ISPIT IZ ELEMENTI KONSTRUKCIJA II
|
|
- Σπυριδούλα Δασκαλόπουλος
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 ISPIT IZ ELEMENTI KONSTRUKCIJA II Nabavljenu rabljenu izalicu prema slici kojoj neostaje elektromotor EM treba osposobiti za upotrebu. Snimljeni su sljeeći poaci: Zaano: Remenski prijenos s klinastim remenom (R 1 -R ): Promjer manje remenice R 1... R1 =100 mm Promjer veće remenice R... R =300 mm Težina remenice R...G R =160 N Tlačna opruga (OP): Ugrađena užina opruge...a=70 mm, Dužina neopterećene opruge...l=10 mm, Izmjerena karakteristika opruge...c=,5 N/mm (c=/f ). Tarni prijenos s koničnim tarenicama i unutarnjim oirom ( TN 1 -TN ): Srenji promjer tarenice TN 1... TN1 =80 mm Srenji promjer tarenice TN... TN =40 mm Kut nagiba konusa tarenica...α=30 Obloga : guma / čelik Težina tarenice TN 1...G TN1 =40 N Bubanj BU za namatanje užeta : Promjer bubnja mm... BU =160 mm Vrsta pogona izalice: Pogon sa srenje jakim uarima...ϕ=1,. Opaska: Ko proračunavanja ne treba, rai pojenostavljenja, uzimati u obzir koeficijente korisnog učinka. Rezultantnu silu remenskog prijenosa R =3 0R smjestiti u ravninu spojišta osi remenica. Katera za elemente strojeva i konstrukcija (SŠ/DŽ) 1
2 Traži se: 1. Koji se najveći teret G (N) može poići s postojećom ugrađenom tlačnom oprugom (OP) uz sigurnost protiv klizanja tarnog prijenosa S k =1,.. Koja je maksimalna brzina izanja tereta v G (m/s), ako se želi upotrijebiti elektromotor brzine vrtnje n EM =1 o /s. 3. Oreiti potrebnu snagu elektromotora P EM. 4. Oreiti broj klinastih remena i provesti kontrolu učestalosti savijanja ako je oabran tip remena A (13x8), ukupni korekcijski faktor C=1,75, razmak osi remenica e=500 mm, te opuštena učestalost savijanja remena 40 s Skicirati shemu sila koje opterećuju vratilo V na kojem su uklinjeni remenica R i tarenica TN 1, kao i shemu sila u horizontalnoj i vertikalnoj ravnini. Izračunati reakciju u osloncu B ( B ) u slučaju izanja tereta G. 6. Materijal vratila je konstrukcijski čelik. Mjerenjem je ustanovljena Brinellova tvroća 103HB. Za čvrstoću σ M (R m )=3,6 HB (N/mm ) oreiti vrstu čelika, te njegove mehaničke i inamičke karakteristike. Oreiti postojeću sigurnost vratila V na mjestu naslona kugličnog ležaja 611 (55BC0) u osloncu B. Raijus zaobljenja vratila na mjestu naslona iznosi ρ=1,65 mm, ok su ostale imenzije ane na slici. Torzijsko opterećenje vratila pretpostavljamo istosmjernim. VRIJEME ZA RAD: 1 sat i 45 minuta! Katera za elemente strojeva i konstrukcija (SŠ/DŽ)
3 1. Koji se najveći teret G (N) može poići uz zaanu sigurnost protiv klizanja tarnog prijenosa S k =1,? Očigleno je a će sila tlačne opruge biti presuna za oređivanje najvećeg tereta koji je moguće poići. Na temelju sile u opruzi (koja je jenaka aksijalnoj komponenti sile na tarenicama) i poznate geometrije tarenica, poglavito kuta nagiba konusa, može se oreiti normalna sila između tarnih ploha. Naalje, pomoću obivene normalne sile, koeficijenta trenja za sparene materijale i traženog faktora sigurnosti o proklizavanja može se oreiti sila trenja koja je ujeno i obona sila u tarnom prijenosu. Dobivena sila na srenjem polumjeru tarenice TN mora biti u ravnoteži s silom u užetu na polumjeru bubnja. Buući se teret poiže preko koloture, sila u užetu biti će jenaka polovini tereta iz čega je ona moguće izraziti traženi teret. Postupak: Prvi je korak izračunati veličinu sile u opruzi i to na temelju poataka o opruzi, tj. njezine uljine kaa je neopterećena, ugrabene uljine i koeficijenta opruge. Iz poataka je očito a je razlika uljina neopterećene i ugrađene opruge, onosno eformacija opruge, 50 mm. f =l a=10 70=50 mm. Sila u opruzi je stoga OP =c f =,5 50=115 N. Aksijalna komponenta na tarenicama jenaka je sili u opruzi: atn = OP =115 N. Normalna sila između tarenica obije se u sklau sa skicom: atn 115 TN = = = 50 N. sin α sin 30 Obona sila oređuje se kao sila trenja uslije normalne sile uzimajući u obzir koeficijent trenja sparenih materijala i faktor sigurnosti. µ(čelik/guma)=0,8 (iz Elementi strojeva, Remenski i tarni prijenos, str. 1, tabl. T-61) µ 50 0,8 otn 1500 N. TN = = = Sk 1, Obona sila otn na srenjem polumjeru tarenice TN mora biti u ravnoteži s pola tereta na polumjeru bubnja: G BU TN = otn, otn TN G= = =4500 BU 160. Maksimalna brzina izanja tereta v G (m/s) uz n EM =1 o /s. N. Očigleno brzinu izanja tereta moramo izračunati polazeći o brzine vrtnje elektromotora. Buući su zaani promjeri svih elemenata u sustavu, nije teško oreiti prijenosne omjere pojeinih parova, onosno cijelog sustava. Brzina vrtnje bubnja oređuje se tako a brzinu vrtnje elektromotora poijelimo ukupnim prijenosnim omjerom. Brzina užeta jenaka je obonoj brzini bubnja, a iz uvjeta na koloturi možemo je povezati s brzinom izanja tereta. Katera za elemente strojeva i konstrukcija (SŠ/DŽ) 3
4 Postupak: Izračunati prijenosne omjere remenskog i tarnog prijenosa. Brzina vrtnje bubnja jenaka je kvocijentu brzine vrtnje elektromotora i ukupnog prijenosnog omjera. Remenski prijenos: i Tarni prijenos: 300 R R = = = R1 100 i TN T = = = TN Ukupni prijenosni omjer: iuk = ir it = 33 = 9. Brzina vrtnje bubnja: n n EM o BU = = 1 = 1, 33 /s. iuk 9 Pomoću obivene brzine vrtnje bubnja oreiti obonu brzinu bubnja, onosno brzinu užeta. ω BU = π n, BU BU vbu = ω BU = BU π nbu ( BU u m), onosno BU π nbu vbu = ( BU u mm) π 1, 33 vbu = = 0,6685 0,67m/s Iz uvjeta na koloturi (vii skicu) obija se tražena brzina izanja tereta: vbu 0,67 vg = = = 0,335 0, 34 m/s. 3. Oreiti potrebnu snagu elektromotora P EM. Snaga elektromotora biti će jenaka snazi potrebnoj za poizanje tereta uvećanoj za sve gubitke u sustavu. Buući je rečeno a se gubici, rai pojenostavljenja, ne uzimaju u obzir, snaga elektromotora biti će jenaka snazi potrebnoj za poizanje tereta. Postupak: Snaga potrebna za poizanje tereta jenaka je umnošku tereta i brzine izanja: PG= G vg= , W. Potrebna snaga elektromotora jenaka je snazi za poizanje tereta: PEM = P G = 1530 W= 1,53 kw. Katera za elemente strojeva i konstrukcija (SŠ/DŽ) 4
5 4. Oreiti broj klinastih remena i izvršiti kontrolu učestalosti savijanja, ako je oabran tip remena A (13x8), u- kupni korekcijski faktor C=1,75, razmak osi remenica e=500 mm, te opuštena učestalost savijanja remena 40 s 1. Potreban broj klinastih remena oređujemo na temelju poznavanja nazivne snage koju je potrebno prenijeti, ukupnog korekcijskog faktora, te snage koju može prenijeti jean remen oabranoga tipa. Iz zaatka je viljivo a je nazivna snaga upravo jenaka snazi elektromotora, a korekcijski faktor je zaan. Prema tome, potrebno je još oreiti snagu koju može prenijeti jean remen za oređenu obonu brzinu male remenice. Buući a znamo njezinu brzinu vrtnje promjer, jenostavno je oreiti i obonu brzinu, a zatim i potreban broj remena. Za kontrolu učestalosti savijanja imamo na raspolaganju sve poatke pa je jeino potrebno provesti proračun. Postupak: Potreban broj remena za prijenos snage P: z= P C. (vii Elementi strojeva, Remenski i tarni prijenos, Doatak: Proračun plosnatog i klinastog remena, str. 7) P1 Nominalna snaga koju može prenijeti jean remen oabranoga tipa očitava se iz ijagrama 10, str. 34. na temelju poznate obone brzine manje remenice. Potrebno je, akle, prvo izračunati obonu brzinu uzimajući u obzir a je brzina vrtnje male remenice jenaka brzini vrtnje elektromotora (vii sliku zaatka): R1 π nem vor1= ( R1 u mm) 1000 v 100 π 1 or1= 3,77 m/s Za izračunatu brzinu možemo približno oabrati P 1 za brzinu o 4 m/s što iznosi 0,74 KS, onosno, preračunato u kw (1 KS=0,7355 kw) 0,5443 kw. (Za točniji rezultat potrebno je provesti postupak linearne interpolacije za vrijenost brzine 3,77 m/s.) Potreban broj remena je: 1,53 1, 75 z P C = = = 4,958 P1 0,54 z = 5 remena (oabrano). Učestalost savijanja (broj progiba) remena računa se prema izrazu: 1000 vor1 z R -1 fb= s ( LR u mm). LR Svi su poaci poznati osim ukupne uljine remena, a ona se oređuje prema sljeećem izrazu: β R1 R LR = e sin +β + ( π β), ili prema izrazu: LR= e cos α+ π ( 1+ ) + α π ( 1). 180 Katera za elemente strojeva i konstrukcija (SŠ/DŽ) 5
6 Kut α (ili β) lako se može oreiti iz slike te iznosi: α= β r r = = e e e sin cos, 1 α= arcsin = arcsin 11,537. Slijei ukupna uljina remena, te učestalost savijanja (broj remenica z R =): 11,537 π L 500 cos11,537 π R = + ( ) + ( ) 1648 mm ,77-1 fb = 4,6 s Očigleno je učestalost savijanja f B manja o f op =40 s Skicirati shemu sila koje opterećuju vratilo V na kojem su uklinjeni remenica R i tarenica TN 1, kao i shemu sila u horizontalnoj i vertikalnoj ravnini. Izračunati reakciju u osloncu B ( B ) u slučaju izanja tereta G. Vratilo V (označeno u slici zaatka) uležišteno na va ležaja, opterećeno je reakcijama u osloncima, rezultantnom silom remenskog prijenosa, obonom, raijalnom i aksijalnom silom tarnog prijenosa, te težinama remenice R i tarenice TN 1. Smjer obone sile na tarenici je suprotan smjeru vrtnje (tarenica TN 1 je pogonska). Postupak: Nacrtati aksonometrijsku shemu sila koje opterećuju vratilo V. Nacrtati shemu sila u horizontalnoj i vertikalnoj ravnini. Reakciju u osloncu B računamo postavljanjem sustava jenažbi ravnoteže u horizontalnoj i vertikalnoj ravnini. Iznose pojeinih sila računamo na temelju već oređenih. Horizontalna ravnina: Bh M Ah = = 0 otn otn Bh = = = 500 N Katera za elemente strojeva i konstrukcija (SŠ/DŽ) 6
7 Vertikalna ravnina: M Av = 0 TN1 ( rtn+ GTN1) 300 Bv ( R + GR) 90 atn = 0 ( R + GR) 90 + ( rtn+ GTN1) 300 atn Bv = 180 Komponente na tarenici koje opterećuju vratilo V: rtn = cos α= 50 cos N, TN atn = OP = 115 N. Obonu silu na remenici R (za oređivanje rezultantne sile R =3 0R koja opterećuje vratilo) oređujemo pomoću okretnog momenta i promjera remenice. Okretni moment na remenici možemo oreiti iz momenta na elektromotoru i prijenosnog omjera remenskog prijenosa. T T P ,3 Nm, π 1 EM EM = = π nem = T i = 0,3 3= 60,9 Nm, R EM R T ,91000 = = TN1 R OR= 406 N ( R u mm), R 300 R =3 = 3 406= 118 N. OR ( ) 90 + ( ) Bv = = 3754 N. 180 Reakcija u osloncu B: Bh Bv B= + = = 4510 N. 6. Materijal vratila je konstrukcijski čelik. Mjerenjem je ustanovljena Brinellova tvroća 103HB. Za čvrstoću σ M (R m )=3,6 HB (N/mm ) oreiti vrstu čelika, te njegove mehaničke i inamičke karakteristike. Oreiti postojeću sigurnost vratila V na mjestu naslona kugličnog ležaja 611 (55BC0) u osloncu B. Raijus zaobljenja vratila na mjestu naslona iznosi ρ=1,65 mm, ok su ostale imenzije ane na slici. Torzijsko opterećenje vratila pretpostavljamo istosmjernim. Temeljem izmjerenih poataka možemo oreiti ogovarajuću vrstu čelika i njegove mehaničke i inamičke karakteristike. Presjek za koji se traži postojeća sigurnost opterećen je na savijanje i uvijanje. Moment torzije je moment obone sile tarnog prijenosa na srenjem polumjeru tarenice TN 1. Komponente momenta savijanja računamo ovojeno za horizontalnu i vertikalnu ravninu u sklau sa skicama iz prethonog zaatka te poznate širine stupnja za ležaj u osloncu B. aktor α 0 oređujemo na temelju poznavanja karakteristika materijala, a faktore β kf i β kt na temelju geometrije vratila. Nakon oređivanja reuciranog momenta oko traženog presjeka, te momenta otpora, ostaje samo za oreiti kolika je postojeća sigurnost. Katera za elemente strojeva i konstrukcija (SŠ/DŽ) 7
8 Postupak: Oreiti vlačnu čvrstoću za izmjerene poatke o tvroći: Za σ M =3,6 HB obije se vlačna čvrstoća 3,6 103=370,8 N/mm pa oabiremo opći konstrukcijski čelik Č 0361, R m =370 N/mm (vii npr. program Vratilo, tablica 1., str. 34.). Za oabrani materijal očitavamo i sljeeće vrijenosti za σ fdn i τ tdi : R σ τ m = 370 N/mm fdn tdi, = 190 N/mm, = 140 N/mm. Moment torzije na vratilu uslije obone sile na tarenicama za koju uzimamo a jeluje na srenjem promjeru tarenice TN 1 : TN1 T 80 v = otn = 1500 = Nmm. Momente savijanja u horizontalnoj i vertikalnoj ravnini oređujemo na temelju geometrije vratila i prethono oređenih sila. Za zaani kuglični ležaj 611 (55BC0) možemo (npr. iz Strojarskog priručnika, 198. g., str. 56) očitati sljeeće imenzije: = 55 mm, D= 100 mm, b = 1 mm, L r=,5 mm. O svih poataka za ovaj je slučaj značajna samo širina ležaja buući je zaano a ona upravo ogovara širini stupnja vratila za ležajno mjesto B. Moment savijanja u horizontalnoj ravnini (prema ispoziciji sila i širini stupnja na mjestu ležaja B): M Ih = otn 130,5 Bh 10,5= , ,5= Nmm. Moment savijanja u vertikalnoj ravnini: M Iv Moment savijanja: aktor α 0 : TN1 = ( rtn + GTN1) 130,5 atn Bv 10,5= = ( ) 130, , Nmm. MI = MIh+ MIv = Nmm. σfdn α= 0 = 190 0,784. 1,73 τtdi 1, aktor veličine strojnog ijela b 1 očitavamo iz ijagrama (preložak Vratilo, ijagram, str. 35) za =55 mm: b 1 0,8. Katera za elemente strojeva i konstrukcija (SŠ/DŽ) 8
9 Za oređivanje faktora kvalitete površinske obrae potrebno je prvo oreiti najveću visinu neravnina R max za propisani stupanj hrapavosti N6 (npr. vezu možemo pronaći u skripti Tehničko crtanje, str. 6). R max (N6)=5 µm. Potrebno je obratiti pažnju na traženu veličinu! Naime, ne traži se srenje ostupanje profila R amax, već najveća visina neravnina R max. Saa možemo očitati vrijenost faktora b za vlačnu čvrstoću o 370 N/mm i nađeni R max (preložak Vratilo, ijagram 3, str. 35): b 0,97. aktor zareznog jelovanja β kf ko savijanja oređuje se iz ijagrama 4, str. 36 (preložak Vratilo) na temelju onosa D/ i ρ/, te vlačne čvrstoće. D/=75/55=1,36 ρ/=1,65/55=0,03. Za naveene onose očitane su približne vrijenosti: c 1 0,66 β kf pa je faktor zareznog jelovanja β kf : β kf =1+c 1 (β kf 1)=1+0,66 ( 1)=1,66. aktor zareznog jelovanja β kt ko uvijanja oređuje se analognim postupkom kao za prethoni faktor samo iz ijagrama 5: c 0,98 β kt1,4 1,65 pa je faktor zareznog jelovanja β kt : β kt =1+c (β kt1,4 1)=1+0,98 (1,65 1)=1,64. Saa možemo izračunati reucirani moment za traženi presjek: rei ( I kf ) 0,75 ( 0 v kt) ( ,66) 0,75 (0, ,64) M = M β + α T β = + = MreI Nmm. Moment otpora promatranog presjeka iznosi W 0,1 = 0,1 55 =16637,5 mm pa je reucirano naprezanje M rei σ rei = = = 4,7 N/mm. W 16637,5 Postojeći faktor sigurnosti na promatranom presjeku je stoga b b σ 0,8 0, S 5,1. 1, 4,7 1 fdn post = = ϕ σ rei Katera za elemente strojeva i konstrukcija (SŠ/DŽ) 9
10. ZADATAK - PUŽNI PRIJENOS
Eleenti strojeva (Auitorne vježbe šk.go. 4/5) UŽNI RIJENOS 4. ZADATAK - UŽNI RIJENOS Za pužni prijenos s evolventni profilo (E-puž) je ponato: osni raak a = projer srenjeg kruga pužnog vijka (puža) = 67
Διαβάστε περισσότεραPRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
Διαβάστε περισσότεραPRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
Διαβάστε περισσότερα35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD
Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti
Διαβάστε περισσότερα3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Složeni cevovoi.zaata. Iz va velia otvorena rezervoara sa istim nivoima H=0 m ističe voa roz cevi I i II istih prečnia i užina: =00mm, l=5m i magisalni cevovo užine L=00m, prečnia D=50mm.
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραDimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe
Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραRepetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):
Repetitorij-Dinamika Dinamika materijalne točke Sila: F p = m a = lim t 0 t = d p dt m a = i F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j i p ix = j p jx te i p iy = j p jy u 2D sustavu Zakon očuvanja
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Διαβάστε περισσότεραMasa, Centar mase & Moment tromosti
FAKULTET ELEKTRTEHNIKE, STRARSTVA I BRDGRADNE - SPLIT Katedra za dinamiku i vibracije Mehanika 3 (Dinamika) Laboratorijska vježba Masa, Centar mase & Moment tromosti Ime i rezime rosinac 008. Zadatak:
Διαβάστε περισσότεραZa torziju: b1 τ 0,575 b1 + 0,425 = σ Utjecaj veličine konstrukcijskog elementa b 2 : Veći elementi imaju manji faktor b 2, tj. manje opušteno napreza
DOPUŠTENA NAPREZANJA PRI DINAMIČKOM OPTEREĆENJU Prethoni (približni) proračun: R σ op ( τ op) = ν R : iz Smithovih ijagrama ili tablica; ν = 3... 4 (10). Konačni (kontrolni) proračun: ν = 1,2 2 ( τ ) =
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραZadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότερα9.1. ZADATAK. Parametri tla: Dimenzije temelja: RJEŠENJE. a) Terzaghi. Granična nosivost tla ispod temelja prema Terzaghi-ju:
9.1. ZADATAK Za entrično opterećen temelj stalnom konentriranom silom, koji se nalazi na vooravno uslojenom tlu za koje su laboratorijskim mjerenjem oređeni parametri tla, treba oreiti: a) graničnu nosivost
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραProračun potrebne glavne snage rezanja i glavnog strojnog vremena obrade
Zaod a tehnologiju Katedra a alatne strojee Proračun potrebne glane snage reanja i glanog strojnog remena obrade Sadržaj aj ježbe be: Proračun snage kod udužnog anjskog tokarenja Glano strojno rijeme kod
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραd D p 1 , v 1 L h ρ z ρ a Rješenje:
9. VJEŽBA - RIJEŠENI ZAACI IZ MEANIKE FLUIA 1. Oreite brinu v 1 i tlak p 1 raka (ρ =1,3 kg/m 3 ) u simetrali cijevi promjera =50 mm, pomoću mjernog sustava s Prantl-Pitotovom cijevi prema slici. Pretpostavite
Διαβάστε περισσότεραSTROJARSKE KONSTRUKCIJE - PRAKTIČNI ZADATAK
STROJARSKE KOSTRUKCIJE - PRAKTIČI ZADATAK /4 Zaatak: Dimenzionirati vratilo V i ležajeve u osloncima A i za zaane poatke prema crtežu, ako vratilo V prenosi snagu preko spojke S na rani stroj na kojem
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραDinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1
Zadatak, Štap B duljine i mase m pridržan užetom u točki B, miruje u vertikalnoj ravnini kako je prikazano na skii. reba odrediti reakiju u ležaju u trenutku kad se presječe uže u točki B. B Rješenje:
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραSVEUČILIŠTE U MOSTARU GRAĐEVINSKI FAKULTET
SVEUČILIŠTE U MOSTRU GRĐEVINSKI FKULTET Kolegij: Osnove betonskih konstrukcija k. 013/014 god. 8. pismeni (dodatni) ispit - 10.10.014. god. Zadatak 1 Dimenzionirati i prikazati raspored usvojene armature
Διαβάστε περισσότεραPREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina
Διαβάστε περισσότεραVrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.
Za adani sustav prostornih sila i j k () oktant i j k () oktant koje djeluju na materijalnu toku odredite: a) reultantu silu? b) ravnotežnu silu? a) eultanta sila? i j k 8 Vektor reultante: () i 8 j k
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 2
BETONSE ONSTRUCIJE 2 vježbe, 31.10.2017. 31.10.2017. DATUM SATI TEMATSA CJELINA 10.- 11.10.2017. 2 17.-18.10.2017. 2 24.-25.10.2017. 2 31.10.- 1.11.2017. uvod ponljanje poznatih postupaka dimenzioniranja
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραISPIT GRUPA A - RJEŠENJA
Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga AB oslonjena je na dva čelična štapa u A i B i opterećena trouglastim opterećenjem, kao na slici desno. Ako su oba štapa iste dužine L,
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami
BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami Izv. prof. dr.. Tomilav Kišiček dipl. ing. građ. 0.10.014. Betonke kontrukije III 1 NBK1.147 Slika 5.4 Proračunki dijagrami betona razreda od C1/15 do C90/105, lijevo:
Διαβάστε περισσότεραA 2 A 1 Q=? p a. Rješenje:
8. VJEŽBA - RIJEŠENI ZADACI IZ MEANIKE FLUIDA. Oreite minimalni protok Q u nestlačiom strujanju fluia ko koje će ejektor početi usisaati flui kroz ertikalnu cječicu. Zaano je A = cm, A =,5 cm, h=,9 m.
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραUniverzitet u Beogradu 20. januar Elektrotehnički fakultet
Univerzitet u eograu. januar 1. Elektrotehnički fakultet EHNIK 1. Telekomunikacioni kabl je potrebno zategnuti između ve vertikalne konzole (stuba) koje su ubetonirane u sreišta krovova ve susene zgrae,
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραOSOVINE I VRATILA. Pomoćni nastavni materijali uz kolegij "Konstrukcijski elementi I" Ak. godina 2010./11.
OSOVINE I VRATILA Pomoćni nastavni materijali uz kolegij "Konstrukcijski elementi I" Ak. godina 2010./11. Nositelji kolegija: Prof. dr. sc. Božidar Križan Prof. dr. sc. Saša Zelenika - 1 - OSOVINE I VRATILA
Διαβάστε περισσότεραOSOVINE I VRATILA. Pomoćni nastavni materijali uz kolegij "Konstrukcijski elementi I" Ak. godina 2011./12.
OSOVINE I VRATILA Pomoćni nastavni materijali uz kolegij "Konstrukcijski elementi I" Ak. godina 2011./12. Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Božidar Križan - 1 - OSOVINE I VRATILA Funkcija, opterećenja,
Διαβάστε περισσότερα10.1. ZADATAK. =20 (kn/m 3 ). Pretpostaviti da nema trenja na dodiru tla i potporne konstrukcije ( =0 ). RJEŠENJE
.. ZDTK Za zaani primjer zasjeka sa lomljenom linijom tla iza zia, grafičkim postupkom prema Culmann-u, oreiti silu aktivnog tlaka. Za tlo su zaana svojstva: k = (ka), k =4, = (kn/m ). retpostaviti a nema
Διαβάστε περισσότεραAkvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
Διαβάστε περισσότεραPodloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u
Plge a preavanja i ehanike 1 STATIČKI OENT SILE + SPREG SILA Labratri j a m umerič k u m e h a n i k u 1 Statički mment sile Sila u insu 225 N jeluje na ključ prema slici. Oreiti mment sile birm na tčku
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραUZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότεραELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE
veučilište u ijeci TEHNIČKI FAKULTET veučilišni preddiplomki tudij elektrotehnike ELEKTOOTONI OGONI - AUDITONE VJEŽBE Ainkroni motor Ainkroni motor inkrona obodna brzina inkrona brzina okretanja Odno n
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραNOSIVI DIJELOVI MEHATRONIČKIH KONSTRUKCIJA
NOSIVI DIJELOVI MEHATRONIČKIH KONSTRUKCIJA Zavareni spojevi - I. dio 1 ZAVARENI SPOJEVI Nerastavljivi spojevi Upotrebljavaju se prije svega za spajanje nosivih mehatroničkih dijelova i konstrukcija 2 ŠTO
Διαβάστε περισσότεραPROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραUnipolarni tranzistori - MOSFET
nipolarni tranzistori - MOSFET ZT.. Prijenosna karakteristika MOSFET-a u području zasićenja prikazana je na slici. oboaćeni ili osiromašeni i obrazložiti. b olika je struja u točki, [m] 0,5 0,5,5, [V]
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE. Program
BETONSKE KONSTRUKCIJE Program Zagreb, 017. Ime i prezime 50 60 (h) 16 (h0) () () 600 (B) 600 (B) 500 () 500 () SDRŽJ 1. Tehnički opis.... Proračun ploče POZ 01-01... 3.1. naliza opterećenja ploče POZ 01-01...
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραSavijanje nosaa. Savijanje ravnog štapa prizmatinog poprenog presjeka. a)isto savijanje. b) Savijanje silama. b) Savijanje silama.
Štap optereen na savijanje naivamo nosa ili grea. Savijanje nosaa a) Napreanja ( i τ) b) Deformacije progib (w) Os štapa se ko savijanja akrivljuje to je elastina ili progibna linija nosaa. Savijanje ravnog
Διαβάστε περισσότεραFAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE Katedra za elemente strojeva REDUKTOR Uputstvo za proračun Split, travanj 005. Ovaj predložak za konstrukcijske vježbe se sastoji od dijelova uputstava
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότερα, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova
Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότερασ (otvorena cijev). (34)
DBLOSTJN POSUD CIJVI - UNUTARNJI ILI VANJSKI TLAK 8 "Dobo je htjeti, ali teba i znati." Z. VNUČC, 9. NAPRZANJA I POMACI DBLOSTJN POSUD ILI CIJVI NASTAVAK. Debelostjena osa oteećena ntanjim tlaom Debelostjena
Διαβάστε περισσότερα= 6.25 Ω I B1 = 3U =529 Ω I B2 = 3U = 1905 Ω I B3G = 3U
1. Za EES dat na slici: a) odrediti bazne struje i impedanse elemenata ako je S B = 100 MVA, a naponi jednaki nominalnim vrijednostima napona pojedinih naponskih nivoa, b) Nacrtati ekvivalentne šeme direktnog,
Διαβάστε περισσότεραGeometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio
Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa 9. dio 1 Sile presjeka (unutarnje sile): Udužna sila N Poprena sila T Moment uvijanja M t Moment savijanja M Napreanja 1. Normalno napreanje σ. Posmino
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότερα7. Proračun nosača naprezanih poprečnim silama
5. ožujka 2018. 7. Proračun nosača naprezanih poprečnim silama Primjer sloma zbog djelovanja poprečne sile SLIKA 1. T- nosač slomljen djelovanjem poprečne sile Do sloma armirano-betonske grede uslijed
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότερα2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1
2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.
Διαβάστε περισσότεραTEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79
TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραp d R r E 1, ν 1 Slika 15. Stezni spoj glavčina-osovina (vratilo); puna osovina (slika a), šuplja osovina (slika b)
BLOSTJN POSU JV - STZN SPOJ STZN SPOJ zazi za naezanja i omake ko sastavljenih cijevi mogu se abiti ko oačuna steznog soja gje elementi soja mogu biti o istog ili o azličitih mateijala.. SPOJ OSOVN GLAVČN
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE. Program
BETONSKE KONSTRUKCIJE Program Zagreb, 009. Ime i prezime 50 60 (h) 16 (h0) (A) (A) 600 (B) 600 (B) 500 (A) 500 (A) SADRŽAJ 1. Tehnički opis.... Proračun ploče POZ 01-01...3.1. Analiza opterećenja ploče
Διαβάστε περισσότεραPROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)
ROS GRED (ROSO OSONJEN GRED) oprečna sila i moment savijanja u gredi y a b c d e a) Zadana greda s opterećenjem l b) Sile opterećenja na gredu c) Određivanje sila presjeka grede u presjeku a) Unutrašnje
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραZASTORI SUNSET CURTAIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.
ZSTORI ZSTORI SUNSET URTIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju. ŠIRIN (mm) VISIN (mm) Z PROZOR IM. (mm) TV25 40360 360 400 330x330 TV25 50450 450
Διαβάστε περισσότεραPRORAČUN REMENSKIH PRIJENOSA
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SPLIT Damir Jelaska Srđan Podrug PRORAČUN REMENSKIH PRIJENOSA (Uputstvo) Split, siječanj 00. . UPUTSVO ZA PRORAČUN PRIJENOSA SA PLOSNATIM REMENOM Zadatak:
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραVježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom
Kolegij: Obrada industrijskih otpadnih voda Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Zadatak: Ispitati učinkovitost procesa koagulacije/flokulacije na obezbojavanje
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραProračunski model - pravougaoni presek
Proračunski model - pravougaoni presek 1 ε b 3.5 σ b f B "" ηx M u y b x D bu G b h N u z d y b1 a1 "1" b ε a1 10 Z au a 1 Složeno savijanje - VEZNO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji za (M i, N
Διαβάστε περισσότεραProstorni spojeni sistemi
Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka
Διαβάστε περισσότεραMašinsko učenje. Regresija.
Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti
Διαβάστε περισσότεραSrednjenaponski izolatori
Srednjenaponski izolatori Linijski potporni izolatori tip R-ET Komercijalni naziv LPI 24 N ET 1) LPI 24 L ET/5 1)2) LPI 24 L ET/6 1)2) LPI 38 L ET 1) Oznaka prema IEC 720 R 12,5 ET 125 N R 12,5 ET 125
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότερα