Hidrološko modeliranje

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Hidrološko modeliranje"

Transcript

1 kiša rook Hidrološko modeliranje Izučen sliv osoje merenja na izlaznom rofilu Neizučen sliv ne osoje merenja na izlaznom rofilu modeliranje rocesa adavine-oicaj Gradski slivovi o ravilu su neizučeni Prirodni slivovi na ukršanju sa vododocima uglavnom neizučeni Hidrološko modeliranje: Veza između adavina i oicaja Sliv kao sisem: sisem u kome se vrši ransformacija adavina u oicaj ulaz u sisem: adavine izlaz iz sisema: oicaj vreme Padavine ulaz (P) model (sliv) izlaz () Gubici: infilracija, ET, id. Oicaj vreme 1

2 Hidrološko modeliranje Model adavine-oicaj maemaički model rocesa ransformacije adavina u oicaj na osnovu oznaih adavina određuje se neozna oicaj sa razmaranog sliva ulaz (P) model (sliv) izlaz () Modeli adavine-oicaj Različi seen urošćavanja svarnih rocesa različia shemaizacija rocesa zavisi od rasoloživih ulaznih odaaka i konkrenog zadaka j. informacija koje reba da ruži, nr. za određivanje alasa velike vode određene verovanoće ojave: modelira se direkan oicaj, dovoljna rocena gubiaka na infilraciju za ocenu onašanja sliva u budućim uslovima nakon laniranih romena na slivu: modeliranje oicaja u dužem eriodu vremena na osnovu dugačkog zaisa kiša, evaoransiracija i oovršinski rocesi imaju značajnu ulogu u formiranju oicaja, dealjniji model koji može da rai romenu vlažnosi na slivu

3 Shemaizacija rocesa oicanja Padavine Gubici isaravanje inercecija Infilracija Efekivne adavine Gubici isaravanje ransiracija Perkolacija Poovršinski oicaj Površinski oicaj Podzemni oicaj sori brzi Bazni oicaj Direkan oicaj Ukuni oicaj Komonene modela adavine-oicaj Modeli efekivne kiše = roračun gubiaka ransformacija ukune (bruo) kiše u efekivnu (neo) kišu zaremina oicaja Modeli hidrograma direknog oicaja ransformacija efekivne kiše u direkan oicaj rosorno-vremenska rerasodela efekivne kiše u oicaj Modeli baznog oicaja simulacija sorog oovršinskog i odzemnog oicaja Modeli ečenja u vodoocima simulacija ečenja u koriima vodooka ransformacija (roagacija) olavnog alasa Drugi modeli simulacija rada objekaa (obilazni kanali, akumulacije, reenzije,...) 3

4 inenzie kiše rook Modeliranje efekivne kiše (gubiaka) Gubici: isaravanje, ET inercecija zadržavanje u deresijama infilracija Modeli: konsanan gubiak, očeni + konsanan gubiak roorcionalni gubiak Horonova jednačina infilracije SCS CN Modeliranje efekivne kiše (gubiaka) Modeli efekivne kiše / gubiaka u modelima eizoda funkcija gubiaka vreme P e P e k ie ( ) d efekivna kiša direkan oicaj TB Vd d ( ) d Pe A vreme 4

5 Pe (mm) inenzie kiše Modeliranje efekivne kiše (gubiaka) Meoda konsannih gubiaka sa očenim gubikom očeni gubiak F konsanan gubiak f c zavise od rehodnih adavina, vrse zamljiša, namene ovršina P e F f c vreme Modeliranje efekivne kiše (gubiaka) SCS meoda (Soil Conservaion Service, US De. of Agriculure) P e ( P F ) P F d 1 d CN [mm] F očeni gubiak, d kaacie la za uijanje rosečni uslovi rehodne vlažnosi sliva: F. d ( P.d) P e P. 8d CN = P (mm) 5

6 Modeliranje efekivne kiše (gubiaka) SCS meoda Broj krive CN zavisi od hidrološke grue la (A eskovi, B, C, D gline) vrse ovršine (namene i sanja) Namena zemljiša Hidrološka grua la A B C D Obrađeno zemljiše: u smeru ada erena Pašnjak ili rirodna livada: o izohisama ili erasama sa slabim uslovima za uijanje sa dobrim rilikama za uijanje Livada salna (kulivirana) sa dobrim rilikama za uijanje Šuma: sa slabim uslovima za uijanje sa dobrim rilikama za uijanje Ovoren rosor, ravnjaci, ravnai sorski ereni, groblja i sl. dobri uslovi: rava na 75% ili više ovršine srednji uslovi: rava na 5% do 75% ovršine Modeliranje efekivne kiše (gubiaka) SCS meoda broj krive CN Namena zemljiša Gradska jezgra, ovršine sa oslovnom i komercijalnom namenom (85% nerousnih ovršina) Hidrološka grua la A B C D Indusrijske zone (7% nerousnih ovršina) Sambene zone sa 65% nerousnih ovršina sa 38% nerousnih ovršina sa 3% nerousnih ovršina sa 5% nerousnih ovršina sa % nerousnih ovršina Asfalirani arkinzi, krovovi, rilazni uevi Puevi i ulice asfalirani sa ivičnjacima i slivnicima nasui šljunkom zemljani

7 kiša rook Modeliranje direknog oicaja Transformacija efekivne kiše u oicaj roagacija efekivne kiše do izlaznog rofila sliva određivanje hidrograma direknog oicaja na izlaznom rofilu sliva vreme Padavine Gubici: infilracija, ET, id. Oicaj vreme Vreme uovanja vode Vreme uovanja izohrone: linije isog vremena uovanja vode do izlaznog rofila sliva Vreme koncenracije najduže vreme uovanja vreme orebno da ceo sliv očne da učesvuje u oicaju vreme orebno da česica vode signe od hidraulički najudaljenije ačke sliva do izlaznog rofila zavisi od: dužine oka, nagiba oka, hraavosi (oora) oka, inenziea kiše c = nδ 3Δ Δ Δ 7

8 Vreme koncenracije Procena vremena koncenracije formule iz rakse Meod/auor Formula za c (min) Naomena Kirich (194) c =.195 L.77 S.385 L = dužina oka od izvora do izlaza (m) S = rosečan nagib sliva (m/m) FAA (197) c =.7 (1.1 c) L.5 S.333 Kinemaski alas SCS meoda kašnjenja SCS meoda brzina c = koeficijen oicaja u racionalnoj meodi L = dužina ovršinskog ečenja (m) S = nagib ovršine (m/m) c = 1.36 L.6 n.6 i.4 S.3 L = dužina ovršinskog ečenja (m) n = Maningov koeficijen hraavosi i = inenzie ef. kiše (mm/min) S = rosečan nagib ovršine (m/m) c =.136 L.8 S.5 (1/CN 9).7 L = najduži u ečenja na slivu (m) CN = SCS broj krive S = rosečan nagib sliva (m/m) c = 1/6 Σ (L i / v i ) L i = dužina uanje ečenja (m) v i = rosečna brzina ečenja (m/s) za ruralne slivove sa jasno izraženim rečnim okovima i srimim nagibima; za asfalirane ovršine ili beonske kanale reoručuje se da se c omnoži sa.4 formula razvijena za odvodnjavanje aerodroma, a može se korisii za urbane slivove za ovršinsko ečenje na razvijenim ovršinama; formula se rešava ieraivno ošo sadrži inenzie efekivne kiše koji zavisi od vremena konceracije (uz korišćenje zavisnosi inenzie kiše rajanje ovrani eriod) za male ruralne slivove; smara se dobrom za ouno okrivene ovršine, dok za mešovie ovršine daje recenjeno c; nasala od reosavke da je c = 1.67 odrazumeva određivanje brzina ovršinskog ečenja Racionalna meoda Racionalna meoda Mulvaney, 185 koeficijen oicaja i inenzie kiše rajanja k = c A ovršina sliva Osnovne reosavke: inenzie efekivne kiše konsanan okom rajanja kiše kiša ravnomerno rasoređena na slivu Primena i A za male slivove (reoruke: do 5 km ) kao meoda za dimenzionisanje kolekora kišne kanalizacije 8

9 inenzie ki š e rook inenzie ki š e rook Racionalna meoda Tri osnovna slučaja k = c a) k = c i A c c Racionalna meoda Tri osnovna slučaja k b) k > c i A c k c 9

10 inenzie ki š e rook Racionalna meoda Tri osnovna slučaja k c) k < c i A k c k c k Racionalna meoda Poređenje ri osnovna slučaja k1 = c k3 < c i k > c i A i A k c c c k3 < k c k3 + k + c c 1

11 iz ITP za T = 1 god Racionalna meoda Poređenje ri osnovna slučaja sa odgovarajućim računskim kišama ise verovanoće ojave k1 = c i k3 < c k > c 1 i A i A 3 k c i A c c k3 < k c k3 + k + c c Racionalna meoda Primer 1 određivanje merodavnog rooka za dimenzionisanje kolekora kišne kanalizacije sliv ovršine A = 8 km, vremena koncenracije c = 6 min, koeficijen oicaja =.4 oznaa zavisnos ITP za obližnju kišomernu sanicu odredii merodavni rook ovranog erioda T = 1 godina k (min) i 1 (mm/min) k < c k < c k < c k < c k = c k > c k > c k > c k > c i A max (m 3 /s) max = i A k / c max = i A 11

12 (m 3 /s) i (mm/h) (m 3 /s) (m 3 /s) Racionalna meoda Primer 1 određivanje merodavnog rooka za dimenzionisanje kolekora kišne kanalizacije k < c k > c 3 5 k = 1 min k = min 3 5 k = 6 min k = 9 min k = 3 min k = 45 min k = 1 min k = 15 min 15 k = 6 min 15 k = 18 min (h) (h) Racionalna meoda Primer hidrogram oicaja od neravnomerne kiše sliv ovršine A = 8 km, vremena koncenracije c = 6 min, koeficijen oicaja =.4 na obližnjoj kišomernoj sanici osmorena kišna eizoda rajanja k = 18 min, sa časovnim visinama kiše od 3., 5.4 i.1 mm odredii hidrogram oicaja od osmorene kišne eizode (h) ΔP (mm) i (mm/h) i e (mm/h) max (m 3 /s) (h) ukuno 1

13 (m 3 /s) i (mm/h) Racionalna meoda Primer hidrogram oicaja od neravnomerne kiše oređenje sa ravnomernom kišom i sr m ( ) mm 3 h 3.57 mm/h i sr A m / s (h) ravnom. kiša neravnom. kiša Racionalna meoda Primer 3 dimenzionisanje kolekora u nizu kolekor drenira dve slivne ovršine I sliv I II A (ha) 4 oznaa zavisnos ITP za obližnju kišomernu sanicu, koja se može rikazai u obliku: 35.3 T i( k, T) 7 k.175 [mm / min], [min] k II A B C c (min) kolekor AB BC L (m) 15 1 J (%) n odredii merodavne rooke ovranog erioda 5 godina za dimenzionisanje deonica AB i BC 13

14 Racionalna meoda Primer 3 deonica AB sliv I II i(1,5) 1 7 AB 1.64 mm / min i(1,5) A l / s 6 I II A B A (ha) 4 c (min) kolekor AB BC L (m) 15 1 v AB AB AB 1 D D n 4 4 / 3 3 / 8 5 / m,.3 AB m/s ( D / 4) (.4 / 4) L v AB AB AB J d s 1.6 min.35 nab 4 D J d D AB 3 / 8 5 / 3 4 mm C c, B J (%) n c1 AB max c max 15 min 15 Racionalna meoda Primer 3 deonica BC sliv I II i(15,5) mm / min A1 A A 6 BC v BC BC BC i(15,5) A l/s 6 / 3 1 D D J d D n BC.76.5 m/s ( D / 4) (.6 / 4) L v BC BC BC 1 4 s.67 min.5 I II 3 / 8 5 / 3 A B C.579 m, A (ha) 4 c (min) kolekor AB BC L (m) 15 1 J (%) n D BC 6 mm c, C c, B BC min 14

15 Jedinični hidrogram Definicija: jedinični hidrogram = hidrogram direknog oicaja usled jedinične efekivne kiše (1 mm) konsannog inenziea koja je ravnomerno rasoređena o ovršini sliva Osnovne reosavke: inenzie efekivne kiše konsanan okom rajanja kiše efekivna kiša ravnomerno rasoređena na slivu jedinični hidrogram je uvek isi za dai sliv za efekivnu kišu zadaog rajanja baza hidrograma oicaja je uvek isa, a ordinae su roorcionalne ukunom sloju oicaja (ukunoj efekivnoj kiši) Jedinični hidrogram JH važi za jedno rajanje kiše k k1 i e = 1/ k1 i e = 1/ k efekivna kiša 1 mm i e u k1 jedinični hidrogram k jedinični hidrogram 15

16 u (m 3 /s/mm) Pe (mm) Jedinični hidrogram Važna karakerisika JH d direkan oicaj u k jedinični hidrogram d u d ( ) u( ) P e TB d ( ) d Vd Pe A TB TB T d ( ) B 1 1 u( ) d d d ( ) d Vd A P P P e e e Jedinični hidrogram Primena za složenu kišu rajanja n k : suerozicija n elemenarnih hidrograma 4h jedinični hidrogram kiša rajanja 3 x 4h (h) (h) 16

17 (m 3 /s) Pe (mm) (m 3 /s) Pe (mm) (m 3 /s) Pe (mm) (m 3 /s) Pe (mm) Jedinični hidrogram Primena za složenu kišu rajanja n k : suerozicija n elemenarnih hidrograma (h) (h) d1 ( ) u( ) Pe 1 d ( ) u( 4) Pe Jedinični hidrogram Primena za složenu kišu rajanja n k : suerozicija n elemenarnih hidrograma (h) (h) d3 ( ) u( 48) Pe 3 d ( ) d1( ) d ( ) d 3( ) 17

18 Sineički jedinični hidrogrami Za neizučene slivove Konsruišu se na osnovu karakerisika: vreme odizanja T vreme oadanja T r maksimalna ordinaa u max neo kiša vreme kašnjenja : rasojanje između ežiša hijeograma efekivne kiše i maksimalne ordinae jediničnog hidrograma k k u max T k T T r T b Sineički jedinični hidrogrami regionalne veze između karakerisika sliva i karakerisika jediničnog hidrograma nr. (L, L c, I sl ), u m (A) karakerisike nisu nezavisne, jer je orebno isunii uslov: T B u ( ) d A 18

19 Sineički jedinični hidrogrami Sineički jedinični hidrogram o SCS k k neo kiša u max T 1.67T T. 67T r T. 6 c k B T T r T b TB um TB u( ) d A u m.75 A T Sineički jedinični hidrogrami Sineički jedinični hidrogram o SCS bezdimenzionalni krivolinijski JH u/u m /T 19

20 ovršina sliva (km ) Sineički jedinični hidrogrami Sineički jedinični hidrogram o Jovanoviću i Brajkoviću modifikovani sineički JH o SCS k k T neo kiša u max T b T r T rt T ( 1 r) T r T k,.67 L L c.4l J u L, L [km], J [%], c u B a f ( A).3.7 a k.86 o [h] Sineički jedinični hidrogrami Preoruke za koeficijen a a

21 Sineički jedinični hidrogrami Preoruke za koeficijen r Vrsa ovršine / meoda Koeficijen r racionalna meoda 1 urbano, veliki nagib 1.5 SCS 1.67 urbano/ruralno.5 ruralno, brdovio 3.33 ruralno, blagi nagib 5.5 ruralno, ravno 1. Sineički jedinični hidrogrami Neke fizičke karakerisike sliva L dužina glavnog oka, meri se od izlaznog rofila sliva o glavnom oku do izvora L c dužina glavnog oka do ežiša sliva, meri se od izlaznog rofila sliva do ačke na glavnom oku koja je najbliža ežišu sliva C L L c 1

22 Sineički jedinični hidrogrami Neke fizičke karakerisike sliva I sr srednji nagib glavnog oka I u uravnai nagib glavnog oka, računa se omoću uravnae koe Z* koja se određuje iz uslova 1 S ( Z Z ) dx ( Z * Z ) L Z Z max odužni rofil vodooka Z max Z I sr L Z* I sr I u S Z* Z Z max Z Z* Z L I u Z L x Sineički jedinični hidrogrami Približne rosečne brzine ovršinskog ečenja za roračun vremena koncenracije o SCS meodi brzina Vrsa ovršine Nagib sliva (%) šume ašnjaci obrađene asfalirane

23 Primena modela adavine-oicaj Urbana hidrologija cilj: odvođenje voda sa gradskih ovršina rojekovanje i analiza rada sisema kišne kanalizacije meode: racionalna meoda, sineički jedinični hidrogrami, hidrodinamički modeli Manji neizučeni slivovi cilj: uređenje sliva (regulacioni radovi), zahvaanje vode za indusriju, hidroenergeiku, navodnjavanje meode: sineički jedinični hidrogrami Veći neizučeni slivovi meode: obavezna dekomozicija sliva na manje slivove Primena modela adavine-oicaj Dekomozicija sliva na odslivove A 1 A 4 A A 3 A 5 A 8 A 6 A 7 A 1, A, A 4, A 6, A 8 odslivovi A 3, A 5, A 7, A 9 međuslivovi A 9 3

24 Primena modela adavine-oicaj Dekomozicija sliva na odslivove A 1 A A A 3 A 5 A 6 A 7 A 8 A 9 ( 1 + )ro + 3 A 1, A, A 4, A 6, A 8 odslivovi A 3, A 5, A 7, A 9 međuslivovi... Sineički jedinični hidrogram Primer 1 Određivanje velikih voda na malim neizučenim slivovima Za orebe rojekovanja jaloviša za rudnik, razmarana su dva rofila oencijalnih brana Radi se o malim, izuzeno srmim slivovima na kojima je revashodno zasuljena šuma kao vegeacioni okrivač 4

25 Sineički jedinični hidrogram Primer 1 Slivovi do rofila brana Sliv 1 Sliv ovršina sliva A (km ) dužina glavnog oka L (km) dužina oka do ežiša sliva Lc (km) nadmorska visina izlaznog rofila Z (mnm) najveća nadmorska visina Z max (mnm) visinska razlika H (m) uravnaa visinska razlika H u (m) uravnai nagib sliva J u (%) 1.1%.% Sineički jedinični hidrogrami Primer 1 SJH o Jovanoviću i Brajkoviću sliv k k T neo kiša u max T r L L.67 c.4l.74 h J u a.3.74 r k k T.3 k T rt 1.67T, k.86 k.74.8 T.67T B k.74 T b Proračun efekivne kiše: SCS meoda CN = 73 1 d mm CN ( P.d) Pe P.8d 5

26 (m 3 /s) u (m 3 /s/mm) Sineički jedinični hidrogrami Primer 1 Sliv : merodavno rajanje kiše k (h).5 h.75 h 1 h 1.5 h h (h) T (h) T r (h) T B (h) u m (m 3 /s/mm) P 1 (mm) P e,1 (mm) max (m 3 /s) merodavni rook (1-god. velika voda) Sineički jedinični hidrogrami Primer 1 Sliv : SJH za rajanja kiše.5 h k =.5 h k =.75 h k = 1 h k = 1.5 h k = h.1 1-godišnji računski hidrogrami oicaja (h) (h) k =.5 h k =.75 h k = 1 h k = 1.5 h k = h 6

PRIMERI ZADATAKA IZ RACIONALNE METODE

PRIMERI ZADATAKA IZ RACIONALNE METODE Hidrologija PRIMERI ZDTK IZ RCIONLNE METODE ZDTK Za jedan urbani sliv površine 5.5 ha uvrđeno je da ima sledeću srukuru površina: Vrsa površine Procena u ukupnoj površini sliva Koeficijen oicaja Zgrade

Διαβάστε περισσότερα

Veza između padavina i oticaja

Veza između padavina i oticaja 1.11.15 Veza između padavina i oticaja Izučen sliv postoje merenja na izlaznom profilu Neizučen sliv ne postoje merenja na izlaznom profilu modeliranje procesa padavine-oticaj Modeli fizičkih sistema Uprošćene

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici. VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

r koje dejstvuju na tačku: m a F.

r koje dejstvuju na tačku: m a F. Drui Njunov zakon Proizvod između mase maerijalne ačke m i vekora njeno ubrzanja a r jednak je vekorskoj r sumi svih sila F r i r koje dejsvuju na ačku: m a F. Drui Njunov zakon je vekorski zakon ali oovo

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh

Διαβάστε περισσότερα

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Sistemi veštačke inteligencije primer 1 Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120 Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

PP-talasi sa torzijom

PP-talasi sa torzijom PP-talasi sa torzijom u metrički-afinoj gravitaciji Vedad Pašić i Dmitri Vassiliev V.Pasic@bath.ac.uk D.Vassiliev@bath.ac.uk Department of Mathematics University of Bath PP-talasi sa torzijom p. 1/1 Matematički

Διαβάστε περισσότερα

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

Mašinsko učenje. Regresija.

Mašinsko učenje. Regresija. Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a: Zenica, 70006 + y+ z+ 4= 0 y+ z : i ( q) : = = y + z 4 = 0 a) Napisati pavu p u kanonskom, a pavu q u paametaskom obliku b) Naći jednačinu avni koja polazi koz pavu p i okomita je na pavu q ate su pave

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati:

Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati: Staša Vujičić Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati: pseudo jezikom prirodnim jezikom dijagramom toka. 2

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijske nejednačine Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER L E M I L I C E LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm LEMILICA WELLER SP40 220V 40W Karakteristike: 220V, 40W, VRH 6,3 mm LEMILICA WELLER SP80 220V 80W Karakteristike: 220V,

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O. Cenovnik spiro kanala i opreme - *Cenovnik ažuriran 09.02.2018. Spiro kolena: Prečnik - Φ (mm) Spiro kanal ( /m) 90 45 30 Muf/nipli: Cevna obujmica: Brza diht spojnica: Elastična konekcija: /kom: Ø100

Διαβάστε περισσότερα

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)

Διαβάστε περισσότερα

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave THNIČKI FAKUTT SVUČIIŠTA U IJI Zavod za elekroenergek Sdj: Preddplomsk srčn sdj elekroehnke Kolegj: Osnove elekroehnke II Noselj kolegja: v. pred. mr.sc. Branka Dobraš, dpl. ng. el. Prjelazne pojave Osnove

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting

Διαβάστε περισσότερα

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće

Διαβάστε περισσότερα

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje

Διαβάστε περισσότερα

LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA. 1. Pojam transformacije

LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA. 1. Pojam transformacije LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA. Pojam ransformacije Pri rešavanju nekih maemaičkih roblema rimenjuju se meodi ransformacije. Sušina ovih meoda sasoji se u inegralnim ransformacijama sa ciljem da se neki roblemi

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote

Διαβάστε περισσότερα

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50 INŽENJERSTVO NAFTE I GASA Tehnologija bušenja II 2. vežbe 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50 Proračuni trajektorija koso-usmerenih bušotina 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 2 of 50 Proračun

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

PRIMERI PRORAČUNA BILANSA VODA U RETENZIONIM PROSTORIMA

PRIMERI PRORAČUNA BILANSA VODA U RETENZIONIM PROSTORIMA HIDROLOGIJA: PRIMERI PRORAČUNA BILANSA ODA U RETENZIONIM PROSTORIMA PRIMER 1 Akumulacija je namenjena za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Za kulture zasađene na tim površinama tokom vegetacionog

Διαβάστε περισσότερα