OPISNA STATISTIKA GRAFIČKE METODE. Pravila kolokvija PROMJENE RASPOREDA: Dozvoljene formule s weba (M. Grbić) HISTOGRAMI

Σχετικά έγγραφα
Sadrˇzaj. Sadrˇzaj MATEMATIČKA STATISTIKA DESKRIPTIVNA STATISTIKA Ponovimo... 15

STATISTIKA I OSNOVE FIZIKALNIH MJERENJA

Statistika. Statističke metode služe nam da uočimo pravilnosti i zakonitosti po kojima se vlada cijeli kolektiv, a ne jedna odredena jedinka.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

7 Algebarske jednadžbe

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Operacije s matricama

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

VJEROVATNOĆA-POJAM. Definicija vjerovatnoće Σ = f x f. f f. f x f. f f ... = Σ = Σ. i...

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

numeričkih deskriptivnih mera.

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Procjena parametara. Zadatak 4.1 Neka je X 1, X 2,..., X n slučajni uzorak iz populacije s konačnim očekivanjem µ i varijancom σ 2.

PROCJENE PARAMETARA POPULACIJE

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

3 Populacija i uzorak

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci iz Osnova matematike

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Uvod u teoriju brojeva

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Metoda najmanjih kvadrata

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Statistika i osnovna mjerenja

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Granične vrednosti realnih nizova

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Centralni granični teorem i zakoni velikih brojeva

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Osnove teorije uzoraka

Sadrˇzaj Sadrˇzaj 12 TEORIJA PROCJENA

Elementi spektralne teorije matrica

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

2. OSNOVNI POJMOVI TEORIJE VJEROJATNOSTI

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić

Teorijske osnove informatike 1

STATISTIKA. Miroslav M. Risti 2008/2009. Katedra za Matematiku Prirodno-matematiqki fakultet Univerzitet u Nixu

Skup svih mogućih ishoda datog opita, odnosno skup svih elementarnih događaja se najčešće obeležava sa E. = {,,,... }

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Aritmetički i geometrijski niz

Niz i podniz. Definicija Svaku funkciju a : N S zovemo niz u S. Za n N pišemo a(n) = a n i nazivamo n-tim članom niza.

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

nepoznati parametar θ jednak broju θ 0, u oznaci H 0 (θ =θ 0 ), je primer proste hipoteze. Ako hipoteza nije prosta, onda je složena.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

Dijagonalizacija operatora

MJERA I INTEGRAL završni ispit 4. srpnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Obrada empirijskih podataka

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

18. listopada listopada / 13

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

MATEMATIČKA STATISTIKA

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Uvod Teorija odlučivanja je analitički i sistematski pristup proučavanju procesa donošenja odluka Bez obzira o čemu donosimo odluku imamo 6 koraka za

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

U teoriji vjerojatnosti razmatraju se događaji koji se mogu, ali ne moraju dogoditi. Takvi se događaji zovu slučajnim događajima.

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

VJEROJATNOST popravni kolokvij veljače 2017.

Izrada Domaće zadaće 4

Mjera i integral. bilješke s vježbi ak. god /13. Aleksandar Milivojević

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

Slučajne varijable. Diskretna slučajna varijabla X je promjenjiva veličina koja poprima vrijednosti iz skupa

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Definicija: Beskonačni niz realnih brojeva je funkcija a : N R. Umjesto zapisa a(1), a(2),,a(n), može se koristiti zapis a 1,

Integral i mjera. Braslav Rabar. 13. lipnja 2007.

Transcript:

PROMJENE RASPOREDA: Kolegij SOM (prvi kolokvij) Opća fizika (predavaje) Numerička matematika Stari termi. ožujka -h. ožujka -h. ožujka -h Novi termi. ožujka -h. ožujka -h. travja - Pravila kolokvija Dozvoljee formule s weba (M. Grbić) http://www.phy.hr/~mgrbic/som/materijali/formule.pdf i kalkulator Barem tri lista papira (svaki zadatak posebo) + milimetarski (+ravalo) Pisati međukorake (međusume) OPISNA STATISTIKA GRAFIČKE METODE Ostvarei bodovi a atjecaju (matematika,., Grad Zagreb,. razred) S-L dijagram. odaberemo jedu ili više početih zameki za 'stabljiku. u stupac popišemo sve moguće stabljike. deso od svake stabljike popišemo sve pripadajuće 'listove' HISTOGRAMI Bodovi a testu provjere zaja Diskreta varijabla - oa za koji je skup mogućih vrijedosti koača ili prebrojiv -ajčešće se radi o prebrojavaju Kotiuiraa varijabla - skup mogućih vrijedosti jest cijeli iterval a brojevom pravcu -ajčešće rezultat mjereja

Def.: Frekvecija eke određee vrijedosti varijable X jest broj pojavljivaja te vrijedosti u promatraom skupu podataka. raspodjela frekvecija Def.: Relativa frekvecija f ri eke određee vrijedosti varijable X jest frekvecija podijeljea s ukupim brojem podataka: f f i ri = N N = f ri f ri (%)............................ Crtaje histograma (za diskretu raspodjelu):. odredi frekvecije ili relative frekvecije. a apscisi ozači moguće vrijedosti varijable X. acrtaj pravokutik visie ili f ri. potrošja goriva,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, Kostrukcija histograma:. Podijelimo apscisu a priklada broj razreda (ekvidistato ili eekvidistato). odredimo frekvecije. crtamo pravokutike - za ekvidistate razrede visia = f ri - za eekvidistate razrede visia = f ri /širia Osobe prijavljee zavodima za zapošljavaje u Hrvatskoj : dob broj osoba (u tisućama) f ri (%) ()-,, -,, -,, -,, -(),, UKUPNO,, frekvecija frekvecija gustoca (%) Oblik: uimodala, pozitivo agut potrošja (l/ km),,,,,,,,,,,, potrošja (l/ km) () () godie starosti

Kruži (torti) dijagram (pie chart) mlađi od godia do godia do godia - godia više od godia MJERE POLOŽAJA mlađi od godia do godia do godia - godia više od godia zaposlei Def.: Sredja vrijedost x uzorka x,x,...x je x + x + + x x =... = xi Def.: Sredju vrijedost populacije ozačavamo s µ. Def.: Medija ~ x određujemo tako da sva opažaja poredamo po veličii. Ako je broj + opažaja epara, medija je vrijedost -tog opažaja. Ako je broj opažaja para, medija je sredja vrijedost -tog i + -og opažaja. ošišai prosjek;... MJERE RASPRŠENJA Def.: Raspo uzorka - razlika između ajveće i ajmaje vrijedosti u uzorku Ovisi samo o ekstremima kvartili; percetili;. Def.: Odstupaje od prosjeka pojedie vrijedosti u uzorku: x prosječo odstupaje = ( x) prosječo apsoluto odstupaje = x

Def.: Varijaca uzorka s = ( x) Posjetiti http://meteo.hr Def.: Stadarda devijacija uzorka s = s Def.: Varijaca populacije gdje je µ prosjek populacije. σ = ( µ ) Termiologija Pokus = bilo koji postupak ili proces koji rezultira opažajem. TEORIJA VJEROJATNOSTI Ishod = rezultat pokusa. Ishodi su erazloživi i međusobo se isključuju! Slučaji pokus Prostor elemetarih događaja Ω =skup svih ishoda ekog pokusa. Događaj = svaki podskup od Ω. Elemetari događaj = jedočlai podskup Složei događaj = višečlai podskup Siguri događaj = Ω Nemogući događaj = (praza skup) Defiicije vjerojatosti Defiicija a priori: VENNOVI DIJAGRAMI Neka imamo slučaji pokus s koačo mogo elemetarih događaja i eka su svi ti elemetari događaji jedako mogući. Tada je vjerojatost proizvoljog događaja A vezaog uz taj pokus daa brojem elemetarih događaja povoljih za taj događaj A podijeljeim s ukupim brojem elemetarih događaja : A = k( Ω) ; A = k( P( = Majkavosti: samo koači skupovi kruža defiicija

Frekvecija Poovimo slučaji pokus puta. Neka se događaj A pojavio točo A puta. Tada broj A azivamo A f A frekvecijom događaja A (f, a broj f ra = = je relativa frekvecija tog događaja. Vrijedi f ra Statistička stabilost relativih frekvecija Defiicije vjerojatosti Defiicija a posteriori: Ako slučaji pokus zadovoljava uvjet statističke stabilosti relativih frekvecija, oda se vjerojatost a posteriori proizvoljog događaja A defiira kao reala broj P( [,] oko kojeg se grupiraju relative frekvecije tog događaja. f ra Majkavosti: kako provjeriti stabilost? Vjerojatost jedog događaja?...