CRNA GORA ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "CRNA GORA ZAVOD ZA ŠKOLSTVO"

Transcript

1 CRNA GORA ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Predmetni program MATEMATIKA I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII i IX razred osnovne škole Podgorica,

2 Zavod za školstvo MATEMATIKA Predmetni program MATEMATIKA I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII i IX razred osnovne škole Izdavač: Zavod za školstvo Urednik: Pavle Goranović Lektura: Danijela Đilas Tehnička priprema: Nevena Čabrilo Štampa: Pobjeda, Podgorica Tiraž: 1000 Podgorica, Savjet za opšte obrazovanje je na 47 sjednici prvog saziva, održanoj godine utvrdio izmjene predmetnog programa MATEMATIKA za I, II i III razred osnovne škole i na 13. sjednici drugog saziva, održanoj godine izmjene predmetnog programa MATEMATIKA za IV, V, VI, VII, VIII i IX razred osnovne škole. 2

3 Zavod za školstvo MATEMATIKA SADRŽAJ 1. Naziv nastavnog predmeta Određenje predmetnog programa Opšti ciljevi nastave matematike Sadržaji i operativni ciljevi Način provjere znanja i ocjenjivanja Resursi koji su potrebni za realizaciju programa Metodička uputstva Profil i stručna sprema nastavnika/ca

4 Zavod za školstvo MATEMATIKA 4

5 Zavod za školstvo MATEMATIKA Predmetni program MATEMATIKA I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII i IX razred osnovne škole 5

6 Zavod za školstvo MATEMATIKA 6

7 Zavod za školstvo MATEMATIKA 1. NAZIV NASTAVNOG PREDMETA MATEMATIKA Naziv predmetnog programa MATEMATIKA 2. ODREĐENJE PREDMETNOG PROGRAMA Matematika je značajan opšteobrazovni predmet pred kojim su brojni obrazovno-informativni i vaspitni zadaci. Nastala je pod okriljem drevnih civilizacija, velikim dijelom usljed potrebe da se riješe neki praktični zadaci. Razvoj društva je pred ovu nauku stavljao nove i nove zadatke, a njihovo rješavanje tražilo je sve viši stepen apstrakcije i stvaranje novih teorija. Tako je nastao specifični matematički jezik i matematički formalizam, ustanovljena kolekcija matematičkih pojmova i struktura i razrađeni matematički metodi. Matematika se kao nauka razvijala dijelom samostalno, a dijelom zahvaljujući prožimanju sa prirodnim naukama (na prvom mjestu fizikom). Njeni rezultati su obilno korišćeni: doskoro isključivo za potrebe prirodnih nauka, a u posljednje vrijeme i humanitarno-društvenih (lingvistika, ekonomija). Matematika ima naglašeno opštecivilizacijski karakter, a rezultati matematičara odavno su zajednička tekovina svih naroda i kultura. 2. a. Sedmični broj časova matematike po razredima u osnovnoj školi Razred I II III IV V VI VII VIII IX Broj časova ,5 4 3,5 7

8 Zavod za školstvo MATEMATIKA 3. OPŠTI CILJEVI NASTAVE MATEMATIKE Nastava matematike treba da: podstiče i razvija sposobnosti posmatranja i logičkog, kritičkog i apstraktnog mišljenja učenika/ca; podstiče i razvija incijativu i samostalno rasuđivanje učenika/ca; kod učenika/ca njeguje potrebu za sticanjem novih znanja; osposobi učenike/ce za razumijevanje osnovnih matematičkih koncepata, procedura i za rješavanje jednostavnih matematičkih zadataka; kod učenika/ca razvije sposobnost da prepoznaju situacije u svakodnevnom životu u kojima se mogu primijeniti matematička znanja; pomogne učenicima/ama da uz pomoć matematičkih znanja razumiju neke pojave u životnom okruženju; učenicima/ama pruži matematička znanja neophodna za nastavak školovanja. Osim navedenih opštih ciljeva, postoji i veliki broj zadataka specifičnih ciljeva nastave matematike. Specifični ciljevi zadaci nastave matematike Specifični ciljevi zadaci nastave matematike su: da učenik/ca stekne vještinu čitanja i pisanja brojeva, savlada osnovne računske operacije i osposobi se da slobodno, s lakoćom i tačno računa; da učenik/ca upozna osnovne matematičke pojmove: skup, operacija, relacija, funkcija, kao i standardnu notaciju za navedene pojmove; da učenik/ca upozna osnovne mjerne jedinice; da učenik/ca upozna najvažnije ravanske figure, prostorne oblike i tijela, kao i njihove uzajamne odnose; da se kod učenika/ca razvije vještina korišćenja geometrijskog pribora; da se učenik/ca osposobi da precizno mjeri geometrijske objekte; da se kod učenika/ca njeguje sposobnost da modeluju i konstruišu geometrijske figure; da učenik/ca usvoji matematička tvrđenja koja će biti navedena u programu; da se učenik/ca osposobi da sakupi podatke iz okruženja i prikaže ih numerički, grafički, tabelarno ili na neki drugi način; da se osposobi da podatke prikazane na neki od pomenutih načina i sam/a pročita i protumači; da se izborom primjera iz učenikovog/činog okruženja matematika interpretira kao životna disciplina koja pomaže da riješimo neke konkretne zadatke; navođenjem primjera iz fizike, hemije, biologije, geografije razvija se svijest o prisustvu matematike u prirodnim naukama; da se kod učenika/ca razvija svijest o univerzalnosti matematičkog jezika, kao sredstva komunikacije; da se kod učenika/ca razvije i njeguje matematička pismenost; 8

9 Zavod za školstvo MATEMATIKA da se učenik/ca osposobi da koristi matematičku literaturu; da se kod učenika/ca razviju i njeguju sistematičnost, upornost, konciznost, kreativnost, logičnost u pismenom i usmenom tumačenju zadatka, kao i sposobnost da apstraktno razmišljaju. Od velikog je značaja da se učenik/ca osposobi da pažljivo pročita zadatak, razumije uslove i shvati što se od njega/nje traži. Poželjno je dobrim izborom zadataka stvarati situacije u kojima učenici/e mogu da iskažu svoju kreativnost. Insistiranjem na analizi postavke i rješenja dijete se stavlja u ulogu malog istraživača: daje mu se mogućnost da se kritički osvrne na rješenje, da kaže svoje mišljenje o tome što će se desiti sa rezultatom ako se promijene ulazni podaci i sloboda da samo napravi neku varijaciju na analizirani zadatak; matematika treba da bude intelektualni izazov za učenike/ce, područje njihovog samopotvrđivanja. Zadaci za osnovnu školu su takvi da većinu mogu da urade svi učenici, s manje ili više napora. Rješenje svakog zadatka traži intelektualni napor. U trenutku kada učenik/ca riješi zadatak, imaće potvrdu svoje intelektualne samobitnosti; matematika ima svoju estetiku, koja se može približiti učenicima/ama. Njegovanje osjećaja za matematički lijepo treba da bude stalna briga nastavnika/ca. Naravno, razvijanjem ovog osjećaja, razvija se i ukupni osjećaj za lijepo; u nastavi matematike treba koristiti prilike da se djeca podijele i u tako formiranim grupama rješavaju zadatke. Ovaj oblik rada je inspirativan za učenike/ce, dodatno ih motiviše; u grupama se javlja obilje ideja kako da se zadatak riješi. Radom u grupama kod učenika/ca se njeguje potreba i razvija osjećaj za timski rad; da upozna učenika/cu sa istorijom matematike i njenim opštecivilizacijskim karakterom. Posebnu pažnju treba posvetiti uticaju matematike na razvoj prirodnih nauka. 9

10 Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) 1. razred 4. SADRŽAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMA Sadržaji i operativni ciljevi predmeta razvrstani su po razredima i ciklusima. Sadržaji i operativni ciljevi predmeta razvrstani su po razredima i ciklusima. I razred (Ukupno 136 časova, 16 časova je neraspoređeno, 120 je raspoređeno; 4 časa nedjeljno) Tema: Snalaženje u okolini Oblast: GEOMETRIJA (orijentaciono 50 časova) Operativni cijevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva - imenuje, razlikuje i razvrstava bića i predmete; - određuje položaj predmeta u odnosu na sebe (ispred iza, lijevo desno, gore dolje); - uočava odnose među predmetima (veći manji, niži viši, deblji tanji, jednaki); - grupiše predmete po jednoj osobini. - imenuju i razvrstavaju predmete i bića; određuju položaj predmeta koji ih okružuju, zadaju drugu/arici zadatak: Stani ispred mene, iza mene...; - upoređuju predmete iz neposredne okoline; uočavaju razliku i klasifikuju ih, grupišu po jednoj osobini (crtaju i broje). Predmeti i bića; prostorne relacije i smjerovi kretanja; upoređivanje predmeta. Fizičko vaspitanje (Formiranje kolone po visini; traženje sakrivenog predmeta; Časovi se mogu održati u školskom dvorištu. Kroz igru razvijati orijentaciju u prostoru). Likovna kultura (Moja učionica crtanje predmeta i njihov položaj). Priroda i društvo (Upoznavanje okoline). 10

11 Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) 1. razred Tema: Formiranje pojmova oblika Operativni cijevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva - upoznaje predmete po obliku; - razlikuje predmete po obliku; - uočava predmete oblika lopte, valjka i kocke; - imenuje predmete oblika lopte, valjka i kocke; - prepoznaje ravne i krive površi na predmetima; - izrađuje modele od kartona, kolaž papira, papira (trougao, kvadrat, krug, pravougaonik); - grupiše figure istog oblika. - na jednostavnim primjerima iz okoline uočavaju i raspoznaju krive i ravne površi; - crtaju i boje predmete istog oblika; izrezuju od kolaž papira (, Ο,, ); modeluju tijela od plastelina; - izrađuju modele tijela od plastelina. Ravanski likovi; oblici u prostoru. Likovna kultura (Moja kuća kolaž od papira. Traženje zadatog lika na slici; uočavanje sakrivenog lika na slici; uočavanje razlike između dva "ista" lika. Moja igračka modelovanje lopte; kocka). Fizičko vaspitanje (Igre loptom). Raznovrstan materijal omogućiće razvijanje različitih misaonih aktovnosti. Učitelj/ica imenuje loptu,valjak, kocku. Tema: Linije Operativni cijevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva - usvaja pojam prave i krive linije, kao putanje pokretne tačke; - zapaža linije u neposrednoj okolini; - razlikuje krivu i pravu liniju; - crta pravu liniju uz pomoć lenjira; - crta krivu liniju slobodnom rukom. - uočavaju predmete koji miruju i predmete koji se kreću; - uočavaju liniju na slici; - crtaju, pronalaze put u lavirintu; - koriste pribor za crtanje. Linije. Likovna kultura (Crtež). Prelazak sa perceptivnog na apstraktniji nivo učenicima/ama treba da pomogne da usvoje pojam prave i krive linije, kao putanje pokretne tačke (kreda, olovka). 11

12 Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) 1. razred Oblast: SKUPOVI (orijentaciono 10 časova) Tema: Skup kao objekat dječjeg posmatranja Operativni cijevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva - klasifikuje predmete, tijela, figure prema jednoj osobini (boji, obliku ili veličini); - otkriva osobinu po kojoj su razvrstani predmeti; - prikazuje razvrstavanje predmeta pomoću crteža i upoznaje njegove jedinke (elemente); - upoznaje i primjenjuje odnose: više u smislu brojnije, manje manje brojno, jednako jednakobrojno. - uočavaju i zaključuju koju zajedničku osobinu ima više predmeta; - analiziraju: uočavaju i klasifikuju predmete po istoj osobini; - kombinuju, smišljaju i kategorišu predmete prema jednoj osobini (crtaju i boje). Skupovi. Likovna kultura (Jesenji plodovi crtanje ili slikanje). Priroda i društvo (Domaće životinje; Moja porodica; Odjeljenjska zajednica). Pri formiranju skupova učenici/e mogu koristiti logičke blokove. Preporučuje se imenovanje skupova po njihovom prirodnom sadržaju. Grupisati predmete po jednoj osobini: oblik, boja, veličina, debljina. 12

13 Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) 1. razred Oblast: ARITMETIKA (orijentaciono 40 časova) Tema: Prirodni brojevi do 10 i 0 Operativni cijevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva - broji, zapisuje i čita brojeve do 10; - upoznaje znak za sabiranje; - upoređuje brojeve do 10; - upoznaje znak za oduzimanje; - sabira brojeve do 10; - oduzima brojeve do 10; - razumije ulogu 0 u sabiranju i oduzimanju; - primjenjuje računske operacije sabiranje i oduzimanje; - određuje nepoznati sabirak i nepoznati umanjilac; - razlikuje osnovne i redne brojeve. - slušaju, pamte, ponavljaju, crtaju, broje i zapisuju izbrojano; - prepoznaju i oblikuju niz brojeva; rješavaju zadatke uz pomoć nastavnika/ce; - razlikuju redni broj; - usmjerenom didaktičkom igrom određuju nepoznati sabirak i nepoznati umanjilac. Prirodni brojevi do 10 i 0; uređenost prirodnih brojeva do 10. Fizičko vaspitanje (Kolona: ko stoji ispred, a ko iza. Tvoje mjesto u koloni). Važno je da zna da odredi broj koji je ispred, odnosno iza datog broja. Najčešći pristup formiranju prirodnog broja je skupovni prikaz. Učitelj/ica se ne smije ograničiti samo na slikovni materijal. Uputstva čita učitelj/ica. Za formiranje pojma prirodnog broja pogodni su obojeni štapići, izrađeni od plastike ili drveta. Potrebno je razvijati misaone sposobnosti učenika/ca za rješavanje najjednostavnijih matematičkih problema. Koristiti crteže i prikaze skupova Venovim dijagramom. Učenik/ca pogađanjem određuje nepoznati sabirak i umanjilac. Učenik/ca treba da razlikuje dva/dvije učenika/ce u grupi i drugi u redu. Usvajanje novih sadržaja treba da se odvija u manjim koracima, s naglaskom na utvrđivanju i radu učenika/ca. 13

14 Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) 1. razred Tema: Prirodni brojevi do 20 Operativni cijevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva - zna da broji, zapisuje i čita brojeve do 20; - upoređuje brojeve do 20; - odredi broj koji je ispred i broj koji je iza nekog broja. - usvajaju brojeve druge desetice, čitaju ih, pišu i upoređuju; - prepoznaju i oblikuju niz brojeva. Prirodni brojevi do 20; uređenost prirodnih brojeva do 20. Nije neophodno da učenik/ca upotrebljava izraz "prethodnik i sljedbenik", važno je da zna odrediti broj koji je ispred, odnosno iza datog broja. Oblast: MJERENJE (orijentaciono 6 časova) Tema: Mjerenje Operativni cijevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva - procjenjuje i upoređuje veličine; - mjeri nestandardnim mjerama: dužinu, masu i zapreminu. - nestandardnim mjerama mjere predmete neposredne okoline i upoređuju ih. Mjerenje. Fizičko vaspitanje (Štafetne igre. Nošenje predmeta). Kroz igru učenici/e određuju koji je predmet lakši, odnosno teži. Dužinu mjere koracima, pedljom, stopalom. Prelivanjem tečnosti učenik/ca će odrediti koja posuda ima veću ili manju zapreminu. Nije obavezno da učenik/ca koristi termin zapremina. 14

15 Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) 1. razred Oblast: DRUGI SADRŽAJI (orijentaciono 14 časova) Tema: Zanimljivosti i Mozgalice Operativni cijevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva - koristi različite vrste tabela; - razvrstava predmete, tijela, figure i tako formira skupove; - otkriva i riječima opisuje osobine po kojima su razvrstani predmeti, tijela, figure, brojevi; - niže brojeve po određenom pravilu; - zapisuje brojeve kao zbir i kao razliku. - popunjavaju tablice; - otkrivaju osobinu po kojoj su poređani brojevi ili oblici razvrstani i to opisuju riječima; - uređuju elemente po različitim osobinama; - otkrivaju i nastavljaju, zapisuju brojeve na više načina. Popunjavanje tabele; grafički prikaz. Aritmetika (Zapisivanje brojeva na više načina. Nizati brojeve po određenom pravilu). Geometrija (Bojiti istom bojom iste oblike. Nizati nastavljajući započeto). Katalog znanja za prvi razred Minimalni zahtjevi Učenici/e treba da: Učenici/e treba da: Osnovni zahtjevi prepoznaju bića i predmete; određuju položaj predmeta u odnosu na sebe; prepoznaju modele figura; broje, čitaju i pišu brojeve do 10; znaju da zapišu brojevni niz do 10; razvrstavaju predmete prema zadatoj osobini. prepoznaju, razlikuju i ispravno imenuju predmete, bića, oblike predmeta, površi i linije; na jednostavnim i konkretnim primjerima iz svoje okoline uočavaju odnose; određuju položaj predmeta u odnosu na sebe; u neposrednoj okolini prepoznaju i imenuju osnovna geometrijska tijela (lopta, valjak, kocka); prepoznaju i imenuju figure (trougao, kvadrat, krug, pravougaonik); crtaju slobodnom rukom osnovne geometrijske oblike; izrađuju modele tijela i figura; znaju da broje, čitaju, zapisuju i upoređuju brojeve do 20; sabiraju i odizimaju u okviru prve desetice; razvrstavaju predmete, tijela, figure prema jednoj osobini; klasifikuju ih u različite tabele. 15

16 Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) 2. razred II razred (Ukupno 136 časova, 16 časova je neraspoređeno, 120 časova je raspoređeno; 4 časa nedjeljno) Oblast: GEOMETRIJA (orijentaciono 25 časova) Tema: Orijentacija u prostoru - ponavlja i utvrđuje ciljeve iz prvog razreda; - određuje položaj predmeta u odnosu na druge predmete; - kreće se u prostoru slijedeći uputstva i zna da ih formuliše. - traže sakriveni predmet, traže put do predmeta u lavirintu, uz objašnjenje. Prostorne relacije i smjerovi kretanja. Priroda i društvo (Orijentacija u prostoru). Likovna kultura (Crtanje). 16

17 Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) 2. razred Tema: Prostorni oblici i odnosi - upoređuje predmete iste vrste po: dužini, širini, debljini i visini; - shvata značenje odnosa (većimanji, niži-viši, deblji-tanji, dužikraći, širi-uži, jednak); - ređa predmete iste vrste po veličini: manji, srednji, veći; (najmanji i najveći); - prepoznaje i imenuje tijela koja su rađena u prvom razredu (loptu, valjak i kocku) te kupu i kvadar; - prepoznaje i imenuje jednostavne geometrijske figure; - prepoznaje, imenuje i crta prave i krive; otvorene i zatvorene linije; - uočava liniju kao granicu spoljašnosti i unutrašnjosti (zatvorena kriva ili izlomljena zatvorena); - uočava spoljašnost i unutrašnjost na konkretnim primjerima; - pravilno upotrebljava pribor za crtanje (lenjir); - uočava najkraće rastojanje između dvije tačke (duž); - crta izlomljenu liniju. - uočavaju, razlikuju i imenuju predmete i bića; razvrstavaju predmete po zajedničkoj osobini (vrše analizu); - na jednostavnim primjerima iz neposredne okoline uočavaju i razlikuju predmete i bića po veličini i visini (vrše analizu); - imenuju predmete oblika lopte, kocke, kvadra i valjka i imenuju loptu, valjak, kocku i kvadar; - usvajaju pojam prave i krive linije, kao putanje pokretne tačke; - crtaju krivu liniju slobodnom rukom i pravu liniju uz pomoć pribora za crtanje. Vježbaju upotrebu lenjira i trougaonika; - usvajaju pojam zatvorene krive ili prave izlomljene zatvorene linije kao granice površi. Na konkretnim primjerima raspoznaju unutrašnjost i spoljašnost. Različiti predmeti u prostoru; odnosi u prostoru; tijela, figure, linije. Fizičko vaspitanje (Vrsta: učenici/e se poređaju po visini. Elementarna igra: Poplava spasavaju se unutar linije). Logički blokovi, plastične pločice raznih boja i oblika, svaki oblik u tri boje. Mogu se koristiti u okviru sadržaja razvrstavanje predmeta prema svojstvima i skupovi. Slojevite grafofolije mogu značajno doprinijeti usvajanju matematičkih pojmova gdje kao očigledno nastavno sredstvo dominira crtež. Time se proces demonstracije vremenski racionalizuje, a učenicima/ama se olakšava percepcija. 17

18 Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) 2. razred Oblast: MJERENJE (6 časova) Tema: Mjerenje - mjeri dužinu nestandardnom i standardnom jedinicom za dužinu; - poznaje različite načine mjerenja; - poznaje jedinice za mjerenje dužine; - zapisuje mjerenje mjernim brojem i jedinicom; - sabira i oduzima iste jedinice mjere; - poznaje apoene novca; - zna dane u sedmici i njihov redosljed; - mjeri vrijeme. - usvajaju pojmove i termine jedinica mjere; mjere, zapisuju, upoređuju, računaju (npr. 5m + 2m); - upoznaju metalni i papirni novac, njihovu vrijednost i odnose. Jedinice za dužinu (m, dm, cm); apoeni novca; mjere za vrijeme (dani sedmice). Priroda i društvo (Put od kuće do škole). Fizičko vaspitanje ( Ko će prije prelaženje staze od 8-10m; trčanje na 20m). Kod uvođenja mjernih jedinica polazimo od svakodnevnog života i konkretnih primjera. Priroda i društvo (Dani u sedmici). 18

19 Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) 2. razred Oblast: ARITMETIKA I ALGEBRA (orijentaciono 79 časova) Tema: Prirodni brojevi do ponavlja i utvrđuje ciljeve iz I razreda; Prirodni brojevi do 20; matematički jezik; Pri formiranju grupa kod grupnog rada, na - koristi matematički jezik (sabirci, zbir, umanjenik, umanjilac, razlika); sabiranje i oduzimanje u skupu prirodnih brojeva do 20 (8+ 5; 12 5; 16 12); svim časovima može se vježbati brojanje, sabiranje i oduzimanje; pri upoređivanju - sabira i oduzima u skupu prirodnih brojeva do 20 (prelaz preko desetice); zadaci tipa: 8+5+6, 3-5+6, 8+5-6, ; prirodni brojevi do 100 i broj 0; struktura broja poena, zapisivanju u tablice - usvaja, usavršava i primjenjuje sabiranje i oduzimanje u skupu prirodnih brojeva do 20; brojeva (jedinice, desetice, stotine); upoređivanje brojeva (<, >, =). Pri obnavljanju sadržaja iz prvog razreda koristiti obojene štapiće. Pogodni su za rad u okviru prve dvije desetice. Osnovna - zna da nađe nepoznati sabirak i nepoznati umanjilac; metoda je opažanje. - broji, zapisuje i čita brojeve do 100; U procesu usvajanja računskih operacija - upoznaje desetice prve stotine i relacije 10j = 1d = 10; 10 d = 1 s = 100 j; još uvijek je potrebno korišćenje didaktičkih sredstava (štapići, unifiks, kocke i žetoni u boji). - poznaje strukturu dvocifrenih brojeva, npr. 83 = 8d+3j; Nepoznati sabirak se traži dopunom, npr - pravilno piše i izgovara brojeve; 8+ =15; 8 dopunimo sa 2 do 10, 10 - ređa po veličini prirodne brojeve do 100; dopunimo sa 5 do 15. Dakle, traženi broj je 2+5=7. - određuje prethodnik i sljedbenik datog broja; Nepoznati umanjilac se traži pogađanjem, - zna mjesnu vrijednost cifre u broju; npr. 17- =13, od 17 treba oduzeti 4 da bi - zapisuje odnose među brojevima (<, >, =) u rješavanju zadataka. - čitaju, pišu i upoređuju brojeve do 20; - utvrđuju sabiranje i oduzimanje do 10, usvajaju matematički jezik i uočavaju vezu sabiranja i oduzimanja; - usvajaju pojmove jednocifren i dvocifren broj, prva i druga desetica; uočavaju mjesnu vrijednost cifre, bez definisanja; - utvrđuju određene relacije: je veći od i je manji od, koriste odgovarajuće znake i primjenjuju ih na brojevima druge desetice; - na osnovu analogije savladavaju sabiranje (12+4) i oduzimanje (18-5) u drugoj desetici; - usvajaju algoritam u slučaju sabiranja 8+5 (8+2+3) i oduzimanja 12-5 (12-2-3); - vježbaju sabiranje i oduzimanje u okviru prve dvije desetice, u različitim slučajevima; - vježbaju brzo sabiranje i oduzimanje u okviru prve i druge desetice; - na konkretnim primjerima uočavaju neutralnost nule kao sabirka i umanjioca; - usmjerenom didaktičkom igrom određuju nepoznati broj; - broje, zapisuju, čitaju i upoređuju brojeve do 100; - usvajaju desetice prve stotine i relacije: 10d = 1s = 100j; - usvajaju pojam dvocifrenog broja i prikazuju ga didaktičkim materijalom. dobili 13 ili postupnim oduzimanjem npr. 17- =9, od 17 treba oduzeti 7 da bi dobili 10, a od 10 treba oduzeti 1 da bi dobili 9. Dakle, traženi broj je 7+1=8. Kad god je u mogućnosti, učitelj/ica treba da ukaže na uzajamnu povezanost sabiranja i oduzimanja. 19

20 Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) 2. razred Tema: Računske operacije 20 - ovladava usmenim sabiranjem desetica u okviru prve stotine, koristeći analogije; - sabira i oduzima u skupu prirodnih brojeva do 100 (slučajevi precizirani u sadržaju); - zna da nađe nepoznati sabirak i nepoznati i umanjilac; - primjenjuje svojstvo zamjene mjesta sabiraka; - uviđa uzajamnu povezanost sabiranja i oduzimanja; - razumije ulogu broja 0 u sabiranju i oduzimanju; - shvata da je 0 razlika dva jednaka broja. - koriste didaktički materijal pri sabiranju i oduzimanju; - sabiraju i oduzimaju desetice; - mijenjaju mjesta sabircima i uočavaju opšte svojstvo. Sabiranje i oduzimanje u skupu prirodnih brojeva do 100 (dvocifrenog i jednocifrenog broja bez prelaska preko desetice i dvaju dvocifrenih brojeva od kojih se jedan mora završavati nulom (kod oduzimanja to je umanjilac); zakon zamjene mjesta sabiraka. Fizičko vaspitanje (Igra "Između dvije vatre". Ekipe mijenjaju mjesta poslije završene igre). Nepoznati sabirak traži se dopunom, a nepoznati umanjilac pogađanjem. Rješavanje tekstualnih zadataka ostaviti za kraj godine. Oblast: TABELARNO I GRAFIČKO PRIKAZIVANJE PODATAKA (orijentaciono 10 časova) - razvrstava predmete, tijela, figure, brojeve prema dvjema osobinama; - otkriva i objašnjava riječima dvije osobine, karakteristike po kojima su razvrstani predmeti, figure, tijela, brojevi; - prikazuje razvrstavanje predmeta; - prikazuje jednostavne podatke pomoću dijagrama sa stupcima i pripremljenih tabela; - zna da pročita jednostavne podatke. - razvrstavaju predmete, tijela, figure, brojeve prema jednoj osobini; - prikazuju jednostavne podatke; - čitaju podatke iz tablica. Skupovi; tabele; čitanje, uređivanje i prikazivanje podataka. Priroda i društvo (Praćenje i prikazivanje vremena).

21 Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) 2. razred Katalog znanja za drugi razred Minimalni zahtjevi Osnovni zahtjevi Učenici/e treba da: Učenici/e treba da: prepoznaju oblike predmeta i figura; uoče razlike: mnogo, malo, više, manje, niže, više, ispred, iza; prebroje elemente skupa; poznaju matematičke znake i pravilno ih upotrebljavaju; znaju da zapišu brojevni niz do 20; sabiraju i oduzimaju do 20 (slučajevi 8+5; 12-5; 16-12); mjere nestandardnim mjerama. prepoznaju, razlikuju i ispravno imenuju oblike predmeta, površi, linija; prepoznaju i crtaju tačku i duž; rukuju lenjirom; uočavaju odnose između predmeta prema sebi i predmeta prema predmetu; uporede skupove po brojnosti; znaju da broje, čitaju, zapisuju i upoređuju brojeve do 100, kao i da ispravno upotrebljavaju znake jednakosti i nejednakosti; poznaju strukturu brojeva; savladaju sabiranje i oduzimanje do 100 (slučajevi precizirani u sadržaju); razumiju postupke na kojima se zasnivaju ove operacije; shvate pojam 0 i uočavaju njeno svojstvo u sabiranju i oduzimanju; poznaju terminologiju i znake sabiranja i oduzimanja; koriste svojstvo zamjene mjesta sabiraka; nalaze nepoznati sabirak i nepoznati umanjilac; znaju da rješavaju tekstualne zadatke (s jednom i dvije operacije) u okviru sabiranja i oduzimanja do 100 pomoću sastavljanja izraza, i obratno, na osnovu datog izraza umiju da sastavljaju odgovarajuće zadatke; poznaju i koriste osnovne jedinice mjere (metar, novac); prikazuju i čitaju podatke. 21

22 Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) 3. razred III razred (Ukupno 136 časova, 16 časova je neraspoređeno, 120 je raspoređeno; 4 časa nedjeljno) Oblast: GEOMETRIJA (orijentaciono 15 časova) Tema: Crtanje duži, prave, poluprave - ponavlja i usvaja ciljeve iz drugog razreda; - prepoznaje, imenuje i opisuje tijela koja su rađena u drugom razredu (loptu, valjak, kocku, kvadar i kupu) kao i piramidu; - usvaja pravilnu upotrebu hartije, olovke i lenjira; - uočava linije; - grafički prikazuje linije i obilježava ih; - mjeri i upoređuje duži; - shvata dužinu izlomljene linije kao zbir dužina njenih elemenata. - crtaju duži različitih dužina pomoću pribora za crtanje; - procjenjuju i mjere, zapisuju izmjereno, vježbaju tačnost i preciznost. Duž, prava, poluprava; piramida(trostrana i četvorostrana). Fizičko vaspitanje (Trčanje do 20m; trčanje cik cak ) 20 m 20 m 22

23 Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) 3. razred Tema: Crtanje pravog ugla, pravougaonika i kvadrata - crta prav ugao, kvadrat i pravougaonik na kvadratnoj mreži i pomoću trougaonika; - zna da obilježi tjemena, krak, stranicu; - uočava svojstva pravougaonika i kvadrata (pravi uglovi, suprotne stranice jednake, sve stranice jednake); - određuje broj jedinica mjere od kojih je sastavljen pravougaonik, kvadrat; - dijeli cjeline (figure) na polovine i četvrtine. - crtaju uglove u proizvoljnom položaju, lenjirom i trougaonikom (vježbaju rukovanje trougaonikom), obilježavaju tjemena, krake; - crtaju pravougaonik i kvadrat na kvadratnoj mreži, koriste pribor za crtanje; - rukuju priborom za crtanje, vježbaju preciznost, urednost i spretnost rukovanja priborom za crtanje. Prav ugao, pravougaonik, kvadrat. Fizičko vaspitanje (Crtanje terena za igru Između dvije vatre ). Koristiti termine tjeme ugla i krak ugla. Crtanje na kvadratnoj mreži. Oblast: MJERENJE (8 časova) Tema: Mjerenje - ponavlja ciljeve iz drugog razreda; - imenuje i zapisuje jedinice mjere mjernim brojem; - mjeri standardnim jedinicama mjere; - upoređuje jedinice mjere; - računa pomoću istih jedinica mjere, a za dužinu i pretvaranjem susjednih jedinica. - upoznaju i zapisuju jedinice mjere mjernim brojem; upoznaju odnos veće i manje mjere; - procjenjuju i mjere različite duži, vježbaju preciznost i tačnost; - računaju sa jedinicama mjere. Mjere za dužinu: (m, dm, cm); mjere za vrijeme: (mjesec, čas i minut). Priroda i društvo (Orijentacija u vremenu). Fizičko vaspitanje (Mjerenje brzine trčanja). 23

24 Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) 3. razred Oblast: ARITMETIKA I ALGEBRA (orijentaciono 85 časova) Tema: Prirodni brojevi do 100 i 0 - ponavlja i utvrđuje ciljeve iz drugog razreda; - zna da ilustruje brojeve zapisom na brojevnoj osi; - sabira i oduzima u skupu prirodnih brojeva do 100; - primjenjuje računske zakonitosti (zamjena mjesta i združivanje sabiraka); - zapisuju brojeve na brojevnoj polupravoj; - vježbaju sabiranje i oduzimanje u skupu prirodnih brojeva do 100, koriste zakone komutacije i asocijacije za lakše računanje, isto pokazuju didaktičkim materijalom; - rješavaju jednostavne tekstualne zadatke korak po korak; Sabiranje i oduzimanje prirodnih brojeva do 100; sabiranje i oduzimanje prirodnih brojeva do 100 (sa prelaskom); zadaci tipa: , , , ; zakon o zamjeni mjesta sabiraka i zakon o združivanju sabiraka; jednačine tipa: + a = b Grafički prikazati računske operacije. Ne treba koristiti termine asocijativnost i komutativnost. Usmeno sabirati i oduzimati radi razvijanja predstava o brojevima i lakšeg prelaska na pismeno računanje u IV razredu. - primjenjuje računske operacije - vježbaju da brzo usmeno sabiraju i a - = b. sabiranje i oduzimanje; oduzimaju; Zadaci tipa + a = b rade se - određuje broj za toliko veći / za toliko manji od datog broja; - određuju za toliko veći broj (sabiranjem) i za toliko manji broj dopunjavanjem. - određuje sabirak i umanjilac. (oduzimanjem). Zadaci tipa a - = b rade se oduzimanjem. 24

25 Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) 3. razred Tema: Množenje i dijeljenje do razumije vezu zbira istih sabiraka i proizvoda: (2+2+2=32); - savladava upotrebu i shvata značenje termina množenje, računske radnje i znaka; - zapisuje dvocifreni broj u obliku zbira višestruke desetice i jedinice; - zna da pomnoži zbir brojeva jednocifrenim brojem; - popunjava tablicu množenja; - množi do 100 s lakoćom, po automatizmu; - usmeno množi dvocifreni broj sa jednocifrenim brojem - primjenjuje zakon zamjene mjesta i združivanje činilaca, radi lakšeg računanja; - usvaja pojam dijeljenja; - poznaje ulogu 0 i 1 kod množenja i dijeljenja; - zna da odredi polovine i četvrtine; - zna da podijeli zbir dva broja jednocifrenim brojem; - koristi postupak dijeljenja kada je količnik veći od 10 (dijeliti dvocifreni broj kao zbir, odnosno razliku, djeljivih brojeva); - razumije vezu množenja i dijeljenja. - prikazuju množenje broja žetonima i drugim didaktičkim materijalom i usvajaju tablicu množenja do automatizma; - prikazuju dvocifreni broj štapićima (desetice), žetonima (jedinice); isto zapisuju; - izvode vantablično množenje; - određuju dijelove cjeline sječenjem i rezanjem; - vježbaju poimanje parnog i neparnog broja; - određuju polovinu i četvrtinu; - određuju nepoznati dijeljenik, djelilac i činioce. - računaju množenjem toliko puta veći i dijeljenjem toliko puta manji broj; - pomoću računskih operacija računaju vrijednost brojevnog izraza; - dovode u vezu množenje i dijeljenje provjerom. Množenje (znak, činioci, proizvod); zakon o zamjeni mjesta i združivanju činilaca; pisanje dvocifrenog broja u obliku: n 10+m; polovina i četvrtina; dijeljenje (znak, dijeljenik, djelilac, količnik); tablica množenja i dijeljenja; uloga 0 i 1 kod množenja i dijeljenja; parni i neparni brojevi; dijeljenje dvocifrenog broja jednocifrenim brojem bez ostatka; jednačine tipa: - a = b - : a = b - a : = b, a 0 tekstualni zadaci; brojevni izrazi. Likovna kultura (Izrada aplikacija). Fizičko vaspitanje (Podjela u igri na dvije ili četiri jednake grupe). Rad u paru na časovima maternjeg jezika i prirode i društva. Dijelove cjeline određivati samo na konkretnom i slikovitom nivou. Zadatke tipa - a = b - : a = b - a : = b, a 0 rješavati samo u slučajevima tabličnog množenja i dijeljenja. 25

26 Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) 3. razred - u računanju koristi inverznost množenja i dijeljenja; - zna tablicu dijeljenja; - određuje broj toliko puta veći/manji od datog broja; - određuje (upisuje) nepoznati činilac, djelilac, dijeljenik; - izračunava vrijednost brojevnog izraza poštujući redoslijed računskih operacija. Tema: Upoznavanje brojeva do broji, čita i zapisuje brojeve do 1 000; - uređuje po veličini brojeve do 1 000; - određuje prethodnik i sljedbenik. - broje, čitaju i zapisuju brojeve do 1 000; - upoređuju brojeve do Brojevi do 1 000; stotine i desetice prve hiljade; uređenost prirodnih brojeva do 1000; prethodnik i sljedbenik broja Posebno naglašavati dekadni zapis brojeva. Tema: Tabelarno i grafičko prikazivanje podataka (orijentaciono 12 časova) - prikazuje jednostavne podatke pomoću tabele, grafički, pomoću stubaca; - zna da pročita jednostavnu tabelu, grafički prikaz i prikaz pomoću stubaca; - zna da prikupi jednostavne podatke, uredi ih, predstavi i pročita. - prikupljaju podatke; - prikazuju podatke; - čitaju podatke. Tabele; grafikoni; prikaz pomoću stubaca Aritmetika (računske operacije). Maternji jezik (prikaz pročitanih tekstova). Priroda i društvo (Gustina saobraćaja u gradu). 26

27 Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) 3. razred Katalog znanja za treći razred Minimalni zahtjevi Učenici/e treba da: Učenici/e treba da: Osnovni zahtjevi prepoznaju geometrijske oblike (linije, trougao, kvadrat, pravougaonik); znaju pisanje brojnog niza do 100; sabiraju i oduzimaju u okviru prve stotine (slučajevi: 50+8; 37-7; 39-6; 26+40); znaju tablicu množenja; prepoznaju geometrijska tijela(lopta, valjak, kocka, kvadar, kupa, piramida); znaju pojam polovine. znaju da sabiraju i oduzimaju do 100; određuju nepoznati sabirak i nepoznati umanjilac; shvate množenje kao sabiranje jednakih sabiraka, upoznaju i koriste termine i znak množenja; nauče do automatizma tablicu množenja 10 x 10; znaju tablicu dijeljenja, koriste termine i znak dijeljenja; koriste ili primjenjuju komutativnost, asocijativnost i distributivnost računskih operacija; znaju svojstva 0, kao sabirka, činioca i dijeljenika, a jedinice kao činioca i djelioca; znaju množenje i dijeljenje do 100, koriste zagrade i poredak računskih operacija; umiju da pročitaju i slovima zapišu zbir, razliku, proizvod, količnik; znaju da izračunaju vrijednost izraza sa dvije operacije; umiju da rješavaju tekstualne zadatke s jednom i dvije računske operacije; razumiju i usvoje pojam polovine, četvrtine i desetine; prepoznaju i spretno crtaju duži raznih dužina, izlomljene linije, pravougaonik i kvadrat na kvadratnoj mreži (koristeći se trougaonikom); prepoznaju, imenuju i opisuju geometrijska tijela (lopta, valjak, kocka, kvadar, kupa, piramida); uočavaju i crtaju prav ugao; poznaju i primjenjuju mjere za dužinu (m, dm, cm), vrijeme (čas, minut, dan, sedmica, mjesec), novac (euro, cent); znaju da broje, čitaju, zapisuju i upoređuju brojeve do 1 000; prikupljaju, prikazuju i čitaju podatke. 27

28 Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) STANDARDI ZNANJA PRVOG TROGODIŠNJEG CIKLUSA Učenici/e 1. Prepoznaju, imenuju i crtaju duž, trougao, kvadrat, pravougaonik. 2. Prepoznaju i imenuju (otvorene, zatvorene, izlomljene, prave) linije i ugao. 3. Prepoznaju i imenuju kocku, kvadar, loptu i valjak. 4. Znaju mjerne jedinice za dužinu, vrijeme i novac i koriste odgovarajuće simbole. 5. Znaju da pročitaju i zapišu prirodne brojeve do 100 ciframa i riječima. 6. Upoređuju i ređaju po veličini brojeve; upotrebljavaju znakove =, <, >. 7. Određuju prethodnik i sljedbenik datog broja; prepoznaju i imenuju parne i neparne brojeve. 8. Sabiraju i oduzimaju do Znaju tablicu množenja u obimu i količnike koji su vezani za tablicu množenja. 10. Unose podatke u dijagram sa stupcima ili tabelu i znaju da pročitaju podatke. 28

29 Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) 4. razred DRUGI TROGODIŠNJI CIKLUS IV razred (Ukupno 170 časova, 20 časova je neraspoređeno, 5 časa nedjeljno) Tema: Ponavljanje (orijentaciono 8 časova) Ciljevi su isti kao u III razredu. - aktiviraju matematička znanja i iskustva stečena u toku prvog trogodišneg ciklusa. Prirodni brojevi do 1 000; pisanje, čitanje i upoređivanje brojeva; grafičko prikazivanje prirodnih brojeva do 1000 na brojevnoj polupravoj; crtanje geometrijskih figura u ravni; kvadratna mreža i figure u ravni. Nekoliko časova na početku namijenjeno je ponavljanju gradiva iz prethodnog razreda (ciklusa), da bi učenici/e uspješno nastavili/e sa usvajanjem novih znanja. 29

30 Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) 4. razred Oblast: ARITMETIKA I ALGEBRA (orijentaciono 95 časova) Tema: Računske operacije s prirodnim brojevima do (orijentaciono 87 časova) - čita rimskim ciframa zapisane brojeve do i zna da ih napiše; - pismeno i usmeno sabira i oduzima do (sa prelazom); - zna i koristi svojstva (zakone komutativnosti, asocijativnosti i distribuitivnosti) računskih operacija sabiranja i množenja; - zna i koristi osobine 0 i 1 u računskim operacijama; - zna kako na zbir i razliku utiče promjena komponenti; - pravilno upotrebljava zagrade kod operacija sabiranja i oduzimanja; - rješava tekstualne zadatke sa sabiranjem i oduzimanjem; - ocjenjuje i procjenjuje rezultat; - usvaja usmeno množenje sa 10 i sa 100; - usvaja usmeno i pismeno množenje sa jednocifrenim brojem u skupu prirodnih brojeva do 1 000; - zna kako na proizvod utiče promjena činilaca, a na količnik promjena djelioca i dijeljenika; - slušaju izlaganje i vježbaju zapisivanje brojeva rimskim ciframa (koriste rimske cifre za zapisivanje datuma); - na časovima i kod kuće vježbaju računske operacije sa prirodnim brojevima do 1000; - rješavaju zadatke uz pravilnu upotrebu zagrada i korišćenje zakona za računske operacije; - uprošćavaju brojevne izraze i rješavaju usmeno i pismeno jednačine i tekstualne zadatke, koristeći zagrade i zakone računskih operacija (za jednostavniji put) i vodeći računa o redoslijedu računskih operacija; - provjeravaju tačnost rezultata koje su dobili uprošćavanjem brojevnih izraza, rješavanjem jednačina i rješavanjem tekstualnih zadataka; - zaključuju od pojedinačnog prema opštem. Rimske cifre i brojevi; računske operacije sa prirodnim brojevima; zagrade i operacije sabiranja, oduzimanja, množenja i dijeljenja (asocijativnost i distributivnost) i red računskih operacija; brojevni izrazi; jednakosti i nejednakosti, jednačine i nejednačine u skupu brojeva do 1 000; tekstualni zadaci sa dvije i više operacija. Crnogorski jezik Priroda i društvo Sabiranje i oduzimanje do učenici/e će realizovati postupno: prvo bez prelaza, a zatim sa prelazom. Prvo treba realizovati sabiranje trocifrenog broja sa jednocifrenim itd. Akcenat treba da bude na pismenom sabiranju i oduzimanju. Važno je da učenici/e savladaju računske operacije za brojeve do i da pri tome izvode jednostavnije usmene i pismene račune. Kod obrade zakona računskih operacija treba voditi računa da se oni koriste prije svega kao jednostavniji put prilikom rješavanja zadataka. Posebno je bitna pravilna upotreba zagrada i vođenje računa o redoslijedu računskih operacija. Korisno je kod učenika izgrađivati naviku za procjenjivanje rješenja zadatka. 30

31 Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) 4. razred - usvaja pismeno množenje dvocifrenim brojem u skupu prirodnih brojeva do 1 000; - koristi zagrade i komutativnost, asocijativnost i distributivnost kod zadataka sa više računskih operacija; - zna redosljed računskih operacija (rješava zadatke ne upotrebljavajući zagrade); pismeno dijeli sa jednocifrenim brojem, uključujući dijeljenje sa ostatkom i pravljenje provjere; - rješava zadatke sastavljanjem izraza; - rješava jednostavnije tipove jednačina; - prevodi tekstualne zadatke na jezik jednačina. Primjer. Izračunaj zbir i izvrši procjenu: = 971. Procjena a) u stotinama = 10( stotina ) = 1000; b) u deseticama: = 97( desetica) = 970 Primjetićemo da se procjena može izvršiti sa različitim stepenom približavanja. Učenik/ca napamet rješava jednostavne jednačine. Važno je da učenici/e usvoje rješavanje jednačina oblika: a+x=b, x-a=b, a-x=b, ax=b, a:x=b i x:a=b. Govorimo o oznaci x, a ne o nepoznatoj. Tema: Razlomci (orijentaciono 8 časova) 1 - eksperimentalno i grafički prikazuje i - crtaju, režu, pokazuju na modelu, Razlomci:, Likovna kultura zapisuje razlomke; nalaze primjere u okruženju i n Cjelo se dijeli na jednake dijelove, na - zapisuje dio cijelog pomoću zapisuju dijelove cijelog pomoću n = 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 100, modelu i na slici. razlomaka i obratno, na modelu razlomaka. pokazuje dio cijelog koji odgovara datom razlomku. 31

32 Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) 4. razred Oblast: GEOMETRIJA I MJERENJE (orijentaciono 42 časa) Tema: Ravan i prava (orijentaciono 8 časova) - označava: tačke, duži, prave, poluprave i ravni; - prepoznaje i crta prave linije određene dvjema tačkama; - crta prave koje se sijeku, koje su normalne i koje su paralelne. - upoznaju se sa oznakama za tačku, pravu, ravan, polupravu i duž; - crtaju i opisuju međusobni položaj pravih i ravni. Tačka, prava, duž i ravan; međusobni položaj pravih u ravni i položaj prave i ravni u prostoru. Fizičko vaspitanje Koristiti geometrijski pribor: lenjir i trougaonik. Objasniti upotrebu libele i viska. Tema: Ugao (orijentaciono 3 časa) - zna elemente ugla; - obilježava ugao i zapisuje ga; - zna vrste uglova. - nabrajaju elemente ugla, obilježavaju i zapisuju uglove; - uočavaju primjere za različite uglove (oštre, prave i tupe) u okruženju. - crtaju obilježavaju i zapisuju uglove. Ugao, vrste uglova (oštar, prav i tup). Likovna kultura Koristimo geometrijski pribor: lenjir i trougaonik. Učenik/ca uočava pravi ugao na raznim predmetima. 32

33 Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) 4. razred Tema: Pravougaonik, kvadrat, trougao (orijentaciono 12 časova) - prepoznaje pravougaonik, kvadrat, trougao i obilježava njihova tjemena i stranice; - uočava odnos među stranicama figure prema uzajamnom položaju i dužini; - razvrstava trouglove prema stranicama i uglovima; - crta trougao, kvadrat i pravougaonik na kvadratnoj mreži; - izračunava obim trougla, kvadrata i pravougaonika. - prepoznaju u praktičnom životu primjere pravougaonika, kvadrata i trougla; - crtaju, upoređuju i izračunavaju obim trougla, kvadrata i pravougaonika. Geometrijske figure u ravni (pravougaonik, kvadrat i trougao); obim geometrijske figure. Likovna kultura Aritmetika Koristiti kvadratne mreže pri crtanju i upoređivanju geometrijskih figura. Koristiti geometrijski pribor: lenjir, trougaonik i šestar. Kod mjerenja i računanja obima učenici/e računaju što direktnije. Tema: Kružna linija i krug (orijentaciono 5 časova) - usvaja pojam kružne linije, kruga, centra kruga, poluprečnika i prečnika; - pravilno koristi šestar pri crtanju kružne linije (kruga) i njenih dijelova; - crta duži podudarne datoj duži. - se upoznaju sa pojmom kružne linije, kruga, poluprečnika i prečnika i prepoznaju predmete iz okruženja na kojima uočavaju kružnu liniju (krug); - crtaju kružnu liniju (krug) i to iskustvo koriste za crtanje podudarnih duži. Kružna linija i krug; podudarnost duži. Kružnu liniju i krug crtamo uz pomoć kanapa i priručnih čvrstih predmeta, kao i pomoću šestara. 33

34 Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) 4. razred Tema: Mjerenje, dužina, masa, zapremina i vrijeme (orijentaciono 14 časova) - mjeri i zapisuje; - mjeri odabranom jedinicom (standardne i nestandardne jedinice); - zna da pretvara (dvije susjedne jedinice) višeimene količine u istoimene i obratno; - zna da upoređuje dvije količine i računa sa količinama (jednostavni primjeri); - imenuje standardne jedinice pri mjerenju. - se upoznaju sa jedinicama mjere za dužinu, masu, zapreminu i vrijeme; navode primjere iz svakodnevnog života kada se koja od pomenutih jedinica koristi; - mjere i zapisuju odabranom jedinicom; pretvaraju (dvije susjedne jedinice) višeimene količine u istoimene i obratno; upoređuju količine i računaju sa njima. Jedinice mjere za dužinu: mm, cm, dm, m, dam, hm i km; jedinice mjere za masu: g, dag, kg i t; jedinice mjere za zapreminu: dl, l i hl; jedinice mjere za vrijeme: sec, min, h... Praktična mjerenja se izvode u razredu, van škole i kod kuće. Nastava se oslanja na školska i vanškolska iskustva djece. Preporučuje se da pristup učenju i izvođenju računskih postupaka bude što životniji, uz mogućnost korišćenja neformalnih oznaka (npr. za dec. zapis). Koristiti standardne jedinice pri mjerenju. Oblast: OBRADA I PRIKAZIVANJE PODATAKA (5 časova orijentaciono) Ciljevi isti kao u prvom ciklusu. - razvrstavaju, organizuju i čitaju podatke, koristeći jednostavne liste, tabele i dijagrame, koji su obično vezani za neke situacije iz praktičnog života. Ponavlja se i utvrđuje znanje stečeno u prvom ciklusu. 34

35 Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) 4. razred Katalog znanja za četvrti razred Minimalni zahtjevi Učenici/e treba da: prepoznaju i čitaju brojeve do 1000, zapisane rimskim ciframa; znaju računske operacije (pismeno) za brojeve do 1000 i uređuju ih po veličini; znaju pismeno množenje sa dvocifrenim brojem i redosljed računskih operacija; znaju da pismeno rješavaju jednostavne jednačine oblika a+x=b, x-a=b, a-x=b, ax=b, a:x=b i x:a=b; izračunavaju vrijednosti jednostavnog brojevnog izraza bez zagrada; pismeno dijele sa jednocifrenim brojem, uključujući dijeljenje sa ostatkom i pravljenje provjere; prepoznaju jednake dijelove cijelog na slici ili modelu i zapisuju ih kao razlomke oblika n 1 ; znaju da koriste geometrijski pribor za crtanje osnovnih geometrijskih figura, kao i linije određene dvjema tačkama; znaju elemente ugla i znaju da koriste geometrijski pribor za crtanje oštrih, pravih i tupih uglova; prepoznaju kružnu liniju i crtaju je uz pomoć kanapa i čvrstog predmeta (eksera), kao i pomoću šestara; prepoznaju i, pomoću geometrijskog pribora za crtanje, crtaju na kvadratnoj mreži geometrijske figure: pravougaonik, kvadrat i trougao; znaju koje su jedinice za mjerenje dužine, mase, zapremine i vremena; znaju da izvedu odgovarajuće praktično mjerenje. Osnovni zahtjevi Učenici/e treba da: znaju da čitaju i pišu brojeve do 1000, zapisane rimskim ciframa; znaju računske operacije (pismeno i usmeno) za brojeve do 1000; pri rješavanju zadataka pravilno se oslobađaju zagrada i znaju da koriste svojstva računskih operacija; znaju da rješavaju jednostavne jednačine oblika аx ± b = c ; izračunavaju vrijednosti jednostavnog brojevnog izraza sa zagradama i bez njih; rješavaju zadatke sa sastavljanjem izraza i prevode tekstualne zadatke na jezik jednačina; zapisuju dijelove cijelog kao razlomak i obratno, pokazuju na modelu dio cijelog koji odgovara datom razlomku, pronalazeći u okruženju primjere koji se mogu opisati razlomkom oblika n 1 ; crtaju prave koje se sijeku, koje su normalne i koje su paralelne; znaju elemente ugla i znaju da koriste geometrijski pribor za crtanje oštrih, pravih i tupih uglova; obilježavaju ugao i zapisuju ga; pravilno koriste šestar pri crtanju kružne linije (kruga) i njenih dijelova; crtaju podudarne duži datoj duži; crtaju pomoću geometrijskog pribora za crtanje geometrijske figure: pravougaonik, kvadrat i trougao, i udređuju odnos među stranicama prema uzajamnom položaju i dužini; pretvaraju (dvije susjedne jedinice) višeimene količine u istoimene i obratno; upoređuju dvije količine i računaju sa količinama. 35

36 Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) 6. razred V razred (Ukupno 170 časova, 20 časova je neraspoređeno, 5 časa nedjeljno) Tema: Ponavljanje (orijentaciono 10 časova) Ciljevi su isti kao u IV razredu. - aktiviraju prethodno stečena matematička znanja, da bi ih osvježili/e i povezali/e sa novim sadržajima. Prirodni brojevi; razlomci; ravan i prava; pravougaonik, kvadrat, trougao; kružnica i krug; mjerenje i jedinice za mjerenje. Nekoliko časova na početku namijenjeno je ponavljanju gradiva iz prethodnog razreda, da bi učenici/e uspješno nastavili/e sa usvajanjem novih znanja. Oblast: ARITMETIKA I ALGEBRA (orijentaciono 104 časa) Tema: Skup prirodnih brojeva N i skup N 0 (orijentaciono 82 časa) - zna da broji, čita i piše do milion; - usvaja dekadne jedinice (razlikovanje), kao stepene broja 10; - zna mjesnu vrijednost cifre u dekadnom brojevnom sistemu; - zapisuje broj do milion u obliku zbira višestrukih dekadnih jedinica; - čita i piše brojeve veće od milion; - upoređuje brojeve do milion i gafički ih predstavlja na brojevnoj polupravoj. - vježbaju da broje, čitaju i pišu prirodne brojeve do milion i preko miliona, na časovima i van škole, u svakodnevnom životu; - usvajaju dekadne jedinice, razumijevanje mjesne vrijednosti cifre; zapisuju broj do milion u obliku zbira višestrukih dekadnih jedinica; - određuju koji je veći od dva prirodna broja do milion i ilustruju to primjerima iz svakodnevnog života. Skup prirodnih brojeva N i skup N 0 ; uređenost, postojanje najmanjeg elementa i neograničenost; dekadni zapis brojeva; brojevna poluprava; prethodnik i sljedbenik; parni i neparni brojevi; osnovne računske operacije u skupu N 0 ; stepenovanje; Fizička kultura Geografija Kod zapisivanja parnih i neparnih brojeva koristiti zapise 2 n i 2 n ± 1. Važno je istaći izvodljivost množenja i dijeljenja u skupu N 0. Proizvod jednakih činilaca pisati u 3 obliku: a. a = a 2 ; a a a = a i sl. 36

37 Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) 6. razred - određuje prethodnik i sljedbenik datom broju; - imenuje i zapisuje parne i neparne brojeve; - sabira i oduzima do milion (pismeno); - rješava jednačine i nejednačine sa sabiranjem i oduzimanjem; - množi prirodne brojeve do milion; - dijeli višecifreni broj dvocifrenim; - rješava jednačine i nejednačine sa množenjem i dijeljenjem; - izračunava vrijednost stepena prirodnih brojeva; - rješava tekstualne zadatke; - izračunava vrijednost jednostavnijih brojevnih izraza, vodeći računa o zakonima računskih operacija u skupu N (komutativnost, asocijativnost 0 i distributivnost) i o redosljedu računskih operacija; - prema zadatom tekstu postavlja odgovarajući brojevni izraz i izračunava njegovu vrijednost; - izračunava vrijednost jednostavnog izraza, sa slovnom oznakom za datu vrijednost oznake popunjavajući tabelu. - zapisuju prirodne brojeve i razvrstavaju ih na parne i neparne; - izvode računske operacije i rješavaju jednačine i nejednačine sa velikim brojevima, koristeći pritom svoja ranije stečena znanja; - popunjavaju tabele; - rješavaju tekstualne zadatke i jednačine; to ilustruju grafičkim prikazima na brojevnoj polupravoj ili na neki drugi pogodan način. Jednakosti i nejednakosti kao i jednačine i nejednačine u skupu N 0. Slovna oznaka u izrazu predstavlja broj. Slovne oznake ne tretiramo kao promjenljive. Važan je razvoj sposobnosti razumijevanja i analiziranja tekstualnih matematičkih zadataka, kao i oblikovanje otvorenih pitanja iz teksta. Paziti na jasno izražavanje, jasan matematički jezik, razumijevanje pročitanog teksta. Da bi efikasno računali pismeno i napamet, učenike/ce je neophodno učiti da: koriste zagrade i pravilan redosljed operacija; znaju zakone komutativnosti, asocijativnosti I distributivnosti. Važna je usmena komunikacija. U tekstualnim zadacima tražimo sadržaje iz svakodnevnog života i iz matematike. 37

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati:

Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati: Staša Vujičić Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati: pseudo jezikom prirodnim jezikom dijagramom toka. 2

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

Konstruktivni zadaci. Uvod

Konstruktivni zadaci. Uvod Svaki konstruktivni zadatak ima četri dijela: 1. Analiza 2. Konstrukcija 3. Dokaz 4. Diskusija Konstruktivni zadaci Uvod U analizi pretpostavimo da je zadatak riješen, i na osnovu slike (skice) rješenja,

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

Algoritmi zadaci za kontrolni

Algoritmi zadaci za kontrolni Algoritmi zadaci za kontrolni 1. Nacrtati algoritam za sabiranje ulaznih brojeva a i b Strana 1 . Nacrtati algoritam za izračunavanje sledeće funkcije: x y x 1 1 x x ako ako je : je : x x 1 x x 1 Strana

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1 Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE Ne postoji precizna definicija skupa (postoji ali nama nije zanimljiva u ovom trenutku), ali mi možemo koristiti jednu definiciju koja će nam donekle dočarati šta su zapravo

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 1. Trigonometrijska kružnica. Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Trigonometrija 1. Trigonometrijska kružnica. Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije Trigonometrija Trigonometrijska kružnica Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije Projektna nastava Osnovne trigonometrijske relacije:. +. tgx. ctgx tgx.

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Program za tablično računanje Microsoft Excel

Program za tablično računanje Microsoft Excel Program za tablično računanje Microsoft Excel Teme Formule i funkcije Zbrajanje Oduzimanje Množenje Dijeljenje Izračun najveće vrijednosti Izračun najmanje vrijednosti 2 Formule i funkcije Naravno da je

Διαβάστε περισσότερα

x n +m = 0. Ovo proširenje ima svoju manu u tome da se odričemo relacije poretka - no ne možemo imati sve...

x n +m = 0. Ovo proširenje ima svoju manu u tome da se odričemo relacije poretka - no ne možemo imati sve... 1 Kompleksni brojevi Kompleksni brojevi Već veoma rano se pokazalo da je skup realnih brojeva preuzak čak i za neke od najosnovnijih jednačina. Primjer toga je x n +m = 0. Pokazat ćemo da postoji logično

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Analitička geometrija 1. Tačka 1. MF000 Neka su A(1, 1) i B(,11) tačke u koordinatnoj ravni Oxy. Ako tačka S deli duž AB

Διαβάστε περισσότερα

Značenje indeksa. Konvencija o predznaku napona

Značenje indeksa. Konvencija o predznaku napona * Opšte stanje napona Tenzor napona Značenje indeksa Normalni napon: indeksi pokazuju površinu na koju djeluje. Tangencijalni napon: prvi indeks pokazuje površinu na koju napon djeluje, a drugi pravac

Διαβάστε περισσότερα

METODIČKI PRIRUČNIK IZ MATEMATIKE (ZA VI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE) Drugo izdanje. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva PODGORICA

METODIČKI PRIRUČNIK IZ MATEMATIKE (ZA VI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE) Drugo izdanje. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva PODGORICA Radoje Šćepanović Ivona Adžić Vanja Đurđić-Kuzmanović METODIČKI PRIRUČNIK IZ MATEMATIKE (ZA VI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE) Drugo izdanje Zavod za udžbenike i nastavna sredstva PODGORICA PODGORICA,

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Planimetrija. Sličnost trouglova. GF 000 Dužine stranica trougla su 5cm, cm i 8cm. Dužina najduže stranice njemu sličnog

Διαβάστε περισσότερα

Racionalni algebarski izrazi

Racionalni algebarski izrazi . Skratimo razlomak Racionalni algebarski izrazi [MM.4-()6] 5 + 6 +. Ako je a + b + c = dokazati da je a + b + c = abc [MM.4-()] 5 6 5. Reši jednačinu: y y y + + = 7 4 y = [MM.4-(4)] 4. Reši jednačinu:

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Aksiome podudarnosti

Aksiome podudarnosti Aksiome podudarnosti Postoji pet aksioma podudarnosti (tri aksiome podudarnosti za duži + dvije aksiome podudarnosti za uglove) III 1 Za svaku polupravu a sa početnom tačkom A i za svaku duž AB, postoji

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

> 0 svakako zadovoljen.

> 0 svakako zadovoljen. Elektrotehnički fakultet u Sarajevu akademska 0/3 ŠIFRA KANDIDATA _ Zadatak Za koje vrijednosti parametra ( ) + 3 = 0 m x mx oba iz skupa i suprotnog znaka? m su rješenja kvadratne jednačine a) m > 3 b)

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

10. Koji od brojeva -9,007; -8; 1 ; 0,018 je cijeli broj? 11. Razlomak 1 napiši u decimalnom obliku. 12. Broj 0,5 napiši u obliku razlomka.

10. Koji od brojeva -9,007; -8; 1 ; 0,018 je cijeli broj? 11. Razlomak 1 napiši u decimalnom obliku. 12. Broj 0,5 napiši u obliku razlomka. MATEMATIKA Brojevi Osnovni nivo 1. Koji od navedenih brojeva: 8, -2, 0, 3, 2, 61, 5 su prirodni brojevi? 3 2. Koji od brojeva 2, -4, 5, -6, 0, -3 su negativni cijeli brojevi? 3. Koji od brojeva 12, -4,

Διαβάστε περισσότερα

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010. GLAZBENA UJETNOST Rezultati državne mature 2010. Deskriptivna statistika ukupnog rezultata PARAETAR VRIJEDNOST N 112 k 61 72,5 St. pogreška mjerenja 5,06 edijan 76,0 od 86 St. devijacija 15,99 Raspon 66

Διαβάστε περισσότερα

KANTON SARAJEVO. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade NASTAVNI PLAN I PROGRAM O S N O V N A Š K O L A. Predmet: MATEMATIKA

KANTON SARAJEVO. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade NASTAVNI PLAN I PROGRAM O S N O V N A Š K O L A. Predmet: MATEMATIKA KANTON SARAJEVO Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade NASTAVNI PLAN I PROGRAM O S N O V N A Š K O L A Predmet: MATEMATIKA Sarajevo, avgust 2016. godine 1 Na osnovu člana 70. Zakona o organizaciji

Διαβάστε περισσότερα

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE Fakultet Tehničkih Nauka, Novi Sad PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE 1 Za koje vrednosti parametra p R polinom f x) = x + p + 1)x p ima tačno jedan, i to pozitivan realan koren? U skupu realnih

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 16. UVOD U STATISTIKU Statistika je nauka o sakupljanju i analizi sakupljenih podatka u cilju donosenja zakljucaka o mogucem toku ili obliku neizvjesnosti koja se obradjuje. Frekventna distribucija - je

Διαβάστε περισσότερα

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija 18.02006. Prvi razred A kategorija Dokazati da kruжnica koja sadrжi dva temena i ortocentar trougla ima isti polupreqnik kao i kruжnica opisana oko tog trougla. Na i najve i prirodan broj koji je maƭi

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 6. razred osnovne škole

MATEMATIKA 6. razred osnovne škole Matematika 6. razred osnovne škole 1 MATEMATIKA 6. razred osnovne škole OPERACIJE S RAZLOMCIMA 1. Svođenje razlomaka na zajednički nazivnik Zajednički nazivnik dvaju razlomaka. Provesti heuristički razgovor

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

x bx c + + = 0 po nepoznatoj x, vrijedi da je

x bx c + + = 0 po nepoznatoj x, vrijedi da je Elektrotehnički fakultet u Sarajevu studijska 0/4. ŠIFRA KANDIDATA _ Zadatak. Za rješenja, kvadratne jednačine + = i + = 7. Koliko iznosi? 9 b c + + = 0 po nepoznatoj, vrijedi da je a) 4 b) 6 c) 7 d) 4

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA Veličina prostora kojeg tijelo zauzima Izvedena fizikalna veličina Oznaka: V Osnovna mjerna jedinica: kubni metar m 3 Obujam kocke s bridom duljine 1 m jest V = a a a = a 3, V

Διαβάστε περισσότερα

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo: 2 Skupovi Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo: A B def ( x)(x A x B) Kažemo da su skupovi A i

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

I Pismeni ispit iz matematike 1 I I Pismeni ispit iz matematike I 27 januar 2 I grupa (25 poena) str: Neka je A {(x, y, z): x, y, z R, x, x y, z > } i ako je operacija definisana sa (x, y, z) (u, v, w) (xu + vy, xv + uy, wz) Ispitati da

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Dirihleov princip. Goran Popivoda. Prirodno matematički fakultet.

Dirihleov princip. Goran Popivoda. Prirodno matematički fakultet. Dirihleov princip Goran Popivoda goc@t-com.me Prirodno matematički fakultet Pretpostavimo da je jato golubova doletjelo u golubarnik. U svojoj originalnoj verziji, Dirihleov princip kaže da ako ima više

Διαβάστε περισσότερα

Algebarske strukture sa jednom operacijom (A, ): Ako operacija ima osobine: zatvorenost i asocijativnost, onda je (A, ) polugrupa

Algebarske strukture sa jednom operacijom (A, ): Ako operacija ima osobine: zatvorenost i asocijativnost, onda je (A, ) polugrupa Binarne operacije Binarna operacija na skupu A je preslikavanje skupa A A u A, to jest : A A A. Pišemo a b = c. Označavanje operacija:,,,. Poznate operacije: sabiranje (+), oduzimanje ( ), množenje ( ).

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

3. ELEMENTARNA TEORIJA BROJEVA Dokaži dajebroj djeljivs Dokažidajebroj djeljiv Dokaži dajebroj djeljiv

3. ELEMENTARNA TEORIJA BROJEVA Dokaži dajebroj djeljivs Dokažidajebroj djeljiv Dokaži dajebroj djeljiv 3. ELEMENTARNA TEORIJA BROJEVA 3.. djeljivost 65. Dokaži da je produkt tri uzastopna broja, od kojih je srednji kub prirodnog broja, djeljiv s 504. 652. Ako su a, b cijeli brojevi, dokaži da je broj ab(a

Διαβάστε περισσότερα

4. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA

4. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA . Limesi funkcija (sa svim korekcijama) 69. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA U ovom poglavlju: Neodređeni oblik Neodređeni oblik Neodređeni oblik Kose asimptote Neka je a konačan realan broj ili

Διαβάστε περισσότερα