BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
|
|
- ΣoφпїЅα Τομαραίοι
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15
2 Sadržaj Grede T ili Γ preseka 1 Grede T ili Γ preseka 2 Dijagrami interakcije M-N
3 Sadržaj Grede T ili Γ preseka 1 Grede T ili Γ preseka 2 Dijagrami interakcije M-N
4 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - uprošćeni postupak U slučaju vezanog dimenzionisanja poznato je: - statički uticaji za posmatrane kombinacije opterećenja (M i ) - geometrija poprečnog preseka (veličine B, b, d, d p ) - mehaničke karakteristike (MB, σ v ) Nepoznato je, odn. potrebno je da se odredi: - površina potrebne armature (A a ) - položaj neutralne linije, odn. napon u sredini ploče (σ bp )
5 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - uprošćeni postupak Sračunaju se granični statički uticaji M u = γ ui M i Pretpostavi se rastojanje težišta zategnute armature do zategnute ivice a 1, pa se odredi statička visina h = d a 1 Iz uslova ravnoteže momenata odredi se napon pritiska u sredini ploče: M u σ bp = ( ) B d p h dp 2
6 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - uprošćeni postupak U slučaju da se dobije da je σ bp > f B, postupak se prekida i vrši se tačniji proračun (sa uzimanjem u obzir i nosiosti rebra) Iz veze σ ε odredi se dilatacija u sredini ploče: ε bp = 2(1 1 σ bp ) ε a = 10 s 0 f B Položaj neutralne ose u odnosu na sredinu ploče je dat sa: x 0 = ε ( bp h d ) ( p = s 0 h d ) p ε bp + ε a 2 2
7 Uprošćeni proračun T preseka x 0 se upoređuje sa polovinom debljine ploče: ako je x 0 > d p /2 neutralna osa je ispod ploče (u rebru)
8 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - uprošćeni postupak Dilatacija na gornjoj pritisnutoj ivici ploče mora da zadovolji uslov: x 0 + dp 2 ε b = ε bp 3.5 x 0 Naravno, ako je neutralna linija u ploči (x 0 d p /2), presek se dimenzioniše kao pravougaoni dimenzija B d Ako je neutralna linija u rebru, odn. za x 0 > d p /2, potrebna površina armature se određuje iz relacije (uslov ravnoteže normalnih sila) M u A a = ( ) σ v h dp 2
9 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - uprošćeni postupak Ukoliko se utvrdi da se neutralna osa nalazi u ploči, presek se dimenzioniše kao pravougaoni širine B Za sračunatu statičku visinu izračuna se bezdimenzionalni koeficijent k: h k = Mu B f B Na osnovu dobijenog k iz tabela za dimenzionisanje pravougaonih preseka očita se vrednost mehaničkog koeficijenta armiranja µ ili koeficijenta kraka sila ζ
10 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - uprošćeni postupak Sa ovim se izračuna potrebna površina armature prema relaciji ili prema izrazu A a = µ B h 100 f B σ v A a = M u z σ v = M u ζ h σ v
11 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - uprošćeni postupak Sa određenom potrebnom količinom armature A a usvoji se prečnik i broj šipki Usvojena armatura se raspoređuje u preseku (vodeći računa o čistom razmaku a 0 ) Sračuna se težište armature a 1 i odredi se tačna vrednost statičke visine h Statička visina h se upoređuje sa računskom i u slučaju odstupanja proračun se ponavlja Posle konvergencije prikaže se presek i armatura (u razmeri 1:10)
12 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - primer 1 Odrediti potrebnu količinu armature A a za gredu T preseka poznatih dimenzija i poznatog graničnog momenta M u Dato je: - granični momenat savijanja... M u = 600 knm - dimenzije T preseka [cm]... b = 40, B = 120, d = 60 i d pl = 12 - kvalitet materijala... MB 30, RA 400/500
13 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - primer 1 Za usvojeni materijal betona i čelika je: MB 30 f B = 20.5 MP a = 2.05 kn/cm 2 RA 400/500 σ v = 400 MP a = 40.0 kn/cm 2 Pretpostavlja se rastojanje težišta zategnute armature do zategnute ivice: a 1 = 0.1 d = 6 cm Statička visina preseka h = d a 1 = 60 6 = 54 cm
14 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - primer 1 Napon u sredini ploče: M u σ bp = ( ) = B d p h dp (54 12 = 0.87 kpa 2 ) Dilatacija u sredini ploče: ( ε bp = σ ) ( bp = 2 1 f B ) = 0.481
15 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - primer 1 Položaj neutralne ose u odnosu na sredinu ploče je: x 0 = ε ( bp h d ) p = ( ) = 2.20 cm ε bp + ε a Kako je x 0 < d p /2 = 6cm, neutralna linija se nalazi u ploči i presek se računa kao pravougaoni širine B = 120 cm Bezdimenzionalni koeficijent k je k = h Mu B f B = = 3.458
16 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - primer 1 Iz tablica se dobija ε b /ε a = 1.70/10, kao i koeficijent neutralne ose s = Prema tome, neutralna osa je na rastojanju x = s h = = 7.84 cm < d p = 12cm
17 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - primer 1 Sa ovim se izračuna potrebna površina armature prema relaciji A a = µ B h 100 f B = = cm2 σ v ili prema izrazu A a = M u ζ h σ v = Usvojeno 6RΦ25 (29.45 cm 2 ) = cm
18 Uprošćeni proračun T preseka - primer 1
19 Grede T ili Γ preseka Slobdno dimenzionisanje greda T preseka - uprošćeni postupak U slučaju slobodnog dimenzionisanja poznato je: - statički uticaji za posmatrane kombinacije opterećenja (M i ) - mehaničke karakteristike materijala(mb, σ v ) - geometrija poprečnog preseka: širine B i b i debljina ploče d p Nepoznato je, odn. potrebno je da se odredi: - površina potrebne armature (A a ) - visina poprečnog preseka (d)
20 Grede T ili Γ preseka Slobdno dimenzionisanje greda T preseka - uprošćeni postupak Izračunaju se granični statički uticaji M u = i γ ui M i (i = g, p, ) Usvaja se napon u betonu u nivou srednje ravni ploče σ bp Za veći usvojen napon, presek je manje visine i ima više armature Napon σ bp se usvaja u granicama 0.3 f B σ bp 0.75 f B
21 Grede T ili Γ preseka Slobdno dimenzionisanje greda T preseka - uprošćeni postupak Sa usvojenim naponom σ bp izračunava se statička visina: h = M u + d p B d p σ bp 2 Iz poznate veze napon-dilatacija za beton i sa usvojenim naponom u sredini ploče izračunava se dilatacija u sredini ploče ( ε bp = σ ) bp f B a usvaja se ε a = 10
22 Radni dijagram betona - veza σ ε { fb4 (4 ε σ b = b ) ε b za 0 ε b 2 f B za 2 ε b 3.5 ( ) ε bp = σ bp f B
23 Grede T ili Γ preseka Slobdno dimenzionisanje greda T preseka - uprošćeni postupak Određuje se položaj neutralne ose u odnosu na srednju ravan ploče: x 0 = ε ( bp h d ) p ε bp + ε a 2 Veličina x 0 se upoređuje sa polovinom debljine ploče d p /2 Ako se utvrdi da je neutralna linija u rebru x 0 > d p /2, presek je oblika T Ako je neutralna linija u ploči x 0 d p /2, presek je pravougaonog oblika širine B
24 Grede T ili Γ preseka Slobdno dimenzionisanje greda T preseka - uprošćeni postupak Ako je u pitanju T presek, potrebna količina armatura se određuje prema A a = M u (h dp 2 ) σ v Ako je u pitanju pravougaoni presek, za sračunatu statičku visinu h određuje se koeficijent k k = h Mu B f B Iz tablica se za dobijeno k očitaju vrednosti mehaničkog koeficijenta armiranja µ i/ili koeficijenta ζ
25 Grede T ili Γ preseka Slobdno dimenzionisanje greda T preseka - uprošćeni postupak U tom slučaju, potrebna količina armature se određuje iz relacije A a = µ B h 100 f B σ v ili prema izrazu A a = M u z σ v = M u ζ h σ v
26 Grede T ili Γ preseka Slobdno dimenzionisanje greda T preseka - uprošćeni postupak Sa određenom količinom armature A a usvoji se profil i broj šipki, pa se rasporede u preseku (širina je poznata ili usvojena), vodeći računa o razmacima Odredi se položaj težišta raspoređene armature a 1 i izračuna se (pa usvoji zaokruživanjem) visina preseka d: d = h + a 1 Konačno se konstruiše i prikaže poprečni presek (u razmeri 1:10)
27 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - primer 2 Odrediti visinu preseka i potrebnu količinu armature A a za gredu T preseka zadatih dimenzija i poznatih momenata savijanja M i Dato je: - momenti savijanja... M g = 200 i M p = 250 knm - dimenzije T preseka [cm]... b = 40, B = 180 i d pl = 10 - kvalitet materijala... MB 30, RA 400/500
28 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - primer 2 Za usvojeni materijal betona i čelika je: MB 30 f B = 20.5 MP a = 2.05 kn/cm 2 RA 400/500 σ v = 400 MP a = 40.0 kn/cm 2 Granični momenat savijanja M u = = 770 knm Usvaja se napon betona u sredini debljine ploče σ bp = 0.3 f bk = = 9.0 MPa = 0.9 kn/cm 2
29 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - primer 2 Izračunava se statička visina h h = M u + d p B d p σ bp 2 = = cm Sa usvojenim naponom σ bp izračunava se odgovarajuća dilatacije betona u sredini ploče: ( ε bp = σ ) ( ) bp = = f B 2.05
30 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - primer 2 Izračunava se položaj neutralne ose u odnosu na sredinu ploče: x 0 = ε ( bp h d ) p = ( ) = 2.27 cm ε bp + ε a Kako je x 0 < d p /2 = 5.0cm, to se presek dimenzioniše kao pravougaoni širine B Izračunava se bezdimenzionalni koeficijent k: k = h Mu B f B = = 3.636
31 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - primer 2 Iz tablica se, za izračunato k, očitava ε b /ε a = 1.575/10 µ = 7.903% pa se izračunava potrebna količina armature A a = µ B h 100 f B = = cm2 σ v Usvojeno: 8RΦ25 (39.27 cm 2 )
32 Vezano dimenzionisanje greda T preseka - primer 2
33 Sadržaj Grede T ili Γ preseka 1 Grede T ili Γ preseka 2 Dijagrami interakcije M-N
34 Grede T ili Γ preseka Dimenzionisanje greda T preseka - tačniji postupak Ako je računska širina ploče B manja od 5 širina rebra b: B < 5 b pri čemu je još i neutralna osa na delu rebra, posmatrani T presek dimenzioniše se po tačnijem postupku To znači da se ne zanemaruje nosivost dela rebra u ukupnoj nosivisti T preseka Posmatra se složeno savijanje - veliki ekscentricitet sa silom pritiska (ili zatezanja)
35 Tačnije dimenzionisanje greda T preseka Računski model sa uzimanjem u obzir nosivosti pritisnutog dela rebra Ma1 = 0 : D bu z = M au = M u + N u (y b1 a 1 ) s D bu = D bu1 D bu2
36 Grede T ili Γ preseka Dimenzionisanje greda T preseka - tačniji postupak Poznati su granični uticaji u preseku M u i N u Postavlja se uslov ravnoteže momenata za težište zategnute armature Ma1 = 0 : D bu z = M au = M u + N u (y b1 a 1 ) (1) Sila u betonu je data kao razlika dve sile D bu = D bu1 D bu2 Sila D bu1 je ukupna sila u zamišljenom pravougaonom preseku B x Sila D bu2 je sila u dodatom delu preseka ispod ploče, a do neutralne ose i ova sila se oduzima od D bu1
37 Tačnije dimenzionisanje greda T preseka Pritisnuti deo betonskog preseka D bu = D bu1 D bu2
38 Grede T ili Γ preseka Dimenzionisanje greda T preseka - tačniji postupak Ako je u pitanju vezano dimenzionisanje, uz pretpostavljeno težište zategnute armature a 1 odredi se statička visina h Jednačina ravnoteže momenata (1) se, na način kao i za pravougaone preseke, svodi na relaciju k = h Mau B f B iz koje se iz tablica očita bezdimenzionalan koeficijent položaja neutralne ose s Sa time se odredi položaj neutralne ose x = s h, pa se proveri da li je neutralna osa u ploči (x d P ) ili u rebru (x > d P )
39 Tačnije dimenzionisanje greda T preseka Sila u pravougaonom pritisnutom delu preseka data je sa D bu1 = α b1 B x f B gde je - α b1 = α b1 (ε b )... koeficijent punoće dijagrama napona - η 1 = η 1 (ε b )... koeficijent položaja rezultante D bu1
40 Tačnije dimenzionisanje greda T preseka Sila u fiktivnom delu preseka (oduzima se) data je sa D bu2 = α b2 (B b) (x d p ) f B gde je - α b2 = α b2 (ε b )... koeficijent punoće dijagrama napona - η 2 = η 2 (ε b )... koeficijent položaja rezultante D bu2
41 Grede T ili Γ preseka Dimenzionisanje greda T preseka - tačniji postupak Moguć je i alternativni pristup u kome se odredi zamenjujuća širina pravougaonog preseka Umesto da se ukupna sila pritiska u betonu sa udelom dela rebra odredi kao D bu = D bu1 D bu2, odredi se ekvivalentna širina preseka b i na celoj visini do neutralne ose Ekvivalentna širina preseka data je sa b i = K B gde je K = 1 α b2 α b1 ( 1 δ ) ( 1 b ) s B gde je δ = d p h
42 Tačnije dimenzionisanje greda T preseka Širina zamenjujućeg (ekvivalentnog) preseka gde je K = 1 α b2 α b1 ( 1 δ s b i = K B ) ( 1 b B ) gde je δ = d p h
43 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - primer 3 Odrediti potrebnu količinu armature A a za gredu T preseka zadatih dimenzija i poznatih momenata savijanja M i Dato je: - momenti savijanja... M g = 200 i M p = 250 knm - dimenzije T preseka [cm]... b = 30, B = 60, d = 60 i d pl = 10 - kvalitet materijala... MB 30, RA 400/500
44 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - primer 3 Za usvojeni materijal betona i čelika je: MB 30 f B = 20.5 MP a = 2.05 kn/cm 2 RA 400/500 σ v = 400 MP a = 40.0 kn/cm 2 Granični momenat savijanja M u = = 770 knm Pretpostavlja se rastojanje težišta zategnute armature a 1 = 9 cm, tako da je statička visina jednaka h = d a 1 = 60 9 = 51 cm
45 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - primer 3 Pretpostavlja se da je x < d p, odn. da je u pitanju pravougaoni presek širine B Bezdimenzionalni koeficijent k dat je sa k = h = Mau B f B = Iz tablica za pravougaone preseke očitava se s = 0.348, tako da je neutralna osa određena sa x = s h = = 17.7 cm odn. x > d p = 10 cm Pretpostavka o položaju neutralne ose nije tačna, pa presek mora da se dimenzioniše kao T presek
46 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - primer 3 Kako je pri tome B = 60cm, b = 30cm, dn. kao je B/b = 2 < 5, posmatrani T presek mora da se računa tačnije, odn. sa učešćem nosivosti i pritisnutog dela rebra Koristi se pristup sa ekvivalentnom širinom pravougaonog preseka, tako da je širina zamenjujućeg pravougaonika data sa b i = K B gde je koeficijent K dat sa K = 1 α ( b2 1 δ ) ( 1 b ) α b1 s B gde je δ = d p h Postoje tablice za određivanje koeficijenta K
47 Tačnije dimenzionisanje greda T preseka
48 Tačnije dimenzionisanje greda T preseka
49 Grede T ili Γ preseka Vezano dimenzionisanje greda T preseka - primer 3 Sa novom ekvivalentnom širinom b i = 45 cm, dobija se koeficijent k k = h = Mau B f B = Iz tablica za pravougaone preseke očitava se s = Takođe, iz tablica se očitava µ = %, pa je potrebna količina armature A a = µ B h 100 fb = σ v = cm2 40 Usvojeno: 10RΦ25 (49.09 cm 2 )
50 Tačnije dimenzionisanje greda T preseka
51 Sadržaj Grede T ili Γ preseka 1 Grede T ili Γ preseka 2 Dijagrami interakcije M-N
52 Vezano dimenzionisanje Dvojno armirani pravougaoni preseci - primer 4 Odrediti potrebnu površinu armature za presek zadatog pravougaonog oblika na koji deluju sile u preseku usled stalnog i povremenog opterećenja. Dati su podaci: - stalno opterećenje... M g = 485 knm, N g = 600 kn - povremeno opterećenje... M p = 680 knm, N p = 800 kn - dimenzije poprečnog preseka... b/d = 40/90 cm - kvalitet materijala... MB 40, RA 400/500
53 Vezano dimenzionisanje Dvojno armirani pravougaoni preseci - primer 4 Za usvojeni materijal betona i čelika je: MB 40 f B = 25.5 MP a = 2.55 kn/cm 2 RA 400/500 σ v = 400 MP a = 40.0 kn/cm 2 Granični uticaji M u i N u (u odnosu na težište) M u = 1.6 M g M p = 2000 knm N u = 1.6 N g N p = 2400 kn
54 Vezano dimenzionisanje Dvojno armirani pravougaoni preseci - primer 4 Za pretpostavljeno rastojanje težišta zategnute armature do zategnute ivice a 1 = 8cm, statička visina preseka je h = d a 1 = 90 8 = 82 cm Granična vrednost spoljašnjeg momenta savijanja u odnosu na težište zategnute armature: ( ) d M au = M u + N u 2 a 1 = 2888 knm
55 Vezano dimenzionisanje Dvojno armirani pravougaoni preseci - primer 4 Bezdimenzionalni koeficijent k je k = h = Mau b f B = Iz tablica se za k = očitava: ε b = 3.5, kao i ε a = 1.10 Kako je ε a = 1.10 < 3.0, presek se dvojno armira Iz tablica se, za ε b = 3.5 i ε a = 3.0, očitava: k = i µ = %
56 Vezano dimenzionisanje Dvojno armirani pravougaoni preseci - primer 4 Granična nosivost jednostruko armiranog preseka za ε b = 3.5 i ε a = 3.0 tako da se dobija M abu = M abu = ( ) h 2 k bf B ( ) = 2321 knm 1.719
57 Vezano dimenzionisanje Dvojno armirani pravougaoni preseci - primer 4 Razlika u graničnim momentima: M au = M u M abu = = 567 knm se pokriva spregom pritisnute i dodatne zategnute armature Uz pretpostavku da je rastojanje težišta pritisnute armature do pritisnute ivice preseka jednako a 2 = 5cm, pritisnuta armatura je A a2 = M au = = cm2 σ v (h a 2 ) 40 (82 5)
58 Vezano dimenzionisanje Dvojno armirani pravougaoni preseci - primer 4 Ukupna površina zategnute armature je odnosno, A a1 = µ 1 b h f B + M au σ v σ v (h a 2 ) N u σ v A a1 = = cm2 Prema tome, površine pritisnute i ukupne zategnute armature su: A a2 = cm 2 A a1 = cm 2
59 Vezano dimenzionisanje Dvojno armirani pravougaoni preseci - primer 4 Kako je A a2 < A a1, obe zone se armiraju prema izračunatim površinama armature Usvaja se sledeća armatura: zategnuta armatura: A a1 = cm 2... usvojeno 8RΦ28 (49.26 cm 2 ) pritisnuta armatura: A a2 = cm 2... usvojeno 3RΦ28 (18.47 cm 2 )
60 Usvojeno armiranje dvojno armiranog preseka
61 Vezano dimenzionisanje Dvojno armirani pravougaoni preseci - alternativni izrazi Posmatra se pravougaoni presek koji je izložen složenom savijanju u oblasti velikog ekscentriciteta pritiska Poznati su granični uticaji M u i N u, kao i dimenzije poprečnog preseka b/d, dok je kvalitet betona i čelika usvojen: vezano dimenzionisanje Određen je granični momenat za težište zategnute armature (uz pretpostavljeno rastojanje težišta zategnute armature a 1 : ( ) d M au = M u + N u 2 a 1
62 Vezano dimenzionisanje Dvojno armirani pravougaoni preseci - alternativni izrazi Za dilatacije u betonu i zategnutoj armaturi ε b = 3.5, kao i ε a = 3.0, odgovarajući koeficijenti iz tablica za pravougaone preseke su: k = µ = % ζ = Granični momenat loma jednostruko armiranog pravougaonog preseka je dat sa M au = ( ) h 2 k b f B (2)
63 Vezano dimenzionisanje Dvojno armirani pravougaoni preseci - alternativni izrazi Razlika graničnih momenata data je sa [ ( ) ] k 2 M au = M au Mau = 1 k M au (3) Potrebna površina zategnute armature usled graničnog momenta savijanja iznosi A a1 = M au zb σ M au gde je zb v (h a 2 ) σ = ζ h (4) v
64 Vezano dimenzionisanje Dvojno armirani pravougaoni preseci - alternativni izrazi Posle unošenja vrednosti za M au i za M au, datih sa (2) i (3), izraz za površinu armature (4), posle sređivanja, može da se napiše u obliku A a1 = M au h σ v k a N u σ v (5) Na sličan način, koristi se izraz za površinu pritisnute armature A a2 : A a2 = M au σ v (h a 2 )
65 Vezano dimenzionisanje Dvojno armirani pravougaoni preseci - alternativni izrazi Posle malo transformacija, dobija se izraz za površinu pritisnute armature: Koeficijenti k a i k a dati su izrazima A a2 = M au h σ v k a (6) k a = (1 α 2 ζ ) (k/k ) 2 + ζ (1 α 2 ) ζ k a = 1 (k/k ) 2 gde je α 2 = a 2 1 α 2 h (7)
66 Vezano dimenzionisanje Dvojno armirani pravougaoni preseci - alternativni izrazi U izrazima (7) vrednosti k, ζ i z b = ζ h odgovaraju graničnom momentu nosivosti jednostruko armiranog preseka M au Koeficijent k se odnosi na ukupni granični momenat savijanja M au U izrazima za površinu armature za silu pritiska se unosi N u > 0, a za silu zatezanja N u < 0 Ako je k < k presek se dvojno armira, a ako je k k, presek se tretira kao jednostruko armiran Postoje tablice za koeficijente k a i k a
67 Vezano dimenzionisanje Dvojno armirani pravougaoni preseci - primer 4a Odrediti potrebnu površinu armature za presek zadatog pravougaonog oblika na koji deluju sile u preseku usled stalnog i povremenog opterećenja. Dati su podaci: - stalno opterećenje... M g = 485 knm, N g = 600 kn - povremeno opterećenje... M p = 680 knm, N p = 800 kn - dimenzije poprečnog preseka... b/d = 40/90 cm - kvalitet materijala... MB 40, RA 400/500 (alternativno ponovljen primer 4)
68 Vezano dimenzionisanje Dvojno armirani pravougaoni preseci - primer 4a Dobijeno je, za a 1 = 8 cm i statičku visinu h = 82cm, M u = 2000 knm, N u = 2400 kn, M au = 2888 knm Koeficijent k koji odgovara granično momentu M au iznosi k = 1.541, dok je za ε b/a = 3.5/3.0 koeficijent k jednak k = Prema tome, odnos koeficijenata k i k je k k = =
69 Vezano dimenzionisanje Dvojno armirani pravougaoni preseci - primer 4a Uz pretpostavljeno rastojanje težišta pritisnute armature a 2 = 8 cm, dobija se α 2 = a 2 h = 8 = Za vrednosti k/k = 0.90 i α 2 = 0.10 iz tablica se očitava k a = i k a = Ukupna površina zategnute armature je data sa (5): A a1 = M au h σ v k a N u σ v = U primeru 4 je dobijeno A a1 = cm = cm
70 Vezano dimenzionisanje Dvojno armirani pravougaoni preseci - primer 4a Površina pritisnute armature data je sa (6): A a2 = M au k a = = cm 2 h σ v U primeru 4 je dobijeno A a2 = cm 2
71 Sadržaj Grede T ili Γ preseka Dijagrami interakcije M-N 1 Grede T ili Γ preseka 2 Dijagrami interakcije M-N
72 Dijagrami interakcije M-N Ekscentrični pritisak u oblasti malog ekscentriciteta Posmatra se naprezanje preseka usled normalne sile pritiska, koja deluje u ravni simetrije preseka i malo je ekscentrična u odnosu na težišnu osu Granični statički uticaju su N u i M u = N u e, pri čemu je ekscentricitet e relativno mali: e < d/6 Normalna sila pritiska je unutar jezgra preseka i ceo presek je pritisnut Donja ivica 1 je manje pritisnuta, a gornja ivica 2 je više pritisnuta Ovako stanje napona i deformacija je karakteristično za stubove
73 Deformacijska stanje preseka Dijagrami interakcije M-N - oblast između linija g i h
74 Dijagrami interakcije M-N Proračunski model za ekscentrični pritisak, mali ekscentricitet
75 Dijagrami interakcije M-N Ekscentrični pritisak u oblasti malog ekscentriciteta Granične dilatacije u preseku se kreću u intervalu od ε b1 = 0 do ε b2 = 3.5, zavisno od ekscentriciteta normalne sile, pa do ε b1 = ε b2 = 2, što odgovara centričnom pritisku (oblast između linija g i h) Ceo presek je pritisnut, odn. neutralna osa je izvan poprečnog preseka (x d) Preseci koji su napregnuti u oblasti malog ekscentriciteta armiraju se, po pravilu, simetrično postavljenom armaturom
76 Dijagrami interakcije M-N Ekscentrični pritisak u oblasti malog ekscentriciteta Minimalan procenat ukupne armature je µ a,min = 0.8% (najčešće je u granicama od 0.8% do 1%, ali i do 3%) u odnosu na bruto površinu betonskog preseka Imajući u vidu dijagram dilatacija u preseku, dilatacija na više pritisnutoj ivici 2 je ε b1 [ ] Dilatacija na manje pritisnutoj ivici 1 je zavisna od dilatacije na ivici 2 : ε b2 = 14 4 ε b2 3
77 Dijagrami interakcije M-N Ekscentrični pritisak u oblasti malog ekscentriciteta Dakle, kod ekscentrično pritisnutih elemenata u fazi malog ekscentriciteta ceo presek je pritisnut, odn. ε a 0, pa se granični uticaji određuju sa maksimalnim vrednostima parcijalnih koeficijenata sigurnosti Pri ovakvoj vrsti naprezanja (ceo presek je pritisnut), nema prslina u preseku, pa je aktivan ceo betonski presek, odn. ukupna površina betona A b, kao i površine armatura A a1 i A a2
78 Dijagrami interakcije M-N Proračunski model za ekscentrični pritisak, mali ekscentricitet
79 Dijagrami interakcije M-N Ekscentrični pritisak u oblasti malog ekscentriciteta Uslovi ravnoteže sila u porečnom preseku glase (redukciona tačka za momente je težište preseka G b ): N = 0 : Dbu + D au1 + D au2 = N u ( ) d MGb = 0 : D bu y d + D a2u 2 a ( ) d D a1u 2 a = M u = N u e (8) Kako je presek po pravilu simetrično armiran, to su rastojanja težišta armatura A a1 i A a2 međusobno ista: a 1 = a 2 = a
80 Dijagrami interakcije M-N Ekscentrični pritisak u oblasti malog ekscentriciteta U jednačinama ravnoteže (8) spoljašnji uticaji su granične sile u preseku - N u = γ ui N i... granična sila pritiska - M u = γ ui M i = N u e... granični momenat savijanja kao i granične unutrašnje sile - D bu... sila pritiska u betonu - D a1u, D a2u... sile pritiska u donjoj i gornjoj armaturi
81 Dijagrami interakcije M-N Ekscentrični pritisak u oblasti malog ekscentriciteta Broj jednačina ravnoteže (8) je dva, tako da se biraju dva nezavisna parametra preko kojih mogu da se izraze ostale veličine Za dva nezavisna parametra usvajaju se: 1 ε b2... dilatacija betona na jače pritisnutoj ivici 2 µ = Aa A b... ukupni koeficijent (procenat) armiranja Uvode se oznake (zbog usvojenog simetričnog armiranja) - A a1 = A a2 = Aa 2... površina armature uz obe ivice su međusobno iste - a 1 = a 2 = a... rastojanje težišta armature do bliže ivice betona
82 Dijagrami interakcije M-N Ekscentrični pritisak u oblasti malog ekscentriciteta Iz dijagrama napona pritisaka u preseku može da se odredi rezultanta, odn. granična sila pritiska u betonu: D bu = α d b d f B gde je α d koeficijent punoće naponskog dijagrama: α d = ε b2 16 ε 2 b2 189 Položaj rezultujuće sile pritiska u betonu (težište naponskog dijagrama) je dat sa y d = k d d
83 Dijagrami interakcije M-N Ekscentrični pritisak u oblasti malog ekscentriciteta Koeficijent k d položaja rezultante sile pritiska D bu dat je sa k d = 40 7 (ε b2 2) ε b2 16 ε 2 b2 Dilatacija u manje pritisnutoj ivici betona ( ε b1 = 1 d ) ε b2 x Na primer, - za ε b2 = ε b1 = 2, k d = 0, α d = za ε b2 = ε b1 = 0, k d = 0.084, α d = 0.809
84 Dijagrami interakcije M-N Ekscentrični pritisak u oblasti malog ekscentriciteta Sile pritiska u armaturi dole i gore D aiu = σ ai A ai (i = 1, 2) Napon u armaturi { Ea ε ai za ε ai < σv σ ai = E a (i = 1, 2) σ v za ε ai σv E a Dilatacije u armaturi dole i gore ( ε a1 = 1 h ) ( ε b2 ε a1 = 1 a ) ε b2 x x
85 Dijagrami interakcije M-N Ekscentrični pritisak u oblasti malog ekscentriciteta Površine armature dole i gore A ai = µ i A b (i = 1, 2) µ 1 = µ 2 = µ 2 Geometrijski koeficijenti armiranja µ i = A ai b d (i = 1, 2) µ 1 = µ 2 = µ 2 Mehanički koeficijenti armiranja µ i = µ i σv f B (i = 1, 2)
86 Dijagrami interakcije M-N Ekscentrični pritisak u oblasti malog ekscentriciteta Kao što je rečeno, minimalan ukupni procenat armiranja za silu pritiska i mali ekscentricitet je µ min = % Ukupni koeficijent ariranja µ je definisan u odnosu na ukupnu površinu betona: µ = A a = A a A b b d Na ovaj način, sve veličine koje figurišu u jednačinama ravnoteže (8) su izražene preko dva izabrana parametra ε b2 i µ Rešavanjem jednačina ravnoteže i odgovarajućim transformacijama i sređivanjima mogu da se odrede sve veličine
87 Sadržaj Grede T ili Γ preseka Dijagrami interakcije M-N 1 Grede T ili Γ preseka 2 Dijagrami interakcije M-N
88 Dijagrami interakcije M-N Dijagrami interakcije M-N Navedeni izrazi su komplikovani za primenu i takav pristup za dimenzionisanje nije praktičan Ekscentrično pritisnuti AB elementi u oblasti malog ekscentriciteta dimenzionišu se primenom interakcionih dijagrama Dijagrami interakcije M N su grafička interpretacija granične nosivosti preseka Konstruišu se na osnovu uslova ravnoteže, za usvojeni oblik i dimenzije preseka, raspored i količinu armature i mehaničke karakteristike materijala
89 Dijagrami interakcije M-N Dijagrami interakcije M-N Primena dijagrama interakcije najviše se koristi za ekscentrični pritisak u oblasti malog ekscentriciteta, ali može da se proširi praktično na čitavu oblast naprezanja M u i N u, odnosno M u i Z u Interakcioni dijagrami pokrivaju svih pet naponsko-deformacijskih oblasti, pa mogu, načelno, da se korista za dimenzionisanje i drugačije opterećenih preseka Za usvojeni oblik i dimenzije poprečnog preseka, raspored i količinu armature i mehaničke karakteristike betona i čelika, bira se stanje graničnih dilatacija u preseku Sa poznatim rasporedom dilatacija, potpuno je određen i raspored napona pritisaka u betonu, kao i veličina napona u zategnutoj i pritisnutoj armaturi
90 Dijagrami interakcije M-N Dijagrami interakcije M-N Iz uslova ravnoteže normalnih sila i momenata savijanja za težište betonskog preseka, jednoznačno se određuju granični momenti M u i odgovarajuća granična normalna sila N u koji dovode presek u stanje granične nosivosti pri odabranim dilatacijama u betonu i armaturi Ponavljajući postupak za konačan broj različitih stanja graničnih dilatacija, dobija se niz tačaka koje odgovaraju usvojenom koeficijentu (procentu) armiranja Variranjem količine armature u preseku, dobija se familija krivih linija u funkciji mehaničkog koeficijenta armiranja kao parametra
91 Dijagrami interakcije M-N Dijagram interakcije M-N (a) za pojedinačan presek (b) familija krivih u bezdimenzionalnoj formi za sva naponska stanja preseka
92 Dijagrami interakcije M-N Dijagrami interakcije M-N Da bi se uopštila i proširila upotreba dijagrama interakcije, oni se prikazuju u sistemu bezimenzionalnih koordinata m u n u Bezdimenzionalne koordinate su bezdimenzionalni granični momenat savijanja M u m u = b d 2 f B kao i bezdimanzionalna granična normalna sila n u = N u b d f B
93 Dijagrami interakcije M-N Dijagrami interakcije M-N Tako konstruisani dijagrami interakcije mogu da se koriste za proizvoljan odnos strana b/d pravougaonog preseka, kao i za bilo koju marku betona Dijagrami interakcije konstruišu se za izabran oblik poprečnog preseka, za usvojen kvalitet armature (GA ili RA), za usvojen način armiranja: odnos donje i gornje armature, kao i položaj armature definisan odnosom a/d (odnos položaja težišta armature i visine preseka), a parametarski zavisno od niza vrednosti mehaničkog koeficijenta armiranja
94 Dijagrami interakcije M-N Dijagrami interakcije M-N Dijagrami interakcije prikazuju računsku nosivost preseka za izabrane parametre Sigurnost u odnosu na lom preseka je zadovoljena kada je granična nosivost preseka veća ili jednaka nosivosti tog preseka za granične uticaje Znači, ako se granični uticaju m u i n u nalaze unutar površine oivičene graničnom krivom i koordinatnim osama, za određeni mehanički koeficijent armiranja
95 Dijagrami interakcije M-N Dijagrami interakcije M-N Postupak vezanog dimenzionisanja preseka primenom dijagrama interakcije je sledeći: 1 za poznate granične uticaje M u i N u, kao i dimenzije preseka b/d i kvalitet betona f B, odrede se bezdimenzionalne veličine m u = M u b d 2 f B n u = N u b d f B 2 zavisno od kvaliteta (σ v ), položaja (a/d) i rasporeda (A a1 /A a2 ) armature, bira se odgovarajući dijagram interakcije 3 iz dijagrama interakcije, za određeno m u i n u, očitaju se mehanički procenat armranja µ, kao i dilatacije u betonu i armaturi ε b2 i ε a1
96 Dijagrami interakcije M-N Dijagrami interakcije M-N Sa određenim mehaničkim koeficijentom armiranja, potrebna površina armature se određuje A a = µ b d f B σ v Očitane vrednosti graničnih dilatacija u betonu i armaturi olakšavaju određivanje parcijalnih koeficijenata sigurnosti (provera da li su granični uticaji M u i N u dobro određeni) Analogno se konstruišu dijagrami interakcije za, npr. kružni ili sandučasti poprečni presek Takođe se konstruišu dijagrami interakcije i za preseke opterećene na koso savijanje
97 Dijagram interakcije M-N Dijagrami interakcije M-N
98 Dijagram interakcije M-N Dijagrami interakcije M-N
99 Dijagram interakcije M-N Dijagrami interakcije M-N
100 Dijagram interakcije M-N Dijagrami interakcije M-N
Proračunski model - pravougaoni presek
Proračunski model - pravougaoni presek 1 ε b 3.5 σ b f B "" ηx M u y b x D bu G b h N u z d y b1 a1 "1" b ε a1 10 Z au a 1 Složeno savijanje - VEZNO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji za (M i, N
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραTeorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd
Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET ODREĐIVANJE MOMENTA LOMA - "T" PRESEK Na skici dole su prikazane sve potrene geometrijske veličine, dijagrami dilatacija i napona,
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 1 -
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 - Savijanje pravougaoni presek Sadržaj vežbi: Osnove proračuna Primer 1 vezano dimenzionisanje Primer 2 slobodno dimenzionisanje 1 SLOŽENO savijanje ε cu2 =3.5ä β2x G
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORIJ ETONSKIH KONSTRUKCIJ 1 PRESECI S PRSLINO - VELIKI EKSCENTRICITET ČISTO SVIJNJE - VEZNO DIENZIONISNJE Poznato: - statički ticaji za pojedina opterećenja ( i ) - kalitet materijala (f, σ ) - dimenzije
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET ODREĐIVANJE MOMENTA LOMA - PRAVOUGAONI PRESEK Moment loma za pravougaoni presek prikazan na skici odrediti za slučajeve:. kada
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραPREDNAPREGNUTE I SPREGNUTE KONSTRUKCIJE Osnovne akademske studije, VII semestar
PREDNAPREGNUTE I SPREGNUTE KONSTRUKCIJE Osnovne akademske studije, VII semestar Prof dr email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Odsek za konstrukcije TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA grupa A
Odsek za konstrukcije 25.01.2012. grupa A 1. 1.1 Za nosač prikazan na skici 1 odrediti dijagrame presečnih sila. Sopstvena težina je uključena u stalno opterećenje (g), a povremeno opterećenje (P1 i P2)
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN
GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Odsek za konstrukcije TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA (NOVI NASTAVNI PLAN)
Odsek za konstrukcije 27.01.2009. TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA (NOVI NASTAVNI PLAN) 1. Za AB element konstantnog poprečnog preseka, armiran prema skici desno, opterećen aksijalnom silom G=10 kn usled
Διαβάστε περισσότεραTEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79
TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )
Διαβάστε περισσότεραZadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότερα1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2
OPTEREĆENJE KROVNE KONSTRUKCIJE : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2 1.1. ROGOVI : * nagib krovne ravni : α = 35 º * razmak rogova : λ = 80 cm 1.1.1. STATIČKI
Διαβάστε περισσότερα30 kn/m. - zamenimo oslonce sa reakcijama oslonaca. - postavimo uslove ravnoteže. - iz uslova ravnoteže odredimo nepoznate reakcije oslonaca
. Za zadati nosač odrediti: a) Statičke uticaje (, i T) a=.50 m b) Dimenzionisati nosač u kritičnom preseku i proveriti normalne, smičuće i uporedne napone F=00 k F=50 k q=30 k/m a a a a Kvalitet čelika:
Διαβάστε περισσότερα5. PREDAVANJE ČISTO KOSO SAVIJANJE EKCENTRIČNO NAPREZANJE OTPORNOST MATERIJALA I
5. PREDAVANJE ČISTO KOSO SAVIJANJE EKCENTRIČNO NAPREZANJE OTPORNOST MATERIJALA I ČISTO KOSO SAVIJANJE Pod pravim savijanjem podrazumeva se slučaj kada se ravan savijanja poklapa sa jednom od glavnih ravni
Διαβάστε περισσότερα20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm
MMENT NERJE ZDTK. Za površinu prema datoj slici odrediti: a centralne težišne momente inercije, b položaj glavnih, centralnih osa inercije, c glavne, centralne momente inercije, d glavne, centralne poluprečnike
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA grupa A
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 25.12.2012. grupa A 1. 1.1 Dimenzionisati prema momentima savijanja (Mu) karakteristične preseke nosača prikazanog na skici 1. Prilikom dimenzionisanja obezbediti graničnu
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit ODSEK ZA KONSTRUKCIJE TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA. grupa A. p=60 kn/m. 7.
ODSEK ZA KONSTRUKCIJE 28.01.2015. grupa A g=50 kn/m p=60 kn/m 60 45 15 75 MB 35, RA 400/500 7.5 m 5 m 25 1.1 Odrediti potrebnu površinu armature u karakterističnim presecima (preseci na mestima maksimalnih
Διαβάστε περισσότερα4. PREDAVANJE ČISTO PRAVO SAVIJANJE OTPORNOST MATERIJALA I
4. PREDAVANJE ČISTO PRAVO SAVIJANJE OTPORNOST MATERIJALA I Čisto pravo savijanje Pod čistim savijanjem grede podrazumeva se naprezanje pri kome su sve komponente unutrašnjih sila jednake nuli, osim momenta
Διαβάστε περισσότεραPRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami
BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami Izv. prof. dr.. Tomilav Kišiček dipl. ing. građ. 0.10.014. Betonke kontrukije III 1 NBK1.147 Slika 5.4 Proračunki dijagrami betona razreda od C1/15 do C90/105, lijevo:
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORJA ETONSKH KONSTRUKCJA 1 PRESEC SA PRSLNO - VELK EKSCENTRCTET ČSTO SAVJANJE - SLOODNO DENZONSANJE Poznato: Nepoznato: - statčk tcaj za pojedna opterećenja ( ) - sračnato - kvaltet materjala (, σ v
Διαβάστε περισσότεραProračun nosivosti elemenata
Proračun nosivosti elemenata EC9 obrađuje sve fenomene vezane za stabilnost elemenata aluminijumskih konstrukcija: Izvijanje pritisnutih štapova; Bočno-torziono izvijanje nosača Izvijanje ekscentrično
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραTABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II
TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICA 1: PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI ZA DJELOVANJA Parcijalni koeficijenti sigurnosti γf Vrsta djelovanja Djelovanje Stalno Promjenjivo
Διαβάστε περισσότεραSVEUČILIŠTE U MOSTARU GRAĐEVINSKI FAKULTET
SVEUČILIŠTE U MOSTRU GRĐEVINSKI FKULTET Kolegij: Osnove betonskih konstrukcija k. 013/014 god. 8. pismeni (dodatni) ispit - 10.10.014. god. Zadatak 1 Dimenzionirati i prikazati raspored usvojene armature
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραDimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona.
Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona Prema osnovnoj formuli za dimenzionisanje maksimalni tangencijalni napon τ max koji se javlja u štapu mora biti manji
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότερα3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Διαβάστε περισσότεραISPIT GRUPA A - RJEŠENJA
Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga AB oslonjena je na dva čelična štapa u A i B i opterećena trouglastim opterećenjem, kao na slici desno. Ako su oba štapa iste dužine L,
Διαβάστε περισσότεραMETALNE KONSTRUKCIJE ZGRADA
METALNE KONSTRUKCIJE ZGRADA 1 Skr. predmeta i red. br. teme Dodatne napomene objašnjenja uputstva RASPORED SADRŽAJA NA SLAJDOVIMA NASLOV TEME PODNASLOVI Osnovni sadržaj. Važniji pojmovi i sadržaji su štampani
Διαβάστε περισσότερα1. Dimenzionisanje poprečnog preseka nosača. Pretpostavlja se poprečni presek HEB 600. Osnovni materijal S235 f y 235MPa f u 360MPa
a. zadatak Sračuna i konstruisa montažni nastavak nosača izrađenog od vruce valjanog profila prema zadam presečnim silama:ved = 300 kn MEd = 1000 knm. Za nosač usvoji odgovarajući HEB valjani profil. Nastavak
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραPrethodno napregnute konstrukcije
Prethodno napregnute konstrukcije Predavanje VI 2017/2018 Prof. dr Radmila Sinđić-Grebović Dimenzionisanje prethodno napregnutih konstrukcija II Proračun prema graničnim stanjima nosivosti 2 Dijagram:
Διαβάστε περισσότεραPRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Διαβάστε περισσότεραGrađevinski fakultet Modul konstrukcije pismeni ispit 22. jun 2015.
Univerzitet u Beogradu Prethodno napregnuti beton Građevinski fakultet grupa A Modul konstrukcije pismeni ispit 22. jun 2015. 0. Pročitati uputstvo na kraju teksta 1. Projektovati prema dopuštenim naponima
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 2
BETONSE ONSTRUCIJE 2 vježbe, 31.10.2017. 31.10.2017. DATUM SATI TEMATSA CJELINA 10.- 11.10.2017. 2 17.-18.10.2017. 2 24.-25.10.2017. 2 31.10.- 1.11.2017. uvod ponljanje poznatih postupaka dimenzioniranja
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραPROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)
ROS GRED (ROSO OSONJEN GRED) oprečna sila i moment savijanja u gredi y a b c d e a) Zadana greda s opterećenjem l b) Sile opterećenja na gredu c) Određivanje sila presjeka grede u presjeku a) Unutrašnje
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Διαβάστε περισσότεραSILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA
SIE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA DEFINICIJE SIA U PRESECIMA Projektovanje bilo kog konstruktivnog elemenata podrazumeva određivanje unutrašnjih sila u tom elementu da bi se obezbedilo da materijal od koga
Διαβάστε περισσότεραPREDNAPREGNUTE I SPREGNUTE KONSTRUKCIJE Osnovne akademske studije, VII semestar
PREDNAPREGNUTE I SPREGNUTE KONSTRUKCIJE Osnovne akademske studije, VII semestar Prof dr email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραProgram testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Διαβάστε περισσότεραFUNDIRANJE (TEMELJENJE)
1/11/013 FUNDIRANJE 1 FUNDIRANJE (TEMELJENJE) 1. Projektovanje temelja se vrši prema graničnom stanju konstrukcije i tla ispod ojekta sa osvrtom na ekonomski faktor u pogledu utroška materijala, oima radova
Διαβάστε περισσότεραKolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,
Kolegij: Konstrukcije 017. Rješenje zadatka. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu 1. ULAZNI PARAETRI. RAČUNSKE VRIJEDNOSTI PARAETARA ATERIJALA.1. Karakteristične vrijednosti parametara tla Efektivna Sloj
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 2 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραCENTRIČNO PRITISNUTI ELEMENTI
3/7/013 CETRIČO PRITISUTI ELEMETI 1 Primeri primene 1 3/7/013 Oblici poprečnih presea 3 Specifičnosti pritisnutih elemenata ivijanje Konrola napona u poprečnom preseu nije dovoljan uslov a dimenionisanje;
Διαβάστε περισσότεραKrute veze sa čeonom pločom
Krute veze sa čeonom pločom Metalne konstrukcije 2 P6-1 Polje primene krutih veza sa čeonom pločom Najčešće se koriste za : Veze greda sa stubovima kod okvirnih nosača; Montažne nastavke nosača; Kontinuiranje
Διαβάστε περισσότεραDimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe
Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju
Διαβάστε περισσότεραPREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina
Διαβάστε περισσότεραTEHNIČKA MEHANIKA I 9. PREDAVANJE SILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA. Str knjiga Poglavlje 12 Unutrašnje sile
5.5.2016 1 TEHNIČKA MEHANIKA I 9. PREDAVANJE SILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA Str 267-290 knjiga Poglavlje 12 Unutrašnje sile 5.5.2016 2 ŠTA ĆEMO NAUČITI U OVOM POGLAVLJU? Određivanje unutrašnjih sila u presecima
Διαβάστε περισσότερα35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD
Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti
Διαβάστε περισσότεραIzvođenje diferencijalne jednačine elastične linije elastična linija kod proste grede elastična linija kod konzole
Izvođenje diferencijalne jednačine elastične linije Elastična linija, čija je jednačina y(z), je krivolinijski oblik ose nosača izazvan opterećenjem. Koordinatni sistem ćemo uvek uzimati tako da je koordinatni
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραPRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE (1) pismeni ispit (str. 1)
UNIVERZITET U NOVOM SADU 2012 03 FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA datum: 07. April 2012 DEPARTMAN ZA GRAĐEVINARSTVO I GEODEZIJU BETONSKE KONSTRUKCIJE (1) pismeni ispit (str. 1) Zadatak 1 (100%) - eliminatorni
Διαβάστε περισσότερα4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA
JBG 4. STTIČKI PRORČUN STUBIŠT PROGR IZ KOLEGIJ BETONSKE I ZIDNE KONSTRUKCIJE 9 6 5 5 SVEUČILIŠTE U ZGREBU JBG 4. Statiči proračun stubišta 4.. Stubišni ra 4... naliza opterećenja 5 5 4 6 8 0 Slia 4..
Διαβάστε περισσότεραKonvencija o znacima za opterećenja grede
Konvencija o znacima za opterećenja grede Levo od preseka Desno od preseka Savijanje Čisto savijanje (spregovima) Osnovne jednačine savijanja Savijanje silama Dimenzionisanje nosača izloženih savijanju
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραSVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ZAVRŠNI RAD Osijek, 14. rujna 2017. Marijan Mikec SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ZAVRŠNI RAD Izrada projektno-tehničke dokumentacije armiranobetonske
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE. Program
BETONSKE KONSTRUKCIJE Program Zagreb, 009. Ime i prezime 50 60 (h) 16 (h0) (A) (A) 600 (B) 600 (B) 500 (A) 500 (A) SADRŽAJ 1. Tehnički opis.... Proračun ploče POZ 01-01...3.1. Analiza opterećenja ploče
Διαβάστε περισσότεραLOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM
LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM Vrste opterećenja Ispitivanje zatezanjem Svojstva otpornosti materijala Zatezna čvrstoća Granica tečenja Granica proporcionalnosti Granica elastičnosti Modul
Διαβάστε περισσότεραMETALNE KONSTRUKCIJE II
METALNE KONSTRUKCIJE II 1 Predmet br. teme Dodatne napomene objašnjenja uputstva NASLOV PODNASLOV PODNASLOV Osnovni sadržaj. Važniji pojmovi i sadržaji su štampani kao bold. Legenda dodatnih grafičkih
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραANKERI TIPOVI, PRORAČUN I KONSTRUISANJE
KERI TIPOVI, PRORČU I KOSTRUISJE SPREGUTE KOSTRUKCIJE OD ČELIK I BETO STDRDI E 992-4- Proračun ankera za primenu u betonu E 992-4-2 Ubetonirani ankeri sa glavom E 992-4-3 nker kanali E 992-4-4 aknadno
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 2 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραBočno-torziono izvijanje. Metalne konstrukcije 1 P7-1
Bočno-torziono izvijanje etalne konstrukcije 1 P7-1 etalne konstrukcije 1 P7- etalne konstrukcije 1 P7-3 Teorijske osnove Problem je prvi analizirao Timošenko. Linearno elastična teorija bočno-torzionog
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότερα, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.
J r_jl v. el7l1 povr.sl?lj pt"en:nt7 cf \ L.sj,,;, ocredz' 3 Q),sof'stvene f1?(j'me")7e?j1erc!je b) po{o!.aj 'i1m/' ce/y11ra.[,p! (j'j,a 1lerc!/e
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότερα( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE. Program
BETONSKE KONSTRUKCIJE Program Zagreb, 017. Ime i prezime 50 60 (h) 16 (h0) () () 600 (B) 600 (B) 500 () 500 () SDRŽJ 1. Tehnički opis.... Proračun ploče POZ 01-01... 3.1. naliza opterećenja ploče POZ 01-01...
Διαβάστε περισσότερα4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA
JBAG 4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA PROGRA IZ KOLEGIJA BETONSKE I ZIDANE KONSTRUKCIJE 9 5 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU JBAG 4. Statiči proračun stubišta 4.. Stubišni ra 4... Analiza opterećenja 5 5 4 6 8 5 6 0
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA datum: 27. avgust 2012 DEPARTMAN ZA GRAĐEVINARSTVO I GEODEZIJU
UNIVERZITET U NOVOM SADU 01 08 FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA datum: 7. avgust 01 DEPARTMAN ZA GRAĐEVINARSTVO I GEODEZIJU BETONSKE KONSTRUKCIJE (1) pismeni ispit Zadatak 1 je eliminatornog tipa (kvalifikuje
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότερα