Virusi
Naziv virusa dobijen je iz latinskog jezika i označava otrov i druge škodljive supstance Prvi put se spominje od 1392. godine u engleskom jeziku. Značenje supstanca koja prouzrokuje bolest infekcijom prvi put se spominje 1728. godine. Dmitri Ivanovski (1892.) zvanično otkrio viruse uzročnike bolesti duvana.
Oblik i građa virusa Najniži stupanj organizacije živih sistema Metabolički inertni van žive ćelije Acelularni organizmi- obligatni intracelularni paraziti (koriste raspoložive enzime i strukture žive ćelije) Veličina: 20-300 nm Prema ćeliji domaćinu viruse delimo na: bakterijske (bakteriofagi), biljne i animalne.
Oblik i građa virusa Virion (virusna čestica) nukleinska kiselina (DNK ili RNK) +proteinski omotač (kapsid). Kapsid grade stukturne jedinice kapsomere. Baltimorova klasifikacija na osnovu produkcije irnk Kapsid može biti: Spiralne (heliksne) Kubne ( ikosaedarne) Kompleksne simetrije. Nukleinska kiselina okružena kapsidom sačinjava nukleokapsid, koji može imati i omotače ćelijkog porekla ( Herpes virus)
Oblik i građa virusa Spiralna građa virusa mozaične bolesti duvana (TMV) Komleksna građat4 faga Virusi sa dodatnim omotačem (HIV) Kubna simetrija adenovirusa
Bakteriofagi T4 fag λ fag
Životni ciklus virusa površini ćelije domaćina (mutacija na receptoru materijala u ćeliju domaćina, proteinski omotač genetičkog materijala i sinteza virusnih proteina - 1. ADSORPCIJA vezivanje za receptor na sprečava virus da se veže) 2. PENETRACIJA injektiranje genetičkog ostaje van ćelije 3. REPLIKACIJA umnožavanje virusnog kapsomera 4. MATURACIJA pakovanje virusnih čestica 5. OSLOBAĐANJE virusa, najčešće lizom ćelije pomoću enzima kodiranih fagnom DNK.
Životni ciklus λ bakteriofaga Virulentni fag ulazi samo u litički (reproduktivni) ciklus. Virulentni mutant λ vir je izgubio mogućnost ulaska u lizogeni ciklus pa ulazi samo u litički ciklus. Rezultat: svetle plake. Umereni fag λ wt može da uđe u litički i u lizogeni ciklus, tada se fag naziva PROFAG, a ćelija LIZOGENA, izbor zavisi od energetskog stanja domaćina (nizak nivo ATP molekula favorizuje lizogeni ciklus). Profag jedino eksprimira gen za protein represor, sprečavajući ekspresiju fagnih gena. Lizogena bakterija je imuna na superinfekciju istorodnim fagima.
Plake Predstavljaju krajnji rezultat ponovljenih događaja (infekcija, reprodukcija virusa, liza) započetim infekcijom jedne bakterijske ćelije. Veličina plake je 1-2 mm. Svaka plaka vodi poreklo od jedne virusne čestice i predstavlja klon identičnih čestica nastalih umnožavanjem jedne virusne čestice. Morfologija plaka (veličina, prosvetljenost) predstavlja važnu fenotipsku karakteristiku vrste bakteriofaga. Često se koristi u detekciji genetički izmenjenih vrsta npr. mutant umerenog faga (λvir) neosetljiv na dejstvo represora Infekcija ili superinfekcija ćelije domaćina istim virusom rezultuje isključivo u uspostavljanju litičkog ciklusa i formiranju svetlih plaka. Mutna plaka Svetla plaka
Multiplicitet virusne infekcije (M.O.I.) Kako je virus obligatni parazit neophodno je prilikom zasejavanja virusnih čestica zasejati i ćelije domaćina U slučaju λ faga domaćin je E.coli Kako 1 infektivna virusna čestica inficira oko 100 bakterijskih ćelija, to znači da je potrebno zasejati 100 puta više bakterija nego faga, pa će onda biti: M.O.I.=br.faga/br.bakterija=0,01
Određivanje brojnosti infektivnih virusnih čestica TA15 37 C, 24h λ vir SY252 otopljena hranljiva podloga (TA7) vorteks 47 C Pripremiti decimalna razređena iz početnog stoka (10-2 ) virusa u 0,01 M MgSO4 λ vir -4 i -5
Mutne vs svetle plake 10 µl ʎ vir 10 µl ʎ wt
Određivanje brojnosti infektivnih virusnih čestica SVETLA PLAKA (λ vir ) rezultat liziranih ćelija Br.faga / ml = br. plaka r * V MUTNA PLAKA (λ wt ) svetli deo potiče od liziranih ćelija sa kojima je fag stupio u litički ciklus, mutni deo čine lizogene bakterije sa kojima je fag stupio u lizogeni ciklus
Određivanje otpornosti mikroorganizama prema antibioticima Antibiogram
Antibiogram Metoda koja služi za određivanje odnosa mikroorganizma prema antibiotiku. C M 100μl, utrljati staklenim štapićem obeležiti pozicije antibiotika na pozadini petri šolje bakterijska kultura Pincetom koju ste sterilisali na plamenu, postaviti tablete antibiotika na obeležena mesta.
Prečnik zone inhibicije rasta MO oko antibiotske tablete se meri lenjirom (od ivice tablete do kraja zone u dva pravca i uzima se srednja vrednost) i rezultat određuje po uputstvu proizvođača. Zona inh.(mm) Osetljiv (S) Prelazan (I) Otporan (R) Methicillin 14 10-13 9 Cefpodoxime 21 18-20 17