Oscilacije vodnih masa u sustavu s vodnom komorom

Σχετικά έγγραφα
Vodni udar u tlačnom cjevovodu

( , 2. kolokvij)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

1.4 Tangenta i normala

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Stacionarno tečenje u sustavu pod tlakom

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Masa, Centar mase & Moment tromosti

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

18. listopada listopada / 13

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

7 Algebarske jednadžbe

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

PLAN PROVOĐENJA LABORATORIJSKIH VJEŽBI IZ MEHANIKE TEKUĆINA

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Matematički modeli realnih sustava 1. i 2. dio

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

Sila otpora oblika tijela u struji fluida

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Impuls i količina gibanja

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Unipolarni tranzistori - MOSFET

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Kaskadna kompenzacija SAU

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU ZAVRŠNI RAD. Voditelj rada: ZAGREB, 2010.

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

A 2 A 1 Q=? p a. Rješenje:

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Elementi spektralne teorije matrica

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

1 Promjena baze vektora

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

9. Vježbe. između fluida i remena za slučaj Q = 0.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

šupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova)

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

konst. Električni otpor

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)

HIDRODINAMIKA JEDNADŽBA KONTINUITETA I BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA JEDNADŽBA KONTINUITETA. s1 =

Prikaz sustava u prostoru stanja

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

MEHANIKA FLUIDA dio 5

7. Titranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

numeričkih deskriptivnih mera.

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Transcript:

Praktikum iz hidraulike Str. 8-1 VIII vježba Oscilacije vodnih masa u sustavu s vodnom komorom U sistemima pod tlakom se vrlo često javlja nestacionarno strujanje zbog uključivanja ili isključivanja crpki ili turbina, promjene potrošnje, itd. Iz tih razloga, tijekom vremena, mijenja se protok u cijevima. Promjena brzine vode uzrokuje promjenu kinetičke energije. U slučaju kad dolazi do znatnije promjene brzine vode potrebno je kinetičku energiju vode postepeno poništiti kako smanjenje kinetičke energije ne bi uzrokovalo veliku promjenu tlaka. Iz tog razloga se projektiraju i grade objekti koji će kinetičku energiju pretvoriti u energiju položaja (tlaka) te postepeno poništiti, odnosno uslijed trenja pretvoriti u toplinsku. Za sprječavanje vodnog udara se najčešće grade vodne komore i zračni kotlići. Da bi se mogla dimenzionirati vodna komora ili zračni kotlić, potrebno je provesti odgovarajući hidraulički proračun. Prilikom provedbe hidrauličkog proračuna je potrebno zadovoljiti jednadžbu kontinuiteta i dinamičku jednadžbu. Slika 8.1 Skica vodne komore s karakterističnim hidrotehničkim veličinama Za vodnu komoru prikazanu na slici 8.1 se može napisati dinamička (Bernoullijeva) jednadžba u obliku: L dv ha = hk + hdt + g dt (8. pri čemu je: h A - potencijalna energija položaja u akumulaciji h K - potencijalna energija položaja u vodnoj komori h DT - gubitak energije uslijed trenja u dovodnom tunelu pri čemu je pozitivan za tok u vodnu komoru L dv g dt - dio kinetičke energije koji se troši na promjenu brzine mase vode u sistemu pri čemu je pozitivan za ubrzavanje vode u dovodnom tunelu

Praktikum iz hidraulike Str. 8 - Osim dinamičke jednadžbe mora biti zadovoljena i jednadžba kontinuiteta: dz = (8.) QDT QTC F dt pri čemu je: Q DT Q TC F dz dt protok u dovodnom tunelu protok u tlačnom cjevovodu (protok prema turbini) površina vodne komore u horizontalnom presjeku oscilacija razine u vodnoj komori Za potpuno zatvaranje dotoka prema turbini (Q TC = 0) vrijedi: dz = (8.3) QDT F dt = + h t h z t K i A i L dv z ( ti ) = hdt ( ti g dt dv L dv za < 0 ( usporavanje vode u DT ) > 0 ( raste " z") dt g dt Diskretizacija jednadžbi: L v z( ti ) = hdt ( ti = z( ti + z g t z QDT ( ti ) = F = QDT ( ti + Q z =?; Q =? t L v z = hdt ( ti z( ti g t Q v = ( A površina presjeka dovodnog tunela) A L Q F z z = h t z t pri čemu je Q = Q t g A t t DT i 1 i 1 DT i 1 L F z z = h t Q t z t t DT i 1 DT i 1 i 1 ( t ) L F L Q z = h ( t ) z + z t ( t ) DT i 1 DT i 1 i 1 L F L QDT z 1+ h = DT ( ti + i 1 z t i 1

Praktikum iz hidraulike Str. 8-3 U konačnici se dobiva jednadžba kojom je definiran porast razine vode u vodnoj komori u jednom vremenskom inkrementu: pri čemu je: ( t ) L Q h ( t ) + z t z = L F 1+ DT i 1 DT i 1 i 1 8λL hdt ( ti = S Q ( ti ; S = = const 5 D π g Za proračun se može usvojiti vremenski korak: T 4 t = ( s) 0 π L F T 4 = 1/4 perioda oscilacija g A Za rješavanje ove jednadžbe je potrebno definirati i početne uvijete: Početni uvjet: t = 0: Q DT (0) = Q h (0) = h = S Q DT z(0) = h 0 0 0 0 z = 0 Q = 0 Kriterij stabilnosti oscilacija slijedi odabir F po D. Thomi F Th v0 L A = (Thoma) g h H h 0 ST 0 Ovaj kriterij je dobiven na osnovu analize diferencijalne jednadžbe oscilacija za običnu cilindričnu komoru. F = 1.5 F Th za običnu cilindričnu komoru (dodaje se faktor sigurnosti od 1.5) F = 1.5 F Th za raščlanjenu komoru (dodaje se faktor sigurnosti od 1.5)

Praktikum iz hidraulike Str. 8-4 n t [s] h DT [m] z [m] z(t) h K (t) Q(t) Q 0 0 1 t t... 100 100 t naglasiti max. kotu Sve vrijednosti dosljedno zaokruživati na 3 decimale (Točnost: 1 mm; 1 l/s) gdje je: h DT (t i-1 ) = S Q (t i-1 ) z(t i ) = z(t i-1 ) + z h K (t i ) = h A + z(t i ) Q(t) = F ( z / t) Q = Q(t i ) Q(t i-1 ) Treba uočiti trend prigušenja: za t : z 0 (stabilne oscilacije) Iako su vodni udar u tlačnom cjevovodu i oscilacije vodnih masa u dovodnom tunelu i vodnoj komori dijelovi jednog te istog hidrauličkog sustava, nestacionarne pojave koje nastaju prilikom promjene režima rada u strojarnici je u većini slučajeva moguće odvojeno računati. Vodni udar se odvija pod dominantnim utjecajem sila inercije i sila elastičnosti i njegovo trajanje se mjeri u sekundama. Jedna od projektnih zadaća je odrediti najkraće dopušteno vrijeme zatvaranja ventila na strojarnici iz uvjeta pojave dopuštenih tlakova u tlačnom cjevovodu. Oscilacije u dovodnom tunelu i vodnoj komori se odvijaju pod dominantnim utjecajem sila inercije i viskoznosti te mogu trajati vrlo dugo (satima) do potpunog smirenja. U većini slučajeva se najveći prirast tlaka uslijed vodnog udara zbio prije no što su oscilacije dobile značajne vrijednosti.

Praktikum iz hidraulike Str. 8-5 Primjer : Oscilacije vodnih masa u sustavu s vodnom komorom Za sistem na slici i trenutno zatvaranje zatvarača ispred turbine, numeričkom integracijom odredite oscilacije razine vodnog lica u vodnoj komori. ZADANO: L = 3 800 m D = 3.0 m Q 0 = 5.0 m 3 /s F = 0 m λ = 0.0 H ST = 150 m za z = 0: Q0 v0 = = 0.7077 m / s A h = S Q = 0.646m 0 0 L v L Q 16 8λL h DT = λ = λ = Q 4 5 D g D D π g D π g 1.5 v0 L A F > g h0 ( H h0 ) st 0.707 3800 3 π F > 1.5 9.81 4 0.646 150 0.646 F > 10.65 m = S Q

Praktikum iz hidraulike Str. 8-6 8λL 8 0.0 3800 5 S = = = 0.058 s / m 5 5 D π g 3 π 9.81 T π L F π 4 3800 0 = = = 5.0 s 4 g A 9.81 3 π 0 i= 0 t = 5 s t =.6 s i i t i [s] h i DT [m] z i [m] z i (t) h i K (t) Q i (t) Q i

Praktikum iz hidraulike Str. 8-7 GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski studij Student : Ak.god. Mat.broj : Predmet: H I D R A U L I K A Zadatak 8 : Oscilacije vodnih masa u sustavu s vodnom komorom (Numerička vježba) Za sistem na slici i trenutno zatvaranje dovoda vode prema turbini odredite oscilacije razine vodnog lica u vodnoj komori numeričkom integracijom. ZADANO: L = m D = m Q 0 = m 3 /s F = m λ = H ST = m Zadano: Pregledao: Rok predaje:

Praktikum iz hidraulike Str. 8-8 GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski studij Student : Ak.god. Mat.broj : Predmet: H I D R A U L I K A Zadatak 8 : Oscilacije vodnih masa u sustavu s vodnom komorom (Laboratorijska vježba) Svrha ispitivanja: Za slučaj naglog zatvaranja zatvarača na modelu vodne komore, potrebno je za dane uvjete odrediti oscilacije vodnih razina u vodnoj komori numeričkom integracijom. Tako dobivene vrijednosti usporediti s vrijednostima izmjerenima na modelu. Slika 8.1 Skica fizikalnog modela Zadatak: a) Potrebno je na modelu izbaždariti karakteristiku dovodne cijevi S. To se određuje posredno, uz pomoć mjerenja protoka Q 0 na Thomsonovom preljevu, te iz izmjerenog pada energetske kote do vodne komore h 0 (u odnosu na statičku razinu gornje vode), a za stacionarne uvjete tečenja koji prethode oscilacijama u vodnoj komori. b) Numeričkom integracijom jednadžbi oscilacija u vodnoj komori, odrediti vrijednosti razina vode u vodnoj komori u prvom periodu oscilacija T, te tako dobivene vrijednosti usporediti s vrijednostima maksimuma i minimuma oscilacija izmjerenima na modelu (h max i h min ). Tok ispitivanja : Uz zatvorene zatvarače na odvodu vodne komore, sustav se puni pri uključenoj pumpi do kote "nule" skale na vodnoj komori, što odgovara punoj akumulaciji.

Praktikum iz hidraulike Str. 8-9 Radna grupa ispitivača dobiva zadanu vrijednost h 0 = (0.1, 0., 0.3, 0.4, 0.5, 0.6 m) koju ostvari regulacijom "sporog" zatvarača na odvodu, te se pričeka stacioniranje tečenja kroz sustav. Višak vode se preljeva iz akumulacije održavajući kotu gornje vode konstantnom i osiguravajući stacionarnost razine u akumulaciji (rubnog uvjeta). Izmjeri se vrijednost H ST = razlika vodnih razina u akumulaciji (gornja voda) i u odvodnom kanalu (donja voda). Provjeri se uvjet stabilnosti oscilacija prema Thominom kriteriju. Na Thomsonovom preljevu izmjeri se preljevna visina H TH pomoću koje se izračuna protok Q 0 = 1.4 H 5/ TH [m 3 /s], pri ostvarenom h 0. Pri postignutim uvjetima tečenja, naglim se zatvaranjem na "brzom" zatvaraču odvoda, osigurava pojava oscilacija u vodnoj komori za koju je potrebno očitati maksimalnu i minimalnu vrijednost h max i h min (u prvom periodu oscilacija), te izmjeriti vrijeme trajanja prvog perioda T (Slika 8.. Obrada podataka : Za zadane i izmjerene parametre sustava akumulacija dovod vodna komora, numeričkom integracijom definirati oscilacije vodne razine u vodnoj komori za prvi period oscilacija. Vrijednosti oscilacija dobivene numeričkim putem, usporediti s mjerenim podacima na modelu. Zadane konstante modela: L = 8.10 m (duljina dovoda do vodne komore) D = 48.96 mm (promjer dovoda i vodne komore) F = 0.001883 m (površina vodne komore) 0 H TH = 40.4 mm (nulto očitanje mjerne igle na Thomsonovom preljevu) 0 H ST = 1.94 m (nulto očitanje razlika razine vode u akumulaciji i dna odvodnog kanala) 1 H TH = očitanje mjerne igle na Thomsonovom preljevu pri uspostavljenom protoku 1 H ST = razlika razine vode u akumulaciji i razine vode u odvodnom kanalu pri uspostavljenom protoku ( 0 H ST dubina vode u kanalu u metrima) DODATAK: Tablica za upis mjernih podataka h 0 Stacionarno stanje 1 H TH Stanje oscilacija u vodnoj komori 1 H ST h max h min T (m) (mm) (m) (m) (m) (s) Zadano: Pregledao: Rok predaje: