LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA. 1. Pojam transformacije

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA. 1. Pojam transformacije"

Transcript

1 LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA. Pojam ransformacije Pri rešavanju nekih maemaičkih roblema rimenjuju se meodi ransformacije. Sušina ovih meoda sasoji se u inegralnim ransformacijama sa ciljem da se neki roblemi ojednosavljuju u smislu šo se funkciji f realne romenljive, za dai roblem, koresondira neka funkcija F komleksne romenljive sa kojom je znano jednosavnije oerisai. Jedna od akvih ransformacija je Lalaceova ransformacija. Lalaceova ransformacija je deo oeraorskog računa koji ima izuzeno veliku rimenu u mnogim naučnim discilinama, kao šo su Teorija kola, Elekromagneika, Teorija auomaskog uravljanja, Teorija elekominikacija, id. Definicija. Originalom se naziva komleksna funkcija f realne romenljive, koja isunjava sledeće uslove: f = za < ; Funkcija f zajedno sa svojim izvodima do n-og reda je deo o deo nerekidna; 3 Posoje oziivni brojevi K i s akvi da je f < Ke s >. Definicija. Lalaceova ransformacija ili slika originala f definisana je sa L f = F = fe d C.. Funkcija F u. zove se Lalaceova slika originala f, a inegral koji se ojavljuje u. naziva se Lalaceov inegral. Primećujemo da nova romenljiva uvedena definicijom ima rirodu učesanosi ako je vreme, jer je veličina bez dimenzije i = /. Zbog oga se u inženjerskim discilinama česo naziva komleksna učesanos. U elekroehničkim naukama česo se oeriše sa zv. jediničnom funkcijom ili Heavisideovom funkcijom, koja se definiše omoću { >, h = <. U ački = funkcija h ima rekid rve vrse. Funkciju f definisanu na inervalu a, < a možemo učinii originalom ako umeso f išemo fh. Ubuduće uvek ćemo kada govorimo o originalu f odrazumevai funkciju fh. Primer. Funkcije /, e, cos/ su rimeri funkcija koje nisu originali jer ne isunjavaju uslove iz definicije. Funkcija f = e, koja je definisana za svako, osaje original ako se definiše sa f = e, f = <, ili, koriseći jediničnu funkciju, sa e h. P. S. Lalace , francuski maemaičar, čia se Lalas. O. Heaviside, 85-95, engleski inženjer, fizičar i maemaičar, čia se Hevisajd.

2 lalasova ransformacija Inegral koji se ojavljuje u definiciji je konvergenan, kao šo vrdi sledeća eorema. Teorema. Teorema o konvergenciji. Ako je f original, ada inegral. konvergira u oblasi { Re a > s}. Dokaz. Neka je f < Ke s i Re a > s. Tada imamo F fe d < K e Re +iim e s d K e s a d = K a s. Ovo znači da funkcija F osoji u navedenoj oblasi. Sledeću eoremu navodimo bez dokaza. Teorema.. Funkcija F, definisana sa., je analiička u oblasi { Re a > s}.. Osnovne osobine Lalaceove ransformacije U ovom odeljku dajemo osnovne osobine Lalaceove ransformacije. zasnovani na definiciji. i osobinama odred enog inegrala. Dokazi izloženih eorema su Teorema. Teorema o linearnosi. Važi formula L c f + c f = c L f + c L f,. gde su c i c roizvoljne konsane. Dokaz. Koriseći definiciju. i osnovne osobine odred enog inegrala, imamo L c f + c f = c f + c f e d = c = c L f + c L f, odakle sleduje formula.. f e d + c f e d Teorema. Teorema omeranja. Ako je a roizvoljan komleksan broj i ako je Lf = F, imamo Dokaz. Prema definiciji. dobija se Le a f = F a. L e a f = e a fe d = fe a d = F a. Teorema.3 Teorema sličnosi. Ako je k > i L f = F, ada je L fk = k F k.

3 Dokaz. Kako je rema definiciji. osnovne osobine lalaceove ransformacije 3 L fk = fke d, savljajući k = u, dobijamo L fk = k fue u/k du = k F. k Teorema.4 Teorema kašnjenja. Ako je L f = F, ada za svaku oziivnu konsanu a važi L f a = e a F. Dokaz. Prema definiciji Lalaceove ransformacije imamo L f a = f ae d. Ako uvedemo smenu a = u i uzmemo u obzir da je fu = za u <, dobijamo f ae d = fue u+a du = e a a fue u du = e a F. Teorema.5 Teorema negaivnog kašnjenja. Ako je a >, ada je L f + a = e a F gde je L f = F. Dokaz. Kako je L f + a = uvodeći smenu + a = u a u <, dobijamo a a fe d,. f + ae d a >,.3 f + ae d = fue u+a du = e a fue u du a a = e a fue u du fue u du = e a F a fue u du.

4 4 lalasova ransformacija Odavde, na osnovu.3, sleduje.. Teorema.6 Teorema o eriodičnoj funkciji. Neka je original f eriodična funkcija sa eriodom T. Tada važi formula L f = F = T e T fe d..4 Dokaz. Kako je F = uvodeći smenu = u + T, dobijamo T fe d = fe d + T fe d,.5 T fe d = e T fu + T e u du = e T fue u du = e T F.6 jer je fu + T = fu. Iz formula.5 i.6 sleduje.4. Primer.. Odredimo sliku funkcije sin. Kako je sin eriodična funkcija sa eriodom π, rema formuli.4 imamo L sin = e π jer je sin = sin za, π. S obzirom da je π sin e d = π e π π e sin d e sin d = + e π +, dobijamo L sin = π + e π coh + e π = +. Teorema.7 Teorema o diferenciranju originala. Ako su funkcija f i njeni izvodi do n-og reda originali, ada važi formula Dokaz. Za n = imamo L f n = n L f n n k f k..7 k= L f = f e d = e f + fe d = L f f,

5 osnovne osobine lalaceove ransformacije 5 šo znači da je u om slučaju formula.7 ačna. Preosavimo da formula.7 važi za neko n. Imamo L f n+ = f n+ e d = e f n + f n e d = L f n f n = n L f n n k f k f n = n+ L f n n k f k. k= Prema ome, iz reosavke da.7 važi za neko n, dobili smo da.7 važi i za n +. Kako je, s druge srane, formula.7 ačna za n =, zaključujemo da je ona ačna za svaki rirodan broj n. Teorema.8 Teorema o inegraciji originala. Ako je L f = F, ada je L fudu = F. k= Dokaz. Redom imamo L fudu = = fudu e d = e e fd = F. fudu + e fd Teorema.9 Teorema o diferenciranju slike. Ako je L f = F, ada važi formula L n f = n F n..8 Dokaz. Kako je F = diferencirajući ovu jednakos n ua o, dobijamo fe d, F n = n n fe d..9 S druge srane, imamo a iz.9 i. sleduje formula.8. L n f = n fe d,.

6 6 lalasova ransformacija Primer.. Za nalaženje L sin omoću definicije, rebalo bi rešii inegral e sin d. Jednosavniji način je rimena eoreme o diferenciranju slike, koja daje L sin = F 6 = = Teorema. Teorema o inegraciji slike. Ako je L f = F, i ako inegral konvergira, ada je f L = Dokaz. Koriseći reosavku o konvergenciji inegrala inegracije ako da je F udu = du fe u d = fd F udu F udu.. e u du = F udu, može se romenii redosled Posledica. Ako u. usimo da, dobijamo važnu formulu f d = Primer.3. Funkcija Si inegralni sinus definisana je sa Si =, rema eoremi o inegraciji slike, imamo + sin L = + d = arcan f e d = L f. F udu.. = arcan arcan = arcan. sin u du. Kako je Lsin = u Ovde smo rimenili formulu arcan a arcan b = arcan a b, ri čemu u ovom slučaju a. Dalje, + ab koriseći se eoremom o inegraljenju originala, nalazimo sin u LSi = L u du = arcan. Usu, koriseći formulu., dobijamo Ovo je oznai Dirichleov inegral. sin d = + d = π.

7 lalaceova ransformacija elemenarnih funkcija 7 3. Lalaceova ransformacija elemenarnih funkcija Najre ćemo odredii Lalaceovu ransformaciju funkcija a a > i e. Dobijeni rezulai, zajedno sa rehodno dokazanim eoremama, omogućuju nalaženje Lalaceove ransformacije još nekih srodnih funkcija. Kao šo je naomenuo na očeku, da bi funkcija f bila original neohodno je da bude f = za <, ako da, na rimer, funkcija e ne može bii original Lalaceove ranformacije. Med uim, kada govorimo o Lalaceovoj ransformaciji funkcije e mi odrazumevamo funkciju e h, j., { e, <, mada o nećemo ekslicino isicai. Da bismo odredili Lalaceovu ransformaciju oencijalne funkcije a, odseimo da se gama funkcija definiše inegralom Γx = x e d Re x >. Odavde sleduje da je Γa + = Savimo x = i dx = d. Inegral 3. osaje x a e x dx a >. 3. Γa + = a+ a e d, odakle izlazi Drugim rečima, dokazali smo formulu Γa + a+ = a e d. Secijalno, ako je a = n n N imamo L a = Γa + a+ a >. L n = Γn + n+ = n!, 3. n+ odakle za n = dobijamo L = L h =. o Lalaceova ransformacija eksonencijalne funkcije nalazi se direkno o definiciji. Naime, imamo Le = e e d = e d = Re >.

8 8 lalasova ransformacija Sada ćemo, rimenjujući eoreme iz rehodnog odeljka, odredii slike nekih elemenarnih funkcija. Kako je Le =, na osnovu eoreme o sličnosi imamo Le a = a a = a. Polazeći od dobro oznaih formula nalazimo cos a = eia + e ia, sin a = eia e ia, i cosh a = ea + e a, sinh a = ea e a, ia + = + ia Lcos a = Leia + Le ia = Na sličan način dobijamo Lsin a = Le ia Le ia = i i ia = + ia Lcosh a = Le a + Le a = a + = + a Lsinh a = Le a Le a = a = + a 3 Koriseći se rehodnim rezulaima i eoremama. i.9, nalazimo Le a + a cos b = + a + b, Le a sin b = L a e b = b + a + b, Γa + b a+ a >. Primer 3.. Preosavimo da se funkcija f može razvii u oencijalni red čiji koeficijeni zadovoljavaju uslov f = n= a n n < < + a. a + a, a, a a. a n < M sn n!, 3.3 gde su M i s oziivne konsane. Koriseći ovu nejednakos lako je okazai da je funkcija f original, kao i da red n! a n n+ 3.4 n= asoluno konvergira od uslovom 3.3 i za > s. Zaisa, n= n! a n n+ M n! s n n+ n! = M n= odakle sledi da je red 3.3 asoluno konvergenan za > s. n= s n,

9 Na osnovu 3. imamo konvolucija 9 n L a k k = k= n k= Kada n, na osnovu konvergencije reda 3.4 nalazimo Lf = L n= a n n = n= a k k! k+. n! a n = F. n+ Prema ome, od uslovom 3.3 slika oencijalnog reda jednaka je sumi slika svakog člana. Primenimo gornji rezula za odred ivanje Lalaceove slike Besselove funkcije rve vrse koja je definisana sa J = Kako je isunjen uslov 3.3 jer je a n+ = i n= n n n n!. a n = n!! n!! n! < n!, imamo L J = n= n n! n n! n+ = n= n n!! n!! n = Konvolucija Definicija. Konvolucija nerekidnih funkcija f i g, u oznaci f g, je inegral f g = Teorema 4.. Za konvoluciju važe sledeća vrd enja: o f g = g f, o f g h = f g h, 3 o f g + h = f g + f h, 4 o f g f g 5 o Ako su funkcije f i g originali, ada je i funkcija f g original. f ugudu. 4. Teorema 4. Borelova 3 eorema. Ako je L f = F i L g = G, ada je L f g = F G. 4. Dokaz. Po definiciji je L f g = e fug udu d = e d fug udu. 3 Émil Borel , francuski maemaičar i državnik.

10 lalasova ransformacija Promenom redosleda inegracije dobijamo L f g = fudu Ako u unurašnji inegral uvedemo smenu = τ + u, nalazimo čime je dokaz završen. L f g = = fudu e u fudu u e g ud. e τ+u gτdτ e τ gτdτ = F G, Primer 4.. Konvolucija funkcija f = sin i g = cos jednaka je f g = sin u cos udu = sin + sinu du = sin. Primenom Lalaceove ransformacije na ovako odred enu konvoluciju, uz korišćenje.8, dobijamo L sin = = + +. Primenom Borelove formule 4. direkno dobijamo Lsin cos = Lsin Lcos = + + = +. Primer 4.. Na osnovu jednakosi 4. i eoreme.7, Lalaceova ransformacija konvolucije izvoda f i funkcije g jednaka je L f ug udu = L f L g = F f G = F G fg. Kako je L fg = fg, iz rehodne jednakosi dobijamo L fg + f ug udu Na osnovu osobine komuaivnosi za konvoluciju funkcija, važi akod e L gf + g uf udu = F G. 4.3 = F G. 4.4 Formule 4.3 i 4.4 oznae su kao Duhamelove 4 formule. Ove formule imaju važnu ulogu u Teoriji elekričnih kola. 4 C. Duhamel , francuski maemaičar, čia se Diamel.

11 inverzna lalaceova ransformacija 5. Inverzna Lalaceova ransformacija Kao šo je oznao, funkcija f koja zadovoljava sledeće uslove: f je deo o deo nerekidna; f ima konačno mnogo eksremuma; 3 inegral f d je konvergenan; može se rikazai Fourierovim 5 inegralom f = π dr fu cos r udu. Uslovi i nazivaju se Dirichleovi 6 uslovi. Polazeći od Fourierovog inegrala dokazuje se sledeća važna eorema: Teorema 5. Riemann-Mellinova eorema. Neka je funkcija f original i neka je L f = F. Ako funkcija f zadovoljava Dirichleove uslove i ako je inegral e fd uniformno konvergenan na ravoj { Re = s}, ada je f = πi s+i s i F e d. 5. Formulom 5. da je obrazac za odred ivanje originala Lalaceove ransformacije kada je oznaa slika. Ta formula definiše zv. inverznu Lalaceovu ransformaciju, koja se zaisuje u obliku L F = f. Iz 5. odmah vidimo da ako dve funkcije koje su originali imaju isu sliku, ada e dve funkcije imaju ise vrednosi u svim ačkama u kojima su nerekidne. Direkno izračunavanje originala omoću formule 5. vrši se meodama komleksne analize konurnom inegracijom. Inegral na desnoj srani jednakosi 5. zove se Bromwichov 7 inegral, a konura o kojoj se vrši inegracija Bromwichova konura. Ova konura je rava s = c + i ω < ω < aralelna imaginarnoj osi, ri čemu se c bira ako da se u levoj oluravni od ove rave nalaze svi olovi ili esencijalni singulariei odinegralne funkcije F e. Primenom Cauchyeve eoreme o osacima jednakos 5. osaje f = πi πi Res F e = Res F e. 5. Primer 5.. Na osnovu 3 o iz 3. odeljka imamo L + + = e cos, + 5 J. B. J. Fourier , francuski maemaičar, čia se Furije. 6 L. Dirichle , nemački maemaičar, čia se Dirihle. 7 T. Bromwich , engleski maemaičar, čia se Bromvič.

12 lalasova ransformacija ali ronad imo inverznu Lalaceovu ransformaciju omoću Bromwichovog inegrala. Funkcija e ima dva ola z = + i, z = i. Njihovi osaci su Res z= +i Res z= i e = lim +i e = lim i a je ražena funkcija jednaka zbiru osaaka, j. e + i + i + + i = e +i, e + + i + i + + i = e i, f = e +i + e i = e e i + e i = e cos. Primer 5.. Odredii f ako je F = Slika F se može rikazai u obliku F = = Uored ivanjem oznaih ransformacija sa slikom F dobijamo direkno f = L F = L L + + = e cos + e sin. Na sledećoj sranici dajemo jednu ablicu inverznih Lalaceovih ransformacija nekih racionalnih funkcija, na koje se najčešće nailazi rilikom rešavanja roblema.

13 inverzna lalaceova ransformacija 3 3 Slika a + a a Original e a a e /a a ea a 3 e a ae a a + ba be b a b a b a 3 + a e a a a + b + a cos a a cosh a a e b a + b cos a + ba sin a b + a b a + a b a cos a + b sin a 4 + a 4 a 3 cosh a sin a sinh a cos a 4 a 4 sinh a sin a a3 a 4 + a 4 sin sinh a a 4 a 4 cosh a cos a a3 + a sin a a cos a a3 a a cos a sinh a a3

14 4 lalasova ransformacija Zadaak. Rešii diferencijalnu jednačinu Izabrani zadaci sa ismenih isia x 4x + 3x = h, od uslovom x =, x =, gde je h jedinična funkcija. Rešenje: Neka je L x = X, ada je L x = X x = X i L x = X x x = X. Primenom Lalaceove ransformacije na levu i desnu sranu dae diferencijalne jednačine, dobijamo odakle je X = X 4X + 3X =, = + 3 = 3 + 3s 3. Primenjujući inverznu Lalaceovu ransformaciju, nalazimo x = L X = 3 e + 3 e3. Zadaak. Odredii ono rešenje diferencijalne jednačine y y = 3, koje zadovoljava y = y = y =. Rešenje: Primenjujući Lalaceovu ransformaciju na dau jednačinu dobijamo 3 Y = 6 3 3, j. Odavde je 3 Y = Y = = = Primena inverzne Lalaceove ransformacije daje rešenje jednačine sa daim očenim uslovima y = e + 3. Zadaak 3. Naći ono rešenje diferencijalne jednačine y + y = f, za koje je y = y =. Odredii y u secijalnom slučaju kada je f = cos.

15 izabrani zadaci sa ismenih isia 5 Rešenje: Neka je L y = Y, L f = F. Primenom Lalaceove ransformacije dobijamo jednačinu Y y y + Y = F, j. + Y = F, odakle je Y = F +. Kako je Lsin =, koriseći Borelovu formulu 4. o konvoluciji, imamo + y = sin uf udu. Secijalno, ako je f = cos, koriseći rezula iz rimera 4., dobijamo y = sin cos = sin. Zadaak 4. Funkcija f definisana je sa f = cos x x dx, a >. + a a Odredii Lalaceovu ransformaciju funkcije f. b Primenom inverzne Lalaceove ransformacije na dobijenu sliku, naći funkciju f. Rešenje: Na osnovu definicije. imamo L f = F = = Odavde je Kako je fe d = x + a x + dx = cos x x + a dx a F = π a e d = x + a dx x + a x + dx = + a. L F = L π = π a + a a e a, e cos x d π a a π. sledi da je f = π a e a. Zadaak 5. Primenom Lalaceove ransformacije rešii sisem diferencijalnih jednačina x + x + y y = e, x + x y + y = e

16 6 lalasova ransformacija sa očenim uslovima x = y = y =, x =. i Rešenje: Kako je L x = X, L y = Y, L e =, L e = +, L x = X, L y = Y, L x = X, L y = Y, dai sisem se ransformiše u sisem algebarskih jednačina Rešavajući ovaj sisem nalazimo + X + Y =, + X Y = +. X = + = 8 3 Y = Primena inverzne Lalaceove ransformacije na slike X i Y daje rešenja x = 4 sinh e, y = 3 sinh. 4 +, Zadaak 6. Odredii ono rešenje inegro-diferencijalne jednačine za koje je y =. dy d + y + yudu = e >, Rešenje: Primenom Lalaceove ransformacije dobijamo odakle je Y = Y + Y + Y = +, = = Primenom inverzne Lalaceove ransformacije na oslednji izraz dobijamo rešenje y = cos sin 3 e / e.

17 izabrani zadaci sa ismenih isia 7 Zadaak 7. Primenom Lalaceove ransformacije rešii diferencijalnu jednačinu od uslovima y = 5, y =. y + y y = Rešenje: Neka je L y = Y. Koriseći eoreme o diferenciranju originala i diferenciranju slike, nalazimo Y 5 y Y 5 Y 5 Y =, odakle je Y Y = + +. Ovo je nehomogena linearna diferencijalna jednačina čije je rešenje Y = ex ud C + v ex ud d, gde je u = 3 +, v = +. Odavde nalazimo + Y = Primena inverzne Lalaceove ransformacije daje Kako je rema uslovu zadaka C = C y = L Y = C + e + 5e. lim y = C lim =, jedino izbor C = obezbed uje zahevani uslov. Prema ome, raženo rešenje je y = 5e. Zadaak 8. Primenom eoreme o inegraciji slike izračunai a cos a cos b d, b sin d, gde je a > b >. Rešenje: a Kako je L cos c = cos a cos b, koriseći eoremu. nalazimo + c d = + a + b d = log + a + b = log a b.

18 8 lalasova ransformacija b Najre odred ujemo Lalaceovu ransformaciju funkcije sin = cos. Primenom eoreme o inegraciji slike dobijamo sin L = u u u du = log u + 4 log u + 4 = 4 log u u + 4 = 4 log + 4. Primenjujući onovo eoremu o inegraciji slike nalazimo sin d = 4 = log + 4 d = d = arcan log + 4 = π. + 4 d

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t)

(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t) Izvodi Definicija. Neka je funkcija f definisana i neprekidna u okolini tačke a. Prvi izvod funkcije f u tački a je Prvi izvod funkcije f u tački : f f fa a lim. a a f lim 0 Izvodi višeg reda funkcije

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

f n z n, (2) F (z) = pri čemu se pretpostavlja da red u (2) konvergira bar za jednu konačnu vrednost kompleksne promenljive Z(f n ) = F (z).

f n z n, (2) F (z) = pri čemu se pretpostavlja da red u (2) konvergira bar za jednu konačnu vrednost kompleksne promenljive Z(f n ) = F (z). Z-TRANSFORMACIJA Laplaceova transformacija je primer integralne transformacije koja se primenjuje na funkcije - originale. Ova transformacija se primenjuje u linearnim sistemima koji su opisani diferencijalnim

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE 1 SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE Neka je (V, +,, F ) vektorski prostor konačne dimenzije i neka je f : V V linearno preslikavanje. Definicija. (1) Skalar

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Kompleksna analiza Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R. Matematika 4 zadaci sa pro²lih rokova, emineter.wordpress.com Pismeni ispit, 26. jun 25.. Izra unati I(α, β) = 2. Izra unati R ln (α 2 +x 2 ) β 2 +x 2 dx za α, β R. sin x i= (x2 +a i 2 ) dx, gde su a i

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa: Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika KOLOKVIJUM 1 Prezime, ime, br. indeksa: 4.7.1 PREDISPITNE OBAVEZE sin + 1 1) lim = ) lim = 3) lim e + ) = + 3 Zaokružiti tačne

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zdci II deo U sledećim zdcim ćemo korisii poznu grničnu vrednos: li i mnje vrijcije n i 0 n ( Zdci: ) Odredii sledeće grnične vrednosi: Rešenj: 4 ; 0 g ; 0 cos v) ; g) ; 4 ;

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum 27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije Glava 1 Realne funkcije realne promen ive 1.1 Elementarne funkcije Neka su dati skupovi X i Y. Ukoliko svakom elementu skupa X po nekom pravilu pridruimo neki, potpuno odreeni, element skupa Y kaemo da

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

4 Izvodi i diferencijali

4 Izvodi i diferencijali 4 Izvodi i diferencijali 8 4 Izvodi i diferencijali Neka je funkcija f() definisana u intervalu (a, b), i neka je 0 0 + (a, b). Tada se izraz (a, b) i f( 0 + ) f( 0 ) () zove srednja brzina promene funkcije

Διαβάστε περισσότερα

4 Numeričko diferenciranje

4 Numeričko diferenciranje 4 Numeričko diferenciranje 7. Funkcija fx) je zadata tabelom: x 0 4 6 8 fx).17 1.5167 1.7044 3.385 5.09 7.814 Koristeći konačne razlike, zaključno sa trećim redom, odrediti tačku x minimuma funkcije fx)

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

Prediktor-korektor metodi

Prediktor-korektor metodi Prediktor-korektor metodi Prilikom numeričkog rešavanja primenom KP: x = fx,, x 0 = 0, x 0 x b LVM α j = h β j f n = 0, 1, 2,..., N, javlja se kompromis izmed u eksplicitnih metoda, koji su lakši za primenu

Διαβάστε περισσότερα

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ). 0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo

Διαβάστε περισσότερα

1 Pojam funkcije. f(x)

1 Pojam funkcije. f(x) Pojam funkcije f : X Y gde su X i Y neprazni skupovi (X - domen, Y - kodomen) je funkcija ako ( X)(! Y )f() =, (za svaki element iz domena taqno znamo u koji se element u kodomenu slika). Domen funkcije

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš 1 1. Osnovni pojmovi ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš Jedan od najvažnijih pojmova u matematici predstavlja pojam funkcije. Definicija 1.1. Neka su X i Y dva

Διαβάστε περισσότερα

ELEMENTARNE FUNKCIJE

ELEMENTARNE FUNKCIJE 1 1. Osnovni pojmovi ELEMENTARNE FUNKCIJE Jedan od najvažnijih pojmova u matematici predstavlja pojam funkcije. Definicija 1.1. Neka su X i Y dva neprazna skupa. Funkcija f iz skupa X u skup Y je pridruživanje

Διαβάστε περισσότερα

Granične vrednosti realnih funkcija i neprekidnost

Granične vrednosti realnih funkcija i neprekidnost Granične vrednosti realnih funkcija i neprekidnost 1 Pojam granične vrednosti Naka su x 0 R i δ R, δ > 0. Pod δ okolinom tačke x 0 podrazumevamo interval U δ x 0 ) = x 0 δ, x 0 + δ), a pod probodenom δ

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

DOMAĆA ZADAĆA 5. /Formulacije i rješenja zadataka/ - INŽENJERSKA MATEMATIKA 1 ak. 2009/2010. Selma Grebović. Sarajevo, Decembar 2009.

DOMAĆA ZADAĆA 5. /Formulacije i rješenja zadataka/ - INŽENJERSKA MATEMATIKA 1 ak. 2009/2010. Selma Grebović. Sarajevo, Decembar 2009. UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET SARAJEVO DOMAĆA ZADAĆA 5 /Formulacije i rješenja zadaaka/ - INŽENJERSKA MATEMATIKA ak. 9/. Selma Grebović Sarajevo, Decembar 9. godine Zad.. Za realnu funkciju

Διαβάστε περισσότερα

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos . KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..

Διαβάστε περισσότερα

Eksponencijalna i logaritamska funkcija

Eksponencijalna i logaritamska funkcija 16 1. UVOD U ANALIZU Rešenje. Kako je ovo neprava funkcija, deljenjem nalazimo da je (11) f() = 1 + 5 6 + 1 3 5 + 6 = 1 + 5 6 + 1 ( )( 3). Prema postupku navedenom u teoremi 1.7, važi razlaganje odnosno

Διαβάστε περισσότερα

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA.   Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako izgleda

Διαβάστε περισσότερα

Diferencijabilnost funkcije više promenljivih

Diferencijabilnost funkcije više promenljivih Matematiči faultet Beograd novembar 005 godine Diferencijabilnost funcije više promenljivih 1 Osnovne definicije i teoreme, primeri Diferencijabilnost je jedan od centralnih pojmova u matematičoj analizi

Διαβάστε περισσότερα

ELEMENTARNE FUNKCIJE

ELEMENTARNE FUNKCIJE 1 1. Osnovni pojmovi ELEMENTARNE FUNKCIJE Jedan od najvažnijih pojmova u matematici predstavlja pojam funkcije. Definicija 1.1. Neka su X i Y dva neprazna skupa. Funkcija f iz skupa X u skup Y je pridruživanje

Διαβάστε περισσότερα

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a = x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijske nejednačine Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja

Διαβάστε περισσότερα

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota: ASIMPTOTE FUNKCIJA Naš savet je da najpre dobro proučite granične vrednosti funkcija Neki profesori vole da asimptote funkcija ispituju kao ponašanje funkcije na krajevima oblasti definisanosti, pa kako

Διαβάστε περισσότερα

8 Funkcije više promenljivih

8 Funkcije više promenljivih 8 Funkcije više promenljivih 78 8 Funkcije više promenljivih Neka je R skup realnih brojeva i X R n. Jednoznačno preslikavanje f : X R naziva se realna funkcija sa n nezavisno promenljivih čiji je domen

Διαβάστε περισσότερα

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2 ELEMENTARNA MATEMATIKA 1. Osnovni pojmovi o funkcijama Jedan od najvažnijih pojmova u matematici predstavlja pojam funkcije. Definicija 1.1. Neka su X i Y dva neprazna skupa. Funkcija f iz skupa X u skup

Διαβάστε περισσότερα

Determinante. Inverzna matrica

Determinante. Inverzna matrica Determinante Inverzna matrica Neka je A = [a ij ] n n kvadratna matrica Determinanta matrice A je a 11 a 12 a 1n a 21 a 22 a 2n det A = = ( 1) j a 1j1 a 2j2 a njn, a n1 a n2 a nn gde se sumiranje vrši

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

U n i v e r z i t e t u B e o g r a d u. Matematički fakultet ASIMPTOTSKA SVOJSTVA REŠENJA DIFERENCIJALNIH

U n i v e r z i t e t u B e o g r a d u. Matematički fakultet ASIMPTOTSKA SVOJSTVA REŠENJA DIFERENCIJALNIH U n i v e r z i e u B e o g r a d u Maemaički fakule ASIMPTOTSKA SVOJSTVA REŠENJA DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA M a s e r r a d Suden: Marija M. Mikić Menor: prof. dr Julka D. Knežević-Miljanović B e o g r

Διαβάστε περισσότερα

TEORIJA REDOVA. n u k (n N) (2) k=1. u k. lim S n = S, kažemo da zbir (suma) reda. k=1 S = k=1

TEORIJA REDOVA. n u k (n N) (2) k=1. u k. lim S n = S, kažemo da zbir (suma) reda. k=1 S = k=1 TEORIJA REDOVA NUMERIČKI REDOVI. OSNOVNI POJMOVI DEFINICIJA. Neka je {u n } n N realan niz. Izraz oblika k= u k = u + u 2 + + u n + () naziva se beskonačan red, ili kraće red. Broj u n naziva se opšti

Διαβάστε περισσότερα

Neodred eni integrali

Neodred eni integrali Neodred eni integrali Definicija. Za funkciju F : I R, gde je I interval, kažemo da je primitivna funkcija funkcije f : I R ako je za svako I. F () f() Teorema 1. Ako je F : I R primitivna funkcija za

Διαβάστε περισσότερα

Kompleksni brojevi. Algebarski oblik kompleksnog broja je. z = x + iy, x, y R, pri čemu je: x = Re z realni deo, y = Im z imaginarni deo.

Kompleksni brojevi. Algebarski oblik kompleksnog broja je. z = x + iy, x, y R, pri čemu je: x = Re z realni deo, y = Im z imaginarni deo. Kompleksni brojevi Algebarski oblik kompleksnog broja je z = x + iy, x, y R, pri čemu je: x = Re z realni deo, y = Im z imaginarni deo Trigonometrijski oblik kompleksnog broja je z = rcos θ + i sin θ,

Διαβάστε περισσότερα

Glava 1. Z transformacija. 1.1 Pojam z transformacije

Glava 1. Z transformacija. 1.1 Pojam z transformacije Glava 1 Z transformacija 1.1 Pojam z transformacije U elektrotehnici se vrlo često susrećemo sa signalima koji su diskretnog tipa. To znači da je radimo sa signalima koji su zadati svoji vrednostima samo

Διαβάστε περισσότερα

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

Jednodimenzionalne slučajne promenljive Jednodimenzionalne slučajne promenljive Definicija slučajne promenljive Neka je X f-ja def. na prostoru verovatnoća (Ω, F, P) koja preslikava prostor el. ishoda Ω u skup R realnih brojeva: (1)Skup {ω/

Διαβάστε περισσότερα

Algebarske strukture sa jednom operacijom (A, ): Ako operacija ima osobine: zatvorenost i asocijativnost, onda je (A, ) polugrupa

Algebarske strukture sa jednom operacijom (A, ): Ako operacija ima osobine: zatvorenost i asocijativnost, onda je (A, ) polugrupa Binarne operacije Binarna operacija na skupu A je preslikavanje skupa A A u A, to jest : A A A. Pišemo a b = c. Označavanje operacija:,,,. Poznate operacije: sabiranje (+), oduzimanje ( ), množenje ( ).

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1 Nizovi 5 a = 5 +3+ + 6 a = 3 00 + 00 3 +5 7 a = +)+) ) 3 3 8 a = 3 +3+ + +3 9 a = 3 5 0 a = 43/ ++ 5 3/ +5+ a = + + a = + ) 3 a = + + + 4 a = 3 3 + 3 ) 5 a = +++ 6 a = + ++ 3 a = +)!++)! +3)! a = ) +3

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

dr L. Stefanović, mr M. Matejić, dr S. Marinković DIFERENCIJALNE ZA STUDENTE TEHNIČKIH FAKULTETA SKC Niš, 2006.

dr L. Stefanović, mr M. Matejić, dr S. Marinković DIFERENCIJALNE ZA STUDENTE TEHNIČKIH FAKULTETA SKC Niš, 2006. dr L. Stefanović, mr M. Matejić, dr S. Marinković DIFERENCIJALNE JEDNAČINE ZA STUDENTE TEHNIČKIH FAKULTETA SKC Niš, 2006. dr Lidija Stefanović, mr Marjan Matejić, dr Slad ana Marinković DIFERENCIJALNE

Διαβάστε περισσότερα

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18.

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18. Deljivost 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18. Rešenje: Nazovimo naš izraz sa I.Važi 18 I 2 I 9 I pa možemo da posmatramo deljivost I sa 2 i 9.Iz oblika u kom je dat

Διαβάστε περισσότερα