ot oe z cw( m ) cw( m ) q q lđeje sobe je M & W Z obu cke z ou obie se cw( m ) cw( 4 ) eć količi o M & W ili M & W emetu oe izlzu je moo iš o ulze temetue oe oši se iše tolie q, li je oteb mj količi sle oe Kko je is, o se zij o može koistiti z se ijj 5 q 2 q o q M 1 4 M 1 A` q 9 A 1 H 2 O NH Sl 114, ijm z oces esocijsko slo ueđj s oičeom količiom sle oe 21

EHNIKA HAĐENJA 115 EORESKA ZAGONSKA OPINA APSORPCIJSKOG RASHADNOG UREĐAJA, OPINSKI OMJER HAĐENJA RASHADNI ODNOS D bi se ocijeio oces eko ARU otebo je zti koliko je jmji otošk ojee tolie koju teb oesti eetou bi se uz ze temetue ujete ostio ztijei sli učik Z zmtj u stku etostk je su temetue, i kostte K to e bi bilo tko, ko oču omjee etoije bilo bi otebo oeđije itel ΔS OS c ARU OKOINA RS Sl 1141 olisk bilc ARU Z oo ueđj ooi se toli i temetui, se etoij ojeo sest mijej z izos Δ S Hlđeom se tijelu ( solii) ooi toli i temetui, to uzuje omjeu jeoe etoije z Δ S Okolii ( sloj oi) eje se sum toli oeei sobeu i koeztou + k i temetui Uku bilc eeije ARU je + c + k +, ili + c + + c + Pist etoije olie je Δ S ili Δ S U ustljeom je oou seukui ist etoije ΔS ΔS + ΔS + ΔS i o je uijek eći o ule, zbo eizbježi eotiosti Uste li se izzi z ojeiče omjee etoije u oji izz, obi se + + Δ S c ili + c () Omje običo se ozč ko sli oos ARU ili toliski omje + c lđej ARU 211

EHNIKA HAĐENJA Oome izzu temoimički im ioo, je je meički skuocjeiji eo li je to jeki izos tolie Bilo bi isije omjestiti oom toliom c koj bi em II lom stku bil oteb z oizoju c između temetu i c c je c c i uštejem u () slijei + c (b) Može se isti, s o efiiim i s (b) slijei + c + c Oje je temetu ε c fkto lđej komesijsko slo ueđj koji i između i, temetu i z šeje utoškom tolie Ko otii oces ijeilo bi η c temičk koisost Cotoo oces između + c ε c ηc ili c Ko sti je oces < c zbo eizbježi eotiosti emoimičk ljost je ϕ i ijei < ϕ < 1 c Stuj eotiosti (temoimičk eljost) je ν 1 ϕ c Usoeb ε komesijski i socijski sli ueđj oliski omje socijsko slo ueđj e može se eoseo usoeđiti s fktoom lđej (slim možiocem) komesijski sli ueđj Asocijski sli ueđj toši z soj toliu, komesijski sli ueđj toši Meički em istu cijeu ko i toli Z oizoju meičko otebo je u toliskom ostojeju (toliskoj cetli, tubii, motou SUI) utošiti toliu, i čemu ijei Oje je ηt temičk iskoistiost tolisko ostojej s izčutim η t ubicim se se o osoie komeso slo stoj Ko komesijsko se slo ueđj omoću obi toli lđej, i čemu je ε < ε c ε i ijei 212

EHNIKA HAĐENJA Rsli omje koji može oslužiti z usoebu ARU i KRU efii je izzom, tj ε ηt Usoji se ijeost z η t, (etob toliske eeije u elekti, ubici ijeos, ubici elektomoto) i fkto lđej ε (ko temetu o C, 25 o C i 15 o C ), obi se,, 9 ek oj se može usoeiti s ko ARU, li z obi slo ueđj oo ije olučujuće, eć teb oiti ču o tome li im solju tolie (t z koišteje olzi u obzi ARU), li je solju oolj količi sle oe, teb uzeti u obzi jeostost oslužij, buku, li i cijeu ueđj ooso cijelo slo ostojej 11 APSORPCIJSKE DIZAICE OPINE Z oo socijske izlice tolie (AD) otebo je tošiti toliu Jeio z cke oteb je meički, li o je mli u usoebi s ooskom toliom KONDENZAOR GENERAOR PARE k 5 1 2 ISPARIVAČ APSORBER 4 1 2 k Sl 1142 Asocijsk izlic tolie - semtski ikz s iikcijom stj u, - ijmu Poteb toliski učik z eeto e je sust ijj ooi se toli oee u sbeu U isiču se ooi toli U i toli oee u koeztou k temetui k emetu ko koje se ooi oosk toli iš je o temetue ijj, tj > k olisk bilc socijske izlice tolie AD ist je ko i z ARU i lsi + + + c k k je toli koj se ooi o AD i koisti z ijje, je c + + + 21

EHNIKA HAĐENJA Zemi li se cke c bilc lsi + oliski je omje izlice tolie tj omje tolie koj se ooi u sust ijj (sum oeei toli u sobeu i koeztou) i tolie oeee eetou e oliski omje oisi o temetum u ocesu i sti e smjese i eći je o 1: > 1 oliski omje teoetsko usoebeo oces (bez ubitk) je oosi se eezibil oti oces) i može se izčuti ko: i (iex i i zuje koliko se u jooljijem slučju može obiti toliske eeije z ijje utoškom toliske eeije i zim temetum i e oisi o sti e smjese eć smo o temetum U stom je oou, zbo eizbježi eotiosti < i Stuj koisosti (stuj obote) AD η keće se iližo u icm η,5, i Z ocjeu ueđj ži su i secifiči otoci, je o jim oisi eliči izmjejič 11 APSORPCIJSKI OPINSKI RANSFORMAORI Ko oosk eeij koisti se toli ižem temetuom iou o oe tolie koj se o socijsko tolisko tsfomto (A) ooi u sistem z ijje ko kois toli < Ko oosk eeij može se koistiti ot toli, A et otu toliu seje temetue u koisu toliu temetue, i čemu je > Rzlik temetue ote tolie i temetue kojoj se u oces ooi toli mo biti ooljo elik ( je običo temetu olie) Geeto i koezto e ko tlk, isič i sobe ko tlk, i čemu je > Poteb toliski učik z eeto e je, temetu ko koje se ooi oosk toli je U isiču se ooi toli, tkođe i temetui U sust ijj ooi se toli oee u sobeu, i temetui > U koeztou se ooi k temetui olisk bilc socijsko tolisko tsfomto lsi + + + c + je toli koj se ooi eetou i isiču ko temetue Z ijje, ko kois toli je ko temetue i kko je ije ečeo, ijei < k 214

EHNIKA HAĐENJA ISPARIVAČ 1 2 APSORBER KONDENZAOR k 9 GENERAOR PARE 5 1 4 Sl 114 Asocijski toliski tsfomto - semtski ikz s iikcijom stj u, - ijmu Oki ueđji mou biti jeostujski i ostujski oliski omje je < 1, li se z oo koisti mje ije toli ( + ižem iou temetue) Z ieli, usoebei oces ijei i, tj o oisi smo o temetum emetu ko koje se ooi toli u eetou i isiču e mo biti ist (to ijei i z AD) 215