FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE"

Transcript

1 FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE Katedra za elemente strojeva REDUKTOR Uputstvo za proračun Split, travanj 005.

2 Ovaj predložak za konstrukcijske vježbe se sastoji od dijelova uputstava za proračune: Jelaska, D., Cilindrični zupčanici: Uputstvo za proračun, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 003. Jelaska, D., Piršić, T., Vratilo: Uputstvo za proračun, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 004. i interne skripte: Piršić, T., Kotrljajući ležaji, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 005. Na taj način prilagođen je potrebama studenata sveučilišnih studija brodogradnje i industrijskog inženjerstva. Srđan Podrug

3 3 SADRŽAJ 1. DIMENZIONIRANJE ZUPČANIKA IZBOR MATERIJALA ZUPČANIKA 4 1. IZBOR NAČINA OBRADE ZUPČANIKA IZBOR KVALITETE OZUBLJENJA IZBOR BROJA ZUBI IZBOR OMJERA DIMENZIJA KUT NAGIBA ZUBA NA DIOBENOM KRUGU EKVIVALENTNI BROJEVI ZUBI PRETHODNI IZBOR FAKTORA POMAKA PROFILA I ZAHVATNOG KUTA DIMENZIONIRANJE ZUPČANIKA OSTALE DIMENZIJE ZUPČANIKA 15. PRORAČUN I KONTROLA GEOMETRIJE OZUBLJENJA 17.1 STUPANJ PREKRIVANJA PROFILA 17. STUPANJ PREKRIVANJA U AKSIJALNOM PRESJEKU 17.3 DEBLJINA ZUBA NA KRUGU PREKO GLAVE KONTROLA ČVRSTOĆE ČVRSTOĆA BOKOVA ČVRSTOĆA KORIJENA ZUBA 6 4. PRORAČUN VRATILA I ULEŽIŠTENJA SILE U OZUBLJENJU ZUPČANOG PARA S KOSIM ZUBIMA IZRAČUNAVANJE REAKCIJA NA LEŽAJNIM MJESTIMA DIMENZIONIRANJE VRATILA PRORAČUN LEŽAJA KONTROLNI PRORAČUN DINAMIČKE SIGURNOSTI 4 5. LITERATURA 48

4 4 1. DIMENZIONIRANJE ZUPČANIKA 1.1 Izbor materijala zupčanika Izbor materijala za zupčanike ovisi o svojstvima koja zupčanik mora imati, a to su: nosivost, obradivost, cijena, traženi kvalitet, te uvjeti pogona. Cijena ovisi o tehnološkom postupku kojim se može dobiti zupčanik tražene kvalitete i svojstava, a tehnološki postupak o materijalu. Pregled materijala za zupčanike dat je u tablici I. Najčešći materijal zupčanika je čelik, koji ima najveću nosivost po jedinici volumena. Poslije rezanja zubi, obavezna je toplinska obrada (poboljšanje, cementiranje i kaljenje, nitriranje). Poželjno je da manji zupčanik, koji je više opterećen, ima vlačnu čvrstoću bar za oko 150 N/mm veću od većeg zupčanika. Za neserijsku proizvodnju i u manjim radionama s ograničenim izborom materijala, često se oba zupčanika izrađuju iz istog materijala. 1. Izbor načina obrade zupčanika Izbor mehaničke obrade zupčanika ovisi o području njihove primjene i raspoloživim alatnim strojevima. Izbor toplinske obrade zupčanika zavisan je o odabranom materijalu i postupcima obrade koje je proizvođač usvojio. 1.3 Izbor kvalitete ozubljenja Kvaliteta tolerancije zupčanika bira se u ovisnosti o području primjene zupčanika, obodne brzine i načina obrade prema HRN M.C1.031 (tablica II). Za mirniji rad zupčanika i za male kružne zračnosti, potrebno je usvojiti finiju kvalitetu ozubljenja. 1.4 Izbor broja zubi Bira se broj zubi manjeg (pogonskog) zupčanika prema tablici III. u ovisnosti o prijenosnom omjeru, materijalu i vrsti toplinske obrade, te o brzini vrtnje. Da bi se odredio broj zubi gonjenog zupčanika z, potrebno je broj zubi pogonskog zupčanika z 1 pomnožiti sa zadanim prijenosnim omjerom n i n Ovako dobivenu vrijednost z = 1 = i z 1

5 5 Tablica I Materijal Sivi lijev Nodularni lijev Crni temper lijev Čelični lijev Konstrukcijski čelici Čelici za poboljšanje Čelici za poboljšanje, plameno ili indukciono kaljeni Čelici za poboljšavanje, nitrirani Čelici za cementiranje Oznaka po HRN SL 0 SL 5 SL 35 NL 40 NL 60 NL 80 NL 100 CTe L 35 CTe L 65 ČL 0545 ČL 0645 Č 046 Č 0545 Č 0645 Č 0745 Č 1331 Č 1531 Č 1731 Č 4130 Č 4131 Č 4731 Č 5431 Č 1531 Č 4131 Č 473 Č 1531 Č 473 Č 473 Č 10 Č 430 Č 431 Č 471 Č 540 Č Trajne dinamičke čvrstoće korijena zuba na savijanje i boka zuba na kontaktna naprezanja Trajna dinamička čvrstoća Toplinska obrada poboljšano poboljšano normalno poboljšano poboljšano poboljšano poboljšano poboljšano površina zakaljena uključivo korijen zuba nitrirano u kupki nitrirano u kupki nitrirano u plinu cementirano i kaljeno Tvrdoća boka zuba 180 HB 0 HB 40 HB 180 HB 50 HB 90 HB 350 HB 150 HB 0 HB 160 HB 180 HB 130 HB 160 HB 190 HB 08 HB 140 HV HV10 10 HV10 60 HV10 60 HV10 80 HV HV HV HV HV HV HV HV10 70 HV10 70 HV10 70 HV10 70 HV10 70 HV HV10 korijena zuba σ Flim N/mm boka zuba σ Hlim N/mm Sintermetal: Fe + 1,5% Cu ,4% C 100 HV10 Duroplast grubi Polyamid

6 6 mora se zaokružiti na cijeli broj. Nije dobro da z bude višekratnik od z 1, da bi se smanjila učestalost zahvata istih zubi. Poželjno je čak da brojevi zubi oba zupčanika ne budu parni brojevi. Da bi se ovo postiglo, može se z zaokružiti na proizvoljni cijeli broj, ali tako da stvarni prijenosni odnos z i z = 1 po mogućnosti ne odstupa od zadanog više od,5 %. 1.5 Izbor omjera dimenzija Najčešće se bira omjer aktivne širine zupčanika b i diobenog promjera manjeg zupčanika d 1, ili omjer širine zupčanika i modula, kao faktor širine zuba φ=b/m n. Ovi omjeri ovisni su o načinu uležištenja osovine zupčanika i kvalitete ozubljenja, a mogu se odabrati prema tablici IV. 1.6 Kut nagiba zuba na diobenom krugu Kut nagiba zuba na diobenom krugu β može se odrediti iz uvjeta da aksijalni stupanj prekrivanja ε β bude cijeli broj. Time se dobije konstantno opterećenje zuba za vrijeme trajanja zahvata. Iz uvjeta dobije se Uzima se obično N = 1, ili 3. b sin β ε β = = N π m N π mn β=arcsin b n 1.7 Ekvivalentni brojevi zubi z z 1, n1, 3 cos β 1.8 Prethodni izbor faktora pomaka profila i zahvatnog kuta Suma faktora pomaka profila Σx = x 1 + x bira se iz dijagrama na slici 1. u ovisnosti o sumi zubi para zupčanika, te o prosudbi konstruktera. Ovako odabranu sumu uputno je raspodijeliti na x 1 i x prema postupku kojeg propisuje DIN. Ovaj postupak baziran je na tome da je u (z n, x) dijagramu (sl. 1) potrebno odabrati točke (z n1, x 1 ) i (z n, x ), tako da leže na istoj liniji parova, koje su inače određene na kompromisu zahtjeva za većom nosivošću i za mirnijim radom.

7 7 Tablica II Izbor kvalitete ozubljenja Kvaliteta Primjena Obodna brzina Način obrade etalon zupčanici mjerni instrumenti, diobeni aparati precizni prijenosnici i mjenjači brzina automobili kamioni opće strojarstvo preko 0 m/s 0-6 m/s brušenje brijanje prije term. obr. prec. rezanje sred. fino rez. poljoprivredni i drugi grubi strojevi 6-3 m/s prosječno rezanje 3 m/s i manje Tablica III Orijentacijske vrijednosti za izbor broja zubi manjeg zupčanika I poboljšano ili kaljeno do 30 HB iznad 300 HB sivi lijev nitrirano rotacijsko kaljenje korijena Napomena: Manje vrijednosti birati za n 1 < 1000 min -1, a veće vrijednosti za n 1 > 3000 min -1 Tablica IV Vrijednosti (b/d 1 ) Orijentacijske vrijednosti za b/d 1 i b/m n za površinski kaljene zupčanike za poboljšane, nekaljene zupčanike za konzolno uležištenje osovine malog zupčanika za obostrano uležištenje osovine manjeg zupčanika (b/d 1 ) = (0,1 0,3 0,5) + i/0 (b/d 1 ) = (0, 0,5 0,8) + i/10 (b/d 1 ) 0,7 (b/d 1 ) 1, Vrijednosti faktora širine Φ = b/m n zubi lijevani, neobrađeni zubi obrađeni, konzolno uležištenje osovine manjeg zupčanika zubi dobro obrađeni, uležištenje u kućištu reduktora zubi vrlo dobro obrađeni, dobro uležištenje i podmazivanje u kućištu reduktora n min -1 isto kao gore pri n min -1 zubi kaljeni i brušeni Φ = 6 10 Φ = Φ = 15 5 Φ = 5 45 Φ = Φ = 5 15

8 8 x ozubljenje R teoretska prakticna granica podmazivanja 1.1 mm Sk 0. mm R1 R k S 0.4 mm R4 R5 R6 R7 R17 R8 R9 R10 R16 broj zubi z ( odnosno z ) n R15 R13 R1 R11 povecanje nosivosti povecanje stupnja profilnog sprezanja Sl. 1 - Smjernice za izbor faktora pomaka profila

9 9 Postupak raspodjele je sljedeći: Odredi se točka [( + )/;( + )/] A z z x x i kroz nju se interpolira linija parova n1 n 1 između dvije susjedne linije parova. Ordinate interpolirane linije parova kojoj su apscise z 1n i z n, predstavljaju tražene faktore pomaka profila x 1 i x. Zbog nepreciznosti očitanja, najbolje je očitati vrijednost faktora pomaka profila za samo jedan zupčanik, primjerice x, pa je onda x 1 = Σx - x. Sada se računa zahvatni kut iz vrijednosti njegove evolventne funkcije x1+ x inv α w = inv α t + tanαn z + z pri čemu je 1 tanαn α t = arctan cos β inv α = tanα α t t t 1.9 Dimenzioniranje zupčanika U fazi dimenzioniranja, uvjet jednake nosivosti boka i korijena zuba glasi: σ lim i + 1 Z Z = σ z Y Y H M H Flim Ovdje je: σ H lim - dinamička čvrstoća bokova (na kontaktni pritisak), tablica I. σ F lim - dinamička čvrstoća korijena (na savijanje), tablica I. Z M - faktor materijala, tablica VI. Z H - faktor oblika za bok zuba (za kontaktna naprezanja), dijagram na sl.. Y Fa - faktor oblika zuba, slika 3. Y β - faktor nagiba zuba o β Y = 1 ε Y = 1 0,5 ε 10 β β βmin β Fa β

10 10 Sl. - Faktor oblika za bok zuba

11 11 α ραο/ αο/ Sl. 3 - Faktor oblika zuba Y Fa za vanjsko ozubljenje Prema tome, ukoliko je σ Hlim / σ Flim < Q, mjerodavna za dimenzioniranje je kontaktna čvrstoća boka zuba, a ukoliko je σ Hlim / σ Flim > Q, mjerodavna za dimenzioniranje je čvrstoća korijena zuba. Na osnovi uvjeta čvrstoće definira se samo jedna dimenzija zupčanog para (najčešće osni razmak a, diobeni promjer manjeg zupčanika d 1 ili modul m n ), a ostale slijede iz prethodno usvojenih omjera dimenzija i proračuna geometrije ozubljenja. Ako je za dimenzioniranje mjerodavna čvrstoća boka, određuje se osni razmak i + 1 T1 i + 1 a 3 K K Z Z / σ i ( b d ) ili diobeni promjer manjeg zupčanika 1 H dop A V M H, T1 i + 1 d1 3 K K Z Z ( b/ d ) σ i 1 H dop A V M H, ili modul 3 T1 cos β i + 1 m 3 K K Z Z 3 ( b/ d ) z σ i n A V M H 1 1 H dop

12 1 koji se treba zaokružiti na veću standardnu vrijednost. Pri tome je: d 1 /b - omjer dimenzija (tablica IV) σ Hdop - dopušteno kontaktno naprezanje σh lim σ Hdop = Z S H min S Hmin - minimalni stupanj sigurnosti, S Hmin 1,3 Z N - faktor trajnosti (sl. 4). Za neograničenu trajnost Z N = 1. N Sl. 4 - Faktor trajnosti Z N K A - faktor udara, tablica V. K v - dinamički faktor, ovisan o kvaliteti ozubljenja, te obodnoj brzini i vibracijama zupčanika. U fazi dimenzioniranja može se uzeti K v = 1,1. Z M - faktor materijala, tablica VI. Z H - faktor oblika za bok zuba (sl. ). Ako je za dimenzioniranje mjerodavna čvrstoća korijena, određuje se osni razmak, diobeni promjer ili modul prema jednoj od slijedećih formula: i + 1 T1 z1 Y Y K K a 3 / σ cosβ ( b d ) Fa β A V 1 F dop

13 13 d 1 3 T1 z1 Y Y K K / σ cosβ ( b d ) Fa β A V 1 F dop T Y Y cos β m K K 1 Fa β 3 n ( b/ d1) z1 σf dop A V Tablica V Faktor udara K A Opterećenja od Opterećenja od gonjenog stroja pogonskog stroja jednolična umjereno udarna srednje udarna jako udarna jednolična (elektromotor, turbina) 1,00 1,5 1,50 1,75 umjereno udarna (turbine, hidromotori, 1,10 1,35 1,60 1,85 elektromotori) srednje udarna (višecilindrični motori s 1,5 1,50 1,75,00 unutrašnjim izgaranjem) jako udarna (jednocilindrični motori s unutrašnjim izgaranjem) 1,50 1,75,00,5 i više Pri tome je: Y Fa - faktor oblika zuba za opterećenje na vrhu zuba, prema dijagramu na sl. 3. Y β - faktor nagiba zuba β Yβ = 1 εβ Y βmin = 1 0,5 ε o β 10 σ F dop - dopušteno naprezanje u korijenu zuba. Pri dimenzioniranju može se uzeti σ σ Y Y F lim Fdop N δk SF min Ovdje je σ F lim trajna dinamička čvrstoća zuba na savijanje, tablica I, S Fmin 1,7 je minimalni stupanj sigurnosti, Y N faktor trajnosti (sl. 5), a Y δ K faktor prelazne krivulje (sl. 6). Preporuča se izračunati modul prema mjerodavnoj formuli, pa ga zaokružiti na veću standardnu vrijednost (tablica VII.). Tada se može izračunati osni razmak m + α = cos n z1 z t a, cosβ cos α w

14 14 Faktor trajnosti, YN konstrukcijski celici, celici za poboljsavanje nodularni lijev, temper lijev (perlitni) celici za cementiranje celici za poboljsavanje i nitriranje (plinsko), sivi lijev celici za poboljsavanje nitrirani u solnoj kupci broj promjena opterecenja N Sl. 5 - Faktor trajnosti Y N za naprezanja u korijenu δκ Sl. 6 - Korekcijski faktor za koncentraciju naprezanja

15 15 pa ga zaokružiti na bližu standardnu vrijednost (tablica VIII) ili bar na parni broj milimetara. Sada se može izračunati stvarna vrijednost zahvatnog kuta z1+ z α w = arc cos mt cosαt a i konačna vrijednost sume faktora pomaka profila z + z x = x + x = α α, 1 1 (inv w inv t) tanαn koja se raspodijeli na x 1 i x prema prije opisanom postupku Ostale dimenzije zupčanika - Promjeri diobenih krugova: mn d1, = mt z1, = z 1, cosβ Tablica VI Vrijednosti faktora materijala Z M Pogonski zupčanik Materijal Naziv Oznaka Gonjeni zupčanik Modul Materijal elastičnosti Naziv Oznaka N/mm čelik Č Modul elastičnosti N/mm Faktor materijala Z M N/mm 189,84 čelični lijev ČL 0645 ČL ,90 188,70 nodularni (sferni) lijev NL 50 NL ,40 181,10 čelik Č kositrena bronca lijevana PcuSn ,00 kositrena bronca sivi lijev (lamelarni) CuSn 8 SL 5 SL ,80 165,40 16,00 čelični lijev nodularni lijev ČL NL 50 1 čelični lijev 0000 nodularni lijev sivi lijev nodularni lijev sivi lijev ČL 0545 NL 50 SL 0 NL 50 SL ,80 180,50 161,40 180,50 161,40 sivi lijev SL 5 SL sivi lijev SL ,00 143,70 čelik Č duroplast ,4 1 1 srednje vrijednosti

16 16 Tablica VII Standardni moduli u mm prema HRN M.C1.015 I II III I II III I II III 1 3,5 1 1,15 4 3, ,5 4,5 16 1, ,5 5,5 0 1,75 6 6,5 7 5,5 8 8,5 9 3, , Promjeri temeljnih (evolventnih) krugova: - Promjeri na korijenu zuba: d = d α cos b1, 1, d m z c x m f1, = t 1, (1 + 1, ) n gdje je c * - koeficijent radijalne zračnosti 0,1,, 0,3 (prema ISO R53 je c * =0,5) Tablica VIII Standardni osni razmaci za reduktore Red O s n i r a z m a k t Napomena: Ako konstruktivni uvjeti dozvoljavaju, potrebno se najprije koristiti redom 1, zatim redom, a na kraju tek redom 3. - Promjeri krugova preko glave: d a d c m a1, = f,1 n Na ovaj način izračunati promjeri preko glave i korijena ostvaruju unaprijed odabranu radijalnu zračnost c=c * m n, dok je visina zuba nestandardna tj. h m n +c, pa njezinu stvarnu vrijednost h=(d a1, -d f1, )/ treba kontrolirati, da ne bi previše odstupala od standardne. U slučaju da želimo imati standardnu visinu zuba, računaju se promjeri preko glava tako da promjere preko korijena uvećamo za dvije standardne visine zuba. U tom slučaju, je potrebno kontrolirati vrijednost

17 17 radijalne zračnosti c = a-(d a1, +d f,1 )/, koja ne bi smjela odstupati od uobičajenih vrijednosti c = (0,1 0,3)m n. - Širina zupčanika: ( b / d1) d1 b = Φ mn = Širina pogonskog zupčanika, zbog potrebe aksijalnog pomicanja zupčanika pri montaži, uzima se - 10 mm većom od računski potrebne.. PRORAČUN I KONTROLA GEOMETRIJE OZUBLJENJA.1 Stupanj prekrivanja profila z1( tanαa1 tanαw) z( tanαa tanαw) ε α = + = ε +ε π π - Kutevi pritiska na krugu preko glava: d 1, α 1, = arccos b a da 1, Treba biti εα ε αmin = 1,.. Stupanj prekrivanja u aksijalnom presjeku b sinβ ε β = π m.3 Debljina zuba na krugu preko glave π x1, tanαn s = d + + inv α inv α z1, z1, Treba biti s m a1, a1, t a1, a1, 0,4 n n 1 Potrebno je još kontrolirati razne vrste interferencija između bokova zubi spregnutih zupčanika, moguća podrezivanja podrezivanja glava prilikom izrade, te radijalnu interferenciju i radijalno podrezivanje kod zupčanika s unutrašnjim ozubljenjem. Pri tome, treba voditi računa da odgovarajuće formule ovise o načinu izrade zupčanika. Zbog ograničenog opsega ove skripte, ovdje nije prikazan način sprovedbe ovih kontrola.

18 18 3. KONTROLA ČVRSTOĆE 3.1 Čvrstoća bokova Uvjet čvrstoće bokova na kontaktno naprezanje je + σ = F i 1 Z Z Z Z K K K K σ t H M H ε BD, A V Hα Hβ Hdop1, b d1 i pri čemu je dopušteno kontaktno naprezanje Pri tome je: σh lim1, σ 1, = Z Z Z Z Z Z S Hdop N L R V X W H min Z M - faktor materijala, tablica VI. Za oba zupčanika iz čelika je Z M =190 N/mm. Z H - faktor oblika za bok zuba 1 cosβb Z H =, cos αt tanαw gdje je kut nagiba zuba na temeljnom krugu β = arctan cosα tanβ ( ) b t, Ovaj faktor može se odrediti i prema dijagramu na sl.. Z ε - faktor prekrivanja, prema dijagramu na sl. 7. Analitički se računa za cilindrične zupčanike s ravnim zubima Z ε ( ) = 4 ε /3, a za cilindrične zupčanike s kosim zubima je za ε β 1 α a za ε β <1 je Z ε = cos β / ε, b α Z 4 ε 1 ε cos β ( β) α ε = ε + βb 3 εα Z B,D - faktor povećanja kontaktnog naprezanja u unutrašnjoj točki B jednostrukog zahvata pogonskog zupčanika (Z B ), tj. u unutrašnjoj točki D jednostrukog zahvata gonjenog zupčanika (Z D ). Primjenjuju se samo za z 1n 0 (tj. z 1n 30 za unutrašnje ozubljenje). Z B α = tan w B ( a α ) ( ) ( ) B = tanα π/ z tanα ε 1 π/ z a1 1 1

19 19 Sl. 7 - Faktor prekrivanja Z ε

20 0 Z D α = tan w D ( a α ) ( ) ( ) D = tanα π/ z tanα ε 1 π/ z a 1 Uzima se: Z B,D = max(z B, Z D ) K V - unutrašnji dinamički faktor. Računa se prema formuli K V = 1 + f F k v gdje je f F korekcijski faktor, a k v faktor vibracija za linijsko opterećenje K A F t / b = 350 N/mm. Za ε β 1 f F se određuje prema tablici IX, a k v prema sl. 8. Za ravno ozubljenje f F se određuje prema tablici X, a k v prema sl. 9. Za ε β < 1,0 K V se računa prema ( ) K = K ε K K, V Vα β Vα Vβ gdje je K Vα unutrašnji dinamički faktor za ozubljenje s ravnim, a K Vβ za ozubljenje s kosim zubima i ε β 1. Za vz 1 /100 > 3 m/s preporuča se dinamički faktor izračunati preciznije, primjerice prema DIN 3990 (B postupak). K Hα - faktor raspodjele opterećenja za bok zuba, prema nomogramu na sl. 10. K Hβ - faktor raspodjele opterećenja uzduž boka zuba. Za zupčanike koji nisu površinski otvrdnuti je ( ) = Hβ 1 1 K C C b 10 0,18 b/ d 1, Kvaliteta ozubljenja C 1 1,14 1,15 1,17 1,3 C 0,3 0,30 0,47 0,61 dok je za površinski otvrdnute zupčanike ( ) K C C b b d 1,34 = Hβ ,6 / 1 Kvaliteta ozubljenja C 3 1,03 1,03 1,11 1,15 C 4 0,0 0,33 0,48 0,58

21 1 Kvaliteta ozubljenja prema DIN 396 (ISO 138) Kosi zubi Područje rezonancije k v z1 v i i Sl. 8- Faktor vibracija k v za ε β 1 Tablica IX Korekcijski faktor f F za ε β 1 Kvaliteta K A F t / b u N/mm ozubljenja ,96 1,9 1,0 0,88 0,78 0,73 0,70 0,68 4,1 1,36 1,0 0,85 0,73 0,66 0,6 0,60 5,56 1,47 1,0 0,81 0,65 0,56 0,5 0,48 6,8 1,55 1,0 0,78 0,59 0,48 0,44 0,39 7 3,03 1,61 1,0 0,76 0,54 0,4 0,37 0,33 8 3,19 1,66 1,0 0,74 0,51 0,38 0,33 0,8 9 3,7 1,68 1,0 0,73 0,49 0,36 0,30 0,5 10 3,35 1,70 1,0 0,7 0,47 0,33 0,8 0, 11 3,39 1,7 1,0 0,71 0,46 0,3 0,7 0,1 1 3,43 1,73 1,0 0,71 0,45 0,31 0,5 0,0

22 Kvaliteta ozubljenja prema DIN 396 (ISO 138) Ravni zubi Područje rezonancije k v z1 v i i Sl. 9- Faktor vibracija k v za ozubljenje s ravnim zubima Tablica X Korekcijski faktor f F za ozubljenje s ravnim zubima Kvaliteta K A F t / b u N/mm ozubljenja ,61 1,18 1,0 0,93 0,86 0,83 0,81 0,80 4 1,81 1,4 1,0 0,90 0,8 0,77 0,75 0,73 5,15 1,34 1,0 0,86 0,74 0,67 0,65 0,6 6,45 1,43 1,0 0,83 0,67 0,59 0,55 0,51 7,73 1,5 1,0 0,79 0,61 0,51 0,47 0,43 8,95 1,59 1,0 0,77 0,56 0,45 0,40 0,35 9 3,09 1,63 1,0 0,75 0,53 0,41 0,36 0, , 1,67 1,0 0,73 0,50 0,37 0,3 0,7 11 3,30 1,69 1,0 0,7 0,48 0,35 0,30 0,4 1 3,37 1,71 1,0 0,7 0,47 0,33 0,7 0,

23 3 α εα ε α α Sl.10 - Faktori raspodjele opterećenja KFα i KFβ α

24 30 σ H lim - trajna dinamička čvrstoća zuba na kontaktna naprezanja, tablica I. S Hmin - minimalni stupanj sigurnosti prema površinskom zamoru tj. prema pittingu (rupičenju). Najčešće se uzima S Hmin = 1,3. Z N - faktor trajnosti, prema sl. 4, ili analitički N m H Z = N / N pri čemu je vrijednost konstanti N H,gr = za konstrukcijski čelik; m H = 10 13, a N je trajnost u ciklusima, čiji je broj najčešće jednak frekvenciji vrtnje zupčanika tj. vratila. Za neograničenu trajnost je Z N = 1. Z L - faktor utjecaja maziva, sl. 11. Z R - faktor hrapavosti. Određuje se iz sl. 10. prema srednjoj visini neravnina R Z, koja je približno R Z 6 R a, gdje je srednje odstupanje profila: Ra1+ Ra R a =. R a1 i R a određuju se prema tablici XI na osnovi kvalitete površinske obrade. Tablica XI Srednja aritmetička odstupanja profila STANDARDNI MODUL m n u mm KVALITETA ZUPČANIKA H, gr SREDNJE ODSTUPANJE PROFILA R a, u µm 5 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 1,6 6 0,8 0,8 0,8 1,6 1,6 1,6 1,6 7 0,8 1,6 1,6 1,6 1,6 1,6 3, 8 0,8 1,6 1,6 1,6 3, 3, 3, Z v - faktor brzine, sl. 13. Umnožak Z L Z R Z v se može i procijeniti: Z L Z R Z v = 0,85 za odvalno rezane zupčanike Z L Z R Z v = 1 za grecane ili brušene zube Z X faktor utjecaja dimenzija na čvrstoću bokova. Može se uzeti Z X =1 za m n 10 mm; Z X = 0,9 za m n 30 mm Između ovih dviju vrijednosti treba linearno interpolirati! Z w - faktor očvršćavanja bokova. Za maksimalnu hrapavost manju od 7 µm može se odrediti prema: Z Z Z w w w = 1, za HHB 130 HHB 130 = 1, za 130 < HHB < = 1,0 za H 470 HB

25 5 gdje je H HB - Brinellova tvrdoća u N/mm mekšeg (u pravilu gonjenog) zupčanika. Ovaj faktor računa se samo za zupčanik izrađen iz mekšeg materijala. Za srednju visinu neravnina R Z > 7 µm treba uzeti Z w = 1. Sl Faktor maziva σ µ Sl. 1 - Faktor hrapavosti Z R

26 6 σ Sl Faktor obodne brzine Z V 3. Čvrstoća korijena zuba Provjeravaju se uvjeti čvrstoće u korijenu zuba pogonskog i gonjenog zupčanika F σ = Y Y Y K K K K σ t F1 Fa1 ε β Fα Fβ A v F1dop b mn YFa σ = σ σ Y F F1 F dop Fa1 Dopuštena naprezanja se računaju prema slijedećim formulama: σ σ = Y Y Y Y Flim1 F1dop N1 δ1 R1 X1 SF min σ σ = Y Y Y Y F lim Fdop N δ R X SF min

27 7 U navedenim izrazima je F t - obodna sila na diobenom krugu F t = T 1 /d 1 Y Fa1, - faktori oblika zuba pogonskog (1) i gonjenog () zupčanika za opterećenje na vrhu zuba, prema dijagramu na slici 3. Y ε - faktor prekrivanja Y ε = 0,5 + 0,75/ε n ε n = ε α / cos β Y β - faktor kuta nagiba zuba, o β Y = 1 ε Y = 1 0,5 ε 10 β β o βmin β K Fα - faktor raspodjele opterećenja na pojedine zube u zahvatu. Određuje se iz nomograma na sl. 10. Prethodno je potrebno izračunati F t /b. K Fβ - faktor raspodjele opterećenja uzduž boka zuba ( ) ( ) e b/ h KF β = ( K Hβ) ; e = 1 + b/ h + b/ h, gdje je h = (d a - d f ) / - visina zuba. Y N - faktor trajnosti Y m = F N, / N N gdje je N F,gr = ; m F = 6 9 za većinu čelika, m F = 17 za nitrirane čelike; N je predviđeni vijek trajanja zupčanika izražen u broju ciklusa. Faktor Y N može se odrediti i prema sl. 5. Za neograničenu trajnost je Y N = 1. Y δ 1, - korektivni faktor za koncentraciju naprezanja Y = Y Y F gr δ1, δk1, Y δk 1, - faktor prijelazne krivulje - prema dijagramu na sl. 6. Y iz - faktor izrade. Za zupčanike izrađene odvalnim postupkom s alatom u obliku ravne ozubnice Y iz = 1. Y x 1, - faktor utjecaja veličine zuba, prema dijagramu na sl. 15. Za m n 5 mm je Y x1, = 1 Y R1, - faktor hrapavosti, prema sl. 14. S F,min - minimalni stupanj sigurnosti, S F,min = 1,5 1,7. σ Flim 1, - trajna dinamička čvrstoća (granica zamora) u korijenu zuba ispitivanih zupčanika pri jednosmjerno promjenjivom opterećenju, tablica I. Pri naizmjeničko promjenjivom opterećenju (npr. međuzupčanici) mjerodavna je trajna dinamička čvrstoća za simetrični (r = -1) ciklus savijanja, koja se približno dobije ako se tablična vrijednost pomnoži sa 0,7. iz

28 8 σμ σμ µ Sl Faktor hrapavosti Y R Sl Faktor dimenzija Y X

29 9 Ø56,65 h8 0,014 A A Ø90 H7 Ra1.5 Ra 3, M16 1x45 1x45 Pero DIN Ra 3, 0,00 A brušeno Ra 0,4 Ra 3. rupe s navojem na Ozubljenje evolventno HRN M. C α n 0 Broj zubi z 40 Normalni modul m n mm 6 Kut nagiba zuba na diobenom promjeru β 9 Modul u čeonom presjeku m t mm 6,07479 Diobeni promjer d mm 4,9916 Kut boka zuba osnovnog profila u čeonom presjeku α t Pomak profila x m n mm 1,116 Aksijalni korak t a mm 10,495 Smisao zavojnice Promjer preko korijena d zuba f mm 30, Promjer temeljnog kruga d b mm 8,003 Nagib zuba na temeljnom krugu β b Mjera preko 3 zuba * W 3 mm 83,90 Dopuštena odstupanja A we -0,096 mm mjere preko zuba * A wi -0,16 Mjera preko valjaka M mm promjera d v * Dopuštena odstupanja A Me mjere preko valjaka * mm A Mi U zahvatu sa zupčanikom nacrt br. Broj zubi spregnutog zupčanika Osni razmak a mm Odstupanje osnog razmaka ±A a mm Kut dodirnice α w *Ili jedna ili druga mjera Napomene: - Propisuju se i druga odstupanja, ovisno o zahtjevima koja se postavljaju prema prijenosniku, tj. ovisno o načinu kontrole ozubljenja. - Tvrdoća boka zuba: 58 ± HRC Sl Primjer crteža zupčanika

30 30 4. PRORAČUN VRATILA I ULEŽIŠTENJA 4.1 Sile u ozubljenju zupčanog para s kosim zubima z V F t1 D RS C F a1 F r F a F r1 V 1 B F t y z x EM A z 1 Sl Sile u ozubljenju zupčanog para s kosim zubima Smjer djelovanja obodne sile F t na pogonskom zupčaniku je suprotan smjeru njegove vrtnje, a na gonjenom zupčaniku u smjeru njegove vrtnje. Smjer djelovanja radijalne sile F r je prema osi zupčanika. Smjer djelovanja aksijalne sile F a na pogonskom zupčaniku je u smjeru djelovanja okretnog momenta za desni nagib zavojnice, a suprotan smjeru okretnog momenta za lijevi nagib zavojnice. Smjer djelovanja aksijalne sile na gonjenom zupčaniku je u smjeru djelovanja okretnog momenta za lijevi nagib zavojnice, a suprotan smjeru okretnog momenta za desni nagib zavojnice. Intenziteti sila u ozubljenju cilindričnih zupčanika s kosim zubima: Obodna sila na diobenom krugu: Obodna sila na kinematskom krugu: Radijalna sila: Aksijalna sila: F F T T = 1 t d = 1 d. T T = 1 w d = w1 d. w sinα F = F = F tanα w r t w w cosαt F = F tanβ= F tanβ. a t w w.

31 31 4. Izračunavanje reakcija na ležajnim mjestima Pogonsko vratilo: Horizontalna ravnina (x-y) Vertikalna ravnina (x-z) Fa1 A Fr1 d1/ B A Ft1 B RAh l/ l/ RBh RAv l/ l/ RBv l l Sl Opterećenje pogonskog vratila Ukupne radijalne reakcije na ležajnim mjestima pogonskog vratila: R = R + R ; R = R + R A Ah Av B Bh Bv Gonjeno vratilo: Horizontalna ravnina (x-y) Vertikalna ravnina (x-z) C D C D RCh d/ Fr Fa RDh RCv Ft RDv l/ l l/ l/ l l/ Sl Opterećenje gonjenog vratila Ukupne radijalne reakcije na ležajnim mjestima gonjenog vratila: R = R + R ; R = R + R C Ch Cv D Dh Dv

32 3 4.3 Dimenzioniranje vratila 0 0,6b b 0,6b 0,6b A(C) B(D) Idealni oblik vratila l1 l l3 l4 l5 l=.b+0 Sl. 0 - Prethodne dimenzije vratila Na osnovu usvojene prethodne širine ležaja od 0 mm, usvajaju se udaljenosti karakterističnih presjeka vratila od sredine ležajnog mjesta A pogonskog vratila, odnosno od sredine ležajnog mjesta C gonjenog vratila : l1 = 10 mm l = 0,6b+ 10 mm l3 = 1,1b+ 10 mm l4 = 1, 6b+ 10 mm l =,b+ 10 mm 5

33 33 Pogonsko vratilo Horizontalna ravnina (x-y) Gonjeno vratilo Horizontalna ravnina (x-y) Fa1 A Fr1 d1/ B C D RAh l/ l l/ RBh RCh l/ d/ l Fr Fa l/ RDh MSH MSH Vertikalna ravnina (x-z) Vertikalna ravnina (x-z) Ft1 A B C D RAv l/ l/ RBv RCv Ft RDv l l/ l l/ MSV MSV Okretni moment Okretni moment T T1 T T Sl. 1 - Dijagrami momenata savijanja i uvijanja na vratilima

34 34 Sada se u karakterističnim presjecima vratila sa sl. 0 izračunavaju promjeri idealnog oblika pogonskog i gonjenog vratila. Presjek 1 pogonskog vratila: Naprezanje na savijanje i uvijanje d Mekv1 π σ sdop Ekvivalentni moment savijanja u presjeku 1: α0 Mekv1 = MS1+ T1 α 0 je odnos mjerodavnih karakteristika čvrstoće pri savijanju i torziji. Za simetrični ciklus savijanja i mirnu torziju je α 0 4/3, pa je ( α ) 0,45. 0 Moment savijanja u presjeku 1: M = M T ekv1 S1 1 M = R l S1 A 1 Orijentacijska vrijednost dopuštenog naprezanja na savijanje, ako se uzme u obzir materijal, obrada i vrsta naprezanja: σ sdop = N/mm za Č0545 Prema primjeru za presjek 1 pogonskog vratila izračunavaju se promjeri u ostalim presjecima i to za pogonsko vratilo prema tablici XII, a za gonjeno vratilo prema tablici XIII. Tablica XII Presjek savijanje+ uvijanje Presjek 3 savijanje+ uvijanje Presjek 4 savijanje Presjek 5 savijanje Potrebni promjer d d 3 d d 4 3 Mekv 3 π σsdop 3 Mekv 3 3 π σs dop 3 3 Ms π σ 4 sdop 3 Ms Presjeci do 5 pogonskog vratila Ekvivalentni moment Moment savijanja savijanja M = M T MS = RA l ekv S 1 M = M T MS3 = RA l3 ekv 3 S3 1 - M = R ( l l ) S4 B M π σ S5 = RB ( l l5) sdop

35 35 Tablica XIII Presjek 1 savijanje Presjek savijanje Presjek 3 savijanje+ uvijanje Presjek 4 savijanje+ uvijanje Presjek 5 savijanje+ uvijanje Potrebni promjer d d d d d 3 Ms Ekvivalentni moment savijanja Promjeri gonjenog vratila Moment savijanja M π σ S1 = RC l1 sdop 3 Ms 3 - M π σ S = RC l sdop Mekv 3 3 π σs dop 3 Mekv 4 3 π σsdop 3 Mekv 5 3 π σs dop = + M = R ( l l ) M M 0.45 T ekv 3 S3 M M 0.45 T ekv 4 S 4 S3 D 3 = + M = R ( l l ) M M 0.45 T ekv 5 S5 S4 D 4 = + M = R ( l l ) S5 D 5 Provedenim proračunom pojedinih promjera vratila dobiven je konačno paraboloidni oblik vratila, koji se naziva idealnim. Ovakav oblik idealnog vratila 3 R 3 čiji profil ima konturu kubne parabole dx = 3 x potpuno je πσ sdop nepogodan za praktičnu primjenu. Zbog toga je iz konstrukcijskih i tehnoloških razloga potrebno na osnovi ovako proračunatog idealnog oblika vratila izvršiti primjereno stupnjevanje vratila. Stupnjevanje vratila Prethodno izračunate promjere vratila treba zaokružiti na standardne vrijednosti, vodeći računa da vratilo bude simetrično i stepenasto. d d4 d1 d3 d5 Sl. - Stupnjevanje vratila - Presjeci 1 i 5: d 1 = d 5 Ovi promjeri, zbog ležajeva, moraju biti standardni. - Presjeci i 4: d = d 4 > d 1

36 36 - Presjek 3: d > d Ovi promjeri ne moraju biti standardni Proračun ležaja Postavljeni su sljedeći zahtjevi: 1. na vratila postaviti jednoredne kuglične ležaje s radijalnim dodirom (oznaka vrste i mjernog reda prema ISO standardu: 60, 6, 63, 64; prema DIN-u: 65, prema HRN: niz BC) Sl. 3 - Jednoredni kuglični ležaj s radijalnim dodirom. ležajevi na jednom vratilu moraju biti jednaki, iz čega proizlazi da je će ležajno mjesto s većom radijalnom reakcijom biti slobodno ležajno mjesto (Sl. 4a), a ležajno mjesto s manjom radijalnom reakcijom čvrsto ležajno mjesto (Sl. 4 b i c)(ležajno mjesto koje će preuzeti aksijalnu silu). a) b) c) Sl. 4 - Primjeri izvedbe slobodnog i čvrstog ležajnog mjesta

37 37 Tijek proračuna Potrebno je izračunati dinamičku nosivost ležaja gdje je: f L faktor trajnosti: f n faktor brzine vrtnje: fl C = F ff nt e Lh f L = ε, 500 f n = ε 33,3 n L h trajnost ležaja u satima n brzina vrtnje vratila, (min -1 ) ε - eksponent trajnosti ε = 3 - ako su valjna tijela kuglice ε = 10/3 - ako su valjna tijela valjci Temperaturni faktor f t bira se prema Tablici XIV. Tablica XIV Temperaturni faktor t ( C) f T Ekvivalentno opterećenje ležaja računa se prema izrazu: Fe = V x Fr + y Fa gdje je: V = 1 - ako se unutarnji prsten okreće V = 1, - ako unutarnji prsten miruje i za samopodesive ležajeve x,y - faktori radijalnog i aksijalnog opterećenja, iz kataloga proizvođača. F r - radijalna komponenta reakcije F a - aksijalna komponenta reakcije Tablica XV Faktor radijalnog opterećenja x i faktor aksijalnog opterećenja y za jednoredni kuglični ležaj s radijalnim dodirom (prema FAG katalogu) Oznaka F a / (VF r ) e F a / (VF r ) > e x y x y F a / C 0 e Iz kataloga proizvođača (Tablice XVI, XVII, XVIII i XIX) se odabire ležaj s dinamičkom nosivošću većom od potrebne izračunate.

38 38 Tablica XVI Jednoredni kruti kuglični ležaji niz 60 (DIN 65) Oznaka ISO d (mm) D (mm) b (mm) r (mm) C o (kn) C (kn) Tablica XVII Jednoredni kruti kuglični ležaji niz 6 (DIN 65) Oznaka ISO d (mm) D (mm) b(mm) r (mm) C o (kn) C (kn)

39 39 Tablica XVIII Jednoredni kruti kuglični ležaji niz 63 (DIN 65) Oznaka ISO d (mm) D (mm) b mm) r mm) C o (kn) C (kn) Tablica XIX Jednoredni kruti kuglični ležaji niz 64 (DIN 65) Oznaka ISO d (mm) D (mm) b mm) r (mm) C o (kn) C (kn)

40 40 Dimenzije osiguravajućeg lima i matice dane su u Tablicama XX i XXI. Dimenzije uskočnika dane su u Tablici XXII. Radijusi zaobljenja i visine naslona za ležaje dani su u Tablici XXIII. Sl. 5 - Osiguravajući lim Tablica XX Dimenzije osiguravajućih limova (SKF) Br. d mjere u milimetrima d 1 D D 1 E S G MB4 0 18, MB ,5 MB6 30 7, ,5 MB7 35 3, ,5 MB , ,5 MB9 45 4, ,5 MB , ,5 MB , ,5 MB , ,5 Sl. 6 - Matica za aksijalno ukrućenje

41 41 Tablica XXI Matica br. Dimenzije matica za aksijalno osiguranje ležaja (SKF) mm Odgovara osiguravajući lim br. Navoj M d D D 1 B s t KM 4 M0x MB4 KM 5 M5x1, MB5 KM 6 M30x1, MB6 KM 7 M35x1, MB7 KM 8 M40x1, ,5 MB8 KM 9 M45x1, ,5 MB9 KM 10 M50x1, ,5 MB10 KM11 M55x MB11 KM 1 M60x MB1 Sl. 7 - Prstenasti uskočnik Tablica XXII Prstenasti uskočnici (Seeger), DIN 471 Oznaka veli- d n 1 m d čine (promjer a b h11 d 4 n h11 H13 1 H13 min vratila) (h1) (H11) 0 1, 3,9, ,5 1,3 1,5 5 1, 4,3 3,1 3,9 3, 1,3 1,5 30 1,5 4,8 3,5 8,6 7,9 1,6 1,5 35 1,5 5, ,,5 1,6 1,5 40 1,75 5,8 4,5 37,5 36,5,5 1, ,75 6,3 4,8 4,5 41,5,5 1, , ,8,5, ,8,5, , 5, ,8,5,15 65,5 7,4 6, ,8,5,65,5 70,5 7,8 6, ,5,5,65,5 75,5 7, ,5,5,65,5 80,5 8, 7,4 76,5 74,5,5,65,5

42 4 Tablica XXIII Nazivna mjera zaobljenja ležaja r Sl. 8 - Zaobljenja i visine naslona Zaobljenja i visina naslona unutarnjeg prstena ležaja (SKF) Visina naslona h min Zaobljenje vratila Zaobljenje s utorom r 1 max t t b 0,5 1,0 0,3 1,0,5 0,6 1,5 3,0 1,0 0, 1,3,0 3,5 1,0 0,3 1,5,4,5 4,5 1,5 0,4,0 3, 3,0 5,0,0 0,5,5 4,0 3,5 6,0,0 0,5,5 4,0 4.5 Kontrolni proračun dinamičke sigurnosti Stupanj sigurnosti prema lomu uslijed zamora materijala potrebno je provjeriti u svim opasnim presjecima stepenastog vratila obzirom na koncentraciju naprezanja odabranih konstrukcija zaobljenja, obradu (klase hrapavosti), koncentraciju naprezanja zbog utora za pera i prethodne dimenzije. Zaobljenja na prijelazima pojedinih stupnjeva i visine naslona odrediti prema odabranoj konstrukciji, odnosno prema nazivnim prijelaznim polumjerima ležaja (Tablica XXIII). Širina utora za pero je u tolerancijskom polju P8 P9, a dubina utora je u tolerancijskom polju h11 (mjereno od dna utora do suprotne strane vratila). Vratilo na mjestu dosjeda zupčanika najčešće ima tolerancijska polja od k6 do m5. Prije kontrole dinamičke sigurnosti pojedinih presjeka potrebno je korigirati duljine l 1 i l 5 s obzirom na širinu odabranog ležaja, pa je: B B l1 = ; l5 =,b+ 0, mm Duljina vratila ostaje nepromijenjena l =,b+ 0, mm, jer se promjena širine ležaja kompenzira promjenom duljina segmenata između ležaja i zupčanika Ova promjena udaljenosti od ležajnih mjesta uzrokuje promjenu momenta savijanja u presjecima 1 i 5.

43 43 Kontrola pojedinih presjeka pogonskog vratila Presjek 1: naprezanje uslijed savijanja i uvijanja: Sσ 1 Sτ1 S1 = S potr S + S σ1 τ1 gdje je: S σ1 - stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje u presjeku 1 S τ1 - stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje u presjeku 1 S potr potrebni stupanj sigurnosti ( S potr = 1,8...,5 ) Stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje u presjeku 1: R 1, sbb 1 S1 = σ β s1 ks gdje je: R -1,s trajna dinamička čvrstoća s obzirom na savijanje koeficijentom asimetrije ciklusa r = -1 (Tablica) b 1 faktor dimenzija (Sl. 9.) b faktor kvalitete površine (Sl. 30.) (Rukavci i zaobljenja su fino brušeni R z =,5 µm. Stupnjevi vratila i zaobljenja su fino tokareni R z = 5 µm.) β ks efektivni faktor koncentracije naprezanja uslijed savijanja (Sl. 31) σ s1 naprezanje uslijed savijanja u presjeku 1 Tablica XXIV Oznaka Statička čvrstoća (najmanja) Vrijednosti čvrstoće za ugljične konstrukcijske čelike N/mm Granica tečenja (razvlačenja) Trajna dinamička čvrstoća R m R m,t R e R e, s R e,t R -1 R 0 R -1,s R 0,s R -1,t R 0,t Č Č Č Č Č

44 44 1 nelegirani čelici (savijanje) svi čelici (torzija) i legirani čelici (savijanje) 3 Al-legure (savijanje i torzija) (mm) Sl. 9 - Faktor dimenzije strojnog dijela za promjenjiva naprezanja b 1 a) Polirano (R max =1 µm) b) Fino brušeno (R max = µm) c) Normalno brušeno (R max =5 µm) d) Fino obrađeno (R max =6...8 µm) e) Grubo obrađeno (R max = µm) f) s korom od valjanja Sl Faktor kvalitete površine b (N/mm )

45 45 Naprezanje uslijed savijanja u presjeku 1: Ms1 σ s1 = ; W Aksijalni moment otpora presjeka 1: 3 1 Wx1 = πd 3 Efektivni faktor koncentracije naprezanja uslijed savijanja: x1 ( ) β = 1+ C β 1 ks 1 ks gdje se C 1, i β ks određuju prema slikama 31a i 31b. Polumjer zaobljenja ρ= r 1max odabrati ovisno o zaobljenju ležaja r prema tablici XXIII. (N/mm ) m Sl. 31a Sl. 31b Efektivni faktor koncentracije Popravni faktor za naprezanja uslijed savijanja za D/d,0 D/d =,0 Stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje u presjeku 1: τ S gr τ 1 = τ 1 gdje je: τ gr jedna od statističkih karakteristika čvrstoće, Kod razvlačivih materijala, kao što su ugljični čelici za mjerodavnu karakteristiku statičke čvrstoće uzima se granica tečenja za torziju R e,t, τ 1 naprezanje od okretnog momenta u presjeku 1

46 46 T1 τ 1 = Wo1 W o1 polarni moment otpora presjeka Wo1 = πd 16 Presjek : naprezanje uslijed savijanja i uvijanja: S S S S σ τ = potr Sσ + Sτ Stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje u presjeku : R 1, sbb 1 S = σ s β ks gdje je naprezanje uslijed savijanja u presjeku : M σ s = W Stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje u presjeku : s x τ S τ = gr τ gdje je naprezanje uslijed uvijanja u presjeku : T1 τ = W Presjek 3: naprezanje uslijed savijanja i uvijanja: S S o S S σ3 τ3 3 = potr Sσ3 + Sτ3 Stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje u presjeku 3: S 3 R bb = σ β 1, s 1 gdje je naprezanje uslijed savijanja u presjeku 3: s3 M σ s3 = W ks s3 x3 gdje je: W x3 aksijalni moment otpora (za presjeke s utorom za klin prema Tablici XXV).

47 47 Tablica XXV Momenti otpora i površine presjeka vratila oslabljenih utorom za klin d mm bxh mm W x cm 3 W o cm 3 A cm d mm bxh mm W x cm 3 W o cm 3 A cm d mm bxh mm W x cm 3 W o cm 3 A cm 0 6x6 0,655 1,44, ,65,9 18, ,4 48 9, 1 0,770 1,68 3,8 5 16x10 1,10 5,9 0, x8 135, , 0,897 1,94 3, ,51 30,8 3, , , 3 1,083,3 3,98 4 1,19,55 4, ,81 36,0 5, , , ,76 40,0 7, , ,1 5 1,75,81 4,6 6 18x11 0,9 44,3 9, x ,5 6 8x7 1,453 3,18 5, ,3 51, 3, ,3 8 1,855 4,01 5,88 30,3 4,97 6, ,5 58,4 35, ,7 70 0x1 30, 63,8 37, ,3 3,73 5,94 7, ,0 69,7 39, , x8 3,33 7,19 8, ,6 79,0 43, x ,7 35 3,66 7,87 9, 78 4,6 89, 46, ,7 9,4 10, ,7 95,0 48,6 38 4,66 10,04 10, ,4 10,5 51, x8 5,51 11,79 1, x14 54,3 114,6 55, ,45 13,7 13, ,6 17,5 59, x ,1 136,7 61, ,5 15,61 14, ,80 16,74 15,7 9 67,9 114,3 64, ,38 17,93 15, ,3 159,4 68, x9 8,98 19,17 16,7 98 8x16 83,1 175,5 73, 48 9,6 0,5 17, ,7 186,9 76, , ,4 Tablica XXVI Oblik A B Efektivni faktor koncentracije naprezanja β ks pri savijanju vratila s utorom za pero Čvrstoća R m, N/mm ,4 1,45 1,5 1,55 1,58 1,6 1,6 1,7 1,8 1,9,0,1 Oblik A: utor izrađen pločastim glodalom. Oblik B: utor izrađen prstenastim glodalom. Sl. 3 - Oblik utora za pero

48 48 Stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje u presjeku 3: τgr S τ3 = τ 3 gdje je naprezanje uslijed uvijanja u presjeku 3: T1 τ 3 = Wo3 gdje je: W o3 polarni moment otpora (za presjeke s utorom za klin prema Tablici XXV). Presjek 4: naprezanje na savijanje R 1, sbb 1 S = S σs4βks Presjek 5: naprezanje na savijanje R 1, sbb 1 S = S σ β 4 potr 5 potr s5 ks Ako stupanj sigurnosti u pojedinom presjeku ne zadovoljava, potrebno je korigirati dimenzije i ponoviti kontrolni proračun. Kontrolni proračun dinamičke sigurnosti potrebno je provesti na isti način i za gonjeno vratilo, vodeći računa da su presjeci 1 i opterećeni samo na savijanje, a presjeci 3, 4 i 5 na savijanje i uvijanje. 5. LITERATURA 1. Jelaska, D., Cilindrični zupčanici: Uputstvo za proračun, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, Jelaska, D., Piršić, T., Vratilo: Uputstvo za proračun, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, Piršić, T., Kotrljajući ležaji, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 005.

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti

Διαβάστε περισσότερα

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120 Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno

Διαβάστε περισσότερα

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila) Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

NERASTAVLJIVE VEZE I SPOJEVI. Zakovični spojevi

NERASTAVLJIVE VEZE I SPOJEVI. Zakovični spojevi NERASTAVLJIVE VEZE I SPOJEVI Zakovični spojevi Zakovice s poluokruglom glavom - za čelične konstrukcije (HRN M.B3.0-984), (lijevi dio slike) - za kotlove pod tlakom (desni dio slike) Nazivni promjer (sirove)

Διαβάστε περισσότερα

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa 9. dio 1 Sile presjeka (unutarnje sile): Udužna sila N Poprena sila T Moment uvijanja M t Moment savijanja M Napreanja 1. Normalno napreanje σ. Posmino

Διαβάστε περισσότερα

Izrada cilindričnog zupčanika s kosim zubima

Izrada cilindričnog zupčanika s kosim zubima Završni rad br. 190/PS/2016 Izrada cilindričnog zupčanika s kosim zubima Ivan Katić, 4155/601 Varaždin, rujan 2016. godine Odjel za Proizvodno strojarstvo Završni rad br. 190/PS/2016 Izrada cilindričnog

Διαβάστε περισσότερα

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina

Διαβάστε περισσότερα

ВИШЕСТЕПЕНИ РЕДУКТОР

ВИШЕСТЕПЕНИ РЕДУКТОР Средња машинска школа РАДОЈЕ ДАКИЋ ВИШЕСТЕПЕНИ РЕДУКТОР Милош Мајсторовић Београд 200 год. 2 2 3 0 02 4 4 9 0 9 Poz. Kol. JM. Dimenzije, broj crteza: Standard: 24 Vijak M Poklopac vratila I Sklop vratila

Διαβάστε περισσότερα

Zavod za tehnologiju, Katedra za alatne strojeve: GLODANJE

Zavod za tehnologiju, Katedra za alatne strojeve: GLODANJE Glodanje je postupak obrade odvajanjem čestica (rezanjem) obradnih površina proizvoljnih oblika. Izvodi se na alatnim strojevima, glodalicama, pri čemu je glavno (rezno) gibanje kružno kontinuirano i pridruženo

Διαβάστε περισσότερα

Srednja mašinska škola Mašinski elementi Nastavnik: Sima Pastor 3525$&8138=12*3$5$ n1 = 1450min 1. zadato. zadato. usvojeno, od 1 do 5

Srednja mašinska škola Mašinski elementi Nastavnik: Sima Pastor 3525$&8138=12*3$5$ n1 = 1450min 1. zadato. zadato. usvojeno, od 1 do 5 525$&882*$5$ Polazni podaci ulazne vrednosti_ne menjati velicine usvojene_mogu se menjati A Nominalna snaga P 5kW zadato savet _ ne menjati A2 Broj obrtaja pogon. masine n 450min zadato azurirati obavezno

Διαβάστε περισσότερα

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21, Kolegij: Konstrukcije 017. Rješenje zadatka. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu 1. ULAZNI PARAETRI. RAČUNSKE VRIJEDNOSTI PARAETARA ATERIJALA.1. Karakteristične vrijednosti parametara tla Efektivna Sloj

Διαβάστε περισσότερα

11. ZUPČASTI PRENOSNICI

11. ZUPČASTI PRENOSNICI . ZUČASTI RENOSNICI.. CILINDRIČNI ZUČANICI SA RAVIM ZUBIMA (CZZ) Zadatak... (Skica CZZ) otrebno je skicirati cilindrični cilindrični zupčanik sa pravim zupcima, obeležiti njegove dimenzije i navesti podatke

Διαβάστε περισσότερα

OSOVINE I VRATILA. Pomoćni nastavni materijali uz kolegij "Konstrukcijski elementi I" Ak. godina 2011./12.

OSOVINE I VRATILA. Pomoćni nastavni materijali uz kolegij Konstrukcijski elementi I Ak. godina 2011./12. OSOVINE I VRATILA Pomoćni nastavni materijali uz kolegij "Konstrukcijski elementi I" Ak. godina 2011./12. Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Božidar Križan - 1 - OSOVINE I VRATILA Funkcija, opterećenja,

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m

Διαβάστε περισσότερα

Za torziju: b1 τ 0,575 b1 + 0,425 = σ Utjecaj veličine konstrukcijskog elementa b 2 : Veći elementi imaju manji faktor b 2, tj. manje opušteno napreza

Za torziju: b1 τ 0,575 b1 + 0,425 = σ Utjecaj veličine konstrukcijskog elementa b 2 : Veći elementi imaju manji faktor b 2, tj. manje opušteno napreza DOPUŠTENA NAPREZANJA PRI DINAMIČKOM OPTEREĆENJU Prethoni (približni) proračun: R σ op ( τ op) = ν R : iz Smithovih ijagrama ili tablica; ν = 3... 4 (10). Konačni (kontrolni) proračun: ν = 1,2 2 ( τ ) =

Διαβάστε περισσότερα

OSOVINE I VRATILA. Pomoćni nastavni materijali uz kolegij "Konstrukcijski elementi I" Ak. godina 2010./11.

OSOVINE I VRATILA. Pomoćni nastavni materijali uz kolegij Konstrukcijski elementi I Ak. godina 2010./11. OSOVINE I VRATILA Pomoćni nastavni materijali uz kolegij "Konstrukcijski elementi I" Ak. godina 2010./11. Nositelji kolegija: Prof. dr. sc. Božidar Križan Prof. dr. sc. Saša Zelenika - 1 - OSOVINE I VRATILA

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa. Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

Fakultet strojarstva i brodogranje ZAVRŠNI RAD

Fakultet strojarstva i brodogranje ZAVRŠNI RAD Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogranje ZVRŠNI RD Voditelj rada: Prof.dr.sc. Milan Opalić Zagreb, 2013. Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogranje ZVRŠNI RD 0035163306 Zagreb,

Διαβάστε περισσότερα

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA) ROS GRED (ROSO OSONJEN GRED) oprečna sila i moment savijanja u gredi y a b c d e a) Zadana greda s opterećenjem l b) Sile opterećenja na gredu c) Određivanje sila presjeka grede u presjeku a) Unutrašnje

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA

ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA STATIČKI MOMENTI I MOMENTI INERCIJE RAVNIH PLOHA Kao što pri aksijalnom opterećenju štapa apsolutna vrijednost naprezanja zavisi, između ostalog,

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

σ = PMF OSNOVE STROJARSTVA -PODLOGE ZA PREDAVANJA

σ = PMF OSNOVE STROJARSTVA -PODLOGE ZA PREDAVANJA PMF OSNOVE STROJARSTVA -PODLOGE ZA PREDAVANJA OSNOVE NAUKE O ČVRSTOĆI Nauka o čvrstoći proučava ravnotežu između vanjskih i unutarnjih sila i deformacije čvrstih tijela uzrokovanih vanjskim silama. Na

Διαβάστε περισσότερα

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program BETONSKE KONSTRUKCIJE Program Zagreb, 009. Ime i prezime 50 60 (h) 16 (h0) (A) (A) 600 (B) 600 (B) 500 (A) 500 (A) SADRŽAJ 1. Tehnički opis.... Proračun ploče POZ 01-01...3.1. Analiza opterećenja ploče

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Proračunski model - pravougaoni presek

Proračunski model - pravougaoni presek Proračunski model - pravougaoni presek 1 ε b 3.5 σ b f B "" ηx M u y b x D bu G b h N u z d y b1 a1 "1" b ε a1 10 Z au a 1 Složeno savijanje - VEZNO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji za (M i, N

Διαβάστε περισσότερα

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICA 1: PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI ZA DJELOVANJA Parcijalni koeficijenti sigurnosti γf Vrsta djelovanja Djelovanje Stalno Promjenjivo

Διαβάστε περισσότερα

NOSIVI DIJELOVI MEHATRONIČKIH KONSTRUKCIJA

NOSIVI DIJELOVI MEHATRONIČKIH KONSTRUKCIJA NOSIVI DIJELOVI MEHATRONIČKIH KONSTRUKCIJA Zavareni spojevi - I. dio 1 ZAVARENI SPOJEVI Nerastavljivi spojevi Upotrebljavaju se prije svega za spajanje nosivih mehatroničkih dijelova i konstrukcija 2 ŠTO

Διαβάστε περισσότερα

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11. Dijagrami:. Udužnih sia N Greda i konoa. Popre nih sia TZ 3. Momenata savijanja My. dio Prosta greda. Optere ena koncentriranom siom F I. Reaktivne sie:. M A = 0 R B F a = 0. M B = 0 R A F b = 0 3. F =

Διαβάστε περισσότερα

TOLERANCIJE I DOSJEDI

TOLERANCIJE I DOSJEDI 11.2012. VELEUČILIŠTE U RIJECI Prometni odjel OSNOVE STROJARSTVA TOLERANCIJE I DOSJEDI 1 Tolerancije dimenzija Nijednu dimenziju nije moguće izraditi savršeno točno, bez ikakvih odstupanja. Stoga, kada

Διαβάστε περισσότερα

Proračun potrebne glavne snage rezanja i glavnog strojnog vremena obrade

Proračun potrebne glavne snage rezanja i glavnog strojnog vremena obrade Zaod a tehnologiju Katedra a alatne strojee Proračun potrebne glane snage reanja i glanog strojnog remena obrade Sadržaj aj ježbe be: Proračun snage kod udužnog anjskog tokarenja Glano strojno rijeme kod

Διαβάστε περισσότερα

Prostorni spojeni sistemi

Prostorni spojeni sistemi Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami Izv. prof. dr.. Tomilav Kišiček dipl. ing. građ. 0.10.014. Betonke kontrukije III 1 NBK1.147 Slika 5.4 Proračunki dijagrami betona razreda od C1/15 do C90/105, lijevo:

Διαβάστε περισσότερα

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 BETONSE ONSTRUCIJE 2 vježbe, 31.10.2017. 31.10.2017. DATUM SATI TEMATSA CJELINA 10.- 11.10.2017. 2 17.-18.10.2017. 2 24.-25.10.2017. 2 31.10.- 1.11.2017. uvod ponljanje poznatih postupaka dimenzioniranja

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga AB oslonjena je na dva čelična štapa u A i B i opterećena trouglastim opterećenjem, kao na slici desno. Ako su oba štapa iste dužine L,

Διαβάστε περισσότερα

VIJČANI SPOJ VIJCI HRN M.E2.257 PRIRUBNICA HRN M.E2.258 BRTVA

VIJČANI SPOJ VIJCI HRN M.E2.257 PRIRUBNICA HRN M.E2.258 BRTVA VIJČANI SPOJ PRIRUBNICA HRN M.E2.258 VIJCI HRN M.E2.257 BRTVA http://de.wikipedia.org http://de.wikipedia.org Prirubnički spoj cjevovoda na parnom stroju Prirubnički spoj cjevovoda http://de.wikipedia.org

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

SRĐAN PODRUG ELEMENTI STROJEVA

SRĐAN PODRUG ELEMENTI STROJEVA S V E U Č I L I Š T E U S P L I T U FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE U SPLITU SRĐAN PODRUG ELEMENTI STROJEVA Predavanja za stručni studij BRODOGRADNJE za šk. god. 2006/2007. Split, 2006.

Διαβάστε περισσότερα

Proračun kotrljajnih ležajeva

Proračun kotrljajnih ležajeva Proračun kotrljajnih ležajeva Ležaji su mašinski elementi čiji je zadatak da omoguće relativno kretanje obrtnih delova uz istovremeno prenošenje opterećenja između njih i obezbeđenje tačnosti njihovog

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije

Διαβάστε περισσότερα

STROJARSKE KONSTRUKCIJE - PRAKTIČNI ZADATAK

STROJARSKE KONSTRUKCIJE - PRAKTIČNI ZADATAK STROJARSKE KOSTRUKCIJE - PRAKTIČI ZADATAK /4 Zaatak: Dimenzionirati vratilo V i ležajeve u osloncima A i za zaane poatke prema crtežu, ako vratilo V prenosi snagu preko spojke S na rani stroj na kojem

Διαβάστε περισσότερα

Izravni posmik. Posmična čvrstoća tla. Laboratorijske metode određivanja kriterija čvratoće ( c i φ )

Izravni posmik. Posmična čvrstoća tla. Laboratorijske metode određivanja kriterija čvratoće ( c i φ ) Posmična čvrstoća tla Posmična se čvrstoća se često prikazuje Mohr-Coulombovim kriterijem čvrstoće u - σ dijagramu c + σ n tanφ Kriterij čvrstoće C-kohezija φ -kut trenja c + σ n tan φ φ c σ n Posmična

Διαβάστε περισσότερα

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

, 81, 5?J,. 1o~,mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pten:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M. J r_jl v. el7l1 povr.sl?lj pt"en:nt7 cf \ L.sj,,;, ocredz' 3 Q),sof'stvene f1?(j'me")7e?j1erc!je b) po{o!.aj 'i1m/' ce/y11ra.[,p! (j'j,a 1lerc!/e

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE PRORAČUN VRATILA PRIMJENOM NORME DIN 743 I METODE KONAČNIH ELEMENATA ZAVRŠNI RAD

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE PRORAČUN VRATILA PRIMJENOM NORME DIN 743 I METODE KONAČNIH ELEMENATA ZAVRŠNI RAD SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE PRORAČUN VRATILA PRIMJENOM NORME DIN 743 I METODE KONAČNIH ELEMENATA ZAVRŠNI RAD Pristupnik Srećko Habuš, dipl. ing. strojarstva ZAGREB, 2008 0

Διαβάστε περισσότερα

Proracun zupcastog prenosnika - ZADATAK 2

Proracun zupcastog prenosnika - ZADATAK 2 OSOVE KOSTRUISAJA - MATURSKI RAD Proracun zupcastog prenosnika - ZADATAK Eektromotor snage P 4 kwi broja obrtaja n 1500 min 1 predaje snagu radnoj masini sa jakim udarima posredstvom frikcione spojnice

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

Opšte KROVNI POKRIVAČI I 1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program BETONSKE KONSTRUKCIJE Program Zagreb, 017. Ime i prezime 50 60 (h) 16 (h0) () () 600 (B) 600 (B) 500 () 500 () SDRŽJ 1. Tehnički opis.... Proračun ploče POZ 01-01... 3.1. naliza opterećenja ploče POZ 01-01...

Διαβάστε περισσότερα

Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje DIPLOMSKI RAD. Tomislav Mikulčić. Zagreb, 2009.

Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje DIPLOMSKI RAD. Tomislav Mikulčić. Zagreb, 2009. Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i broogranje DIPLOSKI RAD Tomislav ikulčić Zagreb, 9. Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i broogranje DIPLOSKI RAD entor Branimir Pavić Tomislav ikulčić

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm

20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm MMENT NERJE ZDTK. Za površinu prema datoj slici odrediti: a centralne težišne momente inercije, b položaj glavnih, centralnih osa inercije, c glavne, centralne momente inercije, d glavne, centralne poluprečnike

Διαβάστε περισσότερα

OSOVINE I VRATILA. Pomoćni nastavni materijali uz kolegij "Konstrukcijski elementi I" Ak. godina 2006./07.

OSOVINE I VRATILA. Pomoćni nastavni materijali uz kolegij Konstrukcijski elementi I Ak. godina 2006./07. OSOVINE I VRATILA Pomoćni nastavni materijali uz kolegij "Konstrukcijski elementi I" Ak. godina 2006./07. Nositelji kolegija: Prof. dr. sc. Božidar Križan Doc. dr. sc. Saša Zelenika - 1 - OSOVINE I VRATILA

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

PRORAČUN PUŽNIH PRIJENOSA

PRORAČUN PUŽNIH PRIJENOSA FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE U SLITU Dair Jelaska Srđan odrug RORAČUN UŽNIH RIJENOSA (Uputstvo) Split, veljača 8. . DIMENZIONIRANJE UŽNOG RIJENOSA Ukoliko nije poznat osni razak,

Διαβάστε περισσότερα

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA JBG 4. STTIČKI PRORČUN STUBIŠT PROGR IZ KOLEGIJ BETONSKE I ZIDNE KONSTRUKCIJE 9 6 5 5 SVEUČILIŠTE U ZGREBU JBG 4. Statiči proračun stubišta 4.. Stubišni ra 4... naliza opterećenja 5 5 4 6 8 0 Slia 4..

Διαβάστε περισσότερα