NASLOVNA STRANICA. HRVATSKE VODE ZAGREB, Ulica grada Vukovara 271. Geokon-Zagreb d.d. ZAGREB, Starotrnjanska 16a OIB

Transcript

1 NASLOVNA STRANICA Investitor: HRVATSKE VODE ZAGREB, Ulica grada Vukovara 271 Projektantski ured: Geokon-Zagreb d.d. ZAGREB, Starotrnjanska 16a OIB Građevina: Brana retencije Lagvić Lokacija: Projekt: ZAGREB Projekt sanacije temeljnog ispusta (galerije) s ulaznom i izlaznom građevinom te hidromehaničke opreme na brani retencije Lagvić Razina razrade: Izvedbeni projekt Strukovna odrednica: Građevinski projekt Oznaka projekta: E Projektant: Predsjednik uprave: Marko KAIĆ, mag.ing.aedif. Zlatko BRŠČIĆ, dipl.ing.građ. Oznaka Geokon-Zagreb: E v 1.0 Zagreb, listopad godine broj:

2 PREGLEDNA STRANICA Investitor : HRVATSKE VODE, ZAGREB, Ulica grada Vukovara 271 Projektantski ured : Geokon-Zagreb d.d., ZAGREB, Starotrnjanska 16a, OIB Građevina : Lokacija: Projekt : Brana retencije Lagvić ZAGREB Projekt sanacije temeljnog ispusta (galerije) s ulaznom i izlaznom građevinom te hidromehaničke opreme na brani retencije Lagvić Razina razrade : Izvedbeni projekt Strukovna odrednica : Građevinski projekt Oznaka projekta : E Oznaka ugovora: U Oznaka Geokon- Zagreb : E v 1.0 Projektant : Marko KAIĆ, mag.ing.aedif. Martina BIOČIĆ, dipl.ing.građ. Suradnici: Pregledao : Hrvoje SASTIĆ, mag.ing.aedif. Marina TELIŠMAN VUGRINEC, ing.građ. Goran DAŠIĆ, dipl.ing.građ. Predsjednik uprave : Zlatko BRŠČIĆ, dipl.ing.građ. Mjesto i datum : Zagreb, listopad Stranica br.:ii.

3 SADRŽAJ PROJEKTA Stranica broj: NASLOVNA STRANICA... I PREGLEDNA STRANICA... II SADRŽAJ PROJEKTA... III PRESLIKA IZVATKA IZ SUDSKOG REGISTRA... VII PROJEKTNI ZADATAK... X 1 UVOD PODLOGE Popis korištenih zakona i tehničkih propisa Popis korištene dokumentacije Osvrt na elaborat ''Izvanredni pregled temeljnog ispusta brane Lagvić'' Osvrt na elaborat ''Godišnji izvještaj o tehničkom promatranju retencije i brane Lagvić u godini'' Bočni preljev, slapište temeljnog ispusta i zajednička građevina Ulazna građevina Galerija temeljnog ispusta Odvodni kanal Geodetske točke reperi Osvrt na izvještaj o ispitivanju kvalitete betona Uvod Tlačna čvrstoća betona Ocjena in-situ tlačne čvrstoće betona u konstrukciji Određivanje indeksa sklerometra Komentar rezultata tlačne čvrstoće, sklerometra i ocjene Određivanje vlačne čvrstoće betona Određivanje ph vrijednosti betona Ispitivanje sadržaja klorida Određivanje otpornosti na kapilarno upijanje TEHNIČKI OPIS GRAĐEVINE Opis građevine Osnovni podaci o građevini Temeljni ispust Ulazna građevina Galerija Izlazna građevina Bočni preljev Zajednička građevina TEHNIČKO RJEŠENJE SANACIJE Uvod Stranica br.:iii.

4 4.2 Principi sanacije i zaštite AB konstrukcije građevina Priprema betonske podloge Sanacija pukotina injektiranjem Sanacija dilatacija kampada galerije temeljnog ispusta Sanacija površinskih oštećenja betona i korodirane armature Sanacija površinskih oštećenja betona Sanacija korodirane armature Prikaz građevina sa pripadnim radovima Sanacija šesterokutnih betonskih ploča Sanacija hidromehaničke opreme Princip sanacije i zaštite čeličnih elemenata Zaštitne čelične ograde Sanacija grube i fine rešetke na ulaznoj građevini Princip sanacije i ugradnja novih repera Sanacija postojećih repera Ugradnja novih repera Uređenje okoliša PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE Općenito Mjere osiguranja kvalitete projektiranja Organizacijske mjere osiguranja kvalitete projektiranja Tehničke mjere osiguranja kvalitete projektiranja Mjere osiguranja kvalitete izvedbe Općenito Projektna dokumentacija Izmjene ili dopune projekta ili vrste radova i promjene količina Dokumentacija koju osigurava izvoditelj radova Završno izvješće o izvedenim radovima Dinamički plan izvođenja radova i popis mehanizacije Odgovorne osobe izvoditelja radova Zahtjevi kvalitete Kvaliteta građevinskog materijala Dužnosti Izvoditelja radova Kontrola kvalitete Kontrola kvalitete materijala Nadzor nad izvođenjem radova Organizacija građenja i izvođenja Tehnička oprema i priprema gradilišta za rad Zemljani radovi Uređenje terena Stranica br.:iv.

5 Čišćenje terena Uklanjanje vegetacije Radovi sanacije na betonskim elementima Priprema betonske podloge (PBP) Površinsko ozrnjavanje i demoliranje trganje oštećenog betona_(pbp-1) Odlamanje betona u dubinu i ozrnjavanje_(pbp-2) Odlamanje betona u dubinu i ozrnjavanje_(pbp-3) Priprema i čišćenje korodirane armature (ČA) Stupanj čistoće očišćene armature_(ča-1) Nastavljanje armature kod oslabljenog presjeka_(na-1) Izvođenje antikorozivne zaštite korodirane armature (AKZ) Reparaturni mort za sanaciju oštećenja i nedostataka betona Zaštitni premazni sustav Prednamaz na bazi jednokomponentne akrilne smole, za zaštitu od isušivanja svježe ugrađenog reprofilacijskog morta tijekom prvih nekoliko sati otvrdnjavanja_(zp-1) Zaštitni dekorativni premaz na bazi jednokomponentne akrilne smole za obrađene površine betona ili površine koje su reprofilirane reparaturnim mortom_(zp-2) Reparaturni mortovi za reprofiliranje betonskih površina (RM) Reparaturni jednokomponentni mort visoke čvrstoće i modula elastičnosti s kompenziranim skupljanjem, koji spada u razred R4_(RM-1) Reparaturni mort (mikrobeton) za velika horizontalna oštećenja u betonu_(rm-2) Materijali za injektiranje pukotina (INP) Injekcijska smjesa za ispunjavanje malih pukotina u betonskim zidovima_(inp 1) Injekcijska smjesa za ispunjavanje većih pukotina u betonskim zidovima_(inp 2) Ljepilo za zatvaranje pukotina prije injektiranja_(inp 3) Postupak injektiranje pukotina Sanacija dilatacija galerije temeljnog ispusta Oplate i skele Općenito Uvjeti za izradu oplate Skidanje oplate Skele Pregled i prijem radova Troškovi oplate i skele Sanacija okoliša gradilišta Opće mjere zaštite na radu Zemljani radovi Ručni iskop Iskop građevinskim strojevima i mehaniziranim alatom Tesarski radovi Radovi na betoniranju Stranica br.:v.

6 Priprema i izrada armature Odvijanje prometa za vrijeme izgradnja radova Gradilište Odstranjivanje štetnih otpadaka Prometnice Radni prostor Pomoćne prostorije Odgovornost za provedbu tehničkih mjera zaštite na radu za vrijeme izvedbe objekta PROCJENA TROŠKOVA GRADNJE Uvod Dokaznice mjera za evakuacijske građevine Ulazna građevina Galerija Preljev Tunel preljeva Brzotok preljeva Slapište preljeva Izlazna građevina Zajednička građevina Troškovnik radova Pripremni radovi Bočni preljev Temeljni ispust- ulazna građevina Temeljni ispust - izlazna građevina Zajednička građevina Galerija Projektantski nadzor Geodetski radovi Iskaz procijenjenih troškova gradnje GRAFIČKI PRILOZI Stranica br.:vi.

7 PRESLIKA IZVATKA IZ SUDSKOG REGISTRA Stranica br.:vii.

8 Stranica br.:viii.

9 Stranica br.:ix.

10 PROJEKTNI ZADATAK Stranica br.:x.

11 Stranica br.:xi.

12 Stranica br.:xii.

13 Stranica br.:xiii.

14 Stranica br.:xiv.

15 Stranica br.:xv.

16 Stranica br.:xvi.

17 Stranica br.:xvii.

18 1 UVOD Investitor : HRVATSKE VODE Adresa investitora: ZAGREB, Ulica grada Vukovara 271 Projektantski ured : Adresa projektantskog ureda Građevina : Projekt : Oznaka projekta: Razina razrade: Geokon-Zagreb d.d. ZAGREB, Starotrnjanska 16a Brana retencije Lagvić Projekt sanacije temeljnog ispusta (galerije) s ulaznom i izlaznom građevinom te hidromehaničke opreme na brani retencije Lagvić E Izvedbeni projekt Predmet obrade ovog projekta je "Projekt sanacije temeljnog ispusta (galerije) s ulaznom i izlaznom građevinom te hidromehaničke opreme na brani retencije Lagvić", a u sklopu ugovora između HRVATSKE VODE, ZAGREB, Ulica grada Vukovara 271 i poduzeća Geokon-Zagreb d.d., Ugovor broj U od godine, Klasa: /16-13/18, Ur. Broj: od Poglavlje 2 ovog projekta pruža pregled normi, propisa i dokumentacije korištene kao podloge za izradu elaborata sanacije, te osvrt na elaborat godišnjega tehničkog promatranja građevine i provedene istražne radove ispitivanja kvalitete betona. U poglavlju 3 Tehnički opis građevine dan je tehnički opis građevine i njenih dijelova te prikazano sadašnje stanje konstrukcije. U poglavlju 4 Tehničko rješenje sanacije daje se opis svih potrebnih radova na sanaciji betonskih i čeličnih dijelovima građevine. U poglavlju 5 Program kontrole i osiguranja kvalitete daje se uvid u program kontrole i osiguranja kvalitete projektnog rješenja sa tehnički uvjeti za bitne elemente konstrukcije i izvedbe. Procjena troškova gradnje i dokaznica mjera je dana u poglavlju 6. Grafički prilozi su dani u poglavlju 7. Projektant : Marko KAIĆ, mag.ing.aedif. (M.P.) Stranica br.:1-1.

19 2 PODLOGE Investitor : HRVATSKE VODE Adresa investitora: ZAGREB, Ulica grada Vukovara 271 Projektantski ured : Adresa projektantskog ureda Građevina : Projekt : Oznaka projekta: Razina razrade: Geokon-Zagreb d.d. ZAGREB, Starotrnjanska 16a Brana retencije Lagvić Projekt sanacije temeljnog ispusta (galerije) s ulaznom i izlaznom građevinom te hidromehaničke opreme na brani retencije Lagvić E Izvedbeni projekt 2.1 POPIS KORIŠTENIH ZAKONA I TEHNIČKIH PROPISA Zakon o gradnji (NN 153/13), Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13) Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15), Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14), Zakon o zaštiti na radu (NN 071/14, 118/14) Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10), Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15), Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94 / 13 ) Zakon o zaštiti zraka (NN 130 / 11, 47/14 ) Zakon o normizaciji (NN 80/13 ) Zakon o građevnim proizvodima (NN 76/13, 30/14); Tehnički propis za betonske konstrukcije (NN 139/09, NN 14/10, NN 125/10, 136/12), Tehnički propis za čelične konstrukcije (NN 112/08, NN 125/10, 136/12), Tehnički propis o građevnim proizvodima (NN 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11, 130/12, 81/13 i 136/14), Tehnički propis kojim se utvrđuju tehničke specifikacije za građevinske proizvode u usklađenom području (NN 4/15, 24/15, 93/15). Pravilnik o obaveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 61/14, 41/15 i 105/15), Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 79/14, 41/15, 75/15), Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08) Pravilnik o tehničkim mjerama i o zaštiti na radu pri površinskim kopovima (Sl. list 18/61, 37/64 i 6/67), Pravilnik o pružanju prve pomoći radnicima na radu (NN 56/83), Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 05/84), Pravilnik o najviše dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), Pravilnik o mjerama zaštite od požara kod građenja (NN 141/2011), Stranica br.:2-1.

20 Pravilnik o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (NN 111/14) Pravilnik o održavanju građevina (NN 122/14), Norme za čelik (HRN EN , HRN EN i HRN EN ) 2.2 POPIS KORIŠTENE DOKUMENTACIJE Korištena je sljedeća dokumentacija kao podloga pri izradi projekta: r.br. vrsta podloge naziv; (oznaka); mjesto; datum; izvođač naručitelj 1 Tehničko promatranje 2 Izvanredni pregled 3 Izvještaj o istražnim radovima ''Godišnji izvještaj o tehničkom promatranju retencije i brane Lagvić u godini''; E v 1.0; prosinac Geokon Zagreb d.d. ''Izvanredni pregled temeljnog ispusta brane Lagvić'' E Zagreb Geokon Zagreb d.d. "Izvještaj o istražnim radovima brana Lagvić broj 102/16'' Broj 102/16 revizija 0 rujan Ascon institut d.o.o. HRVATSKE VODE HRVATSKE VODE Geokon-Zagreb d.d. Stranica br.:2-2.

21 2.3 OSVRT NA ELABORAT ''IZVANREDNI PREGLED TEMELJNOG ISPUSTA BRANE LAGVIĆ'' Iz elaborata ''Izvanredni pregled temeljnog ispusta brane Lagvić'' (oznaka E , Geokon Zagreb d.d.) dana je fotodokumentacija s pregleda vezana uz istjecanje vode iz dilatacija i zaključak: oznaka Mjerenje istjecanja procjedne vode sa kampade 8/ Na spoju kampada 8/9 i spojevima temeljne ploče s betonom svoda curi bistra voda kroz dvije pukotine. Pomoću posude od 1,0 l i štoperice mjereno je istjecanje procjedne vode. Temeljem izvanrednog pregleda temeljnog ispusta brane Lagvić dana odnosno pojavama uočenima vizualnim promatranjem i mjerenjem procjedne vode, što je i prikazano kroz fotodokumentaciju, mogu se donijeti sljedeći zaključci i preporuke: Beton galerije je oštećen, segregiran. Na istim mjestima nema zaštitnog sloja betona i vidljiva je armatura koja je korodirala te procuruje voda. Na dilataciji kampada 8/9 vidljivi su i pomaci kampada U galeriji temeljnog ispusta na dilatacijama procjeđuje se bistra voda kroz oštećene dilatacije. Procjeđivanje bistre vode znači da trenutno nema opasnosti od erozije i sufozije, odnosno nema iznošenja sitnih čestica uslijed strujanja vode Značajan protok od oko 15 l/min je izražen na spoju u dnu kampada 8/9. Obzirom da se predmetna kampada nalazi na mjestu spoja glinene jezgre i potporne zone, šljunčanog Stranica br.:2-3.

22 materijala, voda se procjeđuje po kontaktu nepropusnog materijala, odnosno jezgra održava svoju funkciju vodoodrživosti što je vidljivo i po nizvodnom drenu u nožici kroz kojeg nema procjeđivanja. 2.4 OSVRT NA ELABORAT ''GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O TEHNIČKOM PROMATRANJU RETENCIJE I BRANE LAGVIĆ U GODINI'' Iz elaborata ''Godišnji izvještaj o tehničkom promatranju retencije i brane Lagvić u godini'' (oznaka E , Geokon Zagreb d.d.) dan je izvadak vizualnog pregleda betona pribranskih građevina i u galeriji. Nakon pregleda betonskih dijelova daje se osvrt na najznačajnija oštećenja betona i armature te preporuka za ostale mjere sanacije koje je potrebno poduzeti. Mjere sanacije koje je potrebno poduzeti u sklopu radova na pojačanom održavanju prema preporuci iz Izvještaja: Iz razloga sigurnosti ljudi koji mogu slobodno pristupiti objektu, na bočnim zidovima visine >1,0m, na brzotocima i slapištima bočnog preljeva i temeljnog ispusta, kao i na zajedničkoj građevini, potrebno je izraditi i montirati čelične zaštitne ograde; Na finoj rešetki na ulaznoj građevini temeljnog ispusta postoje tri segmenta, potrebno je sanirati desni segment rešetke na kojem su u razini vodnog lica savijene 3-4 vertikalne šipke te je formirana rupa dimenzija cca cm; Potrebno je obnoviti 4 geodetska repera te izraditi i montirati nove zaštitne poklopce na sve postojeće geodetske repere; U galeriji temeljnog ispusta potrebno je detaljno očistiti sve dilatacija, spojnice i radne reške, a pogotovo mjesta na kojima je registrirano znatnije procjeđivanje; Oštećenja u galeriji temeljnog ispusta treba sanirati prema projektu s ciljem osiguranja trajne vodoodrživosti; Potrebno obnoviti antikorozivnu zaštitu svih čeličnih dijelova u galeriji (čelične spojnice cijevi, tijelo ulaznog zatvarača temeljnog ispusta, rešetke sabirnog drenažnog kanala u dnu ulaznih stepenica). Prije nanošenja novog antikorozivnog premaza, potrebno je detaljno očistiti sve korodirane površine te adekvatno pripremiti podlogu; Potrebno je provesti provjeru funkcionalnosti rada hidromehaničke opreme (ulazni i izlazni zatvarači) uz prisutnost predstavnika investitora (vlasnika brane), službe koja održava branu i poduzeća koje provodi tehnička promatranja. Provjera treba biti evidentirana službenim zapisnikom. U slučaju da se utvrdi eventualna neispravnost bilo kojeg dijela opreme potrebno je definirati daljnje mjere vezane za sanaciju i uklanjanje nedostataka; Na spojnicama azbest-cementne (AC) cijevi φ 70 cm temeljnog ispusta nisu zabilježena procurivanja obzirom na jaku kondenzaciju i procjeđivanje iz dilatacija u galeriji. Ovu pojavu treba pratiti i prema potrebi sanirati. Prilikom pregleda provedenog godine detektirano je značajno curenje vode na spojnicama cijevi kod dilatacija 12/13, 1/2, 8/9 i 9/10; Na desnoj strani odvodnog kanala uništena je zaštitna ograda u duljini od 3 m, koju je potrebno obnoviti; Prijašnjim pregledima uočene su rupe na dnu dovodnog kanala nastale ispiranjem i ispadanjem kamenja iz obloge treba sanirati. Sanaciju je potrebno izvesti na način da se podloga na mjestu nastalih rupa poravna sitnim kamenim materijalom, a nakon toga uredi oblaganjem kamenom u betonu (isti kao i izvorna obloga); Na odvodnom kanalu na 2 do 3 mjesta je došlo do odvajanja i otpadanja betonskih heksagonalnih betonskih ploča potrebno je sanirati na način da se uništene ploče zamjene novima. Nakon skidanja oštećenih ploča potrebno je urediti i izravnati podlogu te ponovo postaviti nove ili iskoristiti ispravne stare betonske ploče. Stranica br.:2-4.

23 2.4.1 BOČNI PRELJEV, SLAPIŠTE TEMELJNOG ISPUSTA I ZAJEDNIČKA GRAĐEVINA 1 Preljev i sabirni kanal Na preljevnoj građevini oštećenja su nastala starenjem betona. Oštećenja su površinska u obliku ljuštenja i ozrnjavanja betona. Zahvaćeno je oko 30% površine betona, a posebno horizontalne površine. Mjesta na kojima je zaštitni sloj betona tanak nazire se armatura. 2 Naslage mahovine potrebno je očistiti kako bi se spriječilo stvaranje mikropukotina i omogućila se sanacija betonskih površina. Odvodni kanal/tunel Na zidovima i podu tunela vidljive su zone na kojima nedostaje dovoljan zaštitni sloj betona. Na tim mjestima se nazire armatura. Na dilatacijama, odnosno spojnicama i radnim reškama curila je voda prilikom pregleda te je voda uz smrzavanje razlog manjih površinskih oštećenja u obliku ljuštenja, ozrnjavanja i otkrhnuća po rubovima. Oštećenja betona i procurivanje na dilatacijama i reškama po rubovima potrebno je očistiti i zabrtviti. Stranica br.:2-5.

24 3 Brzotok i slapište Betonske površine brzotoka i slapišta bočnog preljeva oštećene su uslijed djelovanja atmosferilija i smrzavanja. Oštećenja su uzrokovala starenje betona. Lijevi zid brzotoka je prekriven gustim niskim grmljem, puzavcem. Na brzotoku ne postoji zaštitna ograda. 4 Sve drenažne otvore potrebno je provjeriti i pročistiti. Potrebno je izraditi i montirati zaštitne ograde na bočne zidove. Puzavce je potrebno ukloniti sa dna i u donjem dijelu zida kako bi se mogla uočiti oštećenja zida. Slapište temeljnog ispusta Na zidovima brzotoka-slapišta temeljnog ispusta vidljivi su tragovi starenja betona, ozrnjavanje i ljuštenje betona. Rubovi na horizontalnim betonskim površinama zidova su oštećeni i dolazi do odlamanja betona debljine 1 do 3 cm. U sklopu redovnog održavanja potrebno je redovito očistiti nataloženi mulj i naplavine iz slapišta. Drenažne otvor u pregradnom pragu treba pročistiti da se osigura slobodno protjecanje kod malih protoka. Stranica br.:2-6.

25 5 Zajednička građevina Na betonskim površinama vide se tragovi starenja u obliku ozrnjavanja i listanja betona. Rubovi betona na spoju vertikalnih i horizontalnih površina oštećeni su u presjeku 2-3 cm. Na vlažnim plohama, u manje osunčanim zonama raste mahovina. Evidentirano je do 10 m 3 nanosa šljunka i pijeska. Na izvodu drenaže između slapišta preljeva i temeljnog ispusta obrastao je travom i mahovinom, ali funkcionalan. U vrijeme pregleda iz izvoda je curilo preko 0,1 l/s vode. U sklopu redovnog održavanja potrebno je redovito čistiti nataloženi mulj, šljunak i lišće. Kroz radove pojačanog održavanja treba ručno očistiti sve drenažne izvode. Stranica br.:2-7.

26 2.4.2 ULAZNA GRAĐEVINA 6 Na betonskim površinama vide se tragovi starenja betona, ljuštenje i ozrnjavanje. Na cca 10 % površine, na vlažnijim i od sunca zaklonjenim površinama raste mahovina. 7 Na potpornom zidu ulazne građevine temeljnog ispusta površina betonskih ploha je oštećenja uslijed atmosferilija i smrzavanja. Na desnom rubnom elementu fine rešetke savijene su 4 vertikalne šipke - nastala je rupa 15x50cm. Ispravljanje oštećenih vertikalnih šipki na desnom rubnom elementu fine rešetke treba izvesti u sklopu sanacije i/ili pojačanog održavanja. Stranica br.:2-8.

27 2.4.3 GALERIJA TEMELJNOG ISPUSTA 8 Površine zidova i stropa su vlažne i dolazi do kondenzacije vode na stropu i zatvaraču. Na 5-6 mjesta vire armaturne šipke, duljine cca 10cm, koje su korodirale. Pod komore je vlažan i vide se nakupine kamenca nastalog procjeđivanjem kroz pukotine. Na spojnici sa 1. kampadom (gumena brtva i stiropor) na 3-4 mjesta su otpali rubovi betona u duljini od cca 10 cm. Vijci i dijelovi na ulaznom zatvaraču su korodirali. U sklopu radova na redovnom održavanju potrebno je vršiti redovito provjeru funkcionalnosti zatvarača i obnoviti zaštitni premaz. 9 Na spojevima kampada temeljnog ispusta i spojevima temeljne ploče s betonom svoda u središnjem dijelu galerije curi voda, a u kaloti se kondenzira voda. Na mjestima gdje curi voda već je prije registrirana karstifikacija te crveno smeđi i crni talog. Na mjestima segregacije oštećen je beton i otpada površinski sloj te dolazi do korozije armature. Trajnoplastični kit na spojevima kampada je ispucao i na kritičnim dilatacijama curi voda. Na podu galerije ima vode do 1 cm dubine, a na izlazu curi voda oko 1,0 l/s. Najviše curenja vode je uočeno na dilatacijama 17/18, 8/9, 3/4, 2/3 i 1/2 te kampadi 4. Spojnice na središnjim kampadama potrebno je sanirati, a na mjestima oštećenog betona zamijeniti korodiranu armaturu i zatvoriti reparaturnim mortom. Stranica br.:2-9.

28 10 Na zidovima i kaloti kampada u uzvodnoj polovici galerije kondenzira se voda i kaplje. Na dilatacijama i na spojnicama (na čelu i komori ulaznog zatvarača) procjeđuje se voda. Na tim mjestima, kao i na podu galerije, vidljive su nakupine kristaliziranog kamenca i minerala ispranih iz materijala od kojih je izgrađeno tijelo brane. Na većini dilatacija došlo je pucanja plastičnog brtvenog kita. Procjeđivanje je zabilježeno na oko pola dilatacija. Pod galerije je vlažan u komori ulaznog zatvarača, a prema izlazu formiran je za vrijeme pregleda tok od 1,0 l/s. Na betonskim površinama galerije vidljive su manje zone (cca 10ak komada, površine <1,0 m 2 ) na kojima je došlo segregacije betona, kao i zone na kojima se ljušti i otpada tanki površinski sloj. Na cca 10ak manjih lokacija (<1,0m 2 ) na kojima viri armatura na površinu betona probija hrđa. Na promatranim mjestima ova oštećenja nisu značajnije napredovala u odnosu na prethodni pregled. U sklopu redovnog održavanja potrebno je provjetravati galeriju. Kroz pojačano održavanje treba izraditi projekt sanacije i izvesti sanaciju betona i spojnica sa zamjenom korodirane armature. Postojeće dilatacije potrebno je obnoviti kako bi se osiguralo bolje brtvljenje i vodoodrživost na spojevima kampada. Korodiranu rešetku iznad drenažnog sabirnog kanala potrebno je detaljno očistiti i obnoviti antikorozivni zaštitni premaz. Stranica br.:2-10.

29 11 Na podu teče voda koja se procjeđuje kroz dilatacije i zone jače segregacije. Iz procijeđene vode u galeriji se taloži kamenac i minerali koji se procjeđuju iz okolnog tla. Ovisno od kuda se procjeđuje voda talog je od svjetlo smeđe do crveno smeđe ili crne boje. Talog je na mjestima debljine 2 do 3 cm. Kroz pojačano održavanje treba detaljno očistiti talog i naslage kamenca kako bi se mogle zabilježiti i sanirati mjesta procjeđivanja. 12 Spojevi cijevi temeljnog ispusta na ulazu i izlazu su čelični, a zaštitnog premaza ili nema ili je oštećen. Zbog izrazito jake kondenzacije te neprovjetravanja, metalni dijelovi korodiraju. Kroz redovno održavanje treba obnoviti zaštitni premaz na metalnim dijelovima i pratiti stanje spojeva kako bi se uočilo eventualno pojačano curenje. Stranica br.:2-11.

30 13 Za vrijeme pregleda nije provjerena ispravnost i funkcionalnost ugrađene hidrotehničke opreme, odnosno ulaznog i izlaznog zatvarača temeljnog ispusta. Osovine su podmazane U sklopu održavanja potrebno je jednom godišnje provjeriti funkcionalnost ulaznog i izlaznog zatvarača. Preporuča se organizirati provjeru ispravnosti i funkcionalnosti ulaznog i izlaznog zatvarača u prisutnosti predstavnika investitora (vlasnika brane), službe koja održava branu i poduzeća koje provodi tehnička promatranja, kako bi se zapisnički utvrdilo stvarno stanje hidrotehničke opreme i dala ocjena o eventualnoj potrebi poduzimanja daljnjih mjera ODVODNI KANAL 14 Obložne betonske heksagonalne ploče na pokosima odvodnog kanala oštećene su na 2-3 mjesta. Uz dno kanala neposredno nizvodno od zajedničke građevine u lijevoj nožici pokosa došlo je do podizanja i ispadanja ploča (4 do 5 komada ploča). Na vrhu pokosa, na 2-3 mjesta, u potezima od 3-4 m, došlo je do slijeganja (''propadanja'') obložnih ploča (2-3cm) u odnosu na betonsku gredu na kruni (uočeno i prethodnim pregledima). Najviše uočeno ispod najstarijeg, prvog, dijela gabionskog zida. S desne strane uz odvodni kanal oštećena je zaštitna ograda. U sklopu radova na redovnom održavanju treba redovno pratiti zone na kojima je došlo do slijeganja i ispadanja heksagonskih betonskih ploča u odnosu na susjedne (ili pasicu na vrhu i u dnu pokosa kanala) kako bi se utvrdili eventualni novi pomaci, a samim time i definirala potreba za sanacijom. U zoni sanacije klizišta potrebno je posebno obratiti pažnju da se nožica ne destabilizira. Na oštećenim mjestima kroz pojačano održavanje potrebno je urediti podlogu i napraviti zamjenu betonskih ploča. U sklopu pojačanog održavanja potrebno je obnoviti oštećeni dio ograde. Stranica br.:2-12.

31 2.4.5 GEODETSKE TOČKE REPERI 15 Na geodetskim točkama NB-1, NB-2, NB-4 i NB-5 evidentirana su oštećenja betona i geodetskih repera zbog kojih rezultati mjerenja mogu biti upitni. Ostale geodetske točke su funkcionalne. Metalni okviri na geodetskim točkama su obojeni kako bi se lakše uočili. Na svim točkama nedostaju zaštitni poklopci, osim na TI-2 koji je oštećen. U sklopu pojačanog održavanja potrebno je izraditi i montirati nove zaštitne poklopce na postojeće repere i zamijeniti oštećene točke. Košenje trave u neposrednoj blizini geodetskih točaka potrebno je vršiti ručno da se izbjegnu oštećenja. Stranica br.:2-13.

32 2.5 OSVRT NA IZVJEŠTAJ O ISPITIVANJU KVALITETE BETONA UVOD Izvještaj o ispitivanju kvalitete betona izradila je firma Ascon institut d.o.o. i dio je ovog izvedbenog projekta. Za potrebe ocjene stanja konstrukcije brane Lagvić provedeni su istražni radovi koji su obuhvatili terenska i laboratorijska ispitivanja. Na temelju ispitivanja dobio se uvid u stanje konstrukcije te su prikupljeni podaci koji su relevantni za ocjenu stupnja oštećenja gradiva te procjenu utjecaja na mehaničku otpornost i stabilnost te trajnost građevine. Terenski dio istražnih radova proveden je 25. i 29. kolovoza Program ispitivanja 1. Terenski radovi obuhvatili su: vađenje valjaka za laboratorijska ispitivanja, 4 kom: 2 iz galerije i 2 iz zida zajedničke građevine određivanje indeksa sklerometra 2 mjerna mjesta na zidu galerije i 2 mjerna mjesta na zidu zajedničke građevine, 1 mjerno mjesto na zidu preljeva i 1 mjerno mjesto na zidu taložnice određivanje vlačne čvrstoće kidanja betona na zidu galerije i na zidu preljeva uzimanje uzoraka praha betona za određivanje ph vrijednosti cementnog kamena i sadržaja klorida u betonu: 2 ispitivanja po slojevima po dubini (0-2, 2-4 i 4-6 cm), mjerno mjesto iz zida galerije i mjerno mjesto iz zida preljeva određivanje otpornosti na kapilarno upijanje betona uzetog iz konstrukcije: 2 mjerna mjesta iz zida galerije i 1 mjerna mjesta iz zida preljeva 2. Laboratorijska ispitivanja ispitivanje tlačne čvrstoće betona (8 ispitivanja) ispitivanje ph vrijednosti betona (2x3 ispitivanja) ispitivanje sadržaja klorida (2x3 ispitivanja) ispitivanje kapilarnog upijanja (4 ispitivanja) TLAČNA ČVRSTOĆA BETONA Tlačna čvrstoća ispitana je na uzorcima izvađenim iz konstrukcije. Tablica prikazuje rezultate ispitivanja tlačne čvrstoće i gustoće betona: Stranica br.:2-14.

33 2.5.3 OCJENA IN-SITU TLAČNE ČVRSTOĆE BETONA U KONSTRUKCIJI Ocjena tlačne čvrstoće betona u konstrukciji. U obzir nije uzeta starost betona ODREĐIVANJE INDEKSA SKLEROMETRA Određivanje indeksa sklerometra na mjestima pripremljenim brušenjem do vizualno ocijenjenog zdravog betona (oko 5 mm). Tlačna čvrstoća dobivena ispitivanjem sklerometrom: KOMENTAR REZULTATA TLAČNE ČVRSTOĆE, SKLEROMETRA I OCJENE Ocjena in-situ tlačne čvrstoće provedena je na skupu svih rezultata zbog velikog rasipanja rezultata u oba podskupa (galerija i zajednička građevina). Čvrstoća procijenjena na temelju sklerometra značajno je veća od stvarne čvrstoće na valjcima, iako pojedine pozicije dobro koreliraju. Uzrok tome može biti karbonatiziran površinski sloj betona veće tvrdoće. Stranica br.:2-15.

34 2.5.6 ODREĐIVANJE VLAČNE ČVRSTOĆE BETONA Građevina: Brana retencije Lagvić Ispitivanje vlačne čvrstoće betona provedeno uređajem pull-off (digitalni MATEST). Metoda ispitivanja je otkidanje alata koji je zalijepljen na površinu betona (podlogu) s ispitnom ploštinom koja je određena promjerom bušenja kroz površinu betona. Obrada podloge provedena je bez brušenja*, brušenjem (oko 5 mm**, odnosno 20 mm***) prije bušenja radi uklanjanja organskih tvari i sloja erodiranog betona. Tablica rezultata vlačne čvrstoće betona: Beton galerije je vrlo dobre vlačne čvrstoće prionljivosti. Beton zida zajedničke građevine je srednje vlačne čvrstoće ali dovoljne za osiguranje povezanosti mogućih slojeva sanacijskih materijala ODREĐIVANJE PH VRIJEDNOSTI BETONA Uzorkovanje je provedeno bušenjem praha iz konstrukcije zida po slojevima po dubini od 0-2, 2-4, 4-6 i 6-8 cm. Rezultati ph vrijednosti: Za alkalitet betona (ph) odgovoran je uglavnom kalcijev hidroksid (vapno), koji je vrlo reaktivan i reakcijom s ugljičnim dioksidom iz zraka prelazi u kalcijev karbonat, tj. karbonatizira beton i tako snizuje ph vrijednost betona čime omogućuje koroziju armature u betonu pri alkalitetu ph < 9,5. Rezultati ispitivanja od 12,2 značajno su iznad kritične granice od 9, ISPITIVANJE SADRŽAJA KLORIDA Kemijska analiza određivanja sadržaja kloridnih iona u betonu provedena je na prahu betona izbušenom iz valjaka izvađenih iz konstrukcije. Ispitivanjem su određeni ukupni kloridni ioni topljivi u kiselini. Stranica br.:2-16.

35 Koncentracija klorida ispitana je titracijskom metodom po Volhardu na prahu uzorka mase 5,0 g. Rezultati su izraženi u % Cl- na masu betona. Vrijednosti sadržaja klorida dane su po slojevima/dubinama od površine betona po 2 cm. Ispitivanjem je određen sadržaj ukupnih klorida na masu betona, a sadržaj klorida na masu cementa izračunat je uz pretpostavku količine cementa u betonu (360 kg/m 3 betona). Najveći dopušteni sadržaj ukupnih klorida u armiranom betonu na masu cementa je 0,4 %. Za kritični sadržaj klorida na masu betona uzeto je 0,06 %. Rezultati ispitivanja sadržaja klorida u betonu Grafički prikaz dubine prodora ukupnih Iona klorida Utvrđeno je da su količine klorida u svim elementima ispod kritične vrijednosti u prvih 6 cm ODREĐIVANJE OTPORNOSTI NA KAPILARNO UPIJANJE Ispitivanje otpornosti na kapilarno upijanje betona uzetog iz konstrukcije na uzorcima izvađenim iz konstrukcije. Mjerenja mase uzoraka provedena su u 9 različitih termina između 0 i 24h, iz čega je izračunat koeficijent A i to za sve točke od t=0 sati do t=24 sati, te regresijom kroz točke u kojima je još vrijedilo stacionarno upijanje (linearni dio). Rezultati ispitivanja otpornosti na kapilarno upijanje betona Stranica br.:2-17.

36 Specifični koeficijent kapilarnog upijanja je < 0,5 kg/m 2 h -1/2 te se beton smatra dobrim do vrlo dobrim u odnosu na propusnost fluida. Projektant : Marko KAIĆ, mag.ing.aedif. (M.P.) Stranica br.:2-18.

37 3 TEHNIČKI OPIS GRAĐEVINE Investitor : HRVATSKE VODE Adresa investitora: ZAGREB, Ulica grada Vukovara 271 Projektantski ured : Adresa projektantskog ureda Građevina : Projekt : Oznaka projekta: Razina razrade: Geokon-Zagreb d.d. ZAGREB, Starotrnjanska 16a Brana retencije Lagvić Projekt sanacije temeljnog ispusta (galerije) s ulaznom i izlaznom građevinom te hidromehaničke opreme na brani retencije Lagvić E Izvedbeni projekt 3.1 OPIS GRAĐEVINE Retencija Lagvić ostvarena je izgradnjom istoimene nasute brane na vodotoku Kraljevečki potok i pripada centralnom području obrambenog sustava zaštite grada Zagreba od brdskih voda Medvednice. Njenom izgradnjom sprečavaju se poplave nizvodnog područja potoka te se smanjuje opterećenje nizvodnog odvodnog sustava. Dimenzioniranje brane i evakuacijskih građevina provedeno je na osnovu hidroloških parametara retencije i hidrauličkog proračuna koji se temelji na osnovu 100 i 1000 godišnjeg vodnog vala. Izbor pregradnog mjesta uvjetovan je razlozima iskorištenja retencije, geološkim, morfološkim i hidrološkim uvjetima. Pri izboru materijala nastojalo se da buduća građevina ne naruši postojeći prirodni sklad. Sama brana je nasutog tipa s centralnom glinenom jezgrom obostrano zaštićenom filtarskim materijalom. Uzvodna i nizvodna potporna zona izvedene su od šljunka. Zaštita krune i pokosa brane izvršena je humusiranjem i zatravljenjem (hidrosjetvom) kako se ne bi poremetio prirodni sklad, a ujedno je ta zaštita dovoljna od erozija oborinskih voda, kao i velikih voda koje imaju kratkotrajno djelovanje. Evakuacija velikih voda vrši se kroz temeljni ispust i bočno smještenu preljevnu građevinu. Osnovna evakuacijska građevina je temeljni ispust koji je smješten na najnižem dijelu doline i proveden poprečno kroz tlo i tijelo brane. Njezina je funkcija da u cijelosti regulira dotok mjerodavnog vodnog vala (100 god. v.v.) u odvodni sustav nizvodno od retencije, odnosno ostvaruje kontinuitet Kraljevečkog potoka. Koncepcijsko rješenje temeljnog ispusta bilo je uvjetovano njegovom lokacijom djelomično u tlu i u brani, karakteristikama temeljnog tla i potrebom stalne kontrole cijevi temeljnog ispusta u toku eksploatacije. Radi toga je cijev temeljnog ispusta izvedena od azbest-cementnih cijevi međusobno zglobno spojenih i smještenih u galeriju, koja je isto tako izvedena od međusobno zglobno spojenih betonskih dijelova (kampada). Funkciju evakuacije viših voda onih vodnih valova povratnog perioda iznad 100 god., na što temeljni ispust nije dimenzioniran, preuzima sigurnosni preljev kao sekundarna evakuacijska građevina, izveden na lijevom boku brane i retencije. On je projektiran i izveden u svrhu prihvaćanja viška vode onih vodnih valova povratnog perioda iznad 100 god. koje temeljni ispust ne može propustiti. Na taj način osigurava se brana od šteta koje bi nastale prelijevanjem tog viška vode preko njezine krune. U nastavku su prikazani osnovni podaci o brani, evakuacijskim građevinama i retenciji. Stranica br.:3-1.

38 3.1.1 OSNOVNI PODACI O GRAĐEVINI Vlasnik: Projektant brane: Projektant evakuacijskih građevina: Izvoditelj: Godina izgradnje: Vodotok: Vrsta brane: Građevinska visina brane: Kota krune brane: Dužina brane: Širina krune brane: OPĆENITO: HRVATSKE VODE INSTITUT GEOEXPERT, Zagreb ELEKTROPROJEKT, Zagreb JVP ZA SLIV GRADA ZAGREBA KRALJEVEČKI POTOK BRANA: NASUTA, ZEMLJANA, ZONIRANA 27,60 m 315,60 m n.m. 102,40 m 5,00 m Nagib uzvodnog pokosa: 1:2,5 Nagib nizvodnog pokosa: 1:2,5 Zapremina brane: m 3 Vrsta preljeva: BOČNI Maksimalni protok preljeva: 31,70 m 3 /s Kota krune preljeva: Dužina krune preljeva: Vrsta temeljnog ispusta: Maksimalni protok kroz temeljni ispust (100-god VV): Maksimalni protok kroz temeljni ispust(1000-god VV): Maksimalni protok kroz temeljni ispust(potpuno otvorena zapornica): Profil cijevi temeljnog ispusta: PRELJEV: 313,00 m n.m. 12,00 m TEMELJNI ISPUST: AZBESTCEMENTNA CIJEV U BETONSKOJ GALERIJI 3,10 m 3 /s 3,14 m 3 /s 4,65 m 3 /s D = 70 cm RETENCIJA: Zapremina retencije: m 3 Površina kontroliranog slivnog područja: Kota maks.nivoa vode u retenciji (100 god. V.V.): Kota maks.nivoa vode u retenciji (1000 god. V.V.): 4,24 km 2 312,95 m n.m. 314,18 m n.m. Stranica br.:3-2.

39 3.1.2 TEMELJNI ISPUST Temeljni ispust je osnovna evakuacijska građevina koji služi za regulaciju vodnih valova do 100 godišnjeg povratnog perioda, koji prolaze kroz retenciju. Protoke spomenutih vodnih valova reguliraju se otvorom tablaste zapornice na izlazu cijevi temeljnog ispusta. Maksimalni kapacitet temeljnog ispusta, pri potpuno otvorenoj zapornici i vodostaju u retenciji na koti 313,00 m n. m. iznosi 4,65 m 3 /s. Temeljni ispust sastoji se od ulazne građevine, galerije temeljnog ispusta s cijevi i izlazne građevine. Ulazna građevina u cijelosti je ograđena zaštitnom ogradom visine 1,0 m. Stranica br.:3-3.

40 Ulazna građevina Gruba rešetka ulazne građevine trapeznog je oblika. Gornja širina rešetke iznosi 15 m a donji dio je širok 2,5 m. Visina rešetke je 2,0 m. Dimenzije fine rešetke su 2,5x2,5x1,4 m (vxšxd). Rešetka ima tri otvora koji se prema potrebi mogu vertikalno dizati. Visina betonskog zida uz taložnicu iznosi 4,0 m Galerija Galerija je izvedena od ukupno 20 kampada po 5,0 m i jedne kampade (pri samom ulazu u galeriju) od 6,0 m. Ukupna duljina galerije iznosi 106 m. Poprečni presjek galerije je lučnog oblika s vertikalnim zidovima visine 1,0 m. Debljina stjenke galerije je 0,75 m, a ukupna visina je 3,75 m (maksimalna slobodna visina u galeriji je 2,25 m). Širina galerije u dnu iznosi 4,0 m. Ulaz u galeriju je kroz otvor sa stepenicama koji je izveden na nizvodnom bloku temeljnog ispusta. Otvor je zatvoren trodjelnim metalnim poklopcem dimenzija 3kom x100 x 100 cm. Nepropusnost dilatacionih reški osigurana je ugradnjom dilatacione trake tipa PVC "0-30" koja je postavljena u polovinu debljine stjenke galerije. Unutarnja strana dilatacione reške do dubine od 4,0 cm zatvorena je plastičnim kitom. Ostali dio reški zatvoren je "OKIPOR-N-tip2". Vremenom, ispuna dilatacije je dotrajala i potrebno ju je zamijeniti novim brtvenim ispunama jer je došlo do jačeg procurivanja kroz dilatacije. Stranica br.:3-4.

41 Cijev temeljnog ispusta izvedena je od azbestcementnih cijevi. Spoj betona i azbestcementnih cijevi ostvaren je čeličnom cijevi dužine 2,0 m time što je 1,5 m čelične cijevi ubetonirano u betonski blok. Azbestcementne cijevi temeljnog ispusta su profila 700 mm. Ima ih ukupno 20 komada, pojedinačne duljine cijevi 5,0 m. Cijevi su međusobno spojene "Gibault" spojnicama i poduprte su u krajnjim četvrtinama dužine betonskim blokovima. Ležajevi azbestcementnih cijevi spojeni su armaturno sa donjom pločom konstrukcije galerije. Za sakupljanje drenažnih voda u galeriji temeljnog ispusta, izvedeno je na kraju galerije okno smješteno u donjoj ploči dimenzija 2,50 0,50 0,50 m. Drenažna voda se iz galerije odvodi drenažnim kanalizacijskim betonskim cijevima profila 20 cm, koje su uvedene u korito potoka. Na izlazu cijevi temeljnog ispusta ugrađena je tablasta klizna zapornica, koja služi za regulaciju protoka vodnih valova Izlazna građevina Neposredno nakon izlaza iz galerije izvedeno je slapište u duljini od 25 m do kaskade (preljevni prag). Širina slapišta se linearno povećava od 0,7 m do 3,0 m. Bočni zidovi izvedeni su vertikalno visine od 1,2 m (kod izlaza iz galerije) do 3,0 m (visina kod preljevnog praga) debljine 0,5 m. Kaskada (preljevni prag) visok je 1,40 m i širine 0,8 m. U prag ugrađene su PVC cijevi 200 mm dužine 0,80 m, čija je funkcija omogućavanje pražnjenja vode iz slapišta. Stranica br.:3-5.

42 3.1.3 BOČNI PRELJEV Hidraulički sustav za evakuaciju velikih voda povratnog razdoblja preko 100 godina, smješten je na lijevom boku kao slobodni bočni preljev. Sastoji se od četiri funkcionalna dijela: - preljeva sa sabirnim kanalom - odvodnog kanala - brzotoka - slapišta brzotoka Preljev sa sabirnim kanalom monolitna je armiranobetonska konstrukcija. Sastoji se od masivnih konstruktivnih elemenata: ploče dna, zidova i preljeva. Kruna preljeva smještena je na koti m n. m. Duljina preljeva u kruni je 12,00 m. Odvodni kanal je pravokutnog poprečnog presjeka, sa širinom dna od 3,0 m. Budući da prolazi ispod nivoa krune na nizvodnu stranu brane, kanal je zatvoren horizontalnom pločom, pa ima oblik pravokutnog tunela svijetlog otvora 3,0 x 3,0 m. Ukupna duljina kanala je (mjereno po osi) 36,0 m. Stranica br.:3-6.

43 Brzotok preljeva je linearno promjenljive širine, počevši od 3,4 m, pa do 7,3 m. Građevina je duljine 78,0 m. Normalni poprečni profil brzotoka je betonski kanal sa vertikalnim bočnim zidovima. Debljina ploče dna brzotoka je 50 cm, a zidovi su promjenljive debljine 50. Slapište preljeva namijenjeno je i dimenzionirano za lokalizaciju disipacije energije preljevnih voda za maksimalni protok od 31,7 m 3 /s. Slapište preljeva ima tlocrtne dimenzije 16,0 x 7,3 m sa kotom dna na 288,90 m n.m. Preljevni prag visok je 1,8 m i širine 1,3 m. U prag ugrađene su PVC cijevi dužine 1,3 m, čija je funkcija omogućavanje pražnjenja vode iz slapišta ZAJEDNIČKA GRAĐEVINA Nizvodno od preljevnog praga brzotoka temeljnog ispusta i praga bočnog preljeva zajednička je građevina. U njoj se ostvaruje spajanje tokova iz temeljnog ispusta i preljeva, te priključak na regulirano korito potoka. Uzvodna dionica, u duljini oko 22 m formirana je kao betonsko korito sa vertikalnim potpornim zidovima i armiranobetonskom pločom u dnu. Projektant : Marko KAIĆ, mag.ing.aedif. (M.P.) Stranica br.:3-7.

44 4 TEHNIČKO RJEŠENJE SANACIJE Investitor : HRVATSKE VODE Adresa investitora: ZAGREB, Ulica grada Vukovara 271 Projektantski ured : Adresa projektantskog ureda Građevina : Projekt : Oznaka projekta: Razina razrade: Geokon-Zagreb d.d. ZAGREB, Starotrnjanska 16a Brana retencije Lagvić Projekt sanacije temeljnog ispusta (galerije) s ulaznom i izlaznom građevinom te hidromehaničke opreme na brani retencije Lagvić E Izvedbeni projekt 4.1 UVOD Radovi na izvođenju sanacije evakuacijskih građevina sastoje se od betonskih i bravarskih radova: SANACIJA BETONSKIH ELEMENATA I. Priprema i čišćenje betonske površine od degradiranog sloja betona: postupci: hidrodemoliranje i ozrnjavanje hidrodinamičkim postupkom mlazom vode visokog pritiska (do 2500 bara) do zdrave i čvrste podloge prionjivosti 1,5 N/mm 2 II. Injektiranje pukotina sustavom injekcijskih epoksidnih smola. (npr. PCI Apogel E, F i PUR smola, Sikadur-52 Injection Normal/LP ili materijali sličnih karakteristika) III. Čišćenje armature: korodirana armatura koja se utvrđuje nakon pripreme i ozrnjavanja površine betona; čišćenje armature se provodi do stupnja čistoće, tj. metalnog sjaja Sa 2 ½ prema normi ISO 8501 (hidrodinamička zadovoljava u većini slučajeva). ukoliko se utvrde veća oštećenja armature pristupiti će se zamjeni oštećene armature novom; IV. Antikorozivna zaštita korodirane armature nakon pripreme i ozrnjavanja površine betona, te čišćenja armature od hrđe; nakon čišćenja da zahtijevanog sjaja armatura se štiti primjenom jednog od sustava antikorozivne zaštite; npr. tiksotropni dvokomponentni premazi na bazi hidrauličkog veziva, reaktivne smole, sa dodatkom organskog inhibitora (npr. Masterseal 300 I, Sika Poxicolor Primer HE NEW, MAPEFER ili materijal sličnih karakteristika) V. Reprofiliranje očišćene betonske površine i zatvaranje očišćene armature: postupak se izvodi reparaturnim mortovima, mikroarmiranih polimernim vlaknima, koji zadovoljavaju kvalitetu razreda R4 prema HRN ENV 1504 u debljinama koje ovise o debljini uklonjenog degradiranog sloja betona, predvidivo 5-50 mm; (npr. Nanocrete R4, Creteo Repair CC 100, Reparaturni mort R4-250 (Samoborka) ili materijali sličnih karakteristika) Stranica br.:4-1.

45 razlikujemo sanaciju horizontalnih površina kod kojih je moguća primjena mikrobetona armiranog polimernim ili čeličnim vlaknima; to ovisi o stanju betona nakon čišćenja i pripreme, a koje će se utvrditi putem nadzora; (npr. Emaco SFR ili materijali sličnih karakteristika) VI. Zaštita morta od isušivanja primjenom akrilnog premaza koji ima funkciju njegovanja morta za vrijeme otvrdnjavanja i pripremu za nanošenje završnog zaštitnog premaza; (npr. Masterseal formula cure AC, Verdunstungsschutz Repol CS 1 ili materijali sličnih karakteristika) VII. Završna zaštita premaznim sustavom mora biti trajnoelastičan, vodonepropustan te mora djelovati kao zapreka svim tvarima koje agresivno djeluju na AB konstrukcije; npr. Masterseal formula AC ili materijali sličnih karakteristika) BRAVARSKI RADOVI: I. Sanacija postojećih dijelova popravak postojećih čeličnih ograda i rešetaka; II. Izrada novih dijelova izrada i postavljanje nove čelične zaštitne ograde na mjestima gdje je to potrebno; Mjesta spajanja nove i stare ograde potrebno je pažljivo izvesti kako bi se po visini međusobno spojile. 4.2 PRINCIPI SANACIJE I ZAŠTITE AB KONSTRUKCIJE GRAĐEVINA U ovom poglavlju opisani su slijedeći radovi sanacije: Priprema betonske podloge za sanaciju Sanacija dilatacija kampada galerije Sanacija pukotina injektiranjem Sanacija površinskih oštećenja betona i korodirane armature Sanacija šesterokutnih betonskih ploča Sanacija hidromehaničke opreme Sanacija čeličnih elemenata (bravarski radovi) Sanacija geodetskih točaka Prije početka izvođenja radova sanacije potrebno je objekte očistiti od otpadnog materijala. Tako očišćene objekte trebaju detaljno pregledati predstavnik izvođača, nadzorni inženjer i projektant te obilježiti mjesta izvođenja radova sanacije betona PRIPREMA BETONSKE PODLOGE Obzirom na kvalitetu očišćene betonske površine, odnosno otvorenost strukture, ujednačenost konfiguracije i hrapavosti površine najbolja metoda čišćenja je hidrodemoliranje (mlaz vode pod tlakom od 2500 bara iz vodenog topa). Na principu hidrodemoliranja predviđeno je skidanje površinskog sloja sa svih betonskih površina do debljine 0,5-1,0 cm. Stranica br.:4-2.

46 Nakon skinutog površinskog sloja sa svih površina od 0,5-1,0 cm i detaljnog pregleda površine od strane nadzornog inženjera odrediti će se površine na kojima je potrebno daljnjim hidrodemoliranjem skinuti sljedeći sloj betona u pretpostavljenoj debljini (dubini) od 1,0-3,0 cm. U tablici su prikazane građevine sa pripadnim radovima (priprema betonske podloge): Građevina Konstrukcija/objekt Priprema betonske podloge Bočni preljev Temeljni ispust Zajednička građevina Preljev sa sabirnim kanalom Odvodni tunel Brzotok Slapište brzotoka Ulazna građevina i taložnica Galerija Izlazna građevina i slapište Zajednička građevina Hidrodemoliranje 0,5-1,0 cm. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se površine na kojima je potrebno skidanje sloja betona 1,0-3,0 cm. Hidrodemoliranje 0,5-1,0 cm. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se površine na kojima je potrebno skidanje sloja betona 1,0-3,0 cm. Hidrodemoliranje 0,5-1,0 cm. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se površine na kojima je potrebno skidanje sloja betona 1,0-3,0 cm. Hidrodemoliranje 0,5-1,0 cm. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se površine na kojima je potrebno skidanje sloja betona 1,0-3,0 cm. Hidrodemoliranje 0,5-1,0 cm. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se površine na kojima je potrebno skidanje sloja betona 1,0-3,0 cm. Hidrodemoliranje 0,5-1,0 cm. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se površine na kojima je potrebno skidanje sloja betona 1,0-3,0 cm. Daljnje skidanje sloja betona određuje nadzorni inženjer do dubine od 5,0 cm. Hidrodemoliranje 0,5-1,0 cm. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se površine na kojima je potrebno skidanje sloja betona 1,0-3,0 cm. Hidrodemoliranje 0,5-1,0 cm. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se površine na kojima je potrebno skidanje sloja betona 1,0-3,0 cm. Karakteristike materijala i tehnologija ugradnje opisani su u točki SANACIJA PUKOTINA INJEKTIRANJEM Iako je beton, ugrađen u betonske konstruktivne dijelove, ocijenjen da zadovoljava propisane čvrstoće, uočene su pojave vlaženja i procurivanja na plohama betona i inklustracija, a na pojedinim dijelovima su uočene pukotine u temeljnim pločama i zidovima. Iz tog je razloga predviđeno injektiranje pukotina radi njihovog zatvaranja i zaštite. Stranica br.:4-3.

47 U smislu izvođenja radova sanacije razlikujemo: Sanaciju pukotina kroz koje nije uočeno procjeđivanje Sanacija pukotina kroz koje je uočeno procjeđivanje i iznošenje materijala Radovi injektiranja se provode u dvije faze: Injektiranje pukotine Završna obrada i reprofilacija Rupe koje su promjera pakera buše se u dva reda, naizmjenično lijevo i desno od pukotine tako da rupa presijeca pukotinu u sredini. Razmak između bušotina ne smije preći polovicu debljine elementa u kojem se buše, odnosno mora biti na oko 10 cm. U pripremljene rupe stavljaju se pakeri, dok se pukotina površinski zatvaraju epoksi mortom. Materijal za injektiranje se injektira prikladnim uređajem u nisko ili visokotlačnom postupku. Injektiranje se uvijek provodi od najdonjeg pakera, prema višem. Tijekom injektiranja, materijal za ispunu, pod kapilarnim i tlačnim djelovanjem, postepeno ulazi u najmanje grane pukotina. Iz tog razloga, za potpunu ispunu pukotine, potrebno je naknadno injektiranje preko svih pakera pred kraj temperaturno ovisnog vremena u kojem je nanošenje kompleta materijala moguće. Nakon završetka injektiranja i zatvaranja eventualnih prodora vode, vade se injekcijski pakeri i površina betona se reporfilira reparaturnim mortom. Prije reprofilacije treba otkloniti nekvalitetan beton, labava mjesta i eventualne nečistoće. Nakon uklanjanja pakera, rupe se zapunjavaju epoksi mortom, a čitava zona zahvata čisti od ostataka injekcijske mase. Točne lokacije i dužine pukotina koje je potrebno injektirati odredit će se prilikom izvođenja sanacije uz odobrenje projektanta i nadzornog inženjera, nakon detaljnog pregled zidova, svodnih i temeljnih ploča. U tablici su prikazane građevine sa pripadnim radovima (sanacija pukotina injektiranjem): Građevina Konstrukcija/objekt Sanacija pukotina injektiranjem Bočni preljev Temeljni ispust Preljev sa sabirnim kanalom Odvodni tunel Brzotok Slapište brzotoka Ulazna građevina i taložnica Galerija Izlazna građevina i slapište Sanacija pukotina do 10 mm. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se točne lokacije i dužine pukotina koje je potrebno injektirati. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se točne lokacije i dužine pukotina koje je potrebno injektirati. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se točne lokacije i dužine pukotina koje je potrebno injektirati. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se točne lokacije i dužine pukotina koje je potrebno injektirati. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se točne lokacije i dužine pukotina koje je potrebno injektirati. Na svim kampadama evidentirano je vlaženje i inklustracije. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se točne lokacije i dužine pukotina koje je potrebno injektirati. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se točne lokacije i dužine pukotina koje je potrebno injektirati. Stranica br.:4-4.

48 Građevina Konstrukcija/objekt Sanacija pukotina injektiranjem Zajednička građevina Zajednička građevina Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se točne lokacije i dužine pukotina koje je potrebno injektirati. Karakteristike materijala i tehnologija ugradnje opisana je u točki SANACIJA DILATACIJA KAMPADA GALERIJE TEMELJNOG ISPUSTA Obzirom da su uočena oštećenja trajnoplastičnog kita na dilatacijama kampada galerije predviđa se sanacija dilatacija koja obuhvaća sve dilatacije po cijelom opsegu poprečnog presjeka. Kako bi se ostvarila vodonepropusnost dilatacija, a zadržala fleksibilnost, odabrano je rješenje s ugradnjom vodoreaktivnog poliuretan-gela koji predstavlja visoko elastičan vodonepropustan masivan hidrogel. Takav gel je nepropustan na vodu pod pritiskom, ne sadrži slobodne izocijanate, te ne pospješuje koroziju i ne ispušta tvari koje ugrožavaju podzemne vode. Radovi sanacije obuhvaćaju detaljno čišćenje dilatacija radi što bolje prionjivosti poliuretanskog gela na stjenke betona. Nakon čišćenja izvode se bušotine Ø19 pod kutem od 45 u dubinu prema dilataciji do ulaska u istu. U bušotine se montiraju distribucijska koplja 19x510 u rasteru dovoljnom da gel zasiti dilataciju u potpunosti. Dilatacija se zatvara zaštitnom trakom. U prostor dilatacije se injektira dvokomponentna smjesa pumpom pod niskim pritiskom, a postupak se provodi od najniže točke prema najvišoj. Nakon izvođenja radova, preostale bušotine se zatvaraju s reparaturnim mortom. Karakteristike materijala i tehnologija ugradnje opisana je u točki SANACIJA POVRŠINSKIH OŠTEĆENJA BETONA I KORODIRANE ARMATURE Sanacija površinskih oštećenja betona Na mjestima gdje je na oblozi uočena segregacija, gnijezda, te ljuskanje betona vjerojatno se radi o oštećenjima koja se protežu po dubini betona. Pojava izluživanja ukazuje na postojanje takvih mjesta. Priprema površine je važan korak u postupku sanacije. Mora se ukloniti sve oštećene i labave dijelove betona, nečistoće, masnoće i slično. Treba osigurati zdravu podlogu i to najviše jedan dan prije nanošenja slojeva. Mikroarmirani mort se nanosi na navlaženu površinu betona. Mort se nikako ne smije nanositi na površinu ako ima i najmanjeg procjeđivanja. U protivnom površine na kojima procjeđivanje postoji treba prethodno drenirati. Nekvalitetni sloj betona se izdubi ručnim alatom ili motornim sjekačem za beton ili vodenim mlazom visokog pritiska do zdravog betona, ali ne dublje od 5 cm tako da se dobiju ravne bočne plohe i dno udubljenja pod približno pravim kutovima. U tako formirano udubljenje nanosi se vezni sloj četkama, tako da ne ostanu zarobljeni mjehuri zraka, a zatim se ''svježe na svježe'' ručno nanosi i zbija reparaturni mort kruto-plastične konzistencije u slojevima debljine do 2 cm. Površina se poravna letvom, tako da ostane hrapava i približno u ravnini s nahrapavljenim betonom obloge, a nakon min (ovisno o temperaturi) vrši se završna obrada površine s dva do tri prelaza gleterom, tako da se dobije sasvim glatka površina bez rupica. Ne dozvoljava se veći broj prelaza s gleterom da se ne poremeti struktura u unutrašnjosti i adhezija na površini. Mort se može ugrađivati strojno (postupak mlaznog betona) ili ručno. Nakon ugradnje treba obnovljenu površinu njegovati (zaštititi) od naglog gubitka vlage premazima za zaštitu od naglog isušivanja. Karakteristike materijala i tehnologija ugradnje opisani su u točki Sanacija korodirane armature Na mjestima gdje se vidi armatura i gdje je armatura korodirana u betonskoj oblozi potrebno je provesti sanaciju armature. Stranica br.:4-5.

49 Bez obzira o kojem se stupnju korozije radilo, mora se u cijelosti ukloniti zaštitni sloj betona i beton oko armature ručnim alatom ili vodenim mlazom visokog pritiska do zdravog betona. Armaturu treba očistiti do metalnog sjaja. To se mora provesti uzduž svih šipki armature, dok se ne naiđe na nekorodirani dio. Na mjestima gdje je armatura korodirala po cijelom opsegu hidrorazaranjem se izdubi beton do 2 cm iza armature. Armaturu nije potrebno zaštititi premazom polimernom smolom, nego je dovoljno zaštitni sloj sanirati mortom visoke alkalnosti, čime se postiže i realkalizacija okolnog betona. Prvo se nanosi vezni sloj četkama, tako da ne ostanu zarobljeni mjehuri zraka, a zatim se ''svježe na svježe'' ručno nanosi i zbija reparaturni mort kruto-plastične konzistencije u slojevima debljine do 2 cm. Površina se poravna letvom, tako da ostane hrapava i približno u ravnini s nahrapavljenim betonom obloge, a nakon min (ovisno o temperaturi) vrši se završna obrada površine s dva do tri prelaza gleterom, tako da se dobije sasvim glatka površina bez rupica. Ne dozvoljava se veći broj prelaza s gleterom da se ne poremeti struktura u unutrašnjosti i adhezija na površini betona. Nakon ugradnje treba obnovljenu površinu njegovati (zaštititi) od naglog gubitka vlage, na način uobičajen za njegu betona. Karakteristike materijala i tehnologija ugradnje opisani su u točki Prikaz građevina sa pripadnim radovima U tablici su prikazane građevine sa pripadnim radovima: Građevina Konstrukcija/objekt Sanacija površinskih oštećenja betona i korodirane armature Preljev sa sabirnim kanalom Predviđena je sanacija betona do 3 cm i sanacija korodirane armature. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se površine na kojima je potrebna sanacija betona do 5 cm i zamjena postojeće armature. Bočni preljev Temeljni ispust Odvodni tunel Brzotok Slapište brzotoka Ulazna građevina i taložnica Galerija Izlazna građevina i slapište Predviđena je sanacija betona do 1 cm. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se površine na kojima je potrebna sanacija betona od 3-5 cm i sanacija korodirane armature. Predviđena je sanacija betona do 1 cm. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se površine na kojima je potrebna sanacija betona do 3 cm i sanacija korodirane armature. Predviđena je sanacija betona do 1 cm. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se površine na kojima je potrebna sanacija betona do 3 cm i sanacija korodirane armature. Predviđena je sanacija betona do 1 cm. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se površine na kojima je potrebna sanacija betona do 3 cm i sanacija korodirane armature. Predviđena je sanacija betona do 1 cm. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se površine na kojima je potrebna sanacija betona do 5 cm i sanacija korodirane armature. Predviđena je sanacija betona do 1 cm. Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se površine na kojima je potrebna sanacija betona do 3 cm i sanacija korodirane armature. Stranica br.:4-6.

50 Građevina Konstrukcija/objekt Sanacija površinskih oštećenja betona i korodirane armature Zajednička građevina Predviđena je sanacija betona do 1 cm. Zajednička građevina Nakon detaljnog pregleda površina od strane nadzornog inženjera odrediti će se površine na kojima je potrebna sanacija betona do 3 cm i sanacija korodirane armature SANACIJA ŠESTEROKUTNIH BETONSKIH PLOČA Obloga od šesterokutnih betonskih ploča po dnu i bokovima zajedničke građevine djelomično je uništena. Neke ploče nedostaju a neke su pukle pod djelovanjem atmosferilija i vode (ciklusi smrzavanja i odmrzavanja) te opterećenja od strojeva za održavanje. Potrebno je ugraditi nove ploče jednakih dimenzija kao postojeće po površini na kojoj nedostaju SANACIJA HIDROMEHANIČKE OPREME Potrebno je provjeriti funkcionalnost glavnog zatvarača u zasunskoj komori galerije i pločastog zatvarača na izlazu iz galerije. Nakon provjere funkcionalnosti, u slučaju da neki dio ne radi, potrebno ga je popraviti ili ugraditi novi. Sve dijelove je potrebno podmazati sredstvom za podmazivanje. Sve metalne dijelove temeljnog ispusta potrebno je očistiti od korozije, premazati antikorozivnom zaštitom i završnim lakom. U te dijelove spadaju zatvarač u zasunskoj komori galerije i pločasti zatvarač u izlaznoj građevini, fina i gruba rešetka. Na mjestu ispusta drenaže, u zajedničkoj građevini, nedostaje žablji poklopac. Potrebno je ugraditi novi žablji poklopac PRINCIP SANACIJE I ZAŠTITE ČELIČNIH ELEMENATA Zaštitne čelične ograde Zbog sigurnosti ljudi koji imaju slobodni pristup objektu potrebno je na svim dijelovima građevine i zidovima višim od 1,0 m imati zaštitnu čeličnu ogradu. Na pojedinim mjestima i dijelovima objekta već postoji zaštitna ograda a na dijelovima gdje nedostaje predviđena je ugradnja nove zaštitne ograde. Na mjestima gdje ograda postoji ali je tijekom eksploatacije uništena potrebno ju je obnoviti zamjenom potrganih dijelova i varenjem. Visina ograde je 1,1 m a na ulaznoj građevini visina iznosi 1,0 m. Vertikalni štapovi ograde su pričvršćeni za beton podložnim pločicama dimenzije 10x10 cm i vijcima, a neki su ubetonirani. Vertikalni štapovi su na međusobnoj udaljenosti 2,0 m. Postojeću zaštitnu ogradu potrebno je očistiti od korozije te adekvatnim antikorozivnim premazima zaštititi od daljnjeg propadanja. Mjesta na kojima je potrebno postaviti novu zaštitnu ogradu brzotok temeljnog ispusta (fiksna ograda) desni i lijevi zid bočnog preljeva u punoj dužini (fiksna ograda) zajednička građevina (montažna ograda) Mjesta na kojima postoji zaštitna ograda su: ulazna građevina prag bočnog preljeva djelomično zid uz slapište bočnog preljeva i zajedničku građevinu nizvodno od zajedničke građevine s desne strane Stranica br.:4-7.

51 Na situaciji u poglavlju Grafički prilozi prikazana su mjesta ugradnje nove zaštitne ograde (fiksne i montažne) i postojeće ograde koju je potrebno obnoviti. Također je prikazan detalj izrade ograda (fiksne i montažne). Potrgane dijelove ograde zamijeniti novima. Obnovljeni dio ograde zaštititi antikorozivnim premazom Uništena postojeća ograda Na mjestima gdje ograda nedostaje potrebno je postaviti novu ogradu uz obavezno uklapanje po visini s postojećom ogradom. Visina nove ograde treba biti 1,1 m. Ograda koja nedostaje Postojeću ogradu, u cijeloj duljini, potrebno je očistiti od korozije, zaštititi je antikorozivnom zaštitom te obnoviti završni premaz. Obnova zaštitne boje na postojećoj ogradi i premaz antikorozivnom zaštitom Stranica br.:4-8.

52 Sanacija grube i fine rešetke na ulaznoj građevini Na gruboj rešetki iskrivljena je jedna šipka koju je potrebno zamijeniti novom. Sve ostale šipke rešetke potrebno je očistiti od korozije i obnoviti antikorozivnu zaštitu i završno nanošenje laka. Potrebno je popraviti iskrivljene šipke na desnom podiznom otvoru fine metalne rešetke. Šipke rešetke su iskrivljene te je na njima oštećena antikorozivna zaštita. Ovdje treba popraviti sve oštećene dijelove rešetke i izvesti novu antikorozivnu zaštitu i završno nanošenje laka PRINCIP SANACIJE I UGRADNJA NOVIH REPERA Sanacija postojećih repera Na brani retencije Lagvić ugrađeno je 12 repera na kojima se sustavno mjere pomaci od Na svim reperima nedostaju zaštitne kape kojima se štite reperi od oštećenja. Potrebno je postaviti nove kape Ugradnja novih repera Na kruni brane potrebno je postaviti novi reper na mjestu uništenog repe (oznaka mjesta NB-1). Također novi reper se stavlja na potporni zid ulazne građevine (prema projektu oznake TI-1). Stranica br.:4-9.

53 4.3 UREĐENJE OKOLIŠA Po završetku radova na sanaciji betona brane Lagvić izvoditelj je dužan urediti okoliš. U sklopu uređenja okoliša treba demontirati i ukloniti sve privremene građevine koje su služile za urede, skladišta i slične potrebe tijekom građenja. Površine terena gdje su te građevine bile smještene moraju se dovesti u prvobitno stanje. Deponije preostalog i otpadnog materijala trebaju se isplanirati i dotjerati tako da ne remete okoliš. Otpadni materijal potrebno je odvesti na najbližu legalnu deponiju građevinskog materijala. Površine terena na kojima se izvodio eventualni iskop potrebno je zatrpati i poravnati tako da sa okolnim terenom čine cjelinu. Travu na tim površinama potrebno je obnoviti humusiranjem i zatravljenjem. Zatravljenje se treba izvesti travnom smjesom koja odgovara vegetaciji okoline. Projektant : Marko KAIĆ, mag.ing.aedif. (M.P.) Stranica br.:4-10.

54 5 PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE Investitor : HRVATSKE VODE Adresa investitora: ZAGREB, Ulica grada Vukovara 271 Projektantski ured : Adresa projektantskog ureda Građevina : Projekt : Oznaka projekta: Razina razrade: Geokon-Zagreb d.d. ZAGREB, Starotrnjanska 16a Brana retencije Lagvić Projekt sanacije temeljnog ispusta (galerije) s ulaznom i izlaznom građevinom te hidromehaničke opreme na brani retencije Lagvić E Izvedbeni projekt 5.1 OPĆENITO Ovaj prikaz mjera osiguranja kvalitete u procesu projektiranja se odnosi na mjere provedene tijekom projektiranja u svrhu postizanja zadovoljavajuće kvalitete projekta. Sustav kontrole i osiguranja kvalitete u projektiranju zasniva se na sljedećim mjerama: 1) Mjere osiguranja kvalitete projektiranja 2) Mjere osiguranja kvalitete izvedbe 3) Opće mjere zaštite na radu 5.2 MJERE OSIGURANJA KVALITETE PROJEKTIRANJA ORGANIZACIJSKE MJERE OSIGURANJA KVALITETE PROJEKTIRANJA U svrhu osiguranja kvalitete projektiranja provedene su sljedeće organizacijske mjere: 1) potpisom odgovornih osoba na potpisnoj stranici potvrđuje se da su provedene organizacijske mjere osiguranja kvalitete, 2) sva poglavlja i nacrti pregledani su i potpisani od strane projektanta TEHNIČKE MJERE OSIGURANJA KVALITETE PROJEKTIRANJA Tijekom projektiranja provedene su sljedeće opće tehničke mjere osiguranja kvalitete: 1) obilazak lokacije brane i objekata retencije 2) analiza postojećeg stanja sa prijedlogom mjera sanacije 3) primijenjena je razina sigurnosti u skladu sa značenjem zahvata i uobičajenom inženjerskom praksom. Stranica br.:5-1.

55 5.3 MJERE OSIGURANJA KVALITETE IZVEDBE Građevina: Brana retencije Lagvić OPĆENITO Ovim poglavljem propisana je kvaliteta osnovnih radova i način kontrole kvalitete, te određivanje obveza Izvoditelja radova prema Investitoru. Program ima karakter općih uvjeta koji daju naglasak na zahtjeve kvalitete gotovih proizvoda i radova. Programom se ne uvjetuje tehnologija koju će Izvoditelj radova primjenjivati. Ovi se uvjeti mogu dopuniti za radove koji se naknadnim rješenjima pojave, a mogu se suglasno dopuniti ako se u međuvremenu izmjene tehnička rješenja ili službeni propisi i standardi. Do ovakvih promjena ovaj Program obvezuje Izvoditelja radova. Ako zbog promjene Programa nastanu promjene uvjeta izvođenja tada se treba omogućiti dopuna ugovora. Sve naknadne dopune i eventualne izmjene projekta obvezuju Izvoditelja radova na njihovo praćenje. Za Izvoditelja će biti obaveza i druge usmene i pismene upute glavnog projektanta i Nadzornog inženjera, kojima se daju obvezna tumačenja tehničkih uvjeta PROJEKTNA DOKUMENTACIJA Projektna dokumentacija obuhvaća izvedbeni projekt sanacije objekta retencije Lagvić. Izvođač je dužan, prije početka radova, pregledati izvedbeni projekt sanacije te ukazati Investitoru na moguće nejasnoće u dokumentaciji IZMJENE ILI DOPUNE PROJEKTA ILI VRSTE RADOVA I PROMJENE KOLIČINA Izmjena ili dopune projekta ili vrste radova može uslijediti: 1. ako se utvrdi da projektna rješenja nisu odgovarajuća uvjetima sanacije; 2. na zahtjev Investitora (uz suglasnost Projektanta) koji predlaže rješenje koje nije obuhvaćeno u projektu; 3. na zahtjev Izvođača (uz suglasnost Investitora i Projektanta) koji predlaže isto kvalitetno ili bolje rješenje uz istu cijenu, a Izvođaču pogodnije za izvedbu. Izmjene ili dopune projekta ili vrste radova pod točkom 1. ne predstavljaju dopunski rad u odnosu na ugovor dok izmjene ili dopune projekta ili vrste radova pod točkama 2. i 3. predstavljaju dopunski rad u odnosu na ugovor. Do promjene količina može doći ako se tijekom radova pojave neke nove spoznaje ili neki izvanredni i neočekivani događaji, a što nije bilo moguće predvidjeti u projektu, odnosno ako je narav radova takva da je nemoguće unaprijed predvidjeti točne količine (injekcijski radovi) DOKUMENTACIJA KOJU OSIGURAVA IZVODITELJ RADOVA Izvoditelj osigurava ili izrađuje ovu dokumentaciju: Projekt pripremnih radova i organizaciju gradilišta Projekt tehnologije i izvođenja pojedinih radova projekt zaštite gradilišta, radova u izgradnji, sigurnosti ljudi i zaštite na radu Dokumentaciju kojom se dokazuje tražena kvaliteta radova i konstrukcija Građevinski dnevnik Građevinsku knjigu i obračunske nacrte Završno izvješće o izvedenim radovima Stranica br.:5-2.

56 5.3.5 ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O IZVEDENIM RADOVIMA Građevina: Brana retencije Lagvić Po okončanju radova Izvoditelj je dužan napraviti Završno izvješće o izvedenim radovima. Izvješće treba sadržavati sljedeće: potvrdu Izvoditelja da su svi radovi izvedeni cjelovito da su svi radovi usklađeni sa projektnom dokumentacijom da je zadovoljeno svim uvjetima iz projektne dokumentacije glede ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu te lokacijskih uvjeta dokazi o kvaliteti za sve ugrađene materijale, atesti i certifikati, kao i izvještaji o ispitivanjima ugrađenih gradiva izvješće o izmjenama tijekom izvođenja radova, neizvedenim radovima ili dodatnim radovima u odnosu na projektnu dokumentaciju DINAMIČKI PLAN IZVOĐENJA RADOVA I POPIS MEHANIZACIJE Planovi izvođenja radova i popis mehanizacije su sastavni dijelovi Projekta organizacije građenja. Dinamički plan izvođenja radova je detaljan prikaz trajanja pojedinih vrsta radova na gradilištu u stvarnom vremenu. Plan mora zadovoljiti sljedeće zahtjeve: Plan se sastoji od odgovarajućih aktivnosti koje točno opisuju predloženi način izvođenja svih radova od strane Izvođača, a obuhvaća i montažu svih većih uređaja za gradnju i dobavu osnovnih materijala. Plan mora biti detaljno razrađen da omogući Nadzornom inženjeru usklađivanje njegovih aktivnosti, uključujući projektiranje i izradu izvedbenih nacrta zajedno s planom izvođenja radova. Plan mora sadržavati i kalendar radnih dana. Trajanje svake aktivnosti izraženo je u planu u kalendarskim danima. Svaka aktivnost bit će detaljno opisana što omogućuje lako prepoznavanje pozivom na specifičan dio radova i točno će prikazati lokaciju radova. Izvođač mora plan dati na odobrenje Nadzornom inženjeru prije početka radova. Izvođač mora poštovati dinamički plan izvođenja radova u cijelosti. Popis mehanizacije mora zadovoljiti sljedeće zahtjeve: Popis mehanizacije je detaljan ispis sve građevinske opreme, vozila i strojeva na gradilištu potrebnih za izvođenje radova prema dinamičkom planu. Taj popis sadržavat će datum dopreme, vrstu, veličinu, kapacitet, snagu i broj jedinica. Niti jedno vozilo, stroj ili dio opreme koji su na popisu, ne može napustiti gradilište bez odobrenja Nadzornog inženjera. Za svaku stavku opreme, vozilo ili stroj treba navesti marku, tip, proizvođača, identifikacijski broj, godinu izrade, vlasnika, a za opremu treba navesti je li prerađivana ili nije. Ovaj popis vodi se u građevnom dnevniku svaki dan ODGOVORNE OSOBE IZVODITELJA RADOVA Izvoditelj je dužan odrediti voditelja građenja na projektiranom objektu, a prema potrebi i za pojedine vrste radova. To se odnosi na betonske i armiranobetonske, te bravarske i druge radove ZAHTJEVI KVALITETE Kvaliteta građevinskog materijala Kvaliteta upotrebljavanog građevinskog materijala i kvaliteta izvedenih radova mora odgovarati uvjetima prema važećim propisima, standardima, uvjetima iz tehničke dokumentacije, te uvjetima iz ugovora te se mora provoditi u skladu s programom kontrole kvalitete koji je sastavni dio projekta. Stranica br.:5-3.

57 Dužnosti Izvoditelja radova Izvoditelj radova je dužan: radove izvoditi prema Ugovoru, propisima i pravilima struke, tehničkim normativima i standardima, organizirati kontrolu radova, ugrađivati materijal koji odgovaraju standardima i tehničkim normativima. Izvoditelj radova je dužan radove izvoditi po redoslijedu kojim osigurava kvalitetno izvođenje radova, te o izvođenju pojedinih faza na vrijeme obavještavati Nadzornog inženjera radi utvrđivanja kvalitete radova KONTROLA KVALITETE Kontrola kvalitete materijala Kontrola kvalitete podrazumijeva laboratorijska ispitivanja materijala, kao i ispitivanje izvedenih radova. Gotovi proizvodi koji se ugrađuju moraju imati popratne ateste proizvođača. Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak koji se primjenjuju moraju zadovoljiti zahtjeve kontrole kvalitete iz normi od HRN EN od 1 do 10 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija. Uvjeti skladištenja i rok uporabljivosti proizvoda i sustava trebaju biti sukladni specifikaciji Nadzor nad izvođenjem radova Investitor će na vrijeme imenovati Nadzornog inženjera koji obavlja nadzor nad izvođenjem radova. Zadatak Nadzornog inženjera je: da prati da li se radovi izvode prema Projektu i u skladu sa zahtjevima iz ovog Programa, da ovjerava Izvoditelju izvršene radove, da redovito o tijeku radova izvještava Investitora. Nadzorni inženjer je dužan: zaustaviti radove i o tome obavijesti Investitora i Projektanta ukoliko se radovi ne izvode prema Projektu i u skladu sa zahtjevima iz ovog Programa svakodnevno zapisivati svoja zapažanja u građevinski dnevnik na gradilištu. Nadzorni je inženjer ovlašten: zahtijevati kontrolu kvalitete u tijeku izvođenja radova, odrediti mjesto i vrijeme uzimanja probnih uzoraka. 5.4 ORGANIZACIJA GRAĐENJA I IZVOĐENJA Radovi sanacije objekata retencije Lagvić obuhvaćaju: Sanaciju armature i betona ulazne i izlazne građevine te bočnog preljeva brzotoka i slapišta Sanaciju galerije temeljnog ispusta sa izlaznom građevinom Sanaciju čeličnih dijelova ograde i hidromehaničke opreme Temeljeno obilježje uvjeta provedbe navedenih radova je slijedeće: Radovi na sanaciji galerije se izvode pod umjetnim osvjetljenjem u skučenom prostoru Radovi na sanaciji betonskih dijelova ulazne i izlazne građevine te galerije se moraju izvesti u razmjerno kratkom roku zbog reguliranja protoka vodotoka Kraljevečki potok Radove na sanaciji se moraju izvoditi u sušnijem dijelu godine (7-10 mjesec) kako bi se umanjio rizik od pojave velikih voda Priprema radova na sanaciji mora nužno započeti puno ranije od razdoblja njihove neposredne provedbe. Ovo znači da se u ovom elaboratu pretpostavlja da će biti pravovremeno odabran i uveden u posao određeni izvoditelj radova i da će on imati dovoljno vremena da provede sve potrebne vanjske pripremne radove kako bi provedba radova sanacije bila što bolja. Stranica br.:5-4.

58 5.4.1 TEHNIČKA OPREMA I PRIPREMA GRADILIŠTA ZA RAD Građevina: Brana retencije Lagvić Izvođač je dužan prije početka građevinskih radova dostaviti Investitoru ili Nadzornom inženjeru plan organizacije gradilišta i tehničke opreme, te operativni plan izvršenja ugovorenih radova. Organizacija gradilišta, tehnička oprema i potrebna mehanizacija moraju biti u skladu sa zahtjevima navedenim u projektu. Investitor ili Nadzorni inženjer nakon prihvaćanja priloženog plana i potrebnih tehničkih pomagala, upisom u građevinski dnevnik, dozvoljava početak radova. 5.5 ZEMLJANI RADOVI UREĐENJE TERENA Čišćenje terena Čišćenje terena sastoji se od uklanjanja svih prepreka iznad terena s površina na koje dolaze stalni ili privremeni objekti, pristupne ceste i deponije. Granice čišćenja trebaju biti takve da osiguravaju minimum potrebnog prostora za sigurnu izvedbu radova, a bez smetanja posjeda i šteta ostalom vlasništvu. Metode i način čišćenja terena odabrat će Izvođač s tim, da će rad biti strojni s minimalnim dijelom ručnog rada na pripomoćima (guranje, skupljanje, iskop, utovar, prijevoz i istovar). Izbor metode i sagledavanja problematike rada Izvođač će učiniti pregledom lokacije, a Investitor će osigurati slobodan pristup na iste. Materijal koji bude potrebno ukloniti (talog, granje, bio otpad, mješoviti otpad, građa i sl.) utovariti će se i odvesti na legalnu deponiju ili deponije. Pri čišćenju terena zahtjeva se da očišćena površina bude pravilna, ravna, bez ostataka i prepreka, u nivou s okolnim terenom uz omogućenu prirodnu odvodnju Uklanjanje vegetacije Uklanjanje vegetacije je rad na sječi, izvozu i sortiranju biljne mase s površina koje će zauzimati tijekom građenja. Investitor može ugovoriti uklanjanje vegetacije posebno tj. izvan radova građenja objekta uz uvjet da uklanjanje vegetacije ne ometa organizacijsko i vremensko odvijanje glavnih radova. Sva vegetacija uz objekt se reže u visini tla, krči i sortira po strani granica objekta. Grmlje i šipražje se stavlja u hrpe i pali. Vegetacija koja je svojim rastom ušla u dijelove građevine i/ili raste u njima i po njima treba ukloniti do površine betona. Također je potrebno uklanjanje korijenja vegetacije koja je ušla u pukotine betona. Rad na uklanjanju vegetacije može biti više ili manje mehaniziran. Kod manjih površina i opsega radova način rada je klasičan, tj. ručno sječenje šipraga i sječa grmlja pilama, vrtnim škarama i drugim alatom te sortiranje mase. U slučajevima kada rušenje stabala i drugoga može ugroziti zdravlje i živote ljudi i prouzročiti štete na okolne građevine, drveće, vegetaciju i slično koji se ne uklanjaju, Izvođač je dužan provoditi mjere higijenskotehničke zaštite i sve ostale neophodne mjere kako bi se zaštitili ljudi i imovina. Sva srušena stabla koja imaju tržišnu vrijednost su vlasništvo Investitora. Izvođač će ih očistiti od manjih grana, izrezati na dužine pogodne za prijevoz i odložiti uz rubove gradilišta na mjesta koja odredi Nadzorni inženjer. Kod uklanjanja vegetacije, sve grmlje i šipražje mora biti posječeno do nivoa tla, deponirano, a cijelo područje treba zadržati prirodni oblik. Očišćeno područje mora biti prirodno i čisto od otpadaka, a po potrebi i pokošeno. Stranica br.:5-5.

59 5.6 RADOVI SANACIJE NA BETONSKIM ELEMENTIMA Građevina: Brana retencije Lagvić Generalno sve radove na sanaciji betonskih i armiranobetonskih konstrukcija možemo podijeliti u tri glavne skupine radova. To su: Pripremni radovi pod ove radove spadaju svi pripremni radovi koji su potrebni da bi se osigurali uvjeti za provođenje glavnih radova na sanaciji konstrukcije (organizacija gradilišta, pripremni putevi, osiguranje izvora električne energije, vode, izgradnja privremenih zatvorenih radionica i skladišta, itd.), Izvođenje sanacije svi radovi kojima se poboljšava konstrukcijsko stanje građevine; detaljnije opisan redoslijed radova prikazan je u tablici danoj u nastavku, Završni radovi tu spadaju svi radovi na raspremanju gradilišta i uređenju okoliša na način da se dovede, tj. vrati u prvobitno stanje. Tablični prikaz procedure rada na sanaciji korak po korak: Faze u izvođenju Oznaka Napomena 1. Priprema čitave površine konstruktivnog elementa PBP-1 (vidi ) 2. Detaljan pregled pripremljene površine od strane nadzornog inženjera i projektanta definiranje zona većeg oštećenja betona i armature (definiranje zamjenske armature, ako je potrebno) 3. Priprema podloge na označenim mjestima većih oštećenja PBP-2 (vidi ) 4. Ispitivanje prionjivosti obrađene i pripremljene podloge metodom ''pull off'' 5. Čišćenje armature i zamjena, tj. nastavljanje znatno oštećene armature ČA-1 NA-1 (vidi ) (vidi ) 6. Antikorozivna zaštita armature AKZ (vidi ) 7. Ugradnja reparaturnog morta (strojno, mokrim postupkom, uz ručno izravnavanje) na očišćene i pripremljene površine RM-1, RM-2 (vidi ) (vidi ) 8. Zaštita svježe ugrađenog reparaturnog morta sredstvom za zaštitu od isušivanja za vrijeme ranog otvrdnjavanja 9. Završni zaštitni i dekorativni premaz ugrađenog reparaturnog morta sredstvom za zaštitu od štetnog djelovanja vanjskih utjecaja ZP-1 (vidi ) ZP-2 (vidi ) 10. Ispitivanje prionjivosti ugrađenog reparaturnog morta na pripremljenu podlogu metodom ''pull off'' (najranije 7 dana od ugradnje) PRIPREMA BETONSKE PODLOGE (PBP) Dobra, ispravna i cjelovita priprema postojećeg betona i armature je vrlo važna za konačni uspjeh sanacije. Iz tog razloga mora joj se posvetiti dosta pažnje. Bez dobre pripreme podloge nije moguće uspostaviti dobru vezu između starog betona i novog zaštitnog sloja. Podlogu treba dobro ispuhati i očistiti od prašine. Prije nanošenja sanacijskih slojeva na bazi polimercementnih veziva, površina betona mora biti zasićena vodom, a površinski suha što znači kvašena 2-3 puta mlazom vode. Čišćenje ovdje znači odstranjivanje nekvalitetnog betona na mjestu oštećenja do zdravoga, odnosno do potrebne dubine da se može efikasno zaštititi armatura. Metoda čišćenja i sredstvo kojim će se to vršiti ovisi o tipu i veličini oštećenja te mogućnosti rada odnosno uporabe sredstva. Treba ukloniti dijelove žica armature koje vire iz betona, čavle i ostale metalne otpatke ugrađene u beton. Rubove mjesta uklonjenog betona treba zarezati pod kutom od najmanje 90 i najviše od 135, zbog Stranica br.:5-6.

60 smanjenja mogućnosti odvajanja od podloge. Rubove treba također dovoljno ohrapaviti zbog bolje veze betona i proizvoda za popravak. Slab, oštećen i istrošen beton, a gdje je neophodno i zdravi beton, treba biti uklonjen u skladu s načelom i metodom izabranom iz norme HRN EN : dio: Opća načela uporabe proizvoda i sustava. Moguće metode i postupci pripreme betonskih površina su sljedeći: Hidrodinamičko odlamanje betona ili hidrodemoliranje Obzirom na kvalitetu očišćene betonske površine, odnosno otvorenost strukture, ujednačenost konfiguracije, hrapavosti površine, jednoobraznost čišćenja i sl. najbolja je hidrodinamička metoda ili hidrodemoliranje koja podrazumijeva uklanjanje betona u debljinama predviđenim projektom; od 0,5 pa do 5,0 cm, ovisno o utvrđenom stvarnom stanju betona. Radovi se izvode vodenim topom s tlakom na mlaznici do 2500 bara. Mehaničko odlamanje betona - lokalna oštećenja, odlamanje vrlo čvrstog betona klase jače od C30/37 oko armature, kao i korekcija hidrodinamičkog uklanjanja uglavnom će se raditi ručno s udarnim alatom težine do 7 kg, bilo električnim ili pneumatskim. Treba imati na umu da ova metoda stvara mikropukotine u betonu u okolici ''štemanja'' i da može lako znatnije oštetiti armaturu koja je već ionako oslabljena. U skladu s tim ovu metodu treba ''izbjegavati'', odnosno upotrebljavati samo tamo gdje se ne može upotrijebiti hidromodeliranje. Ozrnjavanje površine betona I. Ručno čeličnim četkama na malim površinama, II. III. IV. Strojno hidrodinamički vodom pod visokim pritiskom do 2500 bara (pritisak se varira na kompresoru) što je ujedno i najbolja metoda, Pjeskarenjem (mokro ili suho) i pranjem mlazom vode pod pritiskom bara u cilju uklanjanja odlomljenih i/ili zaglavljenih zrnaca agregata odnosno djelića betona. Postupak je dobar ali s puno ''otpada i prašine'', Igličastim ljuštilom (needle scaling), koji čisti površinu do dubine 1,5-3 mm i podesan je za rad iznad i ispod razine vode. Efekt je 1-5 m 2 /sat. Kompresor min 8 bara. Kako je najvažnije da se postignu kriteriji kvalitete navedeni i zahtijevani prema normi HRN EN , uzimajući u obzir i kvalitetu betona na predmetnoj građevini, kao optimalan izbor metode čišćenja i pripreme betonskih površina preporuča se hidrodinamička metoda vodom pod visokim pritiskom, tj. hidrodemoliranje Površinsko ozrnjavanje i demoliranje trganje oštećenog betona_(pbp-1) Na principu hidrodemoliranja predviđeno je skidanje površinskog sloja sa SVIH betonskih površina do debljine 0,5-1,0 cm. Kriteriji kvalitete pripremljene betonske površine: Čišćenje betonske površine vrši se uklanjanjem korodirano-erodiranog površinskog sloja betona sve do: zdrave i čiste podloge (bez slabo vezanih čestica, bez masnih i uljnih mrlja i drugih onečišćenja) čvrste podloge - vlačna čvrstoća betonske površine 1,5 N/mm 2. Istraživanja i praktično iskustvo potvrdilo je da navedeni kriteriji omogućuju sprezanje sloja reparaturnog morta sa AB podlogom posebice u slučajevima statičkog ojačavanja konstrukcija. Naravno da su pri tome bitna i ostala građevinsko-fizikalna svojstva podloge i sanacionog materijala koja trebaju biti međusobno usklađena (npr. modul elastičnosti). Lom pri ispitivanju prionljivosti može biti u podlozi, u kontaktnoj plohi ili u sloju reparaturnog morta odnosno kombinirano i daje bitnu informaciju o karakteru veze između slojeva, ali mora biti uvijek 1,5 N/mm 2 Stranica br.:5-7.

61 KRITERIJ KVALITETE OCIŠCENE BETONSKE POVRŠINE CISTA CVRSTA / VLACNA CVRSTOCA >1.5 N/mm HRAPAVOST cca 3-5 mm OTVORENOST STRUKTURE: >50 % VIDLJIVIH ZRNACA AGREGATA VLAŽNOST KOD REPROFILIRANJA: ZASICENOST VLAGOM Za ozrnjavanje se preferira i preporuča hidrodinamička metoda s visokim pritiskom, ali tamo gdje je ona nepodesna mogu se primijeniti i druge metode. Nakon čišćenja (uklanjanja) i ozrnjavanja betonskih površina, a neposredno prije nanošenja reprofilirajućih mortova sve betonske površine je potrebno detaljno oprati. Pogotovo ako se ozrnjavanje vrši metodom bez vode i ako je od hidrodinamičkog ozrnjavanja prošlo duže vrijeme. Prije nanošenja mortova na bazi cementa betonske površine treba i dobro navlažiti po principu ''zasićeno površinski suho''. U skladu sa svim gore navedenim najbolje bi bilo betonsku podlogu očistiti i natopiti koristeći vodu pod tlakom (do 800 bara; topla voda zimi). To je neophodno da se spriječi da betonska podloga upija vodu iz svježe nanešenog morta ili premaza. Primjena vode pod tlakom također osigurava djelotvorno čišćenje ploha, tako što se odstranjuje prašina i male nepovezane čestice, kojih još uvijek može biti nakon hrapavljenja betona. Čišćenje i natapanje betona je nužno za postizanje visokih vrijednosti prionjivosti između podloge i materijala ispune Odlamanje betona u dubinu i ozrnjavanje_(pbp-2) Nakon skinutog površinskog sloja sa svih površina od 0,5-1,0 cm i detaljnog pregleda površine od strane nadzora odrediti će se površine na kojima je potrebno daljnjim hidrodemoliranjem skinuti sljedeći sloj betona u pretpostavljenoj debljini (dubini) od 1,0-3,0 cm. Kriteriji obrade pripremljene betonske podloge oko armature: Odlamanje betonskog sloja vrši se uklanjanjem korodirano-erodiranog sloja betona oko armature sve do: zdrave i čiste podloge (bez slabo vezanih čestica, bez masnih i uljnih mrlja i dr. onečišćenja), ali min. 1,5 cm do iza korodirane armature, kako bi se i nju moglo očistiti i zaštititi te uzdužno, lijevo i desno, od korodiranog dijela armature u zdravi dio cm čvrste podloge - vlačna čvrstoća betonske površine 1,5 N/mm 2 ph>9,5 koncentracija klorida < 0,4% na cement (prema većini svjetskih standarda) Napomena: Ako je koncentracija klorida dubinska > 0,4 % na cement u ekstremnim slučajevima čak po cijelom presjeku AB-konstrukcije - tada sloj odlamanja iza armature može biti i veći da se omogući veći zaštitni sloj, a samim time kvalitetnija i duža zaštita. Stranica br.:5-8.

62 Oblik odlamanja Kod korodirane armature 1-2 cm iza armature Ako armatura nije korodirala Spone i uzdužne šipke Ako se odlamanje vrši metodom bez vode i ako je od hidrodinamičkog odlamanja prošlo duže vrijeme onda prije nanošenja mortova na bazi cementa treba te površine dobro navalažiti po pricipu ''zasićeno površinski suho''. Najbolje bi bilo očistiti i natopiti betonsku podlogu koristeći vodu pod tlakom (do 800 bara; topla voda zimi). To je neophodno kako bi se spriječilo da betonska podloga upija vodu iz morta ili premaza. Primjena vode pod tlakom također osigurava djelotvorno čišćenje ploha, tako što se odstranjuje prašina i male nepovezane čestice, kojih još uvijek može biti nakon hrapavljenja betona. Čišćenje i natapanje betona je nužno za postizanje visokih vrijednosti prionjivosti između podloge i materijala ispune Odlamanje betona u dubinu i ozrnjavanje_(pbp-3) Nakon hidrodemoliranja do 3,0 cm, na pojedinim mjestima potrebno je ukloniti beton iza korodirane armature 3,0 cm sve do bubine od 5 cm. Detaljnim pregledom površine od strane nadzora odrediti će se te površine daljnjeg hidrodemoliranja. Sav rad obavlja se kao u prethodnoj točki ( ), samo što se dubina uklanjanja betona oko korodirane armature vrši do dubine od 5,0 cm. Sva mjesta ovog rada određuje nadzorni inženjer nakon pregleda površine PRIPREMA I ČIŠĆENJE KORODIRANE ARMATURE (ČA) Nakon uklanjanja oštećenog betona i ozrnjavanja betonskih površina korodiranu armaturu potrebno je očistiti od hrđe i zaštiti ju jednim od antikorozivnih zaštitnih sredstava. Stranica br.:5-9.

63 Armatura se mora očistiti od svih dijelova korozije, pa i onih točkastih i sa svih strana armature. Na strani prema betonu ne smije ostati korozije, jer će ona početi djelovati odmah po sanaciji naglo se šireći bubrenjem i nastankom pukotina kroz koje će ulaziti vlaga i kloridi. Za čišćenje armature mogu se primjenjivati ove metode pjeskarenja mokro i suho, hidrodinamički pod visokim pritiskom i čeličnim četkama (samo lokalno na manjim dužinama). Preporuča se čišćenje armature izvoditi isključivo vodom pod vrlo visokim pritiskom (hidrodinamički/ hidrodemoliranjem). Ako se hidrodinamičkim postupkom, pjeskarenjem ili četkom ne može očistiti hrđa sa stražnje strane armaturne šipke onda se ona mora očistiti kemijski pomoću gelova za ''nagrizanje''. Potrebno je namazati hrđu s gelom i ostaviti ju da se otopi i obavezno isprati s vodom pod visokim pritiskom. Ručno čišćenje lokalno Pjeskarenje i stražnja strana Za metode koje zahtijevaju čišćenje treba poštivati sljedeće zahtjeve: hrđa, oljušteni dijelovi, mort, beton, prašina i ostali nevezani materijali koji smanjuju prionjivost ili pridonose koroziji, moraju biti uklonjeni cijeli opseg izložene armature treba biti jednoliko očišćen, osim gdje to sprječavaju konstrukcijski uvjeti očišćenu armaturu treba zaštiti od daljnjeg onečišćenja, osim ako je čišćenje izvedeno neposredno prije primjene zaštitnih proizvoda i sustava armatura treba biti očišćena bez nanošenja oštećenja ili onečišćenja susjednog betona ili okoliša na mjestima na kojima je izložena armatura onečišćena kloridima ili drugim materijalima koji mogu prouzročiti koroziju, cijeli opseg onečišćene armature treba očistiti mlazom vode tlaka do 18 MPa zbog uklanjanja klorida i ostalih onečišćivača, osim pri primjeni elektrokemijskih metoda zaštite i popravka za metodu premazivanja armature nepropusnim premazima, armaturu treba očistiti do stupnja čistoće Sa 2½. Za metodu premazivanje armature aktivnim premazima i ostale metode osim metode premazivanja armature nepropusnim premazima, stupanj čistoće treba biti prikladan primijenjenom premazu Stranica br.:5-10.

64 Stupanj čistoće očišćene armature_(ča-1) Ako je armatura korodirala po cijelom opsegu onda ona na tom dijelu mora biti otvorena minimalno u širini 1,5 cm, u dubini 2 cm iza armaturne šipke i cca cm uzdužno u još nekorodirano područje lijevo i desno. Korodiranu armaturu treba očistiti do zdravoga kontakta s betonom i do stupnja čistoće Sa2 ½ (za što postupak hidrodemoliranja betona zadovoljava) Nastavljanje armature kod oslabljenog presjeka_(na-1) Zahtijevano stanje postojeće i eventualno potrebne nove armature treba pripremiti u skladu sa zahtjevima propisanim normama HRN EN i HRN EN Elementi/dijelovi AB-konstrukcije kod kojih je presjek korodirane armature smanjen za manje od 20% treba u dogovoru s projektantom vidjeti da li ih ojačati ili ne dodavanjem nove armature. Dodatna armatura može biti uložena, zalijepljena ili zavarena. Što će se od toga primijeniti ovisi o svakom pojedinom slučaju. Koji će se odrediti na licu mjesta. Armaturne šipke čiji je presjek smanjen za više od 20% treba zamijeniti novom armaturom o čemu odluku donosi nadzorni inženjer. Nova armatura će biti prvenstveno zavarivana za postojeću armaturu, ali može biti lijepljena epoksi smolom (obično spone) ili uložena s odgovarajućim preklopom propisanim za svaki profil. Zavarivati će se glatka armatura, a lijepiti i ulagati će se rebrasta armatura. Treba paziti da kod ulaganja vrijedi pravilo preklopa za glatku postojeću armaturu. Korodirana armatura sa smanjenim presjekom Pojačanje oslabljene armature preklopom Stranica br.:5-11.

65 Zavarivati armaturu mogu samo dobri, iskusni, atestirani zavarivači radi vrlo otežavajućih položaja zavarivanja. Treba paziti kod zavarivanja debelih profila kod kojih se zbog razvoja visoke temperature može razoriti veza betona i armature u nastavku. Zato će trebati zavarivati postupno s prekidima. U slučaju da se utvrde veće zone znatno oštećene armature može se i ugrađivati adekvatna nosiva armaturna mreža. O tome će se odlučiti putem nadzora za vrijeme izvođenja radova, a nakon uklanjanja oštećenog betona i ozrnjavanja površina. Slika prikazuje način na koji se formira površina nakon što je određena za sanaciju, bilo da se radi o uklanjanju i ozrnjavanju betona bilo o čišćenju armature: Priprema podloge Priprema podloge mora ići do zdravog betona i nekorodirane armature i da bude približno pravilne geometrijske forme, jer se ona lakše i ispravnije sanira. 5.7 IZVOĐENJE ANTIKOROZIVNE ZAŠTITE KORODIRANE ARMATURE (AKZ) Uvjeti se odnose na izvođenje i provjeru kvalitete antikorozivne zaštite svih čeličnih dijelova konstrukcije i uređaja. S površina čeličnih konstrukcija moraju se ukloniti masnoća, nečistoća, hrđe i strane tvari (oštećeni dijelovi postojećeg premaza, prevlake i dr.). Nakon čišćenje i pripreme armature pristupa se nanošenju sredstva za antikorozivnu zaštitu armature. Za antikorozivnu zaštitu nanosi se tiksotropni dvokomponentni premaz na bazi hidrauličkog veziva, reaktivne smole i punila, sa organskim inhibitorom korozije (karakteristika poput Masterseal 300 I, Sika Poxicolor Primer HE NEW, MAPEFER ili materijal sličnih karakteristika). Redoslijed radova antikorozivne zaštite armature je sljedeći: I. Betonski podlogu treba očistiti od oštećenog betona i dobro površinski ozrniti, II. Armaturu je potrebno očistiti i pripremiti do sjaja Sa 2 ½, III. IV. Smjesa za premaz se priprema miješanjem komponenata sporohodnom miješalicom do homogene mase bez grudica i/ili mjehurića uvučenog zraka, u svemu u skladu s normama i uputama proizvođača, Pripremljenu smjesu, tj. tiksotropnu masu, nanosi se neposredno nakon uklanjanja hrđe četkom ili špricom u dva sloja do ukupne debljine od 2 mm na način: 1. sloj nanositi pažljivo i onda prekontrolirati. Stranica br.:5-12.

66 2. sloj se mora nanijeti neposredno prije nanošenja reparaturnog morta ili torkreta da se površina osuši. Priprema premaza i ugradnja strogo prema uputi proizvođača odabranog materijala. Prvi sloj AKZ Brisanje prašine Drugi sloj AKZ Za izvođenje radova na zaštiti od korozije mogu se koristiti samo atestirani materijali koji zadovoljavaju propisane uvjete iz odgovarajućih standarda i propisa. Tijekom izvođenja radova na zaštiti od korozije mora se kontrolirati svaka radna operacija i rad u cjelini. Radovi na premazivanju se ne smiju izvoditi ukoliko je: čelična površina vlažna relativna vlažnost zraka iznad 80% pijesak ili prašina nanijeta na svježe premazanu površinu temperatura zraka ispod +5º C ili iznad +40º C Prije nanošenja premaznog sredstva na čeličnu površinu mora se kontrolirati podobnost pripremljene površine i stanje prethodnog sloja premaza. Eventualne greške moraju se ukloniti u najkraćem mogućem vremenskom roku. 5.8 REPARATURNI MORT ZA SANACIJU OŠTEĆENJA I NEDOSTATAKA BETONA ZAŠTITNI PREMAZNI SUSTAV Zaštitni premazni sustav je sustav koji se sastoji od dva premaza: 1. (ZP-1) prvi zadužen za zaštitu reprofilacijskog morta od isušivanja neposredno nakon nanošenja 2. (ZP-2) drugi je završni zaštitni premaz koji ima funkciju dugotrajne zaštite morta od djelovanja vanjskih agresivnih tvari (soli, sulfati, CO 2 i tekućine) Prednamaz na bazi jednokomponentne akrilne smole, za zaštitu od isušivanja svježe ugrađenog reprofilacijskog morta tijekom prvih nekoliko sati otvrdnjavanja_(zp-1) Prije nanošenja završnog zaštitnog i dekorativnog premaza obrađena površina betona ili površina koja je reprofilirana reparaturnim mortom premazuje prednamazom koji ima dvostruku funkciju. To je premaz na bazi jednokomponentne akrilne smole, koji prvenstveno služi za zaštitu od brzog isušivanja svježe ugrađenog reprofilacijskog morta tijekom ranog otvrdnjavanja (poput Emaco Masterseal formula AC ili materijal sličnih karakteristika). Ujedno ovaj premaz služi kao prednamaz, odnosno podloga za nanošenje završnog zaštitnog sloja. Priprema površine - površina podloge treba biti čista (bez prašine, bez uljnih i masnih mrlja, i sl.), čvrsta (vlačna čvrstoća podloge 1,5 N/mm 2 ), što manje hrapavosti radi manjeg utroška (u protivnome je treba Stranica br.:5-13.

67 izravnati reparaturnom masom), poroznu podlogu treba zasititi vlagom tako da površina bude suha bez kapi i lokvica i sl. Prednamaz se ugrađuje (nanosi) četkom, valjkom ili prskalicom. Temperatura pri ugradnji se smije kretati od minimalno +5 do +35 o C Zaštitni dekorativni premaz na bazi jednokomponentne akrilne smole za obrađene površine betona ili površine koje su reprofilirane reparaturnim mortom_(zp-2) Završni zaštitni i dekorativni premaz obrađenih površina betona ili površina koje su reprofilirane reparaturnim mortom na bazi akrilnih smola, primjenjive za sustav zaštite betonskih površina (npr. Emaco Masterseal formula AC ili materijal sličnih karakteristika). Osnovna svojstva zaštitnog premaza su: Elastičnost, sposobnost premošćivanja pukotina (>250%) Vodonepropusnost, Paropropusnost, Otpornost na ultraljubičaste zrake, prema atmosferilijama uključivo i morsku klimu, Difuzijska otpornost prema CO 2, kloridima i sulfatima, Sposobnost djelovanja kao zapreka tvarima koje štetno utječu na AB konstrukcije. Završni sloj se nanosi na plohe nakon nanošenja prednamaza otvrdnjavanja, (npr. Emaco Masterseal formula cure AC ili materijal sličnih karakteristika) poštujući preporučena vremena čekanja. Sadržaj kante u kojoj premaz dolazi na gradilište treba dobro promiješati prije nanošenja, pomoću mehaničke miješalice male brzine. Proizvod se može nanositi valjkom ili prskanjem. Ako se radi ručnim valjkom, uputno je nanijeti u dva sloja, u vremenskom razmaku od najmanje 24 sata uz izvrsne uvjete u okolišu (20 C i 65 % r.v.). Ako se primjenjuje bezračno prskanje, preporučena debljina od 300 µm može se nanijeti u jednom sloju. Ako je potrebno, proizvod se može razrijediti s najviše 10 % svježe vode. Teoretska potrošnja za debljinu od 300 µm iznosi 0,67 litara/m REPARATURNI MORTOVI ZA REPROFILIRANJE BETONSKIH POVRŠINA (RM) SANACIJSKO I PREVENTIVNO - ZAŠTITNI SUSTAVI za sanaciju i zaštitu AB-konstrukcija IMPREGNACIJE HIDROFOBNE SA MCI - INHIBITORIMA INJEKTIRANJE ZAŠTITNO - UKRASNI PREMAZI REPROFILIRANJE REPARATURNIM MORTOVIMA KEMIJSKO CIŠCENJE KORODIRANE ARMATURE AKZ - PREMAZI OCIŠCENE ARMATURE MCI - IMPREGNACIJE REPARATURNI MORT mm ARMATURA POSTOJECI ARMIRANI BETON >15 mm Reparaturni polimer - cementni mort primjenjuje se za sanaciju površinskih oštećenja betona te sanaciju nakon provedenih radova injektiranja. Reparaturni cementni mort mora zadovoljiti sljedeće osnovne i dodatne uvjete kvalitete: Stranica br.:5-14.

68 Razred morta treba biti R4 Radna temperatura svježe smjese + 5 o C do + 25 o C Maksimalno zrno agregata D max < 4 mm Čvrstoća prionjivosti sustava morta za vezni sloj i reparaturnog morta treba biti 1,5 MPa. Modul elastičnosti nakon 28 dana 20 MPa Sadržaj klorida od 0,05% Kapilarno upijanje manje od 0,5 kg m -2 h -0.5 Vodopropusnost pri pritisku od 5 bara nakon 72 sata < 3 cm Otpornost na habanje prema Böhmeu < 25cm 3 /cm 2 Sanacijski mortovi moraju sadržavati, računato na masu cementa, minimalno 10% suhe tvari polimernog dodatka (ili odgovarajuću količinu lateksa) radi poboljšanja prionjivosti i vlačne čvrstoće. Mort treba sadržavati polipropilenska vlakanca u količini 0,5 kg/m 3. Polipropilenska vlakanca (mikroarmatura) moraju zadovoljiti sljedeće uvjete: Dužina od 8 do 15 mm Promjer vlakanaca cca 0,02 mm Navedeni uvjeti kvalitete vrijede za reparaturni mort koji se upotrebljava u rješenjima gdje je debljina sloja morta od 1 cm do 4 cm. Gdje je debljina sloja morta veća od 3 cm, uvjeti kvalitete morta su isti osim što maksimalno zrno agregata može biti 8 mm. Mort treba pripremiti prema uputstvima proizvođača sa deklaracije. Svi materijali, postupci i metode pripreme ugradnje slojeva za sanaciju betonskih konstrukcija moraju zadovoljavati pravila i zahtjeve propisane normama HRN EN , HRN EN , HRN EN i HRN EN Reparaturni jednokomponentni mort visoke čvrstoće i modula elastičnosti s kompenziranim skupljanjem, koji spada u razred R4_(RM-1) Za reprofiliranje pripremljenih betonskih površina predviđena je upotreba jednokomponentnog morta za popravljanje betonske konstrukcije izuzetno visoke čvrstoće, visokog modula elastičnosti, s kompenziranim skupljanjem. Mort je pojačan posebno odabranim polimernim vlaknima koja dopuštaju djelotvornu raspodjelu naprezanja te dodacima za smanjivanje rizika od pojavljivanja skupljanja i učestalog pucanja (materijal poput Nanocrete R4, Creteo Repair CC 100, Reparaturni mort R4-250 (Samoborka) ili materijali sličnih karakteristika). Materijal, odnosno mort se nanosi u slojevima od 5-50 mm strojno (mokrim postupkom) uz ručno zaglađivanje. Debljina sloja ovisi o utvrđenom stvarnom stanju betona nakon obrade, tj. pripreme površine. Osnovna svojstva ovog reprofilacijskog morta su: Sustav kompenzacije skupljanja, bez pojave mikropukotina, Tiksotropnost mogućnost nanošenja od 5-50 mm u jednom sloju bez dodatne armature, otporan na atmosferilije i vlagu uključivo morsku vodu i morsku klimu, otporan na smrzavice vodonepropusan a paropropusan velike difuzijske otpornosti na kloride, sulfate i CO2, i topive soli, na ph > 5,5, na mineralna ulja i sl. kemikalije otporan na mehanička opterećenja uključivo i habanje. Stranica br.:5-15.

69 Osnovna građevinsko-fizikalna svojstva reparaturnog morta: (Uvjeti ispitivanja: sadržaj vode: 18%, gustoća: 2200 kg/m 3, T = C, r.h. = %) Curenje nema Prionljivost na betonsku podlogu prema HRN EN 1542 (opterećenje izravnom vlačnom silom), Veličina zrna Debljina sloja > 1,5 MPa maximalno 1,5 mm 5-50 mm Gustoća 2,2 g/cm 3 Otvoreno vrijeme ugradnje min Temperatura ugradnje +5 do +30 C Otpornost na djelovanje sulfata, ASTM C88 (15 ciklusa) Modul elastičnosti, HRN EN Tlačna čvrstoća, HRN EN 12190, nakon 1 dan nakon 7 dana nakon 28 dana Prionjivost (nakon 28 dana) Prionjivost nakon ciklusa smrzavanja/otapanja, HRN EN ciklusa sa soli Prionjivost nakon grmljavine/pljuska, HRN EN ciklusa sa soli Prionjivost nakon 50 ciklusa isušivanja, HRN EN nema oštećenja > MPa > 18 MPa > 40 MPa > 60 MPa > 2,0 MPa > 2,0 MPa > 2,0 MPa > 2,0 MPa Kapilarna upojnost HRN EN > 0,5 Kg/m 2 h 0.5 Sklonost pucanju (Prsten tipa Coutinho) Sklonost pucanju (DIN profil V-kanal) Bez pukotina nakon 180 dana Bez pukotina nakon 180 dana Podlogu dobro navlažiti da ne upija vodu iz morta na principu ''zasićena površinski suha''. Miješanje i ugradnju potrebno je provoditi strogo prema uputi proizvođača kako bi se osigurala tražena kvaliteta i karakteristike materijala. Kao njegovanje, tj. zaštitu od prenaglog sušenja sloja ugrađenog morta, što onemogućava optimalno otvrdnjavanja morta, uputno je primijeniti sredstvo protiv hlapljenja preko reparaturnog morta čim se završi zaglađivanje (materijal poput Masterseal formula AC ili sličnih karakteristika). Generalno se može koristiti i vlaženje, vlagoodržive prekrivke (npr. geotekstil ili sl.). Na površinama vanjskih lica AB konstrukcija izloženima strujanju zraka, vjetru, osunčanju i sl. potrebno posebice pažljivo njegovati/štititi od prenaglog gubitka vlage (cca 3-5 dana) kako ne bi došlo do ''pregorijevanja'' morta, tj. prebrzog isušivanja i pucanja Reparaturni mort (mikrobeton) za velika horizontalna oštećenja u betonu_(rm-2) Reparaturni mort za popravak velikih horizontalnih oštećenja betona upotrebljava se za sanaciju oštećenja od 3-5 cm, a u svemu prema projektu. Za sanaciju ovih tipova oštećenja, odnosno površina, predviđena je uporaba reoplastičnog reparaturnog morta sa polimernim ili čeličnim vlakancima, koji se ne skuplja, otporan je na sulfate i ne sadrži kloride kao niti reaktivni metalni prah (karakteristike poput Emaco SFR ili materijal sličnih i/ili boljih karakteristika). Osnovna svojstva ovog reprofilacijskog morta/mikrobetona su: Reoplastičan reparaturni mort sa čeličnim vlakancima ima izvanredna mehanička svojstva zbog polimernih ili čeličnih vlakanaca raspodijeljenih u visokokvalitetnoj masi odlikuje ga visoka otpornost na udarce, velika savojna čvrstoća i visoka žilavost (duktilnost). Stranica br.:5-16.

70 Reoplastičan reparaturni mort ojačan vlaknima je vrlo otporan na zamor zahvaljujući mikro-ojačanju koja zaustavljaju širenje pukotina. Zbog neutraliziranog skupljanja reoplastičan reparaturni mort sa čeličnim vlakancima je posebno pogodan za popravke starog ili oštećenog betona, budući da ne dolazi do odvajanja. Budući da je vodonepropustan i otporan na kemikalije, reoplastičan reparaturni mort ojačan polimernim ili čeličnim vlaknima može se ugrađivati i tamo gdje su prisutni sulfati i štetne vode. Reoplastičan reparaturni mort ojačan vlaknima je tvornički pripremljen proizvod spreman za upotrebu. Napomena: na mjestima spoja sa vertikalnim plohama saniranim reparaturnim mortom (RM-1 ili RM-2) potrebno je ugraditi dodatno ojačanje pocinčanim rabic mrežama 1,5 x 20 x 20 x 1000 mm kako bi se spriječilo pucanje i odvajanje na spojnim plohama. Utjecaj temperature: Reoplastičan reparaturni mort sa čeličnim vlaknima može se bez daljnjega ugrađivati ako je tijekom ugradnje okolna temperatura između 5 C i 50 C. Kod vrlo niskih okolnih temperatura (5-10 C) čvrstoća se razvija sporije. Ako je potrebno rano razvijanje čvrstoća, preporučuju se slijedeće mjere opreza: Vreće s materijalom skladištiti na mjestu zaštićenom od hladnoće. Za miješanje koristiti vruću vodu (30-50 C). Ugradnju započeti prijepodne. Ugrađene slojeve zaštititi od hladnog vremena pokrivanjem vodonepropusnim ceradama. Kod temperatura ispod 0 C konzultirati tehničkog savjetnika proizvođača. Jedini problem kod vrlo visoke okolne temperature (>30 C) jest skraćenje vremena ugradnje. Na temperaturama između 15 C i 25 C mort u pravilu ostaje obradiv duže od 1 sata. Ugradnja morta: Priprema površine - oštećeni beton potrebno je ukloniti te površinu za sanaciju ozrniti, kako bi površina postala gruba, ali ravna. Ako je potrebno, očistiti uljne i masne mrlje te prašinu. Površinu koju se popravlja treba najmanje 6 sati zasićivati vodom. Grubu vlagu ukloniti komprimiranim zrakom ili krpama. Nakon miješanja reparaturnog morta na preporučeni način, može se započeti ugradnja: Treba provjeriti da mort potpuno ispunjava prostor između površine pripremljene konstrukcije i oplate. Za tu svrhu su se izuzetno praktičnima pokazali fleksibilna čelična traka ili oplatni vibrator. Slojevi morta do debljine od 5 cm trebali bi biti plastične konzistencije i biti ugrađeni zidarskom žlicom. Završna obrada sastoji se od pažljivog zaglađivanja površine drvenom, plastičnom ili spužvastom gladilicom. Vremenski razmak od grubog nanošenja do završne obrade sa gladilicom ljeti iznosi oko 15 minuta, a zimi od minuta. Njegovanje: Nakon završne obrade površine izložene zraku treba održavati vlažnima pomoću vodonepropusne cerade ili nanošenjem sredstva za njegovanje betona. Bez njegovanja u vrućoj i suhoj atmosferi na površini morta mogu se stvoriti mikropukotine. Stranica br.:5-17.

71 5.8.3 MATERIJALI ZA INJEKTIRANJE PUKOTINA (INP) Građevina: Brana retencije Lagvić Injekcijska smjesa za ispunjavanje malih pukotina u betonskim zidovima_(inp 1) Za zapunjavanje uskih (malih) pukotina i šupljina sa suhim ili vlažnim stranicama treba primijeniti injekcijsku smjesu na bazi elastične PUR smole (karakteristika poput PCI Apogel E, PUR smola, Sikadur-52 injection normal/lp ili materijal sličnih karakteristika). Pukotina mora biti očišćena od prljavštine i prašine. Manja količina vlage u reškama i pukotinama u pravilu ne smanjuje prionljivost. No jako vlažne reške i pukotine ipak dovode, kao i kod svih poliuretana do stvaranja tankog sloja pjene na stjenkama koji može negativno utjecati na spoj smole sa podlogom. Preuzimanje hidrostatskog tlaka ovisi o dimenzijama šupljine koja se ispunjava. Otvrdnuta elastična PUR-smola za brtvljenje rešaka i pukotina je otporna na alkalije i stoga ga ne nagriza ni svježi beton. Elastična PUR-smola za brtvljenje rešaka i pukotina ima pasivizirajuće djelovanje na čelik i kao inertni PUR materijal neškodljiv je za bitumen, folije, trake za ispunjavanje rešaka i beton. Elastična PUR-smola za brtvljenje rešaka i pukotina je smola za injektiranje namijenjena specijalno za injektiranje betona i kamena kroz cjevčice i pakere. Elastična PUR-smola za brtvljenje rešaka i pukotina primjenjuje se svuda gdje treba preuzeti male pomake i gdje kruta veza nije prikladno rješenje. Neposredno prije ugradnje temeljito strojno zamiješati komponente A i B u omjeru 1:1 volumno. Preporučuje se upotreba ne prebrze bušilice (500 do 700 o/min.) sa propelerom za miješanje. Vrijeme miješanja treba iznositi najmanje 2 minute. Reakcija umrežavanja počinje miješanjem komponenti i eksotermna, tj. oslobađa se toplina. Toplina stvorena reakcijom dodatno ubrzava umrežavanje. Stoga: o o o ne miješati prevelike količine miješanje po potrebi podijeliti u nekoliko manjih posuda izbjegavati zastoj zbog akumulacije topline/povećanja temperature. Vrijeme reakcije mješavine iznosi 2-3 sata na 20 C. Po želji se za elastičnu PUR-smolu za brtvljenje rešaka i pukotina može dobiti ubrzivač s kojim se vrijeme može skratiti na 20 minuta. Ubrzivač se dodaje mješavini komponenata A i B. Sigurnosne upute Kod ugradnje elastične PUR-smole za brtvljenje rešaka i pukotina, treba koristiti propisana sredstva osobne zaštite: zaštitne naočale, zaštitne rukavice i zaštitnu odjeću. Komponente u neotvrdnutom stanju ne smiju dospjeti u kanalizaciju, vode ili u tlo. Rasipane komponente treba pokupiti materijalom koji veže s vodom te isto kao i nepotpuno ispražnjenu ambalažu koja sadrži još neotvrdnuti materijal, zbrinuti prema propisima. Materijal je štetan po zdravlje i treba se pridržavati zaštitnih mjera Injekcijska smjesa za ispunjavanje većih pukotina u betonskim zidovima_(inp 2) Za zapunjavanje većih vlažnih ili mokrih pukotina i šupljina treba primijeniti injekcijsku smjesu na bazi elastične PUR smole i to u 2 faze injektiranja, Prva faza je PUR smola koja stvara pjenu u dodiru s vlagom i zatvara pukotinu i sprječava prodor vode ako on postoji (karakteristika poput PCI-Apogel PU ili materijal sličnih karakteristika), a druga faza je smola koja trajno brtvi pukotinu (karakteristika poput PCI-Apogel E ili materijal sličnih karakteristika). Pukotina mora biti očišćena od prljavštine i prašine. Svojstva injekcione smjese 1. Faze injektiranja: otporna na hidrolizu i stalan utjecaj vode stvaranje stabilne pjene već nakon sekundi nakon doticaja s vodom Stranica br.:5-18.

72 moguće brzo zaustavljanje prodora vode privremeno djelovanje brtvljenja djelovanje Građevina: Brana retencije Lagvić nastanak pjene ovisi o svojstvima dodanog otvrđivača Materijal je štetan po zdravlje i treba se pridržavati zaštitnih mjera Ljepilo za zatvaranje pukotina prije injektiranja_(inp 3) Osnovna svojstva tiksotropnog univerzalnog ljepila: Visoka ljepljivost i prionljivost Tiksotropan je, pa se ne cijedi i ne otječe U otvrdnutom je stanju kruto-žilav i otporan na udarce Sa otvrđivačem prijanja i na vlažnu podlogu Kratkotrajno otporan i na visoke temperature Dobra kemijska otpornost. Materijali karakteristika poput sljedećih materijala (ili materijali sličnih karakteristika): Priprema podloge: PCI-Polyfix 5 min za injektiranje nakon 60 min PCI-Collastic za injektiranje nakon 3 sata PCI-Bauhartz za injektiranje nakon 24 sata Podloga mora biti bez tvari koje negativno utječu na prianjanje (ulja, masnoće, vosak) te bez prašine, čvrsta i suha. Kod opterećenih monolitnih sustava treba provjeriti da li je vlačna čvrstoća površine podloge dovoljno visoka za prihvat očekivanih vlačnih sila. Uske pukotine zatvaraju se nanošenjem tiksotropnog univerzalnog ljepila špahtlom, a široke pukotine, rupe itd. mogu se ispuniti s tiksotropnim univerzalnim ljepilom pažljivo pomiješanim sa malo finog suhog pijeska Postupak injektiranje pukotina Pukotine koje ugrožavaju statičku stabilnost nekog elementa ili čitave konstrukcije i pukotine koje omogućuju koroziju nosive armature, moraju biti zatvorene. Popravak, odnosno obrada i injektiranje pukotina mora se vršiti u svemu u skladu zahtjevima propisanim normom HRE EN Metode injektiranja i vrsta materijala za injektiranje ovisi o tipu pukotine i njenoj širini. Pukotine koje "rade" zabrtvljuju se trajno elastičnim materijalima, jer one ne spajaju dijelove konstrukcije, već samo sprečavaju ulaz vlage u konstruktivni element. Pukotine koje ne "rade" u eksploataciji injektiraju se vezivnim sredstvima sa ciljem da se čvrsto spoje razdvojeni dijelovi konstruktivnog elementa. Uglavnom se za betonske i armiranobetonske elemente koriste tri vrste smjesa za injektiranje: I. epoksi smola za čvrsto spajanje pukotina koje su suhe i širine do 20 mm II. III. PUR smola za ograničeno elastično spajanje pukotina suhih i vlažnih te širine do 20 mm tekući mortovi na bazi polimer-cementa za pukotine iznad 5 mm. Stranica br.:5-19.

73 Bušenje rupa u betonu za injektiranje Bušenje rupa Ø12 mm dubine do 20 cm, na razmaku cm i pod kutom 45, za injektiranje malih pukotina uz obavezno presijecanje pukotina te ugradnju PVC perforiranih cjevčica sa brtvljenjem na ušću bušotine. Brtvljenje pukotina u betonu prije injektiranja S rubova pukotine odstrane se svi labavi dijelovi brušenjem fleksericom. Ugrade se pakeri ili fitinzi ulijepljeni ljepilom Pukotina se površinski brtvi univerzalnim ljepilom za vlažnu podlogu INP-3 INP-3 Injektiranje pukotina širine do 2 mm vlažnih stranica Opis Pukotine širine do 2 mm vlažnih stranica. Priprema Pukotine treba prvo dobro očistiti od prljavštine i prašine i ispuhati komprimiranim zrakom. Ugrade se cjevčice ili fitinzi za injektiranje na svakih 30 cm. Nakon toga se zabrtvi pukotina brzo vezujućim sredstvom INP-3. Nakon stvrdnjavanja tog sredstva se započinje injektiranje smolom INP-1. Postupak injektiranja pukotina Injektira se odozdo prema gore. Kada injekcijska masa izbije na gornju cjevčicu prestaje se injektirati i začepi se donja cjevčica i nastavi injektiranje na gornjoj cjevčici. Kada se dođe do zadnje cjevčice drži se još pod pritiskom minuta i onda se prestane. Prije nego je smjesa otvrdnula pristupa se injektiranju 2. faze na istim pakerima, jer se smola diže kapilarno u uske dijelove pukotine te ispražnjuje šire dijelove. Nakon 2-3 sata može se početi skidati cjevčice. Tabelarni prikaz procedure rada (korak po korak) Faze u izvođenju Oznaka 1 Bušenje rupa za injektiranje 2 Priprema rubova, ugradnja pakera, brtvljenje INP-3 3 Injektiranje pukotina INP-1 4 Skidanje pakera i brtvenog premaza Stranica br.:5-20.

74 Injektiranje pukotina širine od 2 do 5 mm vlažnih stranica Opis Pukotine širine od 2-5 mm vlažnih stranica. Priprema Pukotine treba prvo dobro očistiti od prljavštine i prašine i ispuhati komprimiranim zrakom. Onda se ugrade cjevčice ili fitinzi za injektiranje na svakih 30 do 50 cm. Nakon toga se zabrtvi pukotina brzo vezujućim sredstvom Nakon stvrdnjavanja tog sredstva se započinje injektiranjem smolom INP-3 INP-1 s time da se u INP-1 doda tiksotropno sredstvo (doziranje ovisi o širini pukotine i iznosi 1-5%) ili žareni kvarcni pijesak granulacije 0,1/0,3 mm (omjer miješanja ca. 1:1 do 1:5 tež.). Injektiranje pukotina Injektira se odozdo prema gore. Kada injekcijska masa izbije na gornju cjevčicu prestaje se injektirati i začepi se donja cjevčica i nastavi injektiranje na gornjoj cjevčici. Kada se dođe do zadnje cjevčice drži se još pod pritiskom minuta i onda se prestane. Prije nego je smjesa otvrdnula pristupa se injektiranju 2. faze na istim pakerima, jer se smola diže kapilarno u uske dijelove pukotine, te ispražnjuje šire dijelove. Nakon 2-3 sata može se početi skidati cjevčice. Tabelarni prikaz procedure rada (korak po korak) Faze u izvođenju Oznaka 1 Bušenje rupa za injektiranje 2 Priprema rubova, ugradnja pakera, brtvljenje INP-3 3 Injektiranje pukotina 1. faza INP-1 4 Injektiranje pukotina 2. faza INP-1 5 Skidanje pakera i brtvenog premaza Injektiranje pukotina širine 5 do 10 mm Postupak je isti kao pod točkom 4 jedino se injekcijskoj smjesi dodaje suhi kvarcni pijesak granulacije 0,2-1,0 mm ili 0,2-2,0 mm ovisno o injekcijskoj aparaturi. Stranica br.:5-21.

75 Injektiranje pukotina širine veće od 10 mm vlažnih stranica Opis Pukotine širine veće od 10 mm vlažnih stranica. Priprema Pukotine treba prvo obraditi štemanjem, zatim ih dobro očistiti od prljavštine i prašine i ispuhati komprimiranim zrakom. Onda se ugrade cjevčice ili fitinzi za injektiranje na svakih 30 do 50 cm. Nakon toga se zabrtvi pukotina brzovežućim sredstvom Nakon stvrdnjavanja tog sredstva se započinje injektiranjem PUR smolom INP-3 INP-2 Injektiranje pukotina Injektira se odozdo prema gore. Kada injekciona masa izbije na gornju cjevčicu prestaje se injektirati i začepi se donja cjevčica i nastavi injektiranje na gornjoj cjevčici. Pričeka se da se formira pjena koja ispuni pukotinu i zaustavi vodu. Prije nego je smola otvrdnula pristupa se injektiranju 2. faze na istim pakerima sa smjesom INP-1 s time da se u INP-1 može dodati žareni kvarcni pijesak granulacije 0,1/0,3 mm (omjer miješanja ca. 1:1 do 1:5 tež.). Nakon 2-3 sata može se početi skidati cjevčice. Tabelarni prikaz procedure rada (korak po korak) Faze u izvođenju Oznaka 1 Bušenje rupa za injektiranje 2 Priprema rubova, ugradnja pakera, brtvljenje INP-3 3 Injektiranje pukotina 1. faza INP-2 4 Injektiranje pukotina 2. faza INP-1 5 Skidanje pakera i brtvenog premaza Stranica br.:5-22.