Kočioni sistemi kod motornih vozila

Σχετικά έγγραφα
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Kočnice automobila. UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Katedra za elektroniku Automobilska elektronika. Aleksandar Milić br.

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Računarska grafika. Rasterizacija linije

S s i t s em e m z a a k oč ko e č n e j n e Zadaci

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

S s i t s em e m z a a k oč ko e č n e j n e Zadaci

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

2. POJAVA I ISTORIJSKI RAZVOJ ABS SISTEMA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

ELEKTRONIČKA REGULACIJA KOČENJA I STABILNOSTI VOZILA Osnove i propisi

Kaskadna kompenzacija SAU

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

10. BENZINSKI MOTOR (2)

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

numeričkih deskriptivnih mera.

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

( , 2. kolokvij)

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

Točkovi su deo voznog postroja koji služe za kretanje vozila po podlozi (funkcija pokretnih oslonaca) i elastično oslanjanje.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Hidraulični sistem je tehnički sistem za pretvaranje i prenos energije i upravljanje

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Elementi spektralne teorije matrica

TEORIJA KRETANJA DRUMSKIH VOZILA

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

18. listopada listopada / 13

5. Karakteristične funkcije

MEHANIKA KOTRLJANJA TOČKA

RAD, SNAGA I ENERGIJA

Mašinsko učenje. Regresija.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

VIII. UPRAVLJANJE VOZILOM I UPRAVLJAČKI MEHANIZAM

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

smanjenje brzine vožnje (po potrebi do zaustavljanja) od interesa za DINAMIKU VOZILA

Obrada signala

10. STABILNOST KOSINA

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

smanjenje brzine vožnje (po potrebi do zaustavljanja) od interesa za DINAMIKU VOZILA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

OTPORNOST MATERIJALA

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Reverzibilni procesi

Priveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s

MANUALNI. Mjenjač. Standard, Jednostruka. Izvedba kabine. 4 x 2. Vrsta pogona. Broj sjedala EURO 5. Vrsta emisije. FUSO - A Daimler Grup Brand

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

VELEUČILIŠTE U RIJECI Prometni odjel. Zdenko Novak 1. UVOD

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

OSNOVI AERODINAMIKE DRUMSKIH VOZILA

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

Teorijske osnove informatike 1

Dinamičke jednačine ravnog kretanja krutog tela.

PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L

Sistem sučeljnih sila

HEMIJSKA RAVNOTEŽA HEMIJSKA RAVNOTEŽA. N 2 O 4 (g) 2NO 2 (g) DINAMIČKA RAVNOTEŽA

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

TEORIJA KRETANJA DRUMSKIH VOZILA

Transcript:

Kočioni sistemi kod motornih vozila

Uvod Mehatronika u vozilima Današnja vozila predstavljaju izuzetan primer primene mehatronike. Najbitniji segmenti vozila su mehatronički sistemi: Motor i sistem kontrole rada motora Sistem ubrizgavanja goriva Kočioni sistem (ABS, ESP) Navigacioni GPS sistem Sistem aktivne i pasivne bezbednosti

Uvod Mehatronika u vozilima Šematski prikaz Bosch MED7 Motronic Razdelnik goriva Pumpa visokog pritiska Upravljiva klapna Upravljačka jedinica

Uvod Mehatronika u vozilima Animacija ubrizgavanja goriva u cilindar

Uvod Mehatronika u vozilima OPTIMALNA STRUKTURA VOZILA POMOĆ VOZAČU PRI VOŽNJI VREME BUDUĆNOST P O V E Ć A N J E B E Z B E D N O S T I ABS ASR ESP DANAŠNJICA DEFORMABILNI VOLAN POJAS SA TRI TAČKE VEZIVANJA NASLONI ZA GLAVU SISTEMI ZA VEZIVANJE VOZAČEV AIRBAG SUVOZAČEV AIRBAG BOČNI AIRBAG AIRBAG ZA GLAVU PASIVNA SIGURNOST PREPOZNAVANJE OKOLINE AKTIVNA SIGURNOST FUNKCIJA KOČENJE U OPASNOSTI AUTOMATSKO VOĐENJE U KRIVINAMA AUTOPILOT IZBEGAVANJE SUDARA Povećanje bezbednosti kroz vreme INTELIGANTNI SISTEMI BEZBEDNOSTI SENZORIKA I KOMUNIKACIJA MEHANIČKI I ELEKTRONSKI SISTEMI UPRAVLJANJA

Konvencionalni kočioni sistemi Usisna grana PSK GKC Hidroagregat Pedala Vodovi Metalno crevo Kočnica na točku

Konvencionalni kočioni sistemi Pojačavač sile kočenja Pritisna poluga Membrana Reakcioni element Ventil Poluga sa pedale F PSK F GKC Fpoluge Pomeranje poluge Pritisak u desnoj komori raste Generiše se sila pojačanja Veza sa usisnom granom

Konvencionalni kočioni sistemi Glavni kočioni cilindar Rezervoar Ventili Rezervoar kočione tečnosti F GKC Krug plivajućeg klipa Plivajući Krug klipa krug pritisne poluge Krug pritisne poluge Pritisna poluga Glavni kočioni cilindar prevodi pomeranje pedale kočice u kočioni pritisak Pritisak se preko dva kruga prenosi do hidroagregata

Konvencionalni kočioni sistemi Hidroagregat Veze sa upravljačkom jedinicom Izlazi prema kočnicama PL i ZD Izlazi prema kočnicama PD i ZL Veza sa komorom klipa pritisne poluge Veza sa komorom plivajućeg klipa Hidroagragat, koji je kontrolisan i upravljan od strane upravljačke elektronike automobila, Hidroagregat omogućava pomoću upravljanih ventila selektivno pojačanje i slabljenje kočionog pritiska Hidroagregat omogućava vozno-dinamička podešavanja i upravljanje poput ABS-a i ESP-a.

Konvencionalni kočioni sistemi Kočnice na točkovima Pesnica Nosač obloga Obloge Obloge Disk Crevo Zaptivna manžetna Klip Nosač Nosač Pesnica Kočnice na točkovima pretvaraju pritisak proizveden u glavnom kočionom cilindru u kočioni moment na točkovima Porastom pritiska u kočnici dolazi do pomeranja klipa sa oblogom ka kočionom disku (u levo) Pritisak takođe uzrokuje pomeranje pesnice s tim sa se pesnica pomera u odnosu na nosač u desno približavajući disku levu oblogu

Kočioni sistemi sa ABS-om ABS (Anti Blocking Sistem) predstavlja upravljani sistem, kao podsistem kočionog sistema, koji ima za cilj sprečavanje blokiranja točkova pri kočenju i time poboljšanje upravljivosti i stabilnosti vozila. Osnovni zahtevi koje ABS mora da ispuni su: Održanje stabilnosti vozila prilikom dejstva bočne sile na zadnjoj osovini Održanje stabilnosti vozila prilikom dejstva bočne sile na prednjoj osovini Smanjenje kočionog puta optimalnim korišćenjem trenja između gume točkova i kolovoza Brzo prilagođavanje kočionog pritiska pri promeni koeficijenta trenja između gume točkova i kolovoza, npr. vožnja po snegu i ledu Veći komfor zbog manjeg povratnog dejstva pedale kočnice

Kočioni sistemi sa ABS-om Upravljačka šema ABS-a 3 Upravljana veličina Smetnje Veličina koja određuje upravljanje 5 1 2 4 Upravljiva veličina 1 Magnetni ventili 2 Glavni kočioni cilindar 3 Kočnica na točku 4 Upravljačka jedinica 5 Senzor broja obrtaja točka Najznačajniji elementi ABS-a su: Hidroagregat Senzor broja obrtaja na točku Upravljačka jedinica

Kočioni sistemi sa ABS-om Šematski prikaz ABS-a Veze sa upravljačkom jedinicom Magnetni ventili Razdelnik kočione tečnosti 1 Glavni kočioni cilindar 2 Hidroagregat 3 Prigušna komora 4 Povratna pumpa 5 Motor 6 Rezervoar, 7 Ventil za povećanje pritiska Veza sa komorom klipa pritisne poluge 8 Ventil za smanjenje pritiska Hidroagregat P-prednja, Z-zadnja, (na slici oivičen plavom linijom i označen D-desna, sa 2) L-leva se sastoji iz: Veza sa komorom plivajućeg klipa Rezervoar i prigušna komora ZL PD PL ZD 2/2 elektromagnetnih ventila (ventili koji imaju dva stanja i dva hidraulična priključka) Povratne pumpe Rezarvoara Prigušne komore

Kočioni sistemi sa ABS-om Jedan ciklus delovanja ABS-a pri normalnim voznim uslovima Pritiskom pedale kočnice kočioni pritisak raste do određene vrednosti kritične vrednosti. 1 Referentna brzina 2 Brzina točka 3 Brzina vozila Pri dostizanju kritične vrednosti kočionog pritiska dolazi blokiranja točka što se na srednjem grafiku vidi kao skok ugaonog ubrzanja u negativnom smeru. Brzina 1 2 3 Dolazi do zatvaranja ventila za povećanje pritiska i pritisak za kratko vreme ostaje konstantan i zatim se otvara ventil za smanjenje pritiska i pritisak u kočnici na točku opada do određene vrednosti kada točak ponovo počinje da se okreće (deblokiranje točka). Ugaono ubrzanje Kočioni pritisak Tada se ventil za povećanje pritiska otvara stepenasto povećavajuću pritisak u kočnicama do kritične vrednosti Vreme t

Kočioni sistemi sa ABS-om Jedan ciklus delovanja ABS-a kada jedan deo vozila ide po ledu M Gier Pobudni moment F B - Sila kočenja μ HF koeficijent trenja 1 Pritisak u GKC 2 Pritisak bez promene u programu 3 i 4 Pritisak sa promenom u programu (dve različite varijante) 5 Pritisak na točku koji proklizava 6 Ugao okretanja volana bez promene u programu 7 Ugao okretanja volana sa promenom u programu Kočioni pritisak Ugao zaokretanja volana

Kočioni sistemi sa ESP-om Elektronska kontrola stabilnosti ESP je upravljački sistem koji koristi kočioni i pogonski sistem kako sprečio bočno zanošenje automobila. ABS sprečava blokiranje kočnica pri kočenju, ASR (Antriebsschlupfregler) smanjuje proklizavanje točkova prilikom dodavanja gasa dok ESP onemogućava da se vozilo tokom skretanja zanosi i bude nestabilno. Praktično ESP poboljšava prednosti koje imaju ABS i ASR i doprinosi aktivnoj bezbednosti u sledećim stavkama: Aktivno pomaganje vozaču u kritičnim situacijama pri skretanju Poboljšana stabilnost vozila; skretanje i promena pravca u graničnim oblastima pri svim stanjima vozila poput potpunog kočenja, delimičnog kočenja, vožnje bez dodavanja gasa ili kočenja, vožnje sa dodavanjem gasa Poboljšana stabilnost vozila pri ekstremnim manevrima (panične reakcije) i smanjena mogućnost sudara Iskorišćenost ABS-a i ASR-a podiže na viši nivo time smanjujući kočione puteve i poboljšavajući trakciju što vodi boljoj upravljivosti vozila.

Kočioni sistemi sa ESP-om Šematski prikaz ESP sistema Sistem se sastoji iz: Senzora (1...5) koji daju ulazne veličine. Izvršnih elemenata (6 i 7) preko kojih se utiče na ponašanje vozila Upravljačkih jedinica koje su raspoređene po hijerarhiji kontrola vozne dinamike kao nadređena i kontrola proklizavanja kao podređena. 1 Senzor broja obrtaja, 2 Senzor predpritiska, 3 Senzor ugla okretanja volana, 4 Senzor brzine obrtanja oko vertikalne ose, 5 Senzori bočnog ubrzanja, 6 Hidroagregat, 7 Upravljanje motora, 8 Signali koji ulaze u ESP α ugao klizanja gume, δ R ugao zaokretanja, λ SO željeno klizanje točkova Posmatrač Vrednosti veličina kretanja koje procenjuje vozač Upravljanje dinamikom vozila Upravljanje plivajućim uglom i brzinom vozila okovertikalneose Kontrola proklizavanja

Kočioni sistemi sa ESP-om Šematski prikaz hidroagregata ESP sistema Da bi se uticalo na kočionu silu u trenucima smanjene stabilnosti vozila neophodno je da kočioni sistem deluje na određene točkove bez uticaja vozača odnosno bez generisanja kočionog pritiska od strane vozača (vozač ne pritiska pedalu kočnice). 1 Glavni kočioni cilindar, 2 Senzor pritiska, 3 Pumpa predpritiska, 4 Hidroagregat, 5 Plivajući krug, 6 Krug pritisne poluge, 7 Ventil predpritiska, 8 Ventil za prebacivanje sa funkcijom ograničenja pritiska, 9 Prigušna komora, 10 Povratna pumpa, 11 Ventil povratnog udara, 12 Rezervoar, 13 Ventil povećanja pritiska, 14 Ventil smanjenja pritiska, 15 Kočnice na točku Zbog toga se ugrađuje pumpa predpritiska sa senzorom predritiska koji su zaduženi da obezbede kočioni pritisak nezavsino od vozača

Kočioni sistemi sa ESP-om Ulazak u levu krivinu vozila bez ESP-a M G F R β Pubudni moment Sila na točkovima Razlikapravcakretanjavozilai podužneosevozila (Plivajući ugao) 1 Vozač skreće, dolazi do povećanja bočnih sila 2 Smanjenje stabilnosti 3 Okretanje volana na suprotnu stranu (kontra) vozilo van kontrole 4 Vozilo više nije upravljivo

Kočioni sistemi sa ESP-om Ulazak u levu krivinu vozila sa ESP-om M G F R β Pubudni moment Sila na točkovima Razlika pravca kretanja vozila i podužne ose vozila (Plivajući ugao) Povećanje sile kočenja 1 Vozač skreće, dolazi do povećanja bočnih sila 3 Vozilo je pod kontrolom 2 Smanjenje stabilnosti, ESP utiče naprednjidesnitočak 4 Smanjenje stabilnosti, ESP utiče naprednjilevitočak potpuna stabilnost vozila

Kočioni sistemi sa ESP-om Ulazak u levu krivinu vozila sa ESP-om video zapis

Elektrohidraulični kočioni sistemi Brake by wire sistemi Šematski prikaz elektrohidrauličnog kočionog sistema Upravljanje kočionim programima Upravljanje vozilom Pokretačka jedinica Hidroagregat

HVALA NA PAŽNJI