ROŽNJAČE. Rožnjače
|
|
- Ὡρος Αλεξανδρίδης
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 1 ROŽNJAČE 2 Rožnjače
2 Opšte 3 Rožnjače primaju i prenose opterećenje sa krovne površine na glavne nosače. Leže u krovnoj ravni i pružaju se paralelno sa podužnom osom hale. Raspon l: od 4,0 do 18,0 m (uobičajeno 6,0 do 10,0 m). Razmak λ: od 1,5 do 5,0 m (uobičajeno 2,5 do 3,0 m). Opšte 4 Podela prema položaju u krovu: venčanica, slemenjača, međurožnjača.
3 Podela 5 Prema položaju u odnosu na glavni nosač: na gornjem pojasu glavnog nosača, u istoj ravni sa glavnim nosačem, u visini donjeg pojasa glavnih nosača. Podela 6 Prema položaju u odnosu na krovnu ravan: upravne na krovnu ravan, vertikalne.
4 7 Podela Prema statičkom i konstruktivnom sistemu: prosta greda, kontinualna greda, Gerberova greda, greda sa kosnicima, rešetkasti nosač, nosač sa zategom. 8 Poprečni preseci Vrućevaljani profili (IPE, UPE,,,), hladnooblikovani ili vrućevaljani šuplji profili, hladnooblikovani profili otvorenog preseka, kutijasti profili formirani međusobnim zavarivanjem UPE (UPN) profila,
5 9 Rožnjače od hladnooblikovanih profila 10 Opterećenje rožnjača Opterećenje deluje u dve ravni: sopstvena težina, sneg i slučajno opterećenje usled težine radnika deluje vertikalno, vetar deluje upravno na krovnu ravan.
6 Opterećenje rožnjača oznake 11 g p jednakopodeljeno opterećenje od težine krovnog pokrivača (kn/m 2 kose površine krova), g r jednakopodeljeno opterećenje od sopstvene težine rožnjače (kn/m 2 osnove krova), s opterećenje snegom (kn/m 2 osnove krova), w opterećenje vetrom (kn/m 2 kose površine krova), λ horizontalni razmak rožnjača (m), α nagib krovne ravni ( ). Opterećenje rožnjača koje su upravne na krovnu ravan 12 yp p cos yr r cos y cos p zp cos zr r sin z sin z /cos y 0 cos sin
7 13 Opterećenje rožnjača koje su vertikalne u odnosu na krovnu ravan yp yr r p y z y 14 Kombinacije opterećenja za ULS Stalne i prolazne proračunske situacije: 1,35 G, + 1,00 G + 1,50Q + 1,50 kj sup kj,inf k,1 j 1 j 1 i> 1 ψ 0, i Q k, i Alternativan smer delovanja vetra pritiskujuće i sišuće dejstvo!
8 15 Kombinacije opterećenja za SLS Karakteristična kombinacija dejstava: G + G + Q kj,sup kj,inf k,1 j 1 j 1 i> 1 + ψ 0, i Q k, i Dimenzionisanje rožnjača Kontrola graničnog stanja nosivosti: kontrola nosivosti poprečnog preseka na koso savijanje i smicanje, kontrola nosivosti na bočno torziono izvijanje, kontrola nosivosti na izvijanje usled ekscentričnog pritiska kod rožnjača koje su u sastavu krovnih spregova. Kontrola graničnog stanja upotrebljivosti: vrednost dopuštenog ugiba je f dop = l/200 do l/300 za neprovidne krovne pokrivače i f dop = l/500 za providne krovne pokrivače.
9 17 Puna prosta greda Uobičajeni rasponi od 4,0 do 6,0 m. Prekidaju se iznad svakog oslonca (krovnog nosača), Laka montaža. Veći utrošak čelika po m 2 osnove. Najveću primenu imaju kod krovova sa zakrivljenom podužnom linijom rožnjača. 18 Stabilnost rožnjače na bočnotorziono izvijanje
10 Zakrivljene rožnjače 19 Puna kontinualna greda 20 Uobičajeni rasponi od 6,0 do 9,0 m. Uticaji se mogu odrediti primenom teorije elastičnosti.
11 21 Oznake A 0 B C D M B M C M D M I M II M III x 1 x 2 x 3 y 1 y 2 y 2 y 3 y 3 Uticaji u rožnjači prema teoriji elastičnosti Broj oslonaca ,400 0,3929 0,3947 1,100 1,1428 1,1317 0,9286 0,9763 0,375 1,250 0,125 0,0703 0,375 0,750 0,100 0,080 0,0250 0,400 0,500 0,800 0,2760 0,7240 0,1071 0,0714 0,0772 0,0364 0,393 0,5357 0,7860 0,2659 0,8055 0,1053 0,0789 0,0779 0,0332 0,0461 0,3947 0,5264 0,500 0,7894 0,2680 0,7830 0,1964 0,8036 0,3942 1,1346 0,9616 1,0192 0,1057 0,0769 0,0865 0,0777 0,0340 0,0433 0,3942 0,5327 0,4904 0,7884 0,2675 0,7899 0,1960 0,7859 ql ql ql ql ql 2 ql 2 ql 2 ql 2 ql 2 ql 2 l l l l l l l l q jednakopodeljeno opterećenje (kn/m) A, B, C, D reakcije u osloncima (kn) M I, M II, M III pozitivni maksimalni momenti savijanja u poljima (knm) M B, M C, M D negativni momenti savianja iznad oslonaca (knm) x 1, x 2, x 3 položaj pozitivnih maksimalnih momenata u poljima (m) y 1, y 2, y 2, y 3, y 3 položaj nultih tačaka momentne linije (m) 22 Uticaji u rožnjači prema teoriji plastičnosti Za isti raspon i isti intezitet opterećenja u svim poljima rožnjača se može dimenzionisati prema teoriji plastičnosti. Krutošću krovnog pokrivača obezbeđuje se uslov da do loma rožnjače dolazi usled plastifikacije poprečnog preska (formiranja plastičnih zglobova), a ne usled gubitka nosivosti na bočnotorziono izvijanje.
12 Uticaji u rožnjači prema teoriji plastičnosti 23 Dimenzionisanje rožnjače 24 Rožnjača se može dimenzionisati prema momentu savijanja u srednjem polju, a u krajnjim poljima ojačati za razliku momenta, Ojačanje rožnjača se može se izbeći ako se krajnja polja smanje na l = 0,83l srednje polje
13 25 Stabilnost rožnjače na bočnotorziono izvijanje 26 Montažni nastavci rožnjača sistema kontinualnog nosača Nastavljanje rožnjača vrši se u blizini svakog ili svakog drugog oslonca. Montažni nastavak se predviđa na udaljenosti od oslonca od 0,15l do 0,20l (u blizini nulte momentne tačke). Montažni nastavak se dimenzioniše prema momentu savijanja: q l M = ± i 32 2
14 27 Primer montažnog nastavka rožnjače 28 Kontinuiranje rožnjača preko dva polja Opterećenje glavnih nosača je veće za 25% pa se rožnjače naizmenično postavljaju preko dva polja. Proračun se vrši prema momentu savijanja: q l M = ± i 11 2
15 29 Puna kontinualna greda 30 Rožnjača sistema gerberovog nosača Gerberovi nosači za rožnjače primenjuju se za raspone od 6,0 do 9,0 m. Rožnjače u krovnoj ravni primaju sile pritiska ne smeju se konstruisati totalni zglobovi.
16 31 Uticaji u rožnjači sistema gerberovog nosača Momenti savijanja: na mestima oslonaca: M s q l = q l u sredini raspona: M m = Ugibi u sredini unutrašnjih polja: 4 2 ( k k ) q l 1 4,8 k k f = k 0, E I 76,8 Za k = 0,1465 oslonački momenti i momenti u polju su jednaki: 2 q l Ms = Mm = 16 4 gde je ugib: q l f = 192 E I ( 1 2 k) 8 2 ( ) Konstruisanje Sistem lanca rožnjača sa prepustima uvek na istu stranu, (u svakom polju) omogućava jednostavnu montažnu. Nedostatak ovakvog načina konstruisanja lom rožnjače u jednom polju izaziva lom čitavog sistema. Montaža krovnog pokrivača može početi samo od polja koje nema prepust.
17 Konstiusanje zgloba 33 a) Rožnjače male visine poprečnog preseka. b) Rožnjače velike visine poprečnog preseka. Zglob ostvaren čepom 34 Čep treba da prenese celokupnu smičuću silu. U osi čepa se nalazi teorijska tačka oslanjanja, odnosno centar rotacije.
18 35 Rožnjače sa kosnicima Primenjuju se za raspone od 8 do 10 m (15 m). Upotrebljavaju se najčešće kod rešetkastih glavnih nosača (veći zahvat kosnika). Mogu primeniti i kod punih limenih glavnih nosača (kod okvirnih glavnih nosača gde stabilizuju donju nožicu krovnog nosača na bočnotorziono izvijanje). 36 Rožnjače sa kosnicima
19 Presečne sile 37 Momenti savijanja M a i M b i vertikalne komponente sila u kosnicima Y mogu se dobiti u zavisnosti od broja polja i odnosa a/l. Vrednosti presečnih sila 38 Br, polja k=a/l 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 2 Y1= 1,822 1,513 1,306 1,162 1,054 0,791 0,906 0,854 ql Ma= +0,064 +0,060 +0,058 +0,056 +0,055 +0,053 +0,051 +0,048 ql 2 Ma1= 0,0972 0,0910 0,0851 0,0797 0,0738 0,0692 0,0649 0,0607 ql 2 3 Y1= 1,410 1,162 0,996 0,877 0,789 0,721 0,666 0,622 ql Ma= +0,076 +0,074 +0,073 +0,072 +0,070 +0,069 +0,068 +0,066 ql 2 Ma1= 0,0622 0,0590 0,0522 0,0453 0,0388 0,0326 0,0265 0,0209 ql 2 Mb1= 0,0760 0,0714 0,0667 0,0625 0,0590 0,0559 0,0532 0,0510 ql 2 Mb= +0, , , ,0023 0,0012 0,0047 0,0082 0,0118 ql 2 4 Y1= 1,556 1,292 1,117 0,995 0,905 0,836 0,783 0,741 ql Y2= 0,915 0,732 0,607 0,516 0,446 0,390 0,343 0,303 ql Ma= +0,070 +0,069 +0,068 +0,066 +0,064 +0,062 +0,059 +0,057 ql 2 Ma1= 0,0777 0, ,0651 0,0595 0,0544 0,0495 0,0452 0,0427 ql 2 Mb1= 0,0835 0,0785 0,0738 0,0696 0,0658 0,0621 0,0589 0,0573 ql 2 Mb= +0, , , , , , , ,0093 ql 2 Mb2= 0,0404 0,0338 0,0273 0,0214 0,0159 0,0108 0,0064 0,0024 ql 2
20 Konstruisanje 39 a) Rožnjače sa pritisnutimkosnicima. b) Rožnjače sa zategnutim kosnicima. Rožnjače sa kosnicima 40
21 41 "R rožnjače "R rožnjače rešetkaste rožnjače sa dijagonalnom ispunom od okruglog čelika. Primenjuju se za raspone od 8,0 do 15,0 m. Veza između dijagonala i pojaseva izvedena je direktnim zavarivanjem, bez čvornih limova. 42 Rešetkaste rožnjače Rožnjače konstruisane u vidu klasičnog rešetkastog nosača primenjuju se za raspone l = 10,0 do 18,0 m. Statički sistem je prosta greda ili greda sa kosnicima. Statička visina rešetkaste rožnjače zavisi od raspona i inteziteta opterećenja i kreće se u opsegu l/10 do l/14.
22 Rešetkaste rožnjače sa kosnicima 43 Približni proračun sprovodi se tako što se rešetkasta rožnjača zameni punom čija se zamišljena težišna linija određuje u zavisnosti od poprečnog preseka i rastojanja između pojaseva. Presečna tačka ovako zamišljene težišne linije i kosnika predstavlja napadnu tačku sile Y. Iz veličine momenata savijanja dobijaju se sile u pojasevima, a iz transverzalnih sila, sile u štapovima ispune rešetkaste rožnjače. Rožnjače sa zategom 44 Uobičajeni rasponi od 10,0 m do 12,0 m. Sistemi sa zategom se konstruišu tako da se podupiranje vrši obično u sredini ili na dva mesta duž raspona. Sistemne linije grede i zatege mogu se seći u jednoj tački ili se zatega kod oslonca može i ekscentrično priključiti ako se konstrukcijsko oblikovanje time pojednostavljuje.
23 45 Rožnjače sa zategom Zatega je opterećena aksijalnom silom zatezanja, razupirači silom pritiska, a greda momentom savijanja i aksijalnom silom pritiska usled horizontalne komponente sile iz zatege. Zatege i razupirači u ravni nosača treba da imaju malu krutost na savijanje da bi se što više rasteretili od momenata savijanja usled deformacije grede. Zatega se najčešće izvodi od okruglog čelika, pljoštih limova ili profilisanih čelika. Pri postojanju jedne ravni nosača, razupirač se mora uklještiti u gredu. Na mestu skretanja zatega se mora saviti po velikom poluprečniku, a treba predvideti i način prijema skretnih sila. 46 Savremeni sistemi rožnjača od hladnooblikovanih profila Sistem kontinualnih rožnjača sa podvezicama Sistem kontinualnih rožnjača sa preklopom
24 47 Rožnjače od hladnooblikovanih profila otvorenog preseka 48 Rožnjače od šupljih hladnooblikovanih profila
25 49 Primena zatega i ovešenih rožnjača 50 Veza krovnih zatega Zatege se u krovnoj ravni mogu vezati za: a) slemenjaču, b) glavni nosač. Kada se zatege vezuju za slemenjaču, horizontalne komponente sila u kranjnoj zategi se potiru, a slemenjača je dodatno opterećena koncentrisanim silama koje potiču od vertikalnih komponenti sila u krajnjim zategama.
26 51 Uravnoteženje horizontalne komponente iz zatege Presečne sile kod rožnjače sistema proste grede sa krovnim zategama u trećinama raspona 52 U pravcu upravnom na krovnu ravan (oko yy ose) rožnjača je sistema proste grede. U ravni krova (oko ose zz) rožnjača je kontinualni nosač na tri polja.
27 53 Dimenzionisanje zatege Zatege se dimenzionišu prema maksimalnoj sili u poslednjem polju. Iz svakog nižeg polja zatega predaje svoju silu zategi višeg polja koja ovu reakciju sa silom iz sopstvenog polja predaje narednoj zatezi. Ako su zatege direktno vezane za slemenjaču naprezanje krajnje zatege iznosi: n 1 S n = Z 2 54 Dimenzionisanje zatege Ako zatega u poslednjem polju ide koso prema glavnim nosačima, naprezanje u kosoj zategi iznosi: S n n 1 1 = Z 2 sinδ gde su: n broj polja sa krovnim zategama (rastet rožnjača), Z reakcija kontinualnog nosača na mestu zatege: Z=1,125q y a za zategu u polovini raspona, Z=1,1q y a za zatege u trećinama raspona, δ ugao između zatege i rožnjače meren u krovnoj ravni.
28 55 Dimenzionisanje zatege Prečnik zatege od okruglog čelika može se odrediti prema izrazu: d j 4 Sn π ( f / γ y M0 ) gde su: d j presek jezgra navoja kod zatege; f y granica razvlačenja čeličnog materijala zatege, γ M0 koeficijent sigurnosti. 56 Veza zatega za rožnjaču i glavni nosač
29 57 Primena zatega i ovešenih rožnjača 58 Veza krutih zatega za rožnjaču Za veće vrednosti sila zatezanja mogu se primeniti krute zatege. Primenom krutih zatega onemogućava se trozija rožnjača. Kod ovih zatega mora se izvršiti kontrola nosivosti na izvijanje.
30 59 Rožnjače sa krutim zategama 60 Prijem sila u krovnoj ravni primenom krutog krovnog pokrivača Primenom krutog krovog pokrivača rožnjače se mogu potpuno osloboditi sila u ravni krova. Venčanica preuzima celokupno opterećenje u ravni krova. U krute krovne pokrivače spadaju: durisol, siporeks i sendvič paneli od čeličnog profilisanog lima. Pravilna veza krovnog pokrivača i rožnjača mora biti obezbediti ovo sadejstvo. a) krut krovni pokrivač b) mek krovni pokrivač
31 61 Statičko ponašanje rožnjača pri korišćenju krutog krovnog pokrivača Međurožnjače se dimenzionišu na savijanje oko yy ose. Venčanica se dimenzioniše na koso savijanje. Venčanica se dimenzioniše i na interakciju momenata savijanja i aksijalne sile kada je u sastavu podužnog krovnog sprega. 62 Konstruktinvo oblikovanje venčanica
32 63 Veza rožnjača IPN (IPE) poprečnog preseka i glavnog nosača 64 Veza rožnjača UPN (UPE) poprečnog preseka i glavnog nosača
33 65 Detalj oslanjanja rožnjače radionički crtež 66 Detalj oslanjanja rožnjače radionički crtež
34 67 Veza rožnjača za glavni nosač 68 Veza rožnjača za glavni nosač
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
Διαβάστε περισσότεραOpšte KROVNI POKRIVAČI I
1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN
GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραMETALNE KONSTRUKCIJE ZGRADA
METALNE KONSTRUKCIJE ZGRADA 1 Skr. predmeta i red. br. teme Dodatne napomene objašnjenja uputstva RASPORED SADRŽAJA NA SLAJDOVIMA NASLOV TEME PODNASLOVI Osnovni sadržaj. Važniji pojmovi i sadržaji su štampani
Διαβάστε περισσότεραPROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)
ROS GRED (ROSO OSONJEN GRED) oprečna sila i moment savijanja u gredi y a b c d e a) Zadana greda s opterećenjem l b) Sile opterećenja na gredu c) Određivanje sila presjeka grede u presjeku a) Unutrašnje
Διαβάστε περισσότεραTeorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd
Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f
Διαβάστε περισσότεραSPREGOVI I UKRUĆENJA. Osnovne funkcije spregova i ukrućenja
1 SPREGOVI I UKRUĆENJA 2 Osnovne funkcije spregova i ukrućenja Prijem i prenos svih horizontalnih dejstava(vetar, seizmičke sile, sile usled kretanja mostne dizalice); Obezbeđivanje stalnosti oblika konstrukcije
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραPRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
Διαβάστε περισσότεραRešetkasti nosači. Osnove metalnih konstrukcija 1
Rešetkasti nosači Osnove metalnih konstrukcija 1 Osnovne karakteristike Sastoje se od međusobno povezanih aksijalno opterećenih štapova; Moment savijanja prenosi se naprezanem pojasnih štapova, a uticaj
Διαβάστε περισσότεραKonvencija o znacima za opterećenja grede
Konvencija o znacima za opterećenja grede Levo od preseka Desno od preseka Savijanje Čisto savijanje (spregovima) Osnovne jednačine savijanja Savijanje silama Dimenzionisanje nosača izloženih savijanju
Διαβάστε περισσότεραProračun nosivosti elemenata
Proračun nosivosti elemenata EC9 obrađuje sve fenomene vezane za stabilnost elemenata aluminijumskih konstrukcija: Izvijanje pritisnutih štapova; Bočno-torziono izvijanje nosača Izvijanje ekscentrično
Διαβάστε περισσότεραProračunski model - pravougaoni presek
Proračunski model - pravougaoni presek 1 ε b 3.5 σ b f B "" ηx M u y b x D bu G b h N u z d y b1 a1 "1" b ε a1 10 Z au a 1 Složeno savijanje - VEZNO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji za (M i, N
Διαβάστε περισσότερα5. PREDAVANJE ČISTO KOSO SAVIJANJE EKCENTRIČNO NAPREZANJE OTPORNOST MATERIJALA I
5. PREDAVANJE ČISTO KOSO SAVIJANJE EKCENTRIČNO NAPREZANJE OTPORNOST MATERIJALA I ČISTO KOSO SAVIJANJE Pod pravim savijanjem podrazumeva se slučaj kada se ravan savijanja poklapa sa jednom od glavnih ravni
Διαβάστε περισσότερα1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2
OPTEREĆENJE KROVNE KONSTRUKCIJE : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2 1.1. ROGOVI : * nagib krovne ravni : α = 35 º * razmak rogova : λ = 80 cm 1.1.1. STATIČKI
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Odsek za konstrukcije TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA (NOVI NASTAVNI PLAN)
Odsek za konstrukcije 27.01.2009. TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA (NOVI NASTAVNI PLAN) 1. Za AB element konstantnog poprečnog preseka, armiran prema skici desno, opterećen aksijalnom silom G=10 kn usled
Διαβάστε περισσότεραAksijalno pritisnuti štapovi konstantnog višedelnog preseka
Aksijalno pritisnuti štapovi konstantnog višedelnog preseka Metalne konstrukcije 1 P6-1 Osobenosti višedelnih štapova Poprečni presek se sastoji od više samostalnih elemenata koji su mestimično povezani;
Διαβάστε περισσότεραTEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79
TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )
Διαβάστε περισσότερα3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Odsek za konstrukcije TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA grupa A
Odsek za konstrukcije 25.01.2012. grupa A 1. 1.1 Za nosač prikazan na skici 1 odrediti dijagrame presečnih sila. Sopstvena težina je uključena u stalno opterećenje (g), a povremeno opterećenje (P1 i P2)
Διαβάστε περισσότερα30 kn/m. - zamenimo oslonce sa reakcijama oslonaca. - postavimo uslove ravnoteže. - iz uslova ravnoteže odredimo nepoznate reakcije oslonaca
. Za zadati nosač odrediti: a) Statičke uticaje (, i T) a=.50 m b) Dimenzionisati nosač u kritičnom preseku i proveriti normalne, smičuće i uporedne napone F=00 k F=50 k q=30 k/m a a a a Kvalitet čelika:
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραOsnovne vrste naprezanja: Aksijalno naprezanje Smicanje Uvijanje. Savijanje. Izvijanje
Osnovne vrste napreanja: ksijalno napreanje Smicanje Uvijanje Savijanje Ivijanje 1 SVIJNJE GREDE SI Greda je opterećena na desnom kraju silom paralelno jednoj od glavnih centralnih osa inercije (y osi).
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραISPIT GRUPA A - RJEŠENJA
Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga AB oslonjena je na dva čelična štapa u A i B i opterećena trouglastim opterećenjem, kao na slici desno. Ako su oba štapa iste dužine L,
Διαβάστε περισσότεραPROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Διαβάστε περισσότεραTipski fasadni stubovi u podužnim zidovima hale
Tipski fasadni stubovi u podužnim zidovima hale Univerzitet u Beogradu Tipski fasadni stub u podužnom zidu Fasadni stub u poduz nom zidu je staticǩog sistema kontinualnog nosacǎ na dva polja cǐji su rasponi:
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE
1 BETONSKE KONSTRUKCIJE RAMOVSKE KONSTRUKCIJE Prof. dr Snežana Marinković Doc. dr Ivan Ignjatović Semestar: V ESPB: Ramovske konstrukcije 1.1. Podela 1.2. Statički sistemi i statički proračun 1.3. Proračun
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραSavijanje statički neodređeni nosači
Savijanje statički neodređeni nosači Statička neodređenost nosača Uslovi neprekidnosti elastične linije Prva jednačina savijanja Normalni napon u nekoj tački poprečnog preseka s M moment sprega s z M I
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit ODSEK ZA KONSTRUKCIJE TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA. grupa A. p=60 kn/m. 7.
ODSEK ZA KONSTRUKCIJE 28.01.2015. grupa A g=50 kn/m p=60 kn/m 60 45 15 75 MB 35, RA 400/500 7.5 m 5 m 25 1.1 Odrediti potrebnu površinu armature u karakterističnim presecima (preseci na mestima maksimalnih
Διαβάστε περισσότεραf 24 N/mm E N/mm 1,3 1,35 1,5
PRIER 6 Za drvenu rožnjaču pravougaonog poprečnog preseka b/h = 14/4 cm sprovesti dokaz nosivosti i upotrebljivosti. Rožnjača je statičkog sistema proste grede, rapona 4, m i opterećena u svema prama skici.
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 1 -
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 - Savijanje pravougaoni presek Sadržaj vežbi: Osnove proračuna Primer 1 vezano dimenzionisanje Primer 2 slobodno dimenzionisanje 1 SLOŽENO savijanje ε cu2 =3.5ä β2x G
Διαβάστε περισσότεραOTPORNOST MATERIJALA
3/8/03 OTPORNOST ATERIJALA Naponi ANALIZA NAPONA Jedinica u Si-sistemu je Paskal (Pa) Pa=N/m Pa=0 6 Pa GPa=0 9 Pa F (N) kn/cm =0 Pa N/mm =Pa Jedinična površina (m ) U tečnostima pritisak jedinica bar=0
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA grupa A
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 25.12.2012. grupa A 1. 1.1 Dimenzionisati prema momentima savijanja (Mu) karakteristične preseke nosača prikazanog na skici 1. Prilikom dimenzionisanja obezbediti graničnu
Διαβάστε περισσότερα1. Dimenzionisanje poprečnog preseka nosača. Pretpostavlja se poprečni presek HEB 600. Osnovni materijal S235 f y 235MPa f u 360MPa
a. zadatak Sračuna i konstruisa montažni nastavak nosača izrađenog od vruce valjanog profila prema zadam presečnim silama:ved = 300 kn MEd = 1000 knm. Za nosač usvoji odgovarajući HEB valjani profil. Nastavak
Διαβάστε περισσότεραGrađevinski fakultet Modul konstrukcije pismeni ispit 22. jun 2015.
Univerzitet u Beogradu Prethodno napregnuti beton Građevinski fakultet grupa A Modul konstrukcije pismeni ispit 22. jun 2015. 0. Pročitati uputstvo na kraju teksta 1. Projektovati prema dopuštenim naponima
Διαβάστε περισσότεραIzvođenje diferencijalne jednačine elastične linije elastična linija kod proste grede elastična linija kod konzole
Izvođenje diferencijalne jednačine elastične linije Elastična linija, čija je jednačina y(z), je krivolinijski oblik ose nosača izazvan opterećenjem. Koordinatni sistem ćemo uvek uzimati tako da je koordinatni
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότεραDimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe
Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότερα5.2 GRAFOSTATIKA. Prosta greda. Greda sa prepustima
5.2 GRAFOSTATIKA Nosačem se naziva kruto telo koje prenosi opterećenje koje mu saopštavaju tela koja su sa njim u kontaktu. Nosači nogu biti: - ravni ( ako osa nosača i opterećenja leže u jednoj ravni)
Διαβάστε περισσότεραTEHNIČKA MEHANIKA I 9. PREDAVANJE SILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA. Str knjiga Poglavlje 12 Unutrašnje sile
5.5.2016 1 TEHNIČKA MEHANIKA I 9. PREDAVANJE SILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA Str 267-290 knjiga Poglavlje 12 Unutrašnje sile 5.5.2016 2 ŠTA ĆEMO NAUČITI U OVOM POGLAVLJU? Određivanje unutrašnjih sila u presecima
Διαβάστε περισσότεραMETALNE KONSTRUKCIJE II
METALNE KONSTRUKCIJE II dr T. Vacev - Metalne konstrukcije II 2016/201. 1 Predmet br. teme Dodatne napomene objašnjenja uputstva NASLOV PODNASLOV PODNASLOV Osnovni sadržaj. Važniji pojmovi i sadržaji su
Διαβάστε περισσότεραKrute veze sa čeonom pločom
Krute veze sa čeonom pločom Metalne konstrukcije 2 P6-1 Polje primene krutih veza sa čeonom pločom Najčešće se koriste za : Veze greda sa stubovima kod okvirnih nosača; Montažne nastavke nosača; Kontinuiranje
Διαβάστε περισσότερα4. PREDAVANJE ČISTO PRAVO SAVIJANJE OTPORNOST MATERIJALA I
4. PREDAVANJE ČISTO PRAVO SAVIJANJE OTPORNOST MATERIJALA I Čisto pravo savijanje Pod čistim savijanjem grede podrazumeva se naprezanje pri kome su sve komponente unutrašnjih sila jednake nuli, osim momenta
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραUniverzitet u Beogradu 20. januar Elektrotehnički fakultet
Univerzitet u eograu. januar 1. Elektrotehnički fakultet EHNIK 1. Telekomunikacioni kabl je potrebno zategnuti između ve vertikalne konzole (stuba) koje su ubetonirane u sreišta krovova ve susene zgrae,
Διαβάστε περισσότεραSILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA
SIE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA DEFINICIJE SIA U PRESECIMA Projektovanje bilo kog konstruktivnog elemenata podrazumeva određivanje unutrašnjih sila u tom elementu da bi se obezbedilo da materijal od koga
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραOdređivanje statičke šeme glavnog nosača
1 PRORAČUN GLAVNIH NOSAČA Određivanje statičke šeme glavnog nosača Konstrukcijska i statička šema za jednobrodnu halu Konstrukcijska i statička šema za dvobrodnu halu 3 Metode globalne analize materijalna
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραBočno-torziono izvijanje. Metalne konstrukcije 1 P7-1
Bočno-torziono izvijanje etalne konstrukcije 1 P7-1 etalne konstrukcije 1 P7- etalne konstrukcije 1 P7-3 Teorijske osnove Problem je prvi analizirao Timošenko. Linearno elastična teorija bočno-torzionog
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότερα20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm
MMENT NERJE ZDTK. Za površinu prema datoj slici odrediti: a centralne težišne momente inercije, b položaj glavnih, centralnih osa inercije, c glavne, centralne momente inercije, d glavne, centralne poluprečnike
Διαβάστε περισσότερα35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD
Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti
Διαβάστε περισσότεραPRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Διαβάστε περισσότεραKolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,
Kolegij: Konstrukcije 017. Rješenje zadatka. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu 1. ULAZNI PARAETRI. RAČUNSKE VRIJEDNOSTI PARAETARA ATERIJALA.1. Karakteristične vrijednosti parametara tla Efektivna Sloj
Διαβάστε περισσότεραSistem sučeljnih sila
Sistm sučljnih sila Gomtrijski i analitički način slaganja sila, projkcija sil na osu i na ravan, uslovi ravnotž Sistm sučljnih sila Za sistm sila s kaž da j sučljni ukoliko sil imaju zajdničku napadnu
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραTABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II
TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICA 1: PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI ZA DJELOVANJA Parcijalni koeficijenti sigurnosti γf Vrsta djelovanja Djelovanje Stalno Promjenjivo
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραMatematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum
Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()
Διαβάστε περισσότερα05.a -ARH-KONSTR DIZAJN
1 05.a -ARH-KONSTR DIZAJN VISEĆI SISTEMI DR DRAGAN KOSTIĆ, docent Viseći sistemi 2 Viseći krovni sistemi mogu se definisati kao sveobuhvatno zategnute strukture. Zbog geometrijskih proporcija kablova,
Διαβάστε περισσότεραANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) - EUROKOD
GRAĐEVINSKO - ARHITEKTONSKI FAKULTET Katedra za metalne i drvene konstrukcije Kolegij: METALNE KONSTRUKCIJE ANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) - EUROKOD TLOCRTNI PRIKAZ NOSIVOG SUSTAVA OBJEKTA 2 PRORAČUN
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραSavijanje nosaa. Savijanje ravnog štapa prizmatinog poprenog presjeka. a)isto savijanje. b) Savijanje silama. b) Savijanje silama.
Štap optereen na savijanje naivamo nosa ili grea. Savijanje nosaa a) Napreanja ( i τ) b) Deformacije progib (w) Os štapa se ko savijanja akrivljuje to je elastina ili progibna linija nosaa. Savijanje ravnog
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET ODREĐIVANJE MOMENTA LOMA - PRAVOUGAONI PRESEK Moment loma za pravougaoni presek prikazan na skici odrediti za slučajeve:. kada
Διαβάστε περισσότεραPredavanje br.3 KONSTRUKTIVNI SKLOPOVI ZGRADA
Predavanje br.3 KONSTRUKTIVNI SKLOPOVI ZGRADA Dr Veliborka Bogdanović, red.prof. Dr Dragan Kostić, v.prof. Konstruktivni sklop - Noseći sistem objekta Struktura sastavljena od jednostavnih nosećih elemenata
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORIJ ETONSKIH KONSTRUKCIJ 1 PRESECI S PRSLINO - VELIKI EKSCENTRICITET ČISTO SVIJNJE - VEZNO DIENZIONISNJE Poznato: - statički ticaji za pojedina opterećenja ( i ) - kalitet materijala (f, σ ) - dimenzije
Διαβάστε περισσότεραl r redukovana dužina (zavisno od dužine i načina vezivanja)
Vežbe 6 IZVIJANJE 1 IZVIJANJE Izvijanje se javlja kod aksijalno napregnutih štapova na pritisak, kada imaju relativno veliku dužinu u odnosu na površinu poprečnog preseka. Zbog postojanja geometrijskih
Διαβάστε περισσότεραFUNDIRANJE. Temelj samac ekscentrično opterećen u prostoru 1/11/2013 TEMELJI SAMCI
1/11/013 FUNDIRANJE TEEJI SACI 1. CENTRIČNO OPTEREĆEN TEEJ SAAC. EKSCENTRIČNO OPTEREĆEN TEEJ SAAC 1 Temelj samac ekscentrično oterećen rostor 1 1/11/013 Dimenzionisanje A temelja samca 3 Određivaje visine
Διαβάστε περισσότερα12/1/2015 ELEMENTI TEORIJE NAPONA RAVNO STANJE NAPONA SAVIJANJE SILAMA NAPON U PRESEČNOJ RAVNI. ρ = σ + τ + τ ρ = σ 2 + τ
//05 ELEMENTI TEORIJE NAPONA RAVNO STANJE NAPONA SAVIJANJE SILAMA OTPORNOST MATERIJALA I Pojam napona vean je a određenu tačku i ravan kojoj pripada ta tačka. Nekom drugom preseku kro tačku M tela odgovaraće
Διαβάστε περισσότεραDijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.
Dijagrami:. Udužnih sia N Greda i konoa. Popre nih sia TZ 3. Momenata savijanja My. dio Prosta greda. Optere ena koncentriranom siom F I. Reaktivne sie:. M A = 0 R B F a = 0. M B = 0 R A F b = 0 3. F =
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE (1) pismeni ispit (str. 1)
UNIVERZITET U NOVOM SADU 2012 03 FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA datum: 07. April 2012 DEPARTMAN ZA GRAĐEVINARSTVO I GEODEZIJU BETONSKE KONSTRUKCIJE (1) pismeni ispit (str. 1) Zadatak 1 (100%) - eliminatorni
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραZnačenje indeksa. Konvencija o predznaku napona
* Opšte stanje napona Tenzor napona Značenje indeksa Normalni napon: indeksi pokazuju površinu na koju djeluje. Tangencijalni napon: prvi indeks pokazuje površinu na koju napon djeluje, a drugi pravac
Διαβάστε περισσότερα, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.
J r_jl v. el7l1 povr.sl?lj pt"en:nt7 cf \ L.sj,,;, ocredz' 3 Q),sof'stvene f1?(j'me")7e?j1erc!je b) po{o!.aj 'i1m/' ce/y11ra.[,p! (j'j,a 1lerc!/e
Διαβάστε περισσότεραLOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM
LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM Vrste opterećenja Ispitivanje zatezanjem Svojstva otpornosti materijala Zatezna čvrstoća Granica tečenja Granica proporcionalnosti Granica elastičnosti Modul
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραPRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραUVOD U GRADITELJSTVO 6. NOSIVI ELEMENTI GRAĐEVINA. Prof. dr. sc. NEDIM SULJIĆ, dipl.ing.građ. Sadržaj poglavlja: -općenito o nosivim konstrukcijama
UVOD U GRADITELJSTVO 6. NOSIVI ELEMENTI GRAĐEVINA Sadržaj poglavlja: -općenito o nosivim konstrukcijama -odnos stanja naprezanja u nosivim elementima -linijski nosivi elementi (prosta greda; kontinualna
Διαβάστε περισσότεραUVOD U GRADITELJSTVO 6. NOSIVI ELEMENTI GRAĐEVINA. Prof. dr. sc. NEDIM SULJIĆ, dipl.ing.građ. Sadržaj poglavlja: -općenito o nosivim konstrukcijama
UVOD U GRADITELJSTVO 6. NOSIVI ELEMENTI GRAĐEVINA Sadržaj poglavlja: -općenito o nosivim konstrukcijama -odnos stanja naprezanja u nosivim elementima -linijski nosivi elementi (prosta greda; kontinualna
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET ODREĐIVANJE MOMENTA LOMA - "T" PRESEK Na skici dole su prikazane sve potrene geometrijske veličine, dijagrami dilatacija i napona,
Διαβάστε περισσότερα