Principi kvantne mehanike

Σχετικά έγγραφα
Sustav dvaju qubitova Teorem o nemogućnosti kloniranja. Spregnuta stanja. Kvantna računala (SI) 17. prosinca 2016.

Sustav dvaju qubitova Teorem o nemogućnosti kloniranja Einstein Podolsky Rosenov paradoks. Spregnuta stanja. Kvantna računala (SI) 17. studenog 2017.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

1 Promjena baze vektora

Dijagonalizacija operatora

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Elementi spektralne teorije matrica

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Matrice linearnih operatora i množenje matrica. Franka Miriam Brückler

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Operacije s matricama

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

18. listopada listopada / 13

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

7 Algebarske jednadžbe

Linearna algebra Materijali za nastavu iz Matematike 1

Algebra Vektora. pri rješavanju fizikalnih problema najčešće susrećemo skalarne i vektorske

Kaskadna kompenzacija SAU

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO

1.4 Tangenta i normala

Vektori. 28. studenoga 2017.

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008

4 Unitarni prostori. 4.1 Definicija i svojstva unitarnih prostora. K polje R ili C, V je vektorski prostor nad K

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

x + 3y + 6z = 3 3x + 5y + z = 4 x + y + z = 4.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Analitička geometrija i linearna algebra

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.

Linearna algebra za fizičare, zimski semestar Mirko Primc

2 Jordanova forma. 2.1 Nilpotentni operatori

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Poglavlje 1 GRAM-SCHMIDTOV POSTUPAK ORTOGONALIZACIJE. 1.1 Ortonormirani skupovi

Matematika 1 { fiziqka hemija

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Teorijske osnove informatike 1

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Numerička analiza 26. predavanje

Geologija, Znanost o okolišu Matematika 1

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

IZVODI ZADACI (I deo)

( , 2. kolokvij)

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

numeričkih deskriptivnih mera.

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

Geometrija ravnine i prostora I. Vektori u ravnini i prostoru

Vektorski prostori. Vektorski prostor

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matrice i sustavi linearnih jednadžbi, inverzi i determinante, svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori

UVOD. Ovi nastavni materijali namijenjeni su studentima

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Transcript:

4. studenog 2016.

Princip 1: stanje sustava Fizikalno stanje u kojem se nalazi neki kvantni sustav prikazujemo normiranim vektorom Φ u N-dimenzionalnom Hilbertovom prostoru H (N). Vektor Φ zovemo vektorom stanja. Normiranost vektora stanja Φ : Φ = Φ Φ = 1. Dimenzija N Hilbertovog prostora H (N) koji koristimo ovisi o prirodi kvantnog sustava koji opisujemo. Pri opisu kvantnog računala koristimo Hilbertov prostor konačne dimenzije (npr. za prikaz stanja jednog qubita koristimo H (2) ).

Princip 2: amplituda vjerojatnosti i mjerenje Neka se sustav nalazi u stanju Φ. Amplituda vjerojatnosti nalaženja tog sustava u stanju Ψ je a(φ Ψ) = Ψ Φ, a vjerojatnost da sustav u stanju Φ bude u stvarnom mjerenju zatečen (izmjeren) u stanju Ψ je p(φ Ψ) = a(φ Ψ) 2 = Ψ Φ 2. Izmjeriti neki kvantni sustav u stanju Ψ znači podvrgnuti sustav postupku koji ga dovodi u to stanje te ga nakon toga detektirati. Ovisno o tome je li kvantni sustav detektiran u stanju Ψ ili nije, kažemo da on jest ili da nije poršao Ψ-provjeru.

Ako je sustav u stanju Φ u postupku mjerenja prošao Ψ-prvjeru, on se nakon te provjere nalazi u stanju Ψ, a samom prolasku odgovara amplituda vjerojatnosti a(φ Ψ) = Ψ Φ. Ψ-provjeru prikazujemo kao produkt vektora konačnog stanja sustava Ψ i amplitude vjerojatnosti Ψ Φ prelaska sustava iz početnog u konačno stanje, Ψ Ψ Φ, što prepoznajemo kao projekciju vektora stanja Φ na vektor stanja Ψ.

(projektor) Projekciju vektora stanja Φ na vektor stanja Ψ možemo izraziti kao djelovanje operatora projekcije P Ψ na vektor stanja Φ, P Ψ Φ = P Ψ Φ = Ψ Ψ Φ. Sam operator projekcije (projektor) možemo izraziti kao P Ψ = Ψ Ψ. Primjer. Neka je stanje polarizacije fotona prikazano koristeći ortonormiranu bazu { x, y } vektorom stanja Φ = µ x + λ y. Projekcija vektora stanja Φ na bazno stanje x : P x Φ = P x Φ = x x ( µ x + λ y ) = µ x

Relacija potpunosti Neka je { n ;n = 1,...,N} bilo koja ortonorminana baza u H (N). Tada zbroj projektore na vektore baze daje jedinični operator, N n n = I. n=1 Gornju relaciju zovemo relacijom potpunosti. Relacijom potpunosti nalazimo koeficijente u prikazu općenitog stanja Φ u bazi { n ;n = 1,...,N}, Φ = I Φ = N n n Φ = n=1 N µ n n, µ n = n Φ. n=1

Komutator operatora Komutator operatora A i B jest operator definiran izrazom [A,B] = AB BA. Ako je komutator dvaju operatora jednak nuli, kažemo da ti operatori komutiraju. U suprotnom, kažemo da oni ne komutiraju. Primjer. Projektori na vektore ortonormirane baze { n ;n = 1,...,N} u H (N) medusobno komutiraju: [P m, P m ] = [ n n, m m ] = = 0

Kompatibilne i nekompatibilne provjere Neka su P Φ i P Ψ projektori na stanja Φ i Ψ. Ako ti operatori komutiraju, tj. ako [P Φ, P Ψ ] = 0, moguće je istovremeno provesti Φ-provjeru i Ψ-provjeru općenitog stanja sustava te kažemo da su te provjere kompatibilne. U suprotnom, odgovarajuće provjere nije mogće provesti istovremeno te kažemo su one nekompatibilne. Primjer. Provjere povezane sa stanjima koja odgovaraju vektorima odabrane ortonormirane baze medusobno su kompatibilne.

Maksimalno nekompatibilne provjere i komplementarne baze Neka su { n ;n = 1,...,N} i { α ;α = 1,...,N} dvije različite ortonormirane baze istog Hilbertovog prostora H (N). Ako vrijedi α n 2 = 1 N, kažemo da su baze komplementarne, a za provjere koje pripadaju vektorima stanja koji pripadaju različitim bazama kažemo da su maksimalno nekompatibilne. Primjer. Pri opisu polarizacije fotona, baza { x, y } i baza { θ, θ + π/2 } su komplementarne baze kad je θ = π/4.

Neka je { n ;n = 1,...,N} ortonormirana baza u H (N) odabrana tako da stanjima kvantnog sustava prikazanim vektorima n odgovaraju vrijednosti a n neke fizikalne veličine. Kad bismo mnogo puta mjerili vrijednost te fizikalne veličine u sustavu koji se nalazi u stanju Φ, srednja vrijednost mjerenja bila bi a n p(φ n) = a n n Φ 2 = a n Φ n n Φ, n n n što još možemo izraziti kao Φ MΦ, gdje je M = n a n n n operator kojim opisujemo samu fizikalnu veličinu.

Hermitski operator Neka je { n ;n = 1,...,N} ortonormirana baza u H (N), a P n neka su projektori na vektore baze. Operator M koji možemo izraziti kao linearnu kombinaciju projektora P n, M = N a n P n = n=1 N a n n n, a n R, n=1 zovemo hermitskim operatorom. Vektori baze n su vlastiti vektori tog operatora, a realni koeficijenti a n su pripadajuće vlastite vrijednosti. Ako M opisuje neku fizikalnu veličinu, onda je a n vrijednost te fizikalne veličine koju očekujemo kad je sustav u stanju n.

Očekivana vrijednost hermitskog operatora Neka se sustav nalazi u stanju Φ, a M neka je hermitski operator. Veličinu M Φ = Φ MΦ zovemo očekivanom vrijednošću operatora M u stanju Φ Napišemo li M = n a n n n, lako je pokazati da za sustav u stanju Φ vrijedi M Φ = = n a n p(φ n).

Primjer. Polarizaciju fotona možemo opisati fizikalnom veličinom definiranom tako da stanju linearne polarizacije fotona u smjeru x-osi (vektor stanja x ) pridružimo vrijednost +1, a stanju linearne polarizacije u smeru y-osi (vektor stanja y ) pridružimo vrijednost 1. Hermitski operator kojim opisujemo tu fizikalnu veličinu je M = (+1) x x + ( 1) y y. Ako je foton u stanju kružne polarizacije R = 1 2 ( x + i y ), očekivana vrijednost hermitskog operatora M je M R = R MR = = 0.

Vektori, dualni vektori i skalarni produkt Hermitski operator i hermitsko konjugiranje Vektori, dualni vektori i skalarni produkt Vektore ortonormirane baze { x, y } u H (2) možemo prikazati vektor-stupcima, ( ) ( ) 1 0 x =, y =. 0 1 Općeniti vektor je tada Φ = λ x + µ y = ( ) λ, µ a odgovarajući dualni vektor (bra-simbol) prikazuje se vektor-retkom Φ = λ x + µ y = ( λ µ ).

Vektori, dualni vektori i skalarni produkt Hermitski operator i hermitsko konjugiranje Skalarni produkt vektora ( ) λ Φ = µ i Ψ = ( ) ν σ može se izračunati unutarnjim množenjem vektor-retka koji prikazuje dualni vektor Ψ i vektor-stupca koji prikazuje vektor Φ Ψ Φ = ( ( ) ν σ ) λ = ν λ + σ µ. µ Primjer. Projekcija Φ na x : P x Φ = x x Φ = ( ) ( 1 (1 ) 0 0 ( )) λ = µ ( ) λ 0

Vektori, dualni vektori i skalarni produkt Hermitski operator i hermitsko konjugiranje Neka su Φ = ( ) λ µ i Ψ = ( ) ν σ vektori. na stanje prikazano vektorom Φ prikazuje se matricom koju dobivamo vanjskim množenjem vektora-stupca i vektora-retka kojima prikazujemo Φ i Φ, ( ) λ P Φ = Φ Φ = ( ( λ µ µ ) λ 2 λµ = ) µλ µ 2 Projekciju vektora Ψ na vektor Φ dobivamo matričnim množenjem ( λ 2 λµ P Φ Ψ = ) ( ) ( ν λ µλ µ 2 = 2 ν + λµ ) σ σ µλ ν + µ 2 σ

Vektori, dualni vektori i skalarni produkt Hermitski operator i hermitsko konjugiranje Primjer. Projektori na bazna stanja x i y : ( ) 1 P x = x x = ( 1 0 ) ( ) 1 0 = 0 0 0 ( ) 0 P y = y y = ( 0 1 ) ( ) 0 0 = 1 0 1 Zbroj projektora daje operator identiteta: ( ) 1 0 P x + P y = = I 0 1

Vektori, dualni vektori i skalarni produkt Hermitski operator i hermitsko konjugiranje Primjer. Stanja desne i lijeve kružne polarizacije: R = 1 2 ( x + i y ) L = 1 2 ( x i y ) Projektori na ta stanja: P R,L = 1 2 ( x ± i y ) 1 2 ( x i y ) = 1 ( x x i x y ± i y x + y y ) 2 = 1 (( ) ( ) ( ) ( )) 1 0 0 1 0 0 0 0 i ± i + 2 0 0 0 0 1 0 0 1 = 1 ( ) 1 i 2 ±i 1 Uočava se P R + P L = I.

Vektori, dualni vektori i skalarni produkt Hermitski operator i hermitsko konjugiranje Hermitski operator i hermitsko konjugiranje Koristimo li u H (N) bazu { n ;n = 1,...,N}, vektor stanja n dogovorno prikazujemo vektor-stupcem koji svuda ima nule osim na n-tom mjestu odozgo gdje ima jedinicu. j-ti element tog vektor-stupca možemo izraziti kao ( n ) j = δ jn. Dualni vektor (bra) prikazujemo vektor-retkom ( m ) i = δ mi. Ako je M općenit operator u H (N), element u m-tom retku i n-tom stupcu matričnog prikaza tog operatora se može izraziti kao (M) mn = N N δ mi M ij δ jn = m M n. i=1 j=1

Vektori, dualni vektori i skalarni produkt Hermitski operator i hermitsko konjugiranje Neka je M = N a n n n, a n R, n=1 Hermitski operator. U bazi { n ;n = 1,...,N} taj je operator prikazan diagonalnom matricom pri čemu se elementi na dijagonali podudaraju sa svojstvenim vrijednostima operatora, (M) mn = m M n = a m δ mn.

Vektori, dualni vektori i skalarni produkt Hermitski operator i hermitsko konjugiranje U općenitoj bazi { α,α = 1,...,N} čiji se vektori ne podudaraju sa svojstvenim vektorima hermitskog operatora M, elementi matrice kojom prikazujemo taj operator imaju svojstvo (M) αβ = α M β = N a n α n n β = n=1 N a n β n n α n=1 ( N ) = a n β n n α = β M α = ((M) βα ). n=1 To znači da matrica koja prikazuje hermitski operator ostaje nepromijenjena ako ju transponiramo i kompleksno konjugiramo.

Vektori, dualni vektori i skalarni produkt Hermitski operator i hermitsko konjugiranje Hermitsko konjugiranje matrice Hermitsko konjugiranje matrice jest transformacija koja se sastoji od kompleksne konjugacije i transpozicije matrice (redoslijed opracija kompleksne konjugacije i transpozicije nije od važnosti). Hermitsko konjugiranje matrice M obilježavamo simbolom ( bodež ), M = (M ) T = ( M T), dok za komponente matrice vrijedi ( M ) ij = ( M ) ji = ( (M) ji ). Matrični prikaz hermitskog operatora Matrični prikaz hermitskog operatora M invarijantan je na operaciju hermitskog konjugiranja, M = M (hermitski operator).