STRATEGIJA RAZVOJA POLJOPRIVREDE OPĆINE VAREŠ ( )

Transcript

1 FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZENIČKO DOBOJSKI KANTON OPĆINA VAREŠ STRATEGIJA RAZVOJA POLJOPRIVREDE OPĆINE VAREŠ ( ) Vareš, gd.

2 Naziv dkumenta: Strategija razvja pljprivrede Općina Vareš ( ) Naručitelj dkumenta: Općina Vareš Krdinatr izrade dkumenta: Gsp. Dragan Orzvić, dipl. inž. Vditelj prjekta: Prf. dr Nezir Tanvić Autri: Prf. dr Nezir Tanvić Prf. dr Hamid Čustvić Prf. dr Mirsad Kurtvić Dragan Orzvić, dipl. inž. Edita Islamvić, dipl. inž. Asmir Čizm, dipl. inž. Saradničke institucije: Federalni pljprivredni Zavd Sarajev; Ministarstv pljprivrede, vdprivrede i šumarstva Z-D Kantna

3 VAREŠ, 2013 SADRŽAJ PREDGOVOR 1 1. UVOD 3 2. ZNAČAJ I PRISTUP U IZRADI STRATEGIJE Značaj izrade strategije Pristup u izradi Strategije Vizija razvja Plazišta i scenarijske analize 6 3. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Prstrni plžaj Reljef i građa Klimatski faktri Pedgenetski faktri zemljište Vegetacija Eklgija PRIVREDNI, PROMETNI I DEMOGRAFSKI ASPEKTI Privredni aspekti Prmetna pvezanst Demgrafski pkazatelji STARTNA POZICIJA STANJE SEKTORA AGRARA Važniji sektri pljprivredne prizvdnje Trendvi i graničenja Negativna demgrafska kretanja i niska prduktivnst Nedvljn razvijen prehramben prerađivački sektr Investicije ka graničavajući faktr razvja pljprivrede Prmjenjiva agrarna plitika i nedvljna budžetska pdrška Relativn viske cijene pljprivrednih prizvda Okviri, mjere i ciljevi strateških predjeljenja Niska prduktivnst CILJEVI I MJERE POLJOPRIVREDNE POLITIKE Makr kviri pljprivredne plitike Refrmski ciljevi agrarne plitike Kncept drživg razvja pljprivrede Tržišn-cjenvna plitika (ambijent na nivu BiH) Mjere strukturne plitike na nivu Općine Vareš Mjere nvčanih pdrški na nivu Općine Vareš Plitika ruralng razvja 37

4 7. INSTITUCIJE ZA PROVEDBU STRATEGIJE Okviri funkcinisanja Zadrugarstv-zadruge i udruge Veterinarska služba ZAPREKE ZA REVITALIZACIJU SEKTORA AGRARA Ograničenja prljprivrednj prizvdnji Agreklški uvjeti i resursi Nagib terena Spj tradicije i mdernizacije Knkurentnst prizvdnje Veze između prizvdnje i prerade Ograničenja u dnsu na mgućnsti i predpstavke 43 9.RAZVITAK POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE Razvjni ciljevi Principi za strateška predjelenja Rješenje temeljnih principa STRATEŠKI PRAVCI BILJNE I ANIMALNE PROIZVODNJE Plitika prema tlu/zemljištu Biljna prizvdnja Stčarstv animalna prizvdnja Organska prizvdnja hrane FINANSIJSKI INPUTI SEKTORU AGRARA STRATEŠKA OPREDJELENJA RAZVOJA AGRARA ZA M.Z LISTA MJERA ZA PODRŠKE PRIORITETNA IMPLEMENTACIJA PROJEKATA ZAKLJUČCI 92

5 Ppis kratica Acquis ADNS ANIMO ASH AZS BDP CAP CEFTA CMO EAGGF EC EEC ECD EPPU EU EUROSTAT EZ FAO FADN FZS FIS FTA DEI GDP GMO HACCP HRM IDA IFAD IFI ISO LFA MAFRD MPS OECD OVI PAR Zakndavstv Evrpske unije (acquis cmmunautaire) Sistem bavještavanja blestima živtinja (System f ntificatin n animal diseaes) Spljni sistem kntrle kretanja živtinja (Exsternal animal mvement cntrl system) Agencija za sigurnst hrane Agencija za statistiku Brut društveni prizvd (Grss Dmestic Prducts) Zajednička pljprivredna plitika (Cmmn Agricultural Plicy) Sprazum slbdnj trgvini među državama centralne Evrpe (Central Eurpean Free Trade Agreemment) Zajedničk uređenje tržišta (Cmmn Market Organisatin) Evrpski fnd za garancije i plaćanja u pljprivredi(eurpan Agricultural Garantee and Guidance Fund) Evrpska kmisija (Eurpean Cmmissin) Evrpska eknmska zajednica (Eurpean Ecnmic Cmmunity) Delegacija Evrpske kmisije Jedinica za planiranje eknmske plitike Evrpska unija (Eurpean Unin) Statistički zavd Evrpske unije (Statistical Office f Eurpean Cmmunities) Evrpska zajednica Organizacija za zajednicu i hranu (Fd and Agriculture Organizatin f the United Natins) Mreža računvdstvenih pdataka na farmama (Farm accuntancy data netwrk) Federalni zavd za statistiku Plaćanje prihda na farmi (Farm Incme Survey) Sprazum slbdnj trgvini Direkcija za evrpske integracije Brut društveni prizvd (Grss Dmestic Prducts) Genetički mdifikvani rganizam (Genetically Mdified Organismus) Analiza rizika i kntrla kritičnih tačaka u prizvdnji (Hazard Analyses and Critical Cntrl System) Upravljanje ljudskim ptencijalima Međunardna razvjna agencija/internatinal Develpment Agency Internatinal Fund fr Agricultural Develpment. Međunardna finansijska institucija Međunardna rganizacija za standardizaciju (Internatinal Standard Organisatin) Manje pvljna pdručja (less Favured Areas) Ministarstv pljprivrede, prehrane i ruralng razvja Tržišn cjenvna plitika (Market Price Supprt) Organizacija za eknmsku saradnju i razvj (Organisatin f Ecnmic Cperatin and Develpment) Objektivn prvjerljivi indikatri Refrma javne uprave

6 PIU PRSP PPRR PSE RDP RDP SAA SAPARD SESMARD SAPS SPH STO SVO UPOV USAID UNMAC VAT WB WHO SWOT Jedinica za implementaciju prjekta Srednjrčna razvjna staregija Pljprivreda, prehrana i ruralni razvj Pdrška prizvđačima (Prducer supprt Estimate) Prgram ruralng razvja (Rural Develpment Prgrams) Plan ruralng razvja Sprazum stabilizaciji i pridruživanju Predpristupna pmć EU za pljprivredu i ruralni razvj (Special pre- Accessin Prgram fr Agriculture and Rural Develpment) Pdrška za uspstavu državng ministarstva pljprivrede i ruralng razvja Pjednstavljena šema plaćanja na bazi pvršine (Single Area Payment Scheme) Strateški plan za harmnizaciju (pljprivrede, prehrane i ruralng razvja) Svjetska trgvinska ascijacija (Wrd Trade Organisatin) Državni ured za veterinarstv BiH Međunardna unija za zaštitu nvih vrsta Američka agencija za međunardni razvj UN centar za uklanjanje mina Prez na ddatnu vrijednst Svjetska banka Svjetska zdravstvena rganizacija Prednsti, slabsti, mgućnsti i pasnsti (Strenghts, Weaknesses, Opprtunites, Threats)

7 PREDGOVOR Izrada Strategije pljprivredng razvja pćine Vareš ( ) nastala je na snvu predjeljenja i nastjanja da se definiše knceptualni kvir i ukaže na prizvdnu rjentaciju u sektru agrara. Ovaj dkument treba da služi ka instrument i sredstv za blje i uspješnije upravljanje razvjem pljprivrede ka bitng privredng segmenta pćine. Sektr agrara je u bliskj pršlsti, na nivu BiH, FBiH, nažalst, sam hrabrivan i nije u značajnj mjeri pdstican, pa je djelimičn njegva transfrmacija ka prgresu i drživsti bila težana. Nadam se da će va Strategija stvriti klimu i pretpstavke kje će vditi prema razvjnim prjektima u vj blasti, mtivisati stanvništv Vareša za predjeljenja i prizvdne rjentacije u sektru agrara. Očekujem da će se pstići širki knsenzus k predlženg razvjng kncepta, gdje se neće sam vrednvati eknmska dimenzija pljprivrede, već i druge važne funkcije, prije svega eklška, scijalna, pdrška razvju turizma i dr. Strategija je zaprav uputstv za prvđenje ptrebnih refrmi u pljprivredi i izradu upće pćinske eknmske plitike, budžeta i drugih prgramskih zadataka. Zadatak Strategije je da predlži viziju razvja sektra kja bi bila argumentvan prihvatljiva s prijedlgm knkretnih mjera i mgućnšću primjene u širj prizvdnj praksi. D vih ciljeva mže se uspješn dći sam stvaranjem adekvatng plitičkg i eknmskg ambijenta za minimum uvjeta u pduzetničkim aktinvstima u sektru agrara. Takđer, Strategija pljprivredng razvitka treba da psluži ka argument, većem brj ljudi na pdručju pćine Vareš da sagledaju mgućnst nvih investicinih pduhvata ili da aktiviraju neiskrištene zemljišne i druge ptencijale u cilju stvarivanja prfita i drživsti. Pred temeljne zadaće na bi trebala biti platfrma u ukupnm razvju privrede i brjnim krisnicima bi trebala pslužiti ka bgat izvr krisnih infrmacija, a rbnim prizvđačima da dstignu standard većeg niva i svjm prizvdnjm da budu knkurentni, uvažavajući ptrebu za drživ upravljaju svjim resursm. Prmjene kje se nameću ka nužnst u integracinim prcesima ukupng kruženja, uslvljavaju prizvdnu i rganizacinu transfrmaciju sektra agrara. Jedan d ključnih prblema sa kjima se sučava agrkmpleks vih prstra jeste dsustv integralng nastupa primarne pljprivredne prizvdnje i prerađivačkih kapaciteta. Bez bzira na uvriježenu tezu da je pljprivreda pćine Vareš sekundarni aspekt u ukupnim privrednim aktivnstima, d nje se čekuje da dprinese revitalizaciji ruralnih prstra. Imajući u vidu dsadašnju nisku akumulativnu spsbnst pljprivrede, jasn je da se u sadašnjim pstjećim uvjetima tešk mže držati sistem prste reprdukcije. Ov su sam neki d graničavajućih faktra kji se vm Strategijm predlažu ka ciljevi za prevazilaženje, kak bi sektr agrara zaživi u skladu sa rasplživim ptencijalima kji u Općini Vareš nisu zanemarljivi. U razradi svih segmenata pdručja pćine nastjali sm se pridržavati kncepta razvja sa svim specifičnstima i stvaranju uvjeta za stvarenje navedenih ciljeva da je svaki resurs pćine pdjednak važan i da se mže uknpnvati u eknmski, eklški i demgrafski mzaik. 1

8 Strategija je, prije svega, namijenjena pćini Vareš, ka uputstv za prvđenje zacrtanih ciljeva i bvezujući pdsjetnik za izradu i prvđenje predlženih zadataka, budžeta, prgramskih dkumenata i sl. Svakak, na je namijenjena pljprivrednim prizvđačima i prerađivačima, ptencijalnim investitrima i stranim ulagačima, te stručnj i naučnj javnsti. Strategija je nastala ka rezultat zajedničkg rada stručnih i naučnih radnika, predstavnika prizvđača i prerađivača hrane uz krdinaciju pćinskg rukvdstva i djela za pljprivredu. Ovm prilikm se zahvaljujem pljprivrednim subjektima i pjedincima kji su ptpmgli realizaciju izrade Strategije. Tkm javnih rasprava i brjnih knsultacija dati su krisni savjeti, sugestije i pzitivan kritički svrt, št je dprinijel pbljšanju kvalitete Strategije. 2

9 1.UVOD Sektr agrara upće, pa i u uvjetima pćine Vareš je hetergen, ekstenzivan, ne dminira privrednm strukturm i sve više ustupa mjest drugim privrednim segmentima. Eknmska funkcija pljprivrede je, prije svega, prizvdnja hrane i sirvina za prehrambenu industriju i na je sbit važna u privrednm kruženju kje se brz razvija, dnsn u dinamičnim privredama gdje se traži brz razvj. Ova funkcija pljprivrede se ne iscrpljuje sam kvantitativn neg i trškvnim inputm primarne prizvdnje i prerade. Dakle, temeljni mt svakg prizvdng pdručja i pjedinca, je da se sigura prizvdnja hrane uz št niže ulazne inpute. Usljed različitih klnsti višegdišnjeg zastajanja razvja agrara za svijetm, s dug glašavanm federalnm, pa i ukupnm državnm plitikm, uprav vj djelatnsti pvjerava se zadaća da bude jednim d vdećih pravaca budućeg privredng i društveng razvja. Prizvdnja hrane se kd nas sve d nedavn smatrala jedinim dgvrnim i ekskluzivn zaduženim prmtrm živta ljudi u urbanm i ruralnm prstru. Time su emitirani vema važni, ali ne i jedini razlzi zbg kjih su tkm ranijih vremena izstajali prepznatljivi razvjni efekti kak u njj samj, tak i u pćem kvalitetu življenja ljudi na selu. Ovi prvi iskazivani su u prijeratnj diktiranj scijalističkj eknmiji, te idelškm preferiranju bimm manjeg državng, naspram resursima većeg privatng sektra pljprivredne prizvdnje, a drugi u zastajanju sela ka sirmašne i društven zapstavljene dmaće živtne sredine. Pljprivredni sektr danas prate uske dmaće finansijske mgućnsti. One kče njegvu transfrmaciju, iak se izlaz traži u stvaranju klime kja bi vdila prema međunardn knkurentnim razvjnim prgramima, uz dgvarajuće graničene državne transfere. Savremen pimanje prizvdnje hrane pdrazumijeva naglašeni fazni slijed, bil da se radi biljnj ili animalnj prizvdnji. U tmu treba bitn razlikvati prizvdnju sirvina i čitav niz tehničktehnlških pstupaka dk hrana ne dbije knačnu nutritivnu, knfekcijsku i marketinšku frmu. Zbg slženih dnsa u kncepcijama i dlukama uvjetvanih na više niva vlasti, sektr agrara je u nekim prizvdnjama dveden čak i na rub pstanka. Stga, u pesimističkim prgnzama, sektru agrara u BiH prijeti da stane nepripremljen za svje već sutrašnje knkurentn integrisanje u EU, te prihvati trajne baveze i graničenja kja će iz tih integracija pristeći. T su razlzi za hitn tvaranje pljprivrednih razvjnih prcesa, nih kji će prbuditi njegv prgres rjentisan strateškim predjeljenjima. Agrar je predstavlja jedan d sigurnih načina eknmskg državanja gspdarstva na vim prstrima. Pjava značajnijeg bavljenja pljprivredm, ka scijalnim stabilizatrm, prisutna je pgtv u pdručjima gdje su druge mgućnsti zapšljavanja vema graničene. Bitna dlika prizvdnje hrane u makr i mikr kruženju je da je veće učešće primarne prizvdnje u brut društvenm prizvdu d prehramben prerađivačkg sektra. T ukazuje na činjenicu niskg niva finalizacije pljprivrednih prizvda, značajan udi sam bezbjeđenja stanvništva za vlastite ptrebe, ka i izražen plasman pljprivrednih prizvda neregistriranim kanalima prdaje. 3

10 Pdrške za pljprivredu na nivu F BiH dstigle su niv d 3% u dnsu na ukupan budžet, iak je strateškim predjeljenjima predviđen i ficijeln prihvaćen 6%, št je direktn utjecal na nedvljan input primarnj prizvdnji, kapitalnim ulaganjima i ruralnj ptpri na svim nivima, prema tme i pćini Vareš, kja nažalst, zbg pznatih razlga i pterećenst budžeta redvnim transferima nije imala mgućnst vlastite značajnije pdrške. Svi pkazatelji ukazuju na činjenicu da pstje realne agreklške i druge mgućnsti za revitalizaciju sektra agrara u pćini Vareš. Ov je uvjetvan, prije svega, čekivanm pvljnijm eknmskm situacijm, čekivanim jačanjem institucinalne i financijske pdrške, čekivanim daljnjim razvjem i uspješnm prilagđavanju integracijama na svim razinama, svakak i prvedbm vg dkumenta (ptimistički scenarij). U suprtnm, uklik izstanu navedene mjere, t će značiti pad i nak ekstenzivne i naturalne prizvdnje, zaustavljanje razvja, recesija i marginalizaciju agrara, št bi u knkurenciji sa kruženjem imal nesagledive psljedice (pesimistički scenarij). Dugrčn rješavanje naznačenih prblema ne temelji se niti na prtekcinističkm, niti liberalnm knceptu agrarne privrede. Ova Strategija predlaže kncept realng, mguće izvdljivg i drživg razvja pljprivrede uz uvažavanje sve teškće i lšu startnu pziciju agrara u pćini Vareš (realističan scenarij). 4

11 2. ZNAČAJ I PRISTUP U IZRADI STRATEGIJE 2.1. Značaj izrade strategije Svrha izrade strategije je da bezbijedi snvni kvir za lkalnu pćinsku plitiku pljprivredng razvja, kja će biti kherentna sa principima razvja na nivu F BiH i BiH u cjelini. Strategija je pripremana na bazi participativng pristupa, kak bi se bezbijedil da se njena implementacija reflektuje pdjednak na ptrebe ukupng prstra pćine Vareš. Strategije je kncipirana tak da bezbijedi preduslve za realizaciju pririteta kji će se prvenstven dnsiti na stvaranje nvih radnih mjesta na ukupnm pdručju pćine, drživi rast prizvdnje i prihda, zaštitu bidiverziteta, ka i čuvanje kulturng bgatstva i tradicije Pristup u izradi Strategije Izrada Strategije zahtijevala je kmpleksan pristup i istraživanje, št se mgl bezbijediti sam timskim radm i direktnim uvidm u ukupn pdručje pćine. Rad na izradi Strategije dvija se u više faza, pčev d rganizacinih priprema, definisanja zadataka, uspstave dgvarajuće saradnje na terenu, usklađivanja metdlških pstupaka i dređivanja nsica aktivnsti. Nepsredn nakn navedenih aktivnsti slijedila je faza prikupljanja i sređivanja infrmacine snve u saradnji sa predstavnicima lkalnih subjekata i uprava. Na kraju ka najvažniji di Strategije je izrađena detaljna analiza ptencijala, uslva i pravaca budućeg razvja. Završna zadaća na izradi Strategije vezana je za njen predstavljanje javnsti u radnj verziji, uvažavanje svih knstruktivnih sugestija, prijedlga i primjedbi d strane stručne i naučne javnsti i svih relevantnih učesnika u agrarnj sferi i na kraju verifikacija d strane Općinskg Vijeća Vareš, njen knačn ubličavanje i usvajanje. 2.3.Vizija razvja U širem smislu riječi, vizija razvja agrara, u svakm prizvdnm pdručju, prema tme i pćini Vareš treba da utječe na pljprivrednu fizinmiju, mijenjajući je u sljedeća četiri pravca: strukturn je transfrmiše prema uvećanju prizvdnih jedinica, pdupire jj prizvdnst i smanjuje nezapslenst stanvništva, pdržava jj trend stalng sniženja tržišnih cijena prizvda i daje jj zadaće kje su aktuelne ili ne kje d sada nije imala. Bez bzira št pljprivreda ima mng prstra za pbljšanja, na se sve prtekl vrijeme uglavnm nalazila izvan navedenih tkva, pa su utlik i veće pteškće i zapreke za njihv aktiviranje i sustizanje prpuštene stvarnsti. 5

12 2.4. Plazišta i scenarijske analize Ka preduslv za definisanje ciljeva i instrumenta bjektivnsti ve Strategije jeste sagledavanje pstjećeg stanja razvja agrara u pćini Vareš, kak bi se mgle planirati mjere, a i u finansijskm smislu planirati vidvi buduće pdrške razvju agrara. Prgnza je rađena na temelju scenarijske analize, a bazira se na predstavljenj sektrskj analizi i analizi knkurentnsti, uz prcjenu različitih tehnlških i eknmskih plazišta. Scenarijski pristup nema za cilj da pkaže šta će biti nakn dređeng vremena, već da na bazi većeg brja ulaznih parametara ukaže na mgući razvj situacije u pljprivrednm sektru pćine. U tm kntekstu prmatrani su eksterni i interni parametri. Od eksternih parametara najvažniji su: tendencija kretanja hrane na tržištu u kruženju i glbalnm tržištu, blici trgvine u kviru međunardnih sprazuma i sada direktng eurpskg kruženja Od internih parametara za prgnzu kretanja u pljprivredi važni su: dstignuti niv prizvdnje, dinamika i stepen mdernizacije, niv knkurentnsti važnijih pljprivrednih prizvda, prmjene u makreknmskm kviru, kretanjima u ukupnj eknmiji i njihv utjecaj na standard stanvništva kji će se draziti na prmjene u pnudi i ptražnji pljprivrednih prizvda na dmaćem tržištu. U scenariju analize plazil se d stajališta da velika stupanja i prmjene u pljprivredi nisu mguća u kratkim vremenskim peridima. Za prcjenu su uzimani statistički pdaci, izuzev u slučajevima vlastite prcjene da ti pdaci ne dgvaraju stvarnm stanju. Držeći se izneseng, krz svju kncipiranu armaturu Strategija uvažava sve elemente eknmske stvarnsti, ka št su tržišn gspdarstv, integrisanje unutarnjeg tržišta, plivalentan razvitak sela, čuvanje kliša i dr. Strateška predjeljenja će se fkusirati na prizvde kja već pstji ili bećavaju visku rbnst, te na gspdarstva kja su spsbna za tržišnu prizvdnju, nezabravljajući naturalng prizvđača u rganizvanm sistemu. Iznesene drednice upućuju na generalne razvjne smjernice Strategije kje se sastje u spsbljavanju pljprivrede pćine Vareš da pd jednakim uvjetima knkuriše u brbi za dmaće i stran tržište. Svje pstavljene ciljeve strategija treba pstići pravilnim izbrm između dva mguća scenarija: da kristi sve rasplžive prirdne i druge resurse ili da fkusira naj njihv di kjeg će putem dgvarajućih prjekata pretvriti u sigurne isplative vrijednsti. Iz razlga kje nije ptrebn psebn nabrajati, realan izbr priznaje ka ispravnu sam drugu mgućnst. T znači da će dgvarajući di kapaciteta pćine stati izvan aktivng tretmana i biti rezervisan za kasnija blja vremena. U predviđanju buduće prizvdnje, krišten je metd scenarijske analize, pri čemu su psmatrana tri mguća scenarija: pesimistički, ptimistički i realni scenarij. 6

13 Pesimistički scenari plazi d sljedećih predpstavki: Nastaviti sa dsadašnjm tezama da je sekundarna ulga pljprivrede u ukupnm razvju pćine Vareš i njena dalja marginalizacija. Recesija u sektru agrara na nivu države u kntekstu nvih ulaganja, tehnlškg razvitka i mdernizacije prizvdnje. Stagnacija budžetske pdrške sektru agrara ili neknzistentna agrarna plitika na nivu FBiH. Optimistički scenari je cjena trendva prizvdnje p pjedinim pljprivrednim granama u slučaju: Realizacije većeg dijela prednsti i iskrištavanja mgućnsti u pjedinim aspektima. Stabiliziranje dmaćih cijena prizvda. Obezbjeđenje dmaće pdrške na nivu pćine Vareš (2,5% u dnsu na gdišnji prračun) i veće učešće pdrške Z-D Kantna i F BiH. Ubrzan investiranje u ruralni razvj (krištenje predpristupnih i drugih fndva), Realni scenarij je realna cjena prizvdnje kja prizilazi iz pstjećeg stanja i ptencijala p pjedinim sektrima, pređenje sa mjerljivim činjenicama. Ovaj metd je baziran na cjeni eksperata u brađivanim aspektima sektra agrara. U izradi strateških pravaca i predjelenja krišten je realni scenarij. 7

14 3. PRIRODNE KARAKTERISTIKE 3.1. Prstrni plžaj Općina Vareš je smještena u Zeničk-dbjskm Kantnu, u njegvm jugistčnm dijelu. Granične pćine su Breza (dužina granice 12 km), Visk (7km), Kakanj (17 km), Zavidvići (11 km), Olv (34 km), i Ilijaš (19 km). Granica s pćinm Ilijaš je ujedn i granica sa Sarajevskim kantnm. Pvršina pćine iznsi 390 km 2. Prikaz br.1. Prstrni plžaj pćine Vareš 3.2.Reljef i građa Općina je smještena u brdskplaninskm predjelu i prstrn buhvata planinu Zvijezdu i njene padine, te jš neklik uzvisina (Budželjska planina, Perun i dr.). Gelška građa pdručja pćine Vareš je vrl slžena i raznvrsna, gdje se susreću gelški supstrati d najmlađih kvartarnih dnsn aluvijalnih sedimenata d najstarijih permtrijaskih tvrevina. U gelškj građi najstarijih naslaga vg pdručja najzastupljeniji su škriljci, krečnjaci, dlmiti, kvarciti, metapješčari, metariliti (kvarcprfiti), diriti i spiliti. U kviru devnske peride izdvjena je frmacija Zvijezda, izgrađena d krečnjaka i dlmita. Krečnjaci ve frmacije sadrže fsilnu faunu dnjeg devna. Na prstru Peruna javljaju se crvenkasti i plavičastsivi mermeri pržeti kalcitskim žilicama i rijetkim kristalima pirita (željezna ruda) kji su stabilni i u manjj mjeri se raspadaju u limnit. Najniža tačka pćine je na 405 n/m (ušće rijeke Tribije u Krivaju), a najviša n/m (Karasvina, na brdu Perun). Najviši vrh Zvijezde visine je m. Između 405 i 800 n/m leži k 35% pvršine pćine, a iznad 800 n/m 65%. Na pdručju pćine pjavljuju se sedimenti iz više gelških razdblja, kji su u tektnskm smislu dsta štećeni (rasjedi, bre, puktine). Duž vih štećenja pjavile su se dubke ktline rijeka Stavnje, Male rijeke, Tribije, Bukvice i Dubštice. Reljef pćine Vareš je narušen rudištima i jalvinskim depnijama, ka 8

15 psljedica eksplatacije rudnih bgatstava. Sanacija vih kpva i jalvišta je nužna s eklškg stajališta, dnsn zaštite šireg prstra d utjecaja rudničkih tpadnih vda. P gemrflškm blikvanju, razvijensti reljefa, kmfiguraciji terena, prsječnih nadmrskim visinama, a prek tga i klimatskim uslvima, pdručje pćine Vareš spada u brdsk-planinsk pdručje sa jak naglašenim planinskim karakterm. Na snvu navedenih elemenata pćina Vareš mže se pdijeliti u tri pdrena, i t: pdren vdtka i riječnih dlina, pdren planinskih zaravni i valvitih predjela sa m pdren rreljefskih visina sa prek 1200 m.n.v. Najveći i najvažniji je drugi pdren jer n buhvata tri četvrtine teritrije, tak da pvršine druga dva pdrena imaju vrl pdređen značaj. Pdren vdtka i riječnih dlina sa približnim reljefm i visinama d k m ima blažu i tpliju klimu, št mgućava razvj rganske biljne prizvdnje i razvj vćarstva. Sa pvećanjem nadmrske visine dlazi d pstepene izmjene eklških uslva biljne prizvdnje i jačeg uticaja planinske klime, a time i d graničavanja uslva i mgućnsti intenzivnije biljne prizvdnje Klimatske karakteristike Općina Vareš pripada umjeren-kntinentalnm planinskm klimatskm pjasu, kji ima hladnu zimu i umjeren tpl ljet s neznatnim klebanjem temperature. U pravilu, jesen je tplija d prljeća. Karakteristična je pjava temperaturnih inverzija u zatvrenim ktlinama (Tribija, Pnikva). U Hidrmeterlškm zavdu Federacije BiH nema pdataka mikrklimi za pćinu Vareš, pa su krišteni pdaci Meterlške stanice u Zenici. Klima u Varešu je izuzetn pgdna za razvj većeg brja ratarskih, vćarskih i pvrtlarskih kultura. Klima je, radi veće nadmrske visine, blizine velikih planinskih masiva, a time i većeg prvjetravanja štrija u dnsu na umjeren kntinentalnu klimu na pdručju nizvdn prema slivu Bsne. Ljetne temperature su u prsjeku nešt niže, ljetne nći svježije. Zbg svg gegrafskg plžaja i klimatskih karakteristika Vareš je izuzetn pvljan za razvj turizma. Planine Zvijezda i Perun predstavljaju u bližj budućnsti plign za planinare ne sam iz vih krajeve, neg i iz šireg kruženja. Idealne su mgućnsti većine pdručja i rijeka za lv i riblv. Temperatura zraka je vaj prstr karakterisala ka subplaninski prstr. Na temelju prikazanih parametara, vidljiv je da je na vm pdručju nešt više zastupljen subplaninski rejn, kji ima lšije uslve za prizvdnju hrane, št dbrim dijelm smanjuje ptencijalne mgućnsti pljprivredne prizvdnje. Prastm nadmrske visine prsječne temperature se smanjuju a kličina brina se pvećava. Da se zaključiti da su zime štre, a ljeta vruća. Uglavnm je t rezultat hladng vjetra u zimskm, dnsn viskih temperatura klime i inslacije u ljetnm peridu. Odns gdišnjih prsječnih vrijednsti brina i temperatura na pdručju Vareš ukazuje da je vdje klima uglavnm perhumidna. Obim, sadržina i kvaliteta prirdnih karakteristika nekg prstra, temeljni su pkazatelji kji dređuje vrstu, smijer i blik njegve pljprivredne prizvdnje. Ka takvg važn je da ga pljprivrednici znaju, a stali u lancu prizvdnje hrane uvažavaju. 9

16 Hidrgrafiju predstavlja mreža vdenih tkva, kretanje vda i njihv zadržavanje na zaravnjenim pvršinama. Prvenstven je dređena klimm, a vdeni tkvi su dređeni reljefm. Pri tme je reljef najčešće definisan tektnskim kretanjima i premećajima, te značaj ima i visku akva kulturnu vrijednst. Rijeke s prstra pćine Vareš pripadaju slivu rijeke Bsne. Mngbrjni ptci, slijevajući se s planine Zvijezde, čine glavne vdtke kji krz dubke ktline dvde te vde psredn i nepsredn u rijeku Bsnu. Glavni vdtci su: rijeka Stavnja s pritkama Mala rijeka i Žalja kje utječe u rijeku Bsnu na prstru pćine Ilijaš; rijeka Bukvica s pritkm Brvički ptk utječe u rijeku Trstinicu na prstru pćine Kakanj; rijeka Dubštica utječe u rijeku Krivaju na prstru pćine Olv; rijeka Tribija s pritkm Vijačicm, utječe u rijeku Krivaju (jedini vdtk čiji se kmpletan sliv nalazi na pdručju pćine Vareš); rijeka Očevija utječe u rijeku Krivaju na prstru pćine Olv; rijeka Misča sa pritkm Blažm utječe u rijeku Bsnu na prstru pćine Ilijaš. Prstr pćine biluje velikim kapacitetima izvrišta pitke vde (Mala rijeka, Očevija, Stavnja, Bukvica, Misča). Zbg karakteristika gelške građe, pnegdje se javljaju izvri tple vde (Očevija, Kamenlm) i izvri mineralne vde (Okruglica, Dabravine). Izvri tple vde bi mgli biti važan turistiĉki ptencijal. Sa stanvišta režima padavina karakteriše pjava sušnih i kišnih razdblja, št ukazuje na aktuelnst navdnjavanja, dnsn dvdnje na težim zemljištima nižih predjela. Kiše kje padnu tkm ljeta najčešće su u pljuskvitj frmi i lkalng karaktera. Generaln psmatrajući, v pdručje je bgat padavinama, ali je na temelju višegdišnjih pdataka učljiv da je njihv raspred tkm gdine nepravilan, a sa stajališta pljprivredne prizvdnje u nekim predjelima i nepvljan. Jš jedna specifičnst prstra pćine Vareš su umjetna jezera stvrena ili eksplatacijm rude ili dlaganjem jalvine. Takva jezera se nalaze na dnevnm kpu "Smreka" (pvršine cca 120 ha), jalvištu "Vevača" (cca 30 ha) i jalvištu "Mala rijeka" (cca 20 ha). Ovi, slučajn stvreni resursi, mgu se krisn uptrijebiti za uzgj ribe i važna su eklška staništa. Tab. br. 1. Srednje mjesečne temperature Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII prsjek tsred ( C) -0,5 2,0 6,2 10,7 15,3 18,5 20,2 19,8 15,7 11,1 5,5 0,7 10,4 Tab. br. 2. Srednje mjesečne padavine Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII suma Padavine Pedgenetski faktri - zemljište Zemljište/tl je graničeni prirdni resurs i njegva primarna funkcija je prizvdnja hrane i sirvina. Prema pdacima Federalng zavda za statistiku, u pćini Vareš p stanvniku dlazi 0,4 ha pljprivredng zemljišta; međutim veći di tih pvršina dnsi se na livade i pašnjačke pvršine, a na bradive svega 0,39 ha (približn međunardnm limitu minimumu 0,40 ha p 10

17 stanvniku pljprivredng i dupl više d međunardng minimuma bradivg 0,17 ha p stanvniku). Tab. br.3. Pvršine i prcenti strukture zemljišta Struktura zemljišta Pvršina (ha) Prcenat (%) Ukupna pvršina pćine ,02 ha 100,0 % Pljprivredn zemljište 4.502,91 ha 11,5 % Šumsk zemljište ,83 ha 78,3 % Pvršinski kpvi 345,06 ha 0,9 % Izgrađen zem. sa učešćem plj. zemljišta. 265,55 ha 0,7 % izgrađen zemljište 288,87 ha 0,7 % Grafikn br.1. Struktura pljprivredng zemljišta Od izuzetng značaja će biti prnaći načine za čuvanje svih vrjednijih zemljišta, bez bzira št pćina Vareš ima najkvalitetnije zemljište bnitetne klase 4B. Pljprivredne pvršine u ukupnim pvršinama zauzimaju k 11,5%. Fnd pljprivredng zemljišta d ha tpada na: ranice i bašte, ha (20,02%) vćnjaka, 422 ha (4,78%) livada ha (60,04%) pašnjaka ha (15,16%), št predstavlja značajan resurs. Međutim, u strukturi zemljišta prevladavaju 11

18 livade i pašnjaci kji se redukvan kriste. Na ranice, vrtve i vćnjake tpada svega 20,02 % ukupnih pljprivrednih pvršina. U 2010 gdine u dnsu na 2011 i 2012 gdinu je brj zasijenih pvršina bi manji i kreta se k 100 ha, t su uglavnm bile zasijane pvršine pd pvrtnim kulturama, dk su se u 2011, 2012 i 2013 gdini pvršine pvećavale za ha pd strnim žitima i heljdm, tak da se taj trend prasta bradivg zemljišta predviđa i za naredne gdine. Kategrije krištenja zemljišta Kategrije zemljišta pljprivrednih pvršina Pdručje pćine Vareš rasplaže sa vrl graničenim pvršinama pgdnim za intezivnu raničnu prizvdnju. Prva, druga i treća kategrija upće nisu zastupljene, dk su pvršine IVa i IVb kategrije graničene. Uzrk tme, pred stalga, leži u velikj razuđensti reljefa kji pstjanje ravnih ili slab nagnutih pvršina svdi na vrl graničenu mjeru. A. Zemljišta prikladna za krištenje IV kategrija pljprivrednih pvršina Kategrija IV zastupljena je sa bje pdgrupe: IVa (na ravnm terenu u dlinama, sa pvljnim ili djelimičn nepvljnim vdn-zračnim režimm) i IVb (na brežuljkastm terenu sa nagibm i dubinm tla cm). Na pdručju pćine Vareš zemljište IV kategrije zauzima pvršinu d 846,82 ha ili 2,16 % d ukupne pvršine. Tla unutar ve kategrije treba sačuvati za intenzivnu pljprivrednu prizvdnju uz ppravku hidr i agrmelirativnim mjerama. Pdkategrija IVa zauzima 97,42 ha ili 0,25 % ukupne pvršine. Javlja se dlinm rijeke Blaža i dnjeg tka rijeke Stavnje, kd naselja Okruglica, na aluvijaln slab gljenm tlu na šljuncima i pijescima. U kviru tg pdručja nalazim znatne pvršine zemljišta neuređeng vdng režima št se bitn dražava na svjstva zemljišta i smjer biljne prizvdnje. Međutim, bzirm na značaj ve kategrije kja se pjavljuje sam u ravničarskm dijelu pdručja pćine gdje nalazim kvalitetniji pljprivredni prstr, uz pvljne mikrklimatske prilike, nameće se ptreba uređenja vih pvršina, gdje bi se najveći di tg zemljišta kji se danas kristi ka niskprduktivne livade, spsbi ka raničn zemljište čime bi se stvrili uvjeti za širu i racinalniju pljprivrednu prizvdnju. Prizvdne spsbnsti vg tla zavise d režima pvršinskih i pdzemnih vda. Nephdn je pduzeti bar snvne hidrmelirativne mjere d kjih, ka prva, treba da bude regulacija vdtka. 12

19 Pdkategrija IVb zauzima 749,40 ha ili 1,91 % ukupne pvršine pćine. Nalazi se na lkalitetu Ravansk plje, Čamvine, Zlkraci, Panjevi, te južn Klnija i u dijelu naselja Seci. Zemljišta ve pdkategrije kja p mgućnstima krištenja pljprivrednih pvršina čini prelaz d raničng ka livadskm načinu krištenja je jedina kategrija kja predstavlja neku vrstu rezerve za mgućnst unapređenja biljne prizvdnje. Usljed inklinacije terena na njj je primjena mašinske brade, pa prema tme i pravg intenziviranja prizvdnje dbrim dijelm graničena. Zemljišta su srednje dubka, skeletidna i lakšeg mehaničkg sastava. Razvila su se na tršnim matičnim supstratima. Tu se sreću različiti tipvi zemljišta kja zahtijevaju pseban tretman u aktiviranju njihvih ptencijalnih prizvdnih spsbnsti. Najveća pvršina IVb kategrije uptrebne vrijednsti zemljišta je na niskm nivu pskrbljensti fizilški aktivnim hrnanjivima (narčit fsfrm). Znatne pvršine, bzirm na prirdu gelških supstrata kji su jak pdlžni fizikalnm tršenju, su izlžene pjačanm djelvanju pvršinske erzije kje bi, bzirm na graničenja vezena za jače inklinirane terene, trebal isključiti iz raničnih pvršina i kristiti ih više ka livadske pvršine ili vćnjake. Međutim, bzirm da se sve više smanjuju pvršine u ravničarskm pdručju raznim vidvima trajng izuzimanja d strane nepljprivrednih ptršača, sve je veća rijentacija na iskrištavanje pljprivredng zemljišta u brdsk-planinskm pdručju, gdje su interesantne narčit IV i V kategrija uptrebne virjednsti zemljišta. Sve je više prisutn da se, ka ranične pvršine, kriste i ne pvršine kje bi prema svjj prizvdnj spsbnsti i graničenjima više dgvarale livadama i pašnjacima. Tla ve kategrije kriste se ka ranice, prirdne i vještačke livade, vćnjaci i rjeđe pašnjaci. Ovu pdkategriju treba sačuvati za pljprivrednu prizvdnju i zaštititi d krištenja u nepljprivredne svrhe. B. Zemljišta neprikladna za kultiviranje (graničena u uptrebi) V kategrija pljprivrednih pvršina Zemljište V kategrije zauzima 2.663,97 ha ili 6,79 % ukupne pvršine. Na pdručju pćine Vareš, zemljište ve kategrije, je prisutn u dijelvima naselja Glavica, Bijel Brje, Stupni D, Kadaridi, Selačka planina, Velik krit, Sršljenci, te istčn d pćine Vareš na pdručju Đkići, Dede, Kunsići, Stari krst, Brgule, Zubeta, Višnjići, sjeveristčn d pćine na pdručju Papratn, Ivančev, Krčevine, Radševići i Ligatići. Na zapadu pćine Vareš zahvata di Mijakvića te sjevern Zabrezje. Peta kategrija sa nagibm 200 je preddređena za livadsk- pašnjačk iskrištavanje. Međutim, neujednačenst nagiba dijelva ve kategrije čini je relativn pgdnim za zasnivanje i trajnije krištenje vještačkih livada uz primjenu psebnih načina njihvg njegvanja. Ptezi većih nagiba ve kategrije kji se nalaze pd prirdnim pašnjacima nije prepručljiv razravati. Prirdni pašnjaci sa agrtehničkim mjerama se mgu plemeniti i prduktivn ppraviti primjenm mineralne fertilacije, nadsijavanjem, uptrebm skarifikatra i drugim načinima, prizvdna spsbnst njihvih pvršina se d sadašnjeg ekstenzivng mže prevesti u relativn intezivni način iskrištavanja. U kviru V kategrije 13

20 pjavljuju se uglavnm različiti tipvi distričnih tala brazvanih na silikatnim supstratima, sa vrl niskim stepenm zasićensti bazama. Jedna d karakteristika vih tala je kisela reakcija i mali adsrpcijski kapacitet. Na manje inkliniranim terenima agrmelirativnim mjerama, kje bi se sastjale prvenstven u bgaćivanju zemljišta humusm i izbrm dgvarajućih mineralnih đubriva, te većm zastupljensti višegdišnjih kultura u pldredu utical bi se na ublažavanje pvršinske erzije te bi se znatne pvršine zemljišta V kategrije prevele u klasu prduktivnijih zemljišta. Kategrije zemljišta šumskih pvršina Šumska zemljišta na pdručju pćine Vareš razvrstana su u tri kategrije: IVd; Vn; Vne; VIes; VIIes; VIIn; VIIne; VIInes; VIIns; VIInsk; kategrije, zahvataju ,07 ha ili 78,3 % ukupne pvršine pćine. I, II i III kategrija šumskg zemljišta nisu zastupljene na pćini Vareš IV Kategrija šumskih pvršina Na prstru pćine Vareš va kategrija prekriva pvršinu d 337,23 ha ili 0,86 % ukupng prstra, a čine je IVd sa 337,23 ha. Uslvljena je više rgrafsk-edafskim činicima, zastupljena je jug-istčn d pćine Vareš na pdručju Danilvići, Čamvine, Ravne,Brezje na dubljim zemljištima. Elementarni areali ve kategrije zauzimaju male prstre. Ova kategrija se nalazi na najnižim nadmrskim visinama. Pedsistematski je dsta hetergena. Zastupljena je na zemljištima tipa dubki distrični kambisli, luvisl sa nešt padinskih pseudgleja. Ograničavajući faktri su klizišta, a manje kamenitst kmbinvana sa dubinm. V Kategrija šumskih pvršina Ova kategrija zauzima ukupnu pvršinu d 7.393,64 ha ili 18,84 % d ukupne pvršine pćine i t: V 2.663,97 ha; Vn 2.109,21 ha; Vne 2620,46 ha. Elementarni areali V kategrije su veći u dnsu na prethdne i nalaze se na višj nadmrskj visini. Šume vih kategrija zastupljene su uz : Duga brda, Ljevački ptk, Tremšnjak, Osinjača, Zvijezda, Klimenta, Dlidi, Han pbilje, Kraljeva ksa, Vrijesid. Pvršine V kategrije manje su zastupljene d VI i VII kategrije. Ova kategrija nije prisutna na periditima, a rjeđa je na gabrperidititima, serpentinima, amfiblitima, spilitima i dijabazima, na kjima su dminantna VI i VII kategrija. Najzastupljeniji tip zemljišta je distrični kambisl, ka hmgene i hetergene pedkartgrafske jedinice sa luvislima, kalkkambislima, kalkmelanslima i pdzlima. Ograničavajući faktri biprdukcije su nagib, kmbinvan dejstv nagiba i erzije, uz kje je mjestimičn vidljiva pdlžnst klizanju. Skeletnst je manje prisutna. Na jedrim krečnjacima graničavajući faktr je dubina i kamenitst ili bje. Zastupljene su pretežn mješvite šume bukve, jele i smrče, mješvite četinarske smrčevit-jelve šume, zatim čiste bukve šume. Hrastve šume su na vj kategriji rijetke. 14

21 VI Kategrija šumskih pvršina Pvršine ve kategrije zauzimaju ,77 ha ili 35,1 % d ukupne pvršine pćine i t: VI 3.010,94 ha; VIes 320,59; VIn 1.976,86; VIne 6.034,25; VInes 1.448,01; VIns 980,00. Zastupljena je jugistčn d pćine Vareš na pdručju Alijina bašča, Marina vda, Šikuljski gaj, Guvna, Petača, Male Biljevnice, Velik brd. Sjeveristčn d pćine Vareš na pdručjima: Smršnica, Dragevac, Lanševac, Rudina, sjevern d pćine: Kraljeva ksa, Dubštica, Papratn brd, Kačansk brd. Karakteriše je raznlik sastav tipva zemljišta; hmgenih i hetergenih zemljišnih areala. Njazastupljenija je klasa kambičnih zemljišta i t: distrični kambisl, eutrični kambisl i kalkkambisl, sa nešt manje rankera, kalkmelansla, pdzla i luvisla. Ograničavajući faktr biljne prdukcije je nagib u kmbinvanm djelvanju sa erzijm, skeletnšću, kamenitšću, te pdlžnsti klizanju na nagnutm terenu. Erdirane pvršine čest prati i pvećana skeletnst ( zemljište se spira, a skelet staje). U višim plžajima iznad metara nadmrske visine graničavajući faktr je skraćenje perida vegetacije i sjetn smanjene prdukcije bimase. Svi vi faktri stavljaju šumskm gspdarenju graničenja uglavnm na smanjivanju intenziteta sječa i preznsti kd glih siječa, izbra vrsta drveća i bržeg pšumljavanja gljelih pvršina. Na vj kategriji, pred šuma kje su zastupljene na prstrima pete kategrije, rastu i brve, hrastve šume i šume bukve sa termfilnim liščarima. Nepldn zemljište VIII kategrija pvršina U vj kategriji zastupljen je 356,62ha ili 0,9 % d ukupng zemljišta pćine. Pvršine ve kategrije su u takvm stanju da se ne mgu kristiti za biprdukciju, ali se mgu kristiti za izgradnju bjekata infrastrukture i dr. T su pdručja rudnika, kamenlma, suhih riječnih krita ili pdručja gdje matična stijena izbija na pvršinu. U centralnm dijelu pćine Vareš zastupljen je na pdručjima: Smreka, Bijel Brje, Divinica i Daštansk. Zajedn sa vdenim pvršinama ima 356,62 ha ili 0,91 % ukupng zemljišta pćine Vareš. Izgrađen zemljište U izgrađen zemljište svrstavaju se urbani prstri (stambeni i industrijski bjekti) sabraćajnice i druge pvršine isključene iz biprdukcije. Zahvata pvršinu d 415,66 ha ili 1,06% ukupne pvršine pćine. Izgradnjm su zahvaćene pun više pljprivredne kategrije zemljišta, a znatn manje šumske. Najviše su zahvaćene najkvalitetnije kategrije zemljišta. Javlja se u centralnm dijelu pćine, dlinm rijeke Stavnje, jugzapadn d pćine Vareš na pdručju Striježeva, Dabravine, Kkščići, Kadarići. Nepldn zemljište (VIII kategrije, izgrađen zemljište i vdene pvršine) čine ukupn 1.187,94 ha ili 3.03 % ukupne pvršine pćine. Zne spsbnsti i način krištenja zemljišta pdručja pćine Vareš 15

22 Ak se pd zniranjem pdrazumijeva grupisanje bnitetnih kategrija zemljišta u jedinstvene cjeline kje se međusbn razlikuju prema prizvdnj spsbnsti zemljišta, uslvima prizvdnje i načinu krištenja, nda se, na snvu izvršenih pservacija, pdručje pćine mže pdijeliti u tri (3) agrzne, zna šuma i zna urbang prstra: I zna agrzna I Sa aspekta zemljišnih ptencijala v je najvrijednije pdručje pćine. Zahvata pvršinu d 846,82 ha ili 2,16 % ukupne pvršine pćine. Predstavljena je IVa i IVb bnitetnm pdkategrijm. Ov je pdručje u kjem je mguća intenzivna pljprivredna prizvdnja sa mgućnstima uređenja i duređenja zemljišta uključujući agr i hidrmeliracine mjere. II zna agrzna II Zahvata pvršinu d 5.674,91ha ili 14,46 % ukupne pvršine pćine. U vu znu grupisana su zemljišta srednjih ptencijala kje psjeduju graničenja i uglavnm su manje prikladna za kultiviranje, tak da se mgu kristiti manje ka ranična tla, a pretežn se kriste ka livade i vćnjaci. U kviru ve zne svrstana su zemljišta V i VI bnitetne kategrije. Ov je zna pluintenzivne pljprivrede dnsn zna suhg ratarenja i vćarstva. Tla ve zne su pćenit pd uticajem erzinih prcesa. Nerijetk se mgu javljati i klizišta (narčit na glincima). Glavni graničavajući faktri njihvg intenzivng krištenja u ratarskj prizvdnji su mala dubina sluma, jak nagib terena pa prema tme i težan krištenje mehanizacije. III zna agrzna III Zahvata pvršinu d 1.166,93 ha ili 2,97 % ukupne pvršine pćine. U vu znu su grupisana zemljišta slabih zemljišnih ptencijala a t su zemljišta VII bnitetne kategrije. Ova zna ima izrazita graničenja za krištenje u pljprivredi. T su u prvm redu zemljišta planinskih pdručja, velike inkliniransti terena, male dubine sluma, viših nadmrskih visina i u skladu s tim nepvljnih klimatskih prilika. Zemljišta ve zne uglavnm su pd pašnjacima i livadama iz čega prizilazi da se va zna kristi uglavnm u kviru ekstenzivne stčarske prizvdnje. IV zna zna šuma U vu znu spadaju svi zemljišni prstri (dakle sve kategrije šumskih pvršina) kje se nalaze pd šumskm vegetacijm. Pvršine ve zne zauzimaju prstr d ,07 ha ili 78,3 % ukupne pvršine pćine. Ovu znu katakteriše hetergeni zemljišni pkrivač. Planinski di ve zne ima razvijeniju rgrafiju i intenzivnije erzine prcese, a time i plića tla i izražajniju stjenvitst i kamenitst terena, št su ujedn i najizraženiji graničavajući faktri prduktivne spsbnsti ve zne. Prdukcija ve zne se zasniva uglavnm na mješvitim šumama smrče, bukve, graba i jele, a na tplijim ekspzicijama i hrasta. V zna urbani prstri i pvršine isključene iz sfere biljne prizvdnje 16

23 U kviru ve zne buhvaćeni su svi urbani prstri i pvršine kje se nalaze u kviru industrijskih zna, sabraćajnica, kamenlma, grbalja, depnija i stale neprduktivne zemljišne pvršine kje su trajn isključene iz pljprivredne i šumske prizvdnje. Ova zna zajedn sa vdenim pvršinama zahvata pvršinu d 772,28 ha ili 1,97 % ukupne pvršine pćine. Tabela br. 4. Zne pćine Vareš Z O N A K A T E G O R I JA P O V R Š I N A U ha % I A G R O Z O N A IV A IV B 97,42 749,40 0,25 1,91 Σ II A G R O Z O N A V VI 846, , ,94 2,16 6,79 7,67 14,46 Σ III A G R O Z O N A 5.674,91 VII 1.166,93 28,92 2,97 Σ IV Z O N A - Z O N A Š U M A IVd VIes VIIes VIIn VIIne VIInes VIIns VIInsk VIn VIne VInes VIns Vn Vne 1.166,93 337,23 320, , , , , ,53 930, , , ,01 980, , ,46 2,97 0,86 0,82 4,06 4,53 7,84 8,56 10,74 2,37 5,04 15,38 3,69 2,50 5,37 6,68 Σ V Z O N A - U R B A N E P O V R Š I N E I Z V A N P R O I Z V O D N J E izgrađen kpvi rijeka ,07 415,66 345,06 11,56 78,33 1,06 0,88 0,03 Σ 772,28 1,97 17

24 Σ I+II+III+IV+V zna , Izvr pdataka: Studija uptrebne vrijednsti za pdručje Zeničk-dbjskg kantna Prikaz. br. 2. Karta uptrebne vrijednsti zemljišta 18

25 3.5.Vegetacija P sastavu vegetacije, biljni pkrv pćine Vareš se sastji d viskih crngričnih i bjelgričnih šuma raznlikg sastava, niskih bjelgričnih degradiranih šuma bukve i hrasta, pašnjaka, livada, ranica i vćnjaka. Pjava mčvarng zemljišta i tresetišta, karakteristična je u crngričnim šumama planine Zvijezde, te na livadama k rijeka Blaže i Tribije. U bilju šumskih i livadskih pvršina, na prstru pćine raste raznvrsn ljekvit bilje i gljive Eklgija Općina Vareš ima zdravu i eklški čuvanu prirdnu sredinu. Međutim, dređene pjave narušavaju vu prirdnu ravntežu. T se prvenstven dnsi na dijelve pćine narušene pvršinskim kpvima, a dalje i na štećenja i sječu šuma na linijama razdvajanja, št je za psljedicu imal sušenje štećenih dijelva šuma čija sanacija zbg miniranih terena jš uvijek nije izvršena. U tku rata dlazil je i d bimnije sječe i devastacije privatnih šuma. Pdručje pćine Vareš duvijek je imal bgat i raznvrstan živtinjski svijet. Pdručje Lvng gazdinstva Zvijezda Vareš je izuzetn bgat divljači, a narčit plemenitm srnećm divljači. Od stale divljači zastupljeni su medvjed, vuk, divlja svinja, zec i dr., št predstavlja realnu snvu za razvj lvng turizma. Pseban kvalitet prirdne sredine pćine Vareš čini bilje i raznvrsnst vda, kje se pjavljuju ka pvršinski vdtci, pdzemne vde i jezerske vde. Kvalitetni di vdng ptencijala su rijeke Stavnja, Misča, Bukvica, Zvijezda, Mala rijeka, Dubštica, Tribija i di Krivaje, kje su pgdne za uzgj plemenite ribe (ptčna pastrmka), a vještačka jezera u Malj rijeci i Smreci i za uzgj stalih vrsta ribe. Veća izvrišta pitke vde Očevija i Mrestilište, takđer, su važan resurs prirdne sredine i ka takvg ga treba sačuvati. I pred primjera kji narušavaju prirdnu sredinu, raznvrsnst i bgatstv šuma, rijeka, te flre i faune, uz slženst reljefne strukture, daju prstru pćine Vareš ptrebne pretpstavke za zdrav živt i sve preduvjete za razvj turizma, bazirang na prirdnim vrijednstima i sprtskim aktivnstima, uključujući biciklizam, uspinjanje, ka i lv, riblv i stale rekreativne djelatnsti. 19

26 4. PRIVREDNI, PROMETNI I DEMOGRAFSKI ASPEKTI 4.1. Privredni aspekti Privreda pćine Vareš u prijašnjem razvju bila je slnjena na tešku industriju, narčit na rudarstv (željezna ruda, barit i kamenlm uglavnm za ptrebe željezare), željezaru, livnicu i metalprivredu. Razvj je, takđer, bi slnjen na šumarstv (eksplatacija šume) i finalnu preradu drveta (rezana građa, tvri i dr.). Metalna industrija je uglavnm imala siguran psa u kviru sistema u kjima je djelvala (RMK, "Zrak", "Energinvest"), tak da je brba za tržište bila na niskm stepenu. T je karakterističn i za drvnu industriju kja je djelvala u kviru "Šipada" i za građevinarstv kje je djelval u kviru "Vranice". Pljprivredna prizvdnja je bila na niskm stepenu razvja ( pljprivredna prizvdnja uglavnm za vlastite ptrebe). Preduzeće "Snaga", inače nsilac razvja pljprivredne prizvdnje, uglavnm se bavil trgvinm u kviru sistema UPI-ja. U prijeratnm peridu zapslenst je iznsila i d 31,22% (6.933 zapslena, d čega u privredi, a 591 u vanprivredi). Na privatni sektr je u tm peridu tpada zanemariv di i t uglavnm na autprijevznike, s vema mal zanatskih i ugstiteljskih radnji. Rudnik željezne rude zapšljava je radnika, željezara 890, kamenlm 30, "Amfiblit" 20, "Metalprerada" 225, prerada drveta 630, šumarstv 750, "Vranica" - građevn pduzeće, Bbvac 490, tvrnica rezervnih dijelva 320, tvrnica "Zrak" 130, tvrnica knfencije "Vilk" 120, "Auttrans" 140, Rudnik lva, cinka i barita 120, trgvačk pduzeće "Snaga" 195, "Veleprmet" 65, "Perun" 60 itd. Danas Vareš čekuje investicijska ulaganja u neke d navedenih industrijskih grana, pgtv u revitalizaciju dijela pgna za krištenje rudng bgastva. Brj upslenih sba na pdručiju pćine Vareš na pčetku 2013 gdine je lica, dk je brj sba kje traže psa sa datumm gd prema evdenciji Zajednice za zapšljavanje pćine Vareš. Rudarstv je uvijek bil vema značajn za pćinu Vareš. Kpanje ruda i njihva prerada je generacijama bil snvni način privređivanja. Veliki zamah rudarstv je dbil izgradnjm viskih peći, krajem 19. vijeka, prvim pećima za tpljenje željeznih ruda na čitavm Balkanu. Trenutn rudnici su zatvreni i više se ne eksplatišu. Kamenlm krečnjaka "Stijene" Vareš je radi d gdine, a nakn tga di imvine i prava vg preduzeća uša je u mješvit preduzeće "BBM-Amfiblit", sa većinskim stranim kapitalm. Bavi se prizvdnjm kamenih agregata d krečnjaka i eruptivng kamena spilita za spravljanje betna i asfalta, ka i istraživanjem i eksperimentalnm prizvdnjm arhitektnsk-građevinskg kamena i jedin trenutn radi. Šumarstv spada u jednu d najšumvitijih pćina u BiH. Od ukupne pvršine pćine cca 77% tpada na šume i šumsk zemljište. Šuma je jedan d najznačajnijih prirdnih resursa pćine Vareš. Šume imaju prizvdnu, prtuerzijsku, hidrlšku, klimatsku i višenamjensku funkciju. Iz tih razlga je nužn svim šumama, bez bzira na vlasništv, 20

27 gspdariti na temeljima najnvijih dstignuća nauke, šumarske struke i prakse. Šume su važan rekreativni i turistički ptencijal, te bi se na taj način trebale i vrednvati. Frmiranjem Šumskih društava na nivu kantna, pćine sa šumskim bgastvima nisu imale adekvatan finansijski input d svg resursa (šume). Cijenim da je frmiranje jedng ili više pduzeća na nivu pćina (Federalni zakn kji je u Nacrtu dpušta takvu mgućnst) bil rješenje za racinaln i drživ krištenje šumskg resursa, blje krištenje i državanje šumske infrastrukture (šumski putevi), šumskg neiskrišteng zemljišta i dr. S bzirm na t da su se raspali veliki eknmski sistemi, u kviru kjih je većinm djelvala privreda pćine Vareš, u ptpunsti je prestala eksplatacija ruda i prizvdnja željeza; bustavljena je finalna prerada drveta u kviru DI "Zvijezda", a trgvačk preduzeće "Snaga" i ugstiteljsk preduzeće "Perun" prestaju s radm. Metalprerada u Mehaničkj radinici i "Zraku" faktički ne pstji. Eksplatacija kamena je pdignuta na značajniji niv zahvaljujući privatnm pduzetništvu, dnsn privatizaciji bivših firmi "Amfiblit" i "Kamenlm". Značaj pljprivrede ka temelja agrindustrijskg kmpleksa u cjelini, ka i pjedine metde rješavanja razvjnih prtivrječnsti, mijenjaju se u visnsti d ukupng privredng razvja dređeng prizvdng regina ili države u cjelsti. Najveći di pljprivredne prizvdnje kristi se za ishranu stanvništva, tak da je rbnst prizvdnje niska, a financijski input za prizvđača skrman. Stanje sektra agrara u pćini Vareš ka i većini pdručja u zemlji s aspekta gubitka seskg stanvništva, bnve sektra u tehničk-tehnlškm smislu nema pvljn društven i pslvn kruženje. Danas na vim prstrima, agrarni sektr prate razna graničenja, kje nepvljn utječu na efikasnst, umanjuju prduktivnst i prinse u sektru agrara. Ta graničenja su usitnjenst psjeda, izvzna graničenja, čest nekntrlisana vlastita prizvdnja, neuređen zemljište, nedvljn krištenje bilatg resursa vde za navdnjavanje, nedstatak mehanizacije i druge preme, nedvljan transfer znanja u dređenim prizvdnjama, nedvljna investicina ulaganja i drug. Sva navedena graničenja dminiraju na pćini Vareš. Imajući u vidu nisku akumulativnu spsbnst pljprivrede jasn je da je u pstjećim uslvima tešk drživ eventuelni prfit dređene prizvdnje, pa čak i niv prste reprdukcije. Ipak, resursni temelj pćine nije dvljn iskrišten. Zbg neknzistentne pljprivredne plitike na nivu BiH i F BiH, bile su priritetne sve druge privredne grane u dnsu na razvj pljprivrede, bez bzira na grmne prirdne ptencijale (pašnjaci, livade, stčni fnd, uslvi za rgansku prizvdnju), te je sektr agrara sta gtv zanemaren. Rastući indeks starsne dbi, nedrživ prfit u pljprivredi nsi sa sbm izraženu deppulaciju ruralnih pdručja pćine Vareš, ali i njen istvremen demgrafsk starenje. Negativni demgrafski i eknmski trendvi izraženiji su u ruralnim pdručjima. Ruraln pdručje zastaje i u razvijensti snvne sabraćajne, kmunalne i scijalne infrastrukture, pa u tim sredinama nedstaju snvni preduvjeti društveng i eknmskg razvja. 21