PRIMERI PITANJA ZA V CIKLUS LABORATORIJSKIH VEŽBI IZPREDMETA OSNOVI TELEKOMUNIKACIJA (TE3OT)

Σχετικά έγγραφα
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Obrada signala

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Elementi spektralne teorije matrica

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Kaskadna kompenzacija SAU

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

18. listopada listopada / 13

IZVODI ZADACI (I deo)

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

numeričkih deskriptivnih mera.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Teorijske osnove informatike 1

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

PRIMERI PITANJA ZA V CIKLUS LABORATORIJSKIH VEŽBI IZPREDMETA OSNOVI TELEKOMUNIKACIJA (TE3OT)

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Operacije s matricama

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

1 Promjena baze vektora

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

5. Karakteristične funkcije

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Zadaci iz trigonometrije za seminar

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Dijagonalizacija operatora

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.

7 Algebarske jednadžbe

Periodičke izmjenične veličine

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

4 Numeričko diferenciranje

Kognitivni radio. Evolucija radio sistema 1. Doc. dr Mirjana Simić

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

Mašinsko učenje. Regresija.

5. Karsonov obrazac formulacija i značaj. Sirina spektra ugaono modulisanog signala - Karsonov obrazac B = 2(m+1) Fm

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Trigonometrijske nejednačine

Transcript:

PRIERI PITANJA ZA V CIKLUS LABORATORIJSKIH VEŽBI IZPREDETA OSNOVI TELEKOUNIKACIJA (TE3OT) Telekomunikacioni sistemi proširenog spektra Na testu za prvu vežbu u V ciklusu biće zastupljena pitanja iz oblasti sistemi prenosa proširenog spektra: 1. Generisanje PSS i opšte osobine. Zastupljene su m-arne sekvence (blok šema generatora u formi LPR karakteristični polinom maksimalna dužnia perioda autokorelacija i SGSS verovatnoće pojavljivana i 1 balansiranost...) i Goldove sekvence (osnovne karakteristike i blok šeme). 2. Osnovne karakteristike i način realizacije sistema proširenog spektra sa DS (procesno pojačanje širina spektra osobine vezane za potiskivanje interferencije različitih tipova...). 3. Osnovne karakteristike i način realizacije sistema proširenog spektra sa FH (procesno pojačanje širina spektra širina radio kanala zavisno od tipa modulacije u kanalu i brzine skakanja osobine vezane za potiskivanje interferencije različitih tipova...). 4. Antiometačka margina (definicija i primena na FH i DS sistemima). 5. Ometanje FH sistema interferencijom u obliku šuma u celom ili delu opsega. Savetuje se da pri pripremi testa koristite zadatke sa vežbi održanih 16.5.23. aterijal se može naći na web prezentaciji ili se može dobiti od predmetnog asistenta G.arkovića na kopiranje. Neke sitne štamparske greške koje su postojale su ispravljene (jedino je u zadnjem zadatku postojalo bitno neslaganje teksta zadatka i rešenja što je ispravljeno) a dodata je i slika vezana za matricu skakanja u drugom zadatku pa se savetuje da ponovo posetite sajt. Takodje se savetuje da pogledate teorijski uvod iz praktikuma za 14 vežbu kao i deo teksta iz vežbe 8 posvećenog PSS. Za one koji žele da dobiju ovaj tekst na kopiranje mogu doći u ponedeljak 19.5. posle 12 časova u sobu 19. I u ovom testu će vreme trajanja testa biti 25 minuta.

1. Sistemi proširenog spektra mogu se svrstati u sledeće tri osnovne kategorije DS FH i TH. Kombinacijom ovih rešenja moguće je dobiti tzv. hibridne sisteme. Kombinacija FH i DS sistema vrši se tako što se prvo formira signal sa DS tehnikom a zatim se menja učestanost nosioca ovog signala putem FH tehnike. Za ovakav hibridan DS-FH sistem može se reći a) Ovakva kombinacija nije moguća. Kombinacija FH i DS je ostvariva i na ovaj način dobija hibridni sistem čije je procesno pojačanje jednako polovini proizvoda procesnih pojačanja G FH i G DS korišćenih za dobijanje. c) Kombinacija FH i DS je ostvariva i na ovaj način dobija hibridni sistem čije je procesno pojačanje jednako korenu proizvoda procesnih pojačanja G FH i G DS korišćenih za dobijanje. d) Kombinacija FH i DS je ostvariva i na ovaj način dobija hibridni sistem čije je procesno pojačanje jednako proizvodu procesnih pojačanja G FH i G DS korišćenih za dobijanje. 2. Dat je sistem proširenog spektra sa DS pri čemu protok PSS iznosi V c =1 7 c/s binarni protok V b =1kb/s a željeni odnos S/N na izlazu iz prijemnika SNR o =12dB. Ako su gubici u sistemu 1dB za antiometačku marginu dobija se: a) 41dB. 3dB. c) 16dB. d) 17dB. 3. Na slici je data generator PSS dužine 5 sa početnim stanjem 1. Cela perioda sekvence je: 1 Izlaz Takt a) S = 111111111111111. S = 11111111111111. c) S = 11111111111111. d) S = 1111111111111111. 4. Ako su A = { ao a 1... an 1 } i B = { bo b 1... bn 1 } dve -arne sekvence periode nihova Hammingova kroskorelacione funkcije je definisana na sledeći način: a) a = b H AB k = h( ai bi 1 a b mod( ) k <. 1 a b H AB k = h( ai bi a = b mod( ) k <. c) a b H AB k = h( ai bi 1 a = b mod( ) k <. d) a b H AB k = h( ai+ k bi 1 a = b mod( ) k <.

5. Dati izraz predstavlja: Q = { 1467352 } Q 1 = { 576243 } Q 2 = { 523716 } Q 3 = { 721534 } Q 4 = { 256314 } Q 5 = { 275461 } Q 6 = { 413267 } Q 7 = { 364517 } a) Predstavlja skup binarnih nelinearnih PSS. Predstavlja skup Goldovih sekvenci. c) Ne predstavlja skup jednokoincidentnih sekvenci. d) Skup jednokoincidentnih sekvenci. 6. Ako se kod jednog sistema sa FH+ortogonalna NC-BFSK koristi 512 radio kanala za FH i ako se koristi 4skoka/bitu dobija se procesno pojačanje G FH. Brzina binarnog protoka u ovom sistemu je V b. Ako se u ovom sistemu promeni brzina skakanja na 2 skoka/bitu i koristi ista širina opsega za prenos i ako želimo da ostvarimo istu vrednost procesnog pojačanja G FH tada je: a) bitski protok signala koji se može preneti ovim sistemom 2 puta manji od V b. bitski protok signala koji se može preneti ovim sistemom 2 puta veći od V b. c) nije oguće ostvariti isto procesno pojačanje na ovaj način. d) bitski protok signala koji se može preneti ovim sistemom se ne menja i ostaje V b. 7. Signal govora prenosi se postupkom IK+SS-FH uz primenu NC ortogonalne BFSK modulacije. U postupku A/D konverzije signala govora primenjen je evropski standard. Za frekvencijsko skakanje koriste se 512 radio kanala koji zauzimaju ukupan kontinualan opseg širine B FH =65.536Hz. Brzina skakanja iznosi 1skok/1bit. Centralna učestanost korišćenog opsega je 9Hz. Srednja snaga signala na izlazu iz predajnika iznosi 1.68W a slabljenje linije veze je 9dB. SGSS ABGŠ na ulazu u optimalan prijemnik ima vrednost p N =1-15 W/Hz. Pored korisnog signala i ABGŠ na ulazu u prijemnik prisutan je i ometački šumni signal koji zauzima opseg učestanosti B J =.5B FH. Srednja snaga ometačkog signala iznosi 2.58kW a slabljenje linije veze do ometanog prijemnika je 1dB. Pod pretpostavkom da je uticaj ometača znatno veći od uticaja šuma verovatnoća greške je približno: a).5. 1. c).472. d).472. 8. Na Sl.1 prikazana je blok šema sistema u kome se koristi postupak proširenog spektra za prenos binarnog signala u ( t) = b Π ( t kt ). Vrednosti koeficijenata b k u jednom signalizacionom k k intervalu T b jednake su b k =±1. Sa Π(t) označen je usamljeni pravougaoni impuls amplitude 1V i trajanja T b. Pomoćni periodični signali P(t) u predajniku i Q(t) u prijemniku u toku jedne periode prikazani su na Sl2. Na Sl.1 prikazan je sistem:

P(t) Q(t) Sl.1 - Blok šema sistema za prenos binarnog signala. P(t) 1-1 T c Q(t) 1 7T c t T 7T c t c -1 Sl.2 Pomoćni signali P(t) i Q(t). a) DSSS+NC-BPSK sistem. DSSS+BFSK sistem. c) FHSS+BPSK sistem. d) DSSS+BPSK sistem pri čemu će simboli na izlazu iz prijemnika imati promenjen znak. 9. Na slici je prikazana blok šema: d(t) d'(t) PSS(t) s ds (t) s t (t) y(t) Diferencijalni koder ( ) 2P cos ω t Takt h T (t) Sintetizator frekvencija 1 2 k Generator PSS 2cos [( ω + ω ) t + φ] IF PSS(t) DPSK demodulator Procena binarnog niza a) DSSS+NC-BPSK sistem. DSSS+BFSK sistema. c) Hibridnog DS-FH sistema. d) DSSS+BPSK sistema.

1. Na slici je prikazana matrica skakanja u FHSS+4FSK sistemu sa jednim skokom na dva simbola. Prikazana matrica je: #6 Radio kanali Sporo skakanje 4-FSK =2 2 1skok na 2 simbola! #5 #4 #3 2V s #2 #1 # Vreme 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1/V s 1/Vh Sekvenca bita PS sekvenca a) Nije prikazano tačno skakanje u 3. radio kanalu. Nije prikazano tačno skakanje u 1. radio kanalu. c) Nije prikazano tačno skakanje u 6. radio kanalu. d) Tačno je prikazana. 11. Na slici je prikazana matrica skakanja u FHSS+NC-4FSK sistemu. Pomoću slike se može odrediti da je širina radio kanala i ukupnog zauzetog opsega za FH ako je ekvivalentni binarni protok digitalnog signala 1kbit/s #6 Radio kanali Brzo skakanje 4-FSK =2 2 1skok na 1/2 simbola! #5 #4 #3 B k #2 #1 # 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 111 111 11 1111 11 111 111 1 1111 111 1/V h Vreme Sekvenca bita PS sekvenca 1/V s

a) 4kHz i 28kHz. 4kHz i 14kHz. c) 2kHz i 28kHz. d) 2kHz i 14kHz 12. Sistem proširenog spektra sa DS odlikuje: a) Najbolja antiometačka svojstva vrlo mala LPI visoka otpornost na uticaj višestruke propagacije potreban je vrlo širok opseg učestanosti sa visokim faznim izobličenjima dugo vreme akvizicije sinhronizacije problem blizu-daleko potrebna je kontrola i upravljanje Najbolja antiometačka svojstva vrlo mala LPI visoka otpornost na uticaj višestruke propagacije potreban je vrlo širok opseg učestanosti sa malim faznim izobličenjima dugo vreme akvizicije sinhronizacije problem blizu-daleko potrebna je kontrola i upravljanje c) Najbolja antiometačka svojstva vrlo mala LPI mala otpornost na uticaj višestruke propagacije potreban je vrlo širok opseg učestanosti sa malim faznim izobličenjima dugo vreme akvizicije sinhronizacije problem blizu-daleko potrebna je kontrola i upravljanje d) Najbolja antiometačka svojstva vrlo mala LPI visoka otpornost na uticaj višestruke propagacije potreban je vrlo širok opseg učestanosti sa malim faznim izobličenjima kratko vreme akvizicije sinhronizacije problem blizu-daleko potrebna je kontrola i upravljanje 13. Kada se porede sistemi proširenog spektra sa DS-SS+BPSK procesnog pojačanja G i konvencionalni BPSK sistem pri čemu je interferencija na ulazu u prijemnik oblika ABGŠ SGSS p N i jednog dodatnog uskopojasnog interferišućeg signala tada se može reći da se korišćenjem optimalnog prijemnika u oba sistema: a) Kod sistema sa DS vrši se potiskivanje oba tipa interferencije (ABGŠ i uskopojasna interferencija) reda G puta u odnosu na klasičan sistem. Kod sistema sa DS vrši se potiskivanje uskopojasne interferencije (reda G puta u odnosu na klasičan sistem a što se ABGŠ tiče oba sistema imaju istovetno ponašanje tj. otpornost na ABGŠ c) Pomoću sistema sa DS vrši se potiskivanje značajno potiskivanje ABGŠ ali je sistem osteljiviji na uskopojasnu interferenciju od klasičnog sistema.. d) Oba sistema se približno isto ponašaju pošto DS sistem ne potiskuje niti ABGŠ niti uskopojsnu interferenciju već je u stanju da potisne jedinu interferenciju zip a višestruke propagacije i širokopojsne interferišuće signale. 14. Posmatrana m-sekvenca generiše se pomoću šestostepenog linearnog pomeračkog registra sa početnim stanjem 11. Karakteristični polinom je f(x)=1+x+x 6. inimalna vrednost autokorelacije ove sekvence je približno: a) -.15625. -.1587. c) -1/6. d) -1.

15. Data je generator matrica Struktura dobijene sekvence je: a) 111. 1111. c) 111. d) 111. 1 1 A = 1 i vektor stanja S ( k ) = 1 generatora m-sekvence. 1 16. Na slici je prikazan proces prenosa tri bita 1-11 u sistemu proširenog spektra sa DS. Dobijeni normalizovan signal na izlazu iz prijemnika je: Data +1-1 +1 PSS u predajniku Prenošeni signal x x x +1 1 +1 +1 1-1 +1-1 +1 1 +1 +1 1-1 +1-1 +1 1 +1 +1 1-1 +1-1 = = = +1 1 +1 +1 1-1 +1-1 -1 +1-1 -1 +1 +1-1 +1 +1 1 +1 +1 1-1 +1-1 Predajnik PSS u prijemniku Rezultat Normalizovan rezultat x x x -1 +1 1 +1 +1 1-1 +1 +1-1 +1 1 +1 +1 1-1 -1 +1 +1 +1 1-1 +1 +1 = = = -1 1 1 +1 1 +1 1-1 -1 1 1 +1 +1 +1 +1-1 -1 1 +1 +1 +1 +1 +1-1 Integral Integral Integral -4 2 -.5.25 Prijemnik a) Tačno je prikazan za drugi i treći bit. Tačno je prikazan za prvi i treći bit. c) Tačno je prikazan za prvi i drugi bit. d) Tačan je. 17. U sistemu sa proširenog spektra sa FH koristi se =1 radio kanala. Na ulazu u prijemnik pored ABGŠ prisutan je i jedan tonski ometajući signal. Srednja snaga ovog ometajućeg signala znatno je veća od srednje snage korisnog signala tako da u slučaju da se korisni i ometajući signal nalaze u istom radio kanalu verovatnoča greške ima maksimalnu vrednost P=1. Srednja verovatnoća greške pod pretpostavkom da se koristi brzo FH sa tri skoka po bitu je (smatra se da nije došlo do greške u odlučivanju ako su u okviru tri skoka na jednom bitu donete dva puta iste tačne odluke) a) 1-3. 1-6. c) 3. 1-6. ** d) 2. 1-6.