PRIPREMA ZA MAŠINIJADU MOGUĆI ZADACI I REŠENJA SA TAKMIČENJA IZ OBLASTI MEHANIKE (KINEMATIKE I DINAMIKE)
|
|
- Καλλικράτης Πολίτης
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. od IEM Z MŠINIJU 7. MGUĆI ZI I EŠENJ S TKMIČENJ IZ BSTI MEHNIKE (KINEMTIKE I INMIKE VI ZTK. (Kinemti: is polupečni otlj se be linj po cilindičnoj užnoj poši polupečni s centom u tči. n dis je upn n osu cilindične poši. o ontui dis može d lii lič oji je lobno en jedn j štp, dužine, do je dui njeo j en, todje, lobno nepoetni oslonc n podu, to d u posmtnom položju lp uo α s pcem nomle n spojnu duž oj spj cent dis i tču podo ose cilindične poši o n dis. o nmo d se cent dis pi njeoom otljnju be linj po cilindičnoj poši eće binom cos nt onstntno intenitet, potebno je u posmtnoj onfiuciji inemtičo sistem pinom n slici b, odediti uonu binu i uono ubnje štp. Sli b. EŠENJE VG ZTK: N slici. *, b* i c* pin je pln bin pojedinih tč dis, i o i uon bine otljnj dis po poluuđnoj poši i uon binsopsteno obtnj dis oo njeoo cent. Tč dodi dis i ižne cilindične poši je tenutni pol otcije dis pi otljnju te je uon bine otljnj dis po poluuđnoj poši : dis o o ϑ ϕ ϕ ϕ ϑ ϑ dis ϕ dis Sli b.. * Sli b.. b* Sli b.. c* Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
2 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. od I jedn je uonoj bini sopstene otcije dis oo soje ose : o to ljuč možemo doći i n sledeci nčin: i otljnju dis po cilindičnoj poši tenutni pol se pomei po luu od do do se po disu pomei od tče do, to su luoi centlnih ulo ϕ i ϑ te ži: ϕ ϑ te se dis pi tom otljnju oeto binom ϑ ϕ medjutim s obiom d se i poš spuštl to je dis imo i dodtno oetnje od ul ϕ, to d je uupn uo oji se dis oenuo pi otljnju be linj u odnosu n soj početni položj nnčen n slici. * je ϑ ϕ, te je uon bin njeoo sopsteno obtnj oo so cent: ϑ ϕ ϕ lic lic stp dis dis stp Sli b.. d* Sli b.. e* Sli b.. f* Binu tče dis se može odediti o bin otcije oo tenutno pol bine uonom binom, o se n d je njeno udljenje od tenutno pol i d pd u pc nomle n to stojnje, te je: dis cos i sin j i j ( i j o isto eultt možemo doći oisteći teoijs nnj i inemtie nsih etnj. Bin tče dis jedn je etosom biu bine tče o efeentne i eltine bine tče u odnosu n tču : i j ( i j dis Bin stp tče štp teb d im pc nomle n štp i jedn je po intenitetu poiodu stojnj te tče od ose obtnj štp o lob u tči i sd neponte uone bine obtnj štp oo te ose. N osnou to pišemo: stp i j i j cos sin ( i j Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
3 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. od lic lic dis stp N lict licn dis disn disn dis stp Sli b.. * Sli b.. h* Sli b.. l* lic lic dis stp lict licn disn dis stp lict licn disn stpn stp stpt Sli b.. m* Sli b.. n* Sli b.. p* eltin bin lič u odnosu n dis pd u pc tnente n ontuu dis po ojoj lič lii te se može postiti e imedju tiju bin u či, dis lič i štp: bine dis tče dis, bine stp tče štp i bine liy; tče lič: stp dis liy; stp ( i j ( i j lic j I pethodne etose jednčine, odujemo tenutnu uonu binu obtnj štp oo ose o lob i eltinu bin lič: do je eltin bin lič. lic Sd ćemo pistupiti odedjinju ubnj štp. S obiom d se dis otlj onstntnom uonom binom i njeo cent se eće po uu polupečni s centom iine u tči, to će ubnje tče imti smo nomlnu omponentu oo to cent iine. N T N j Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
4 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 Mšinsi fultet Unieitet u Nišu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih Kted mehniu (neletoisn bief - test St. od Ubnje tče dis odedjujemo pomoću etoso bi ubnj efeentne tče dis i eltino ubnj tče oo tče onstntnom uonom binom, to d se jlj smo nomln omponent to eltino ubnj: N osnou to je: i j i j disn dis dist Ubnje tče, pod petpostom d se štp obće uonom binom i uonim ubnjem je: j i j i stpt stpn stp sin cos sin cos j i j i stp j i j i stp Ubnje eltino etnj lič po disu je: j i j i ZliT ZliT liyc lict licn lic Sd pomoću etoso bi liyc dis stp j i i j j i j i ZliT stp odle sledi d je ZliT odle sledi d je lit 7 Time smo dt ešili. I d ljučim: Uono ubnje štp je, do je ubnje lič j i lict licn lic 7.
5 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. 5 od UGI ZTK. (inmi: is mse m, polupečni otlj se be linj po cilindičnoj užnoj poši polupečni s centom u tči. n dis je upn n osu cilindične poši. o ontui dis može d lii lič oji je lobno en jedn j štp, mse M dužine, do je dui njeo j en, todje, lobno nepoetni oslonc n podu, to d u posmtnom početnom položju lp uo α s pcem nomle n spojnu duž oj spj cent dis i tču podo ose cilindične poši o n dis. o nmo d se cent dis u početnom tenutu imo binu cent potebno je odediti boj stepeni slobode etnj sistem, ibti enelisne oodinte i npisti ie inetiču i potencijlnu eneiju sistem, o i intel eneije sistem. Koliu je, u početnom tenutu imo inetiču eneiju tj sistem, oliu potencijlnu eneiju? li mehnim onič oblst otljnj dis po cilindičnoj poši? SIK B. EŠENJE UGG ZTK: I nnčene onfiucije sistem n slici., otljnje dis je mouuće smo u smeu pem štpu, li je to mouće smo u u oničenoj oblsti oju oničju eometijse ončne ee štp, dis i cilindične poši. To je idljio n slici. *, b* i c* n ojoj je pin sistem s nnčenim oodintm ϕ i ϑ ojim se odedjuje položj dis n cilindičnoj poši i u odnosu n štp. i otljnju dis po cilindičnoj poši tenutni pol se pomei po luu od do do se po disu pomei od tče do, to su luoi centlnih ulo ϕ i ϑ te ži: ϕ ϑ o o ϕ ϑ ϑ ϕ ϑ ϕ ϕ dis dis ψ o o ϕ ϑ ϑ ϕ ϑ ϕ ϑ ϕ ϕ dis Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
6 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. 6 od te postoji jedn e imedju tih oodint. oložj štp ćemo meiti pd njeoo položj u početnom tenutu i nnčimo tj otlon ulom ψ. S obiom d lič euje dis i štp, to ćemo i te ee npisti eu imedju oodint ϕ, ϑ i ψ, postljjuči eometijse ee n slici b.. cosϕ cos( ϑ ϕ sin ψ sinϕ sin( ϑ ϕ cos ψ ili cosϕ cos( ϑ ϕ ( sinψ cosψ sinϕ sin( ϑ ϕ ( cosψ sinψ odnosno cosϕ cos( ϑ ϕ ( sinψ cosψ sinϕ sin( ϑ ϕ ( cosψ sinψ odnosno d sbeemo, odnosno odumemo pethodne jednčine dobijmo: ϑ ϕ dis o o ϑ ϕ ϕ ϕ ϑ ϑ dis ϕ dis Sli b.. * Sli b.. b* Sli b.. c* sinψ ϕ cosψ ( cosϕ sinϕ cos( ϑ ϕ sin( ϑ ϕ [ ( cosϕ sinϕ ( cos( ϑ ϕ sin( ϑ ] [ ] ( ϑ ϕ ( sinψ cosψ cosϕ ( ϑ ϕ ( cosψ sinψ sinϕ cos sin Ve iymedju enelisne oodinte ϕ i ul ψ je: [ ( cosψ sinψ sinϕ] [ ( sinψ cosψ cosϕ] ifeencinjem cosψ sinψ [ sinϕ] ψ ( sinψ cosψ ϕ cosϕ [ ( sinψ cosψ cosϕ] [ ψ ( cosψ sinψ ϕ sinϕ] Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
7 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. 7 od I se pethodno ljučujemo d se di o sistemu s jednim stepenom slobode etnj i enelisnu oodintu bimo uo ϕ peo o smo iili ostle de oodinte. sinψ [ ( cosϕ sinϕ ( cos( ϑ ϕ sin( ϑ ϕ ] cosψ [ ( cosϕ sinϕ ( cos( ϑ ϕ sin( ϑ ϕ ] N slici. *, b* i c* pin je pln bin pojedinih tč dis, i o i uon bine otljnj dis po poluuđnoj poši i uon bin sopsteno obtnj dis oo njeoo cent. Tč dodi dis i ižne cilindične poši je tenutni pol otcije dis pi otljnju te je uon bine otljnj dis po poluuđnoj poši : ϕ ϕ I jedn je uonoj bini sopstene otcije dis oo soje ose : ϕ o to ljuč možemo doći i n sledeci nčin: i otljnju dis po cilindičnoj poši tenutni pol se pomei po luu od do do se po disu pomei od tče do, to su luoi centlnih ulo ϕ i ϑ te ži: ϕ ϑ te se dis pi tom otljnju oeto binom ϑ ϕ medjutim s obiom d se i poš spuštl to je dis imo i dodtno oetnje od ul ϕ, to d je uupn uo oji se dis oenuo pi otljnju be linj u odnosu n soj početni položj nnčen n slici. * je ϑ ϕ, te je uon bin njeoo sopsteno obtnj oo so cent: ϑ ϕ ϕ ifeencinje pethodno i ee imedju oodint ϕ i ψ dobijmo: ψ cos ψ [ ϕ( sinϕ cosϕ ( ϑ ϕ ( sin( ϑ ϕ cos( ϑ ϕ ] Te je uon bin obtnj štp jedn: Sd je lo sstiti ie inetiču i potencijlnu eneiju štp i dis:. Kinetič eneij dis je inetič eneij otcije dis oo oce tenutne otcije o pol uonom binom ϕ.sijlni moment inecije mse dis osu o tenutni pol je: J ζ m Kinetič eneij štp je inetič eneij otcije štp oo oce otcije o lob uonom binom ψ.sijlni moment inecije mse štp osu o o lob je: J ζ Ml M ( M I inetiču eneiju je sd: E ζ ( ϕ ψ J ζ J m M Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
8 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. 8 od omen potencijlne enije je eultt d sil težine dis i štp pi spuštnju odnosno podinju njihoih cent ms : cosϕ h h T sin ψ sin ψ I pomenu potencijlne eneije je: E mh Mh p T [ sinψ cos ] ( cosϕ M[ sinψ cos ] E m ψ Ko je sistem onetin, je su sile oje dejstuju n sistem onetine potiču se od sopstene teđine dis i štp, te to ži teoem oj tdi d je uupn eneij sistem onstntn u tou etnj sistem i jedn mehničoj eneiji sistem u početnom tenutu. E E Ep E Ep const E Ep m ϕ M ψ m cosϕ M sinψ cosψ de je e imedju oodint:- enelisne oodinte ϕ i ul ψ je: [ ] const [ ( cosψ sinψ sinϕ] [ ( sinψ cosψ cosϕ] ifeencinjem cosψ sinψ [ sinϕ] ψ ( sinψ cosψ ϕ cosϕ [ ( sinψ cosψ cosϕ] [ ψ ( cosψ sinψ ϕ sinϕ] U početnom tenutu, početni usloi su: ϕ (, ( ψ, ψ odedjeni u pethodnom inemtičom dtu, te je uupn eneij sistem u tom tenutu: ( E Ep m ( ϕ M ψ m( cosϕ M[ sinψ cosψ ] const p ( E E m ϕ 5 m ( E E const p 6 M ψ m M const M m ϕ TEĆI ZTK. (inmi: is ms m, polupečni otlj se be linj po hoiontlnoj ltoj poši. n dis je u etilnoj ni. Z ontuu dis lobno je en jedn j štp B, dužine l, mse M do je n duom ju nosi mteijlnu tču mse m., m l, M, m B l, M Sli b. EŠENJE TEĆEG ZTK. (INMIK: Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
9 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. 9 od ČETVTI ZTK (Kinemti i inmi: Sistem pin n slici sstoji se od d dis polupečni, ms po m, s centim odnosno spojen sem polum i B jednih dužin i ms po m, oji su s po jem lobno spojeni u tči lič mse m, oji može s lii b tenj u etilnim odjicm, do su im dui jei spojeni lobno odojuči dis i to j štp cent po dis oji se otlj be linj po hoiontlnoj ni, j B duo štp obod duo dis s centom u oji se otlj be linj po cilindičnoj užnoj poši polupečni s centom u tči. n oj sdži ob dis je upn n osu cilindične poši. U položju pinom n slici d ob štp lpju uloe of po s hoiontom, cent po dis im binu i ubnje usmeene nleo, odediti: * Kolio stepeni slobode etnj im sistem? Koje su moućnosti ibo odojuće boj enelisnih oodint? b* U nnčenom polžju odediti uonu binu i uono ubnje duo dis, o i bine lič i uone bine u uon ubnj štpob i lič. c* U položju nnčenom n slici odediti odediti inetiču eneiju sistem. d* Koli je uupn eneij sistem s ojom se sistem eće o se n d je u položju n slici bin cent po dis bil? e* li se uupn eneij etnj oo sistem menj u tou etnj isto? * Npisti ie inetiču i potencijlnu eneiju sistem u poioljnom položju u funciji ibne enelisne oodinte. EŠENJE ČETVTG ZTK (Kinemti i inmi: Slim!! Ktic ( Stenoic Hedih Tstp B B T stp Ktic ( Stenoic Hedih B B Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
10 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 o o ϑ ϕ ϕ ϕ ϑ ϑ dis ϕ ϑ ϕ ϕ ϑ ϑ B ϑ o B ϕ o T ϑ ϕ ϕ ϑ ϑ B ϑ ϕ N o o St. od Ktic ( Stenoic Hedih Tstp B B T stp Ktic ( Stenoic Hedih Tstp T stp B B B ( ( B B B B Ktic ( Stenoic Hedih Ktic ( Stenoic Hedih Tstp Tstp BN B T stp T stp BT B ( BN BT N T Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
11 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 Tstp N Tstp Ktic ( Stenoic Hedih T ( BT B T ( BN BT BN T stp T stp N B St. od ETI ZTK (Kinemti i inmi: ϕ N EŠENJE ETG ZTK (Kinemti i inmi: ŠESTI ZTK (inmi: Mteijlni sistem se sstoji od mteijlne tče N mse m oj se eće po ltom užnom žljebu N N N s centom u, polupečni, oji je uen u dis polupečni, oji se obće u hoiontlnoj ni, onstntnom uonom binom oo nepomične ose upne n poš dis i oj poli o tču n njeoom obodu u ojoj se nli lobu, i opue utosti c, oj euje mteijlnu tču u poioljnom položju N n žljebu s tčom n supotnom ju pečni nq obodu dis. o mteijln tč počinje etnje po žljebu i položj N binom, d je opu nenpenut, odediti eciju ee uupn pitis ecije ee n žljeb u poioljnom položju u funciji oodinte ϕ oj odedjuje njen položj n disu. EŠENJE ŠESTG ZTK (inmi: N ϕ m N N ϑ t N ϑ ϕ F N m N F N N c m NT m NN c Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
12 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. od SEMI ZTK (inmi, nlitič mehni: Mteijlni sistem se sstoji od pet homoenih diso i d te, od ojih se pi, homoeni dis mse m i polupečni otlj be linj po hoitontlnoj ltoj ni, dui i peti istih ms i polupečni o pi, li učšćeni lobno u odojućim centim i o oje pole ose upne n poši diso oo ojih se oni mou obtti, do su teći i četti dis, N i M uto spojeni i sojim centim postljeni n istu osu oo oje mou d se jedno. N dis je nmotno nesteljio uže, oje je pebčeno peo otuoc B i, do je njeo sedišnji deo nmotn n lem oji čine teći i četti dis i n duom ju je eno teet mse m oji može d lii po ltoj stmoj ni. osu lem NM isi te mse m. eo sistem se nli u etilnoj ni. o je sistem bio u mionju, odediti ; * boj stepeni slobode etnj i ibei enelisne oodinte, i pomoću njih odedi oodinte položj so od diso i teho, o i bine istih; b* ie inetiču i potencijlnu eneiju sistem; c* uupnu eneiju sistem u tou etnj; d* difeencijlne jednčine etnj sistem, oisteći ne-oe jednčine due ste; e* sile u deloim uždi. f* o u početnom položju sistem nije bio u miu, neo je imo početnu binu dtu početnom binom cent po dis, d li će difeencijlne jednčine etnj sistem biti iste o u pethodnom? m, m, B m, 6 m, EŠENJE SEMG ZTK (inmi, nlitič mehni: N m K M m, β m 6 SMI ZTK. Z mteijlni sistem pin n slici. n ojoj su nnčeni inemtičo-inetiči pmeti otuo u obliu homoenih tnih diso, u petpostu d je uže nesteljio, odediti: * Boj stepeni slobode etnj sistem i nčiniti ibo enelisnih oodint sistem; b* Se oodinte položj i onfiucije sistem, o i uone bine otuo iiti pomoću ibnih enelisnih oodint sistem; c* Ie inetiču i potencijlnu eneiju sistem; li se eneij dto sistem menj u tou emen i tou etnj sistem? Npisti intel eneije sistem; li je sistem onetin? Koli je sn d sil oje dejstuju n sistem? d* ifeencijlne jednčine sistem pomoću enelisnih oodint i e-oih jednčin due ste. Kolii njmnji boj difeencijlnih jednčin etnj sistem? e* Uonu binu i binu cent ms dis. m, B m, m, m, m, α Sli β Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
13 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. od EŠENJE SMG ZTK: * i b* o je potebno odediti boj stepeni slobode etnj sistem i nčiniti ibo enelisnih oodint sistem; etpostićemo d je dis u početnom tenutu bio u miu, o i d se uže, ojim je en id, ne sbij p smim tim uodimo ptetpostu d su otuoi i B nepoetni. nliijući moućnost poetnj pojedinh delo sistem, idimo d se otu ončen s može otljti ni i u stmu n i d je dooljno jednom oodintom odediti položj njeio cent u odnosu n nei položj fisin u odnosu n nepoetnu stmu n. Usojimo d je to oodint usmeen plelno s stmom ni i u stmu n. Ko je uže nesteljio i eno cent to dis to nči d se njeo j pome binom, p i celo uže im tu binu, p je bin tč n peifeiji otu s nepoetnim centom, jedn toj bini, te je uon bin oetnj to dis oo ose o njeo cent, de je polupečni to otu. Todje možemo odediti tenutnu uonu binu otljnj dis u stmu n, oo ose o tenutni pol, oj inosi. Nstljjući dlje nliu etnj nesteljio užet idimo d ono nosi dis čiji se cent pome u etulnom pcu, do se on otlj po nepoetnom delu nesteljio užet oje je dlje pebčeno peo otu B i eno cent dis, oji je todje, nesteljiim delom užet en nepoetni deo id, plelno duoj, n desnoj stni stmoj ni. o nliimo tj deo užet idimo d je on nepoetn, p je i cent dis nepoetn, smim tim i deo užet pem otuu B, što nči d i tj otu miuje. Ko je deo užet imedju otu i otu K poetn, te je bin tče K i užet i otu K. Bin tče i užet i otu je jedn nuli, je je t tč tenutni pol otljnj dis K po užetu, te nije tešo odediti binu cent oj je jedn poloini bine K, je se tč K nli n d put udljenijem položju od tenutno pol otcije otljnj to dis po užetu, u odnosu n stojnje cent ms to dis. Sd pišemo d je. Tenutn uon bin otljnj to dis oo tenutne ose otcije o K tenutni pol, je, uon bin sopsteno obtnj o osu upnu n dis i oj poli o njeo cent je jedn. N osnou oe nlie ljučujemo d mteijlni sistem pin n slici im smo jedn stepen slobode etnj i d je dooljno ibti smo jednu oodintu i to oodintu oju smo usojili enelisnu oodintu sistem. Npomen: Ibo enelisnje oodinte se može iesti i n iše duih nčin. Npime mouće je ueti enelisnu oodintu i pomenje cent dis u etilnom pcu npime y, i ond momoću nje iiti s ostl pomenj, ili p uo obtnj dis, npime ϕ. o y postupimo n neo od oih duih nčin imli bi smo d je y ili ϕ ili ϕ, Mi smo se opedelili d enelisnu oodintu ibeemo oodintu tnsltono pomenj cent di i pomoću nje ćemo dlje ešti dt. Vžno je smo istći d ibo oodintno sistem u ome ešmo dt ne utiče n sojst dinmie je su on inijntn u odnosu n ibo oodintno sistem. Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
14 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. od m, α m, K m, B Sli. * m, β m, c* Sd nije tešo odediti ie inetiču i potencijlnu eneiju sistem. Je smo u pethodnoj nlii te poetljiosti pojedinih mteijlnih tel u sistemu ljučili i sledeće: is iodi nso etnje jednom otcijom oo ose tenutne otcije o tču oj se pome po stmoj ni, p je inetič eneij etnj to dis eneij otcije oo ose o tču. T inetič eneij je jedn poloini poiod sijlno moment inecije dis tenutnu osu otcije i dt tenutne uone bine oo te ose: E J m m m ζ J ζ Kinetič eneij dis je inetič eneij otcije oo ose o cent dis oji oti uonom binom, oju smo eć odedili:, te je: E J ζ m m is K iodi nso etnje jednom otcijom oo ose tenutne otcije o tču oj se pome u etilnom pcu po nepoetnom delu užet, p je inetič eneij etnj to dis eneij otcije oo ose o tču. T inetič eneij je jedn poloini poiod sijlno moment inecije mse dis tenutnu osu otcije o i dt tenutne uone bine oo te ose: E J m m m ζ J ζ Vidimo d se inetič eneij diso i K može odediti o inetič eneij nso etnj tel, pem Keniooj teoemi je jedn biu inetiče eneije tnslciji binom cent ms o d se s ms sžet u tom centu i inetiče eneije otcije oo ose o cent ms uonom binom otcije oo ose o cent ms, što smo i npisli u pethodnim iim. Uupn inetič eneij posmtno mteijlno sistem je: E E E E J m m m m ζ J ζ J ζ N tel mteijlno sistem dejstuju sile težine s npdnim tčm u centim ms (sedištim tel, oj čine posmtni sistem. Ko se sedišt ms i diso i K pomeju, ostlih miuju to se menj potencijln eneij sistem, oj je jedn du tih onetinih sil n Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
15 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. 5 od pomenjim njihoih npdnih tč: h - podinje i h.- spuštnje, te je d sil težine: mh mh m m m( omen potencijlne enije sistem je jedn du onetinih sil s pomenjenim nom: E p m( Uupn eneuij sistem je: E E E p m m( E E p m const de početn bin etnj sistem u početnom tenutu. Znči d se uupn eneij dto mteijlno sistem ne menj u tou emen i u tou etnj sistem je onstntn i njen ednost isi od početnih uslo, odnosno od početne bine. ethodni i oji smo npisli pedstlj intel eneije sistem i on se može npisti smo o je sistem onetin, što je u posmtnom slučju dooljeno. Uupn sn d sih sil oje dejstuju n oj sistem je jedn nuli, je nem pomene uupne eneije sistem. Možemo odediti snu d pojedinih sil oje dejstuju n sistem, to je npime sn d sil težine diso: d m m dt d m m m dt Sledi d je sn d onetinih sil: d d m( sin α dt dt Sn d unutšnjih sil sistem - sil u uždim je jedn nuli, je se jljju u poim. Sn d ecij e, otpo stme ni je jedn nuli, je je sil otpo stme ni upn n pc bine etnj cent ms to dis. Sn d sil inecije sistem je jedn pomeni inetiče eneije sistem po emenu: de m dt Ko je: de d( E E p m sist m( dt dt d* Ko sistem im smo jedn stepen slobode etnj njeoo etnje možemo opisti jednom difeencijlnom jednčinom enelisnu oodintu. ne-o jednčin due ste enelisnu oodintu se može npisti u sledećem obliu: d E E E p dt te je posle difeencinj m m( odle sledi d je: ( o je difeencijln jednčin etnj posmtno mteijlno sistem ižen pomoću ibne enelisne oodinte. To jednčinu možemo dobiti i i uslo d je sn d sih sil sistem jedn nuli, je je sistem onetin, što smo eć npisli u obliu: Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
16 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 ( E E St. 6 od de d p m sist m( dt dt odle sćinjem s dobijmo istu difeencijlnu jednčinu, o i u pethodnom slučju pimene ne/o jednčin due ste enelisnu oodintu : ( Time smo odedili ubnje cent dis oji se otlj po stmoj ni: ( do je ubnje cent dis K : ( o p želimo d odedimo i on etnj, što se dtom nije tžilo, dooljno je inteliti d put dobijenu difeencijlnu jednčinu p je: ( ( t ( t t( ± ( t t ( ± t Zn ± isi od usmeenj početne bine cent dis, d li je u ili ni stmu n. U slučju d je nibni uo stme ni jedn nuli, d se dis otlj po hoiontlnoj ni ubnje, bin i pedjeni put su: ( t ( t t ± ( t t ± t U slučju d je nibni uo stme ni jedn, d se dis otlj po etilnoj ni, u petpostu d se odj od nje, ubnje, bin i pedjeni put su: t t ± ( ( ( t ± t dle ljučujemo d o je sistem bio u miu ostće u miu i noteži, p nem etnj. o je sistm dobio početnu binu, centi ms diso etće se jednolio onstntnim binm i to ( t ( t ± i ( ( t t ±. Zdtom se ne tže sile u deloim udi, li ih nije tešo odediti pimenom teoeme o pomeni impuls etnj i moment impuls etnj n si od diso, n oje smo deonponoli sistem i postili unutšnje sile u uždim, o sile ujmno dejst tih podsistem n sistem. ui opštiji pistup ešnju dt, d početn bin etnj dis nije jedn nuli. : * i b* o ne uedemo petposte, o u pethodnom, pistupu i petpostimo d cent 5 dis im početnu binu oj je usmeen ni stmu n i inosi 5 ond dt momo Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
17 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. 7 od ešti posmtjući sistem s d stepen slobode etnj. Zto ćemo nliiti poetljiost pojedinih tel diso i poti d sistem td im d stepen slobode etnj u jeddnoj fi etnj, jedn d se osti dejsto jednostno-džjuće ee. o je potebno odediti boj stepeni slobode etnj sistem i nčiniti ibo enelisnih oodint sistem; nliijući moućnost poetnj pojedinh delo sistem, idimo d se otu ončen s može otljti ni i u stmu n i d je dooljno jednom oodintom odediti položj njeio cent u odnosu n nei položj fisin u odnosu n nepoetnu stmu n. Usojimo d je to oodint usmeen plelno s stmom ni i u stmu n. Ko je uže nesteljio i eno cent to dis to nči d se njeo j pome binom, p i celo uže n tom delu do otu s centom u oo o se obće, im tu binu, p je bin tč n peifeiji otu s nepoetnim centom, jedn toj bini, te je uon bin oetnj to dis oo ose o njeo cent, de je polupečni to otu. Todje možemo odediti tenutnu uonu binu otljnj dis u stmu n, oo ose o tenutni pol, oj inosi. Nstljjući dlje nliu etnj nesteljio užet idimo d ono nosi dis čiji se cent pome u etulnom pcu, do se on otlj po delu nesteljio užet oje je dlje pebčeno peo otu B i eno cent dis, oji je todje, nesteljiim delom užet en nepoetni deo id, plelno duoj, n desnoj stni stmoj ni. o nliimo poetljiost to del užet od otu B do otu, oji je dlje en nesteljiim užetom nepoetni id V, te možemo doći do sledećih ljuč: tj deo užet je jednostno-džjuć e, p se i cent dis i dis ne mou etti niše u tu stmu n, dlje neo što je domet del užet 5 V, li o je tj deo užet sitlji otu bi se moo poetti otljjući se ni tu stmu n, p ćemo to petpostiti d je njeo etnje mouće u tom pcu i ončićemo pomenje njeoo cent 5 plelno stmoj ni s y, o je to nnčeno n slici. i tome postljmo uslo d je t oodint ue eć ili jedn nuli y, i d bo jednostno džjuće ee ne može biti mnj od nule y (supotnosmen. Uon bin otljnj dis ni stmu n oo tenutno pol 5, je 5. Ko je tj deo užet pebčen peo otuu B, što nči d u slučju mouće etnj dis ni stmu n tče n njeooj ontui imju peifeijsu binu y, uon bin obtnj to y dis B oo ose o njeo nepoetni cent je. U slučju d bi dis mioo, ond bi i dis B mioo. Medjutim teb ispitti oji se od o d slučj jlj. Zto polimo od petposte d sistem im d stepen slobode etnj i enelisne oodinte bimo oodinte i y, oje meimo od nnčenih položj n slici, pi čemu oodintu y meimo od položj u ome je deo užet 5 V tenut, p je oničenje tu oodintu y ( t i y. Ko je deo užet imedju otu i otu K poetn, te je bin tče K i užet i otu K, do je deo užet imedju otu K i otu B poetlji binom y, te je bin tče K B, jen KB y Bin tče otu, oj se nli u peseu noml n bine K i KB y i duži oj spj hoe eto tih bin, o što je pino n slici, oj je tenutni pol bine nso etnj to dis, je jedn nuli. Znči t tč je tenutni pol nso etnj dis K y po užetu, te nije tešo odediti binu cent, oj je jedn poloini li tih bin, što nije tešo doti i sličnosti toulo: K KB Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
18 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. 8 od odnosno y I pethodno dobijmo d je: y ( y ( y ( y N osnou pethodno sledi d je: y ( ( y ( y Tenutn uon bin otcije to dis oo tenutne ose otcije o tenutni pol, je K KB y, to je i uon bin sopsteno obtnj oo ose ( y y upne n dis i oj poli o njeo cent je jedn. N osnou oe nlie ljučujemo d mteijlni sistem pin n slici im d stepen slobode etnj, o to jednostnodžjuć e doolj, ili smo jedn stepen slobode etnj, li je to potebno i doti. Npomen: Ibo enelisnih oodint se može iesti i n iše duih nčin. Npime mouće je ueti enelisnu oodintu i pomenje cent dis u etilnom pcu npime, i ond pomoću nje iiti s ostl pomenj, ili p uo obtnj dis, npime ϕ. Mi smo se opedelili d enelisne oodinte ibeemo oodintu tnsltono pomenj cent dis i oodintu y pomenj cent dis i pomoću njih ćemo dlje ešti dt. Vžno je smo istći d ibo oodintno sistem u ome ešmo dt ne utiče n sojst dinmie, je su on inijntn u odnosu n ibo oodintno sistem. m, α m, K m, K K B m, KB y m, y K B 5 V 5 y β Sli. * y 5 y c* Sd nije tešo odediti ie inetiču i potencijlnu eneiju sistem. Je smo u pethodnoj nlii te poetljiosti pojedinih mteijlnih tel u sistemu ljučili i sledeće: is iodi nso etnje jednom otcijom oo ose tenutne otcije o tču oj se pome po stmoj ni, p je inetič eneij etnj to dis eneij otcije oo ose o Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
19 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 Mšinsi fultet Unieitet u Nišu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih Kted mehniu (neletoisn bief - test St. 9 od tču. T inetič eneij je jedn poloini poiod sijlno moment inecije mse dis tenutnu osu otcije i dt tenutne uone bine oo te ose tenutne otcije: m m m E ζ ζ J J Kinetič eneij dis je inetič eneij otcije oo ose o cent dis oji oti uonom binom, oju smo eć odedili:, te je: m m E ζ J is K iodi nso etnje jednom otcijom oo ose tenutne otcije o tču, ili p jednom tnslcijom binom cent ms dis y i jednom otcijom oo ose o cent ms, uonom binom y, p je inetič eneij etnj to dis eneij otcije oo ose o tču.ili jedne tnslcije i jedne otcije. T inetič eneij je jedn poloini poiod sijlno moment inecije mse dis tenutnu osu otcije o i dt tenutne uone bine oo te ose, ili biu polupoiod :mse dis i dt buine cent ms dis y i polupoiod sijlno moment inecije mse dis osu o cent dis i dt uone bine y eltino obtnj dis oo ose o cent dis: m E ζ ζ J J y m y m E y y m E Vidimo d se inetič eneij diso i K može odediti o inetič eneij nso etnj tel, pem Keniooj teoemi je jedn biu inetiče eneije tnslcije binom cent ms, o d je s ms sžet u tom centu i inetiče eneije otcije oo ose o cent ms uonom binom otcije oo ose o cent ms, što smo i npisli u pethodnim iim. N sličn nšin odedjujemo inetiču eneiju dis B, oji oti oo soje ose o cent uonom binom y my y m E ζ J do je inetič eneij dis my y m m E ζ ζ J J Uupn inetič eneij posmtno mteijlno sistem je: 5 E E E E E E 5 5 m E ζ ζ ζ ζ ζ J J J J J
20 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 E m m ( y y m my my ( 8y y St. od E m N tel mteijlno sistem dejstuju sile težine s npdnim tčm u centim ms (sedištim tel oj čine posmtni sistem. Ko se sedišt ms i i 5 diso i K pomenju, ostlih miuju to se menj potencijln eneij sistem, oj je jedn du tih y onetinih sil n pomenjim njihoih npdnih tč: h - podinje, h.- spuštnje i h 5 ysin β - spuštnje, s pomenjenim nom, te je d sil težine: y mh mh mh 5 m m mysin β m( my( sin β omen potencijlne enije sistem je jedn du onetinih sil s pomenjenim nom: E p m( my( sin β Uupn eneuij sistem je: E E E p m( 8y y m( my( sin β E Ep const d* Ko sistem im d spen slobode etnj njeoo etnje možemo opisti dem difeencijlnim jednčinm enelisnu oodintu i enelisnu oodintu y. ne-oe jednčine due ste enelisne oodinte i y se može npisti u sledećem obliu: d E E E p dt d E E E p dt y y y te je posle difeencinj m my m m y m m( sin β odle sledi d je: y 8 y ( ( sin β ( sin ( sin y y α β 8 87 y y ( ( sin β 88 y y ( ( sin β ( Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
21 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols y 87 ( sin β ( 88 ( sin β ( ( sin β St. od y ( ( sin β sin β < y α ( sin β ( sin t 5 t y( t ( sin β ( t otebn uslo d bi oo etnje bilo mouće je d je u som tenutu ispunjen uslo t 5 ( sin β ( što nči d se oo etnje može ostiti o je početn bin 5 cent ms dis t d je ispunjen pethodni uslo. I to etnje, otljnje dis ni stmu n, bi se ostilo eme do bin etnj njeoo cent mse 5 ne postnje jedn nuli, 5 ( t y ( t u tenutu: 5 t ( sin β ( u ome bi bin postl jedn nuli. Z to eme cent dis, 5 je pešo put ni stmu n ( t ( > 5 y ( sin β ( U tom tenutu emen t otpočunje otljnje dis u stu stmu n niše istim netinim ubnjem y ( sin β ( < p je td pomen put od emen: y ( sin β ( t ( 5 ( sin β ( t y( t ( sin β ( je je ou fu etnj otljnj dis niše početn bin njeoo cent jedn nuli, li je početn oodint, Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
22 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols ( 5 y( t > 87 ( sin β ( St. od f etnj se odij do se dis ne ti u početni položj odedjen oodintom y ( t je odedjen s: te je ( t ( sin β ( t 87 ( 5 ( sin β ( y 87 5 t 87 ( sin β ( To je eme jedno emenu spuštnj otljnj dis ni stmu n. Kd dodje u početni položj, dejstuje jednostno džjuć e, p se dlje sistem ponš o sistem s jednim stepenom slobode etnj. o je početn bin etnj cent ms 5 otljnj dis jedn nuli, ond se sistem s oom jednostno džjućom eom ponš o sistem s jednim stepenom slobode etnj, o što smo u početu i ueli petpostu i posmtli smo tu fu etnj sistem. 87, oji EVETI ZTK (inmi, nlitič mehni, teoij sud. Z mteijlni sistem pin n slici. n ojoj su nnčeni inemtičo-inetiči pmeti otuo u obliu homoenih tnih diso, u petpostu d je uže nesteljio, odediti: * Boj stepeni slobode etnj sistem i nčiniti ibo enelisnih oodint sistem; b* Se oodinte položj i onfiucije sistem, o i uone bine otuo iiti pomoću ibnih enelisnih oodint sistem; c* Ie inetiču i potencijlnu eneiju sistem; li se eneij dto sistem menj u tou emen i tou etnj sistem? Npisti intel eneije sistem; li je sistem onetin? Koli je sn d sil oje dejstuju n sistem? d* ifeencijlne jednčine sistem pomoću enelisnih oodint i e-oih jednčin due ste. Kolii njmnji boj difeencijlnih jednčin etnj sistem? e* Uonu binu i binu cent ms dis. m, B m, m, m, m, α β Sli 8 EŠENJE EVETG ZTK (inmi, nlitič mehni, teoij sud. Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
23 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 l 9 m, m, α m, m l 9 m, m, α m, m l 9 m, m, α m, * B* * l 9 m, m, α m, m l 9 m, α m, * E* Sli 8. *, b*, c*, d* i e* m, m m St. od o je potebno odediti boj stepeni slobode etnj sistem i nčiniti ibo enelisnih oodint sistem. nliijući moućnost poetnj pojedinh delo sistem, idimo d se otu ončen s može otljti ni i u stmu n i d je dooljno jednom oodintom odediti položj njeio cent u odnosu n nei položj fisin u odnosu n nepoetnu stmu n. Usojimo d je to oodint usmeen plelno s stmom ni i u stmu n. Bin to cent je. lje, snliijući moućnost poetnj cent otu, oji je ončen s idimo d se i on može otljti ni i u stmu n i d je dooljno jednom oodintom odediti položj njeio cent u odnosu n nei položj fisin u odnosu n nepoetnu stmu n. Usojimo d je to oodint usmeen plelno s stmom ni i u stmu n. Bin to cent je, se do je stojnje imedju cent diso i, mnje od l, ono tenut d postne jedno l, doli do poje udno impuls d se menjju bine tih cent, o d je došlo do sud uli i one dobijju odojuće odlne bine, oje su ond početne bine nednu fu etnj sistem. Ko je uže nesteljio i eno cent to dis to nči d se njeo j pome binom, p i celo uže im tu binu, p, o je početbn bin tč n peufeiji toč s nepoetnim centom, jedn početnoj bini, ond je i bin sih tč n peifeiji to dis jedn bini tenuto užet oje je eno cent dis n stmoj ni i pebčeno peo otu i jedn toj bini, te je uon bin oetnj to dis oo ose o njeo cent, de je polupečni to otu. Ko je uže dlje eno te, to su bin i položj te odedjeni oodintom, o i. i oome smo petpostili d je deo užet od cent dis, oje je pebčeno peo otu i eno te, ue u tenutom stnju, o i d su u početnom tenutu uon bin obtnj dis otu i početn bin etnj te omptibilne s početnom binom, odnosno d ži. Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
24 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. od Todje možemo odediti tenutnu uonu binu otljnj diso i u stmu n, oo ose o tenutni pol, odnosno, oj inosi, odnosno. Znči d mteijlni sistem, pin n slici,.* u njopštijm slučju može imti u pojedinim fm etnj sistem i četii stepen slobode etnj, o početni usloi etnj otuo i te nisu omptibilni, slsno pethodnoj nlii. o p petpostimo d su početni usloi ti, o smo ih definisli u pethodnom testu, tj d u delu ee nesteljiim užetom od cent dis peo otu do te nem poioljnosti u početnim položjim i pičetnim binm i d ži uslo omptibilnosti bin, pi čemu je tj deo užet ue tenut i nestelji, ond sistem posmtmo o sistem s d stepen slobode etnj. U opštem slučju, u petposte d sistem im d stepen slobode etnj, o što je to pino n slici.b* i o t dopušt sledeće sličjee početnih uslo pinih n slim c*, d* i e*, tj. su početne bine cent diso istosmene, li d je početn bin cent ono dis oji pethodi duom u smeu i pcu početnih bin s mnjom početnom binom, do slučj supotnosmenih početnih bin usmeene jedn duoj nije potebn tj uslo. Nisu moući početni usloi s supotnosmenim početnim binm spolj, o su centi uli u početnom tenutu n msimlnom stojnju oje doolj nesteljio uže dužine l oje euje cente i diso n stmoj ni. o su p početne bine cent diso i jedne i jedno usmeene, ili p o je ceo sistem bio u miu, do su si deloi užet tenuti, stojnje imedju i jedno l, ond sistem možemo poučti pomoću model s jednim stepenom slobode etnj. Zto o enelisne oodinte sistem bimo de oodinte i oje meimo od položj cent diso d su ti centi i diso n stmoj ni n msimlno moućem stojnju jednom l. i usmemo ih niše u stmu n, o što je to nnčeno n slici.b*. oložj te je odedjen oodintom. i mei se od efeentno položj nniže, je je uže oje euje cent dis i te, pebčeno je peo otu s centom u, o što je to nnčeno n slici.b*, o i n ostlim c*, d* i e*, oje pouju i ličite slučjee sme i pc početnih bin cent i diso. l 9 m, m, α m, m l 9 m, α m, m, m S uedenim petpostm oje ns node d posmtmo sistem s d stepen slobode etnj, inetič i potencijln eneij se mou opisti sledećim iim: E J J J m E m m m m Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
25 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 [ ] St. 5 od E m N tel mteijlno sistem dejstuju sile težine s npdnim tčm u centim ms (sedištim tel, oj čine posmtni sistem. Ko se sedišt ms i diso i pomeju, cent ms teće dis miujem, do se cent ms te spušt to se menj potencijln eneij sistem, oj je jedn du tih onetinih sil n pomenjim njihoih npdnih tč: h - podinje i h i h.- spuštnje, te je d sil težine: mh mh m m( m m[ ( ] omen potencijlne enije sistem je jedn du onetinih sil s pomenjenim nom: E p [ ( sin ] E p m α Uupn eneuij sistem je: E E E const p m[ ] sin ( sin p m α α m const [ ] [ ] E E de su i početne bine etnj sistem u početnom tenutu, do su početne oodinte usojene nulte ednosti, pi čemu je stojnje cent diso l.. S obiom d je sistem onetin u soj od f etnj, je su ee idelne to difeencinjem po emenu pethodne jednčine moemo dobiti de difeencijnte jednčine etnj, po ijednčnju s nulom oeficijent u i odle sledi d je: m[ ( ] m[ ( ] ( ( odnosno: ( ( o isto sistem difeencijlnih jednčin se moye doci I poloću ne oih difeencijlnih jednčin due ste: d E E E p, i, dt i i i odle sledi je: m m m ( ( m što dje sistem difeencijlnih jednčin u obliu: ( ( čime smo dobili i ubnj etnj cent diso. osle inteljenj oih diffeencijlnih jednčin dobijmo sledeće jednčine bine i oodinte cent diso oji se otljju u ili ni stumu n: Bine cent diso su: Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
26 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 sin ( t ( t t α ( ( ( t t t ( St. 6 od oložji cent diso su: ( t ( t t t ( ( ( t t t t ( u ojim su onstnte i početne bine i i početne oodinte pojedine emense intele etnj sistem. Z pi peiod etnj sistem poćetni usloi su: očetne bine n su usmeene supotnosmeno, o n slici.e* i ne su isto intenitet: do su obe coodinte u pođetnom tenutu jedne nuli: i, ond su oni pomene bin i oodint u obliu: Bine cent diso u funciji od emen su: ( t ( t t ( ( ( t t t oložji cent diso u funciji od emen su: ( t ( t t t ( ( ( t t t t ( o sud diso oji se otljju ce doći d je: ( t ( t l u tenutu emen t. N osnou to pišemo: ( t t t l t t t l ( ( ( ( ( ( t t t ( ( t ( t l ( t l 6 8 t ( t ( t l ( t l t l Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
27 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 ( [ ] m l 9 t`(, postoje d oen poitin to im smo jd ešemj: je ( [ ] ( m l 9 ( t > Bine po sud uli su td: ( t ( t t ( [ ] ( t m l 9 ( ` > ( t ( t ( t ( St. 7 od Ko smo o ( ( [ ] ( t m l 9 ( dlne bine tel (uli posle centlno sud, oji se deš u oom slučju, d je oeficijent sud ~ su u obliu sledećih i: ~ ( t τ ( t ( ( t ( t m m ~ ( t τ ( t ( ( t ( t m m Impuls sud u oom slučju je K Fud ( ( t ( t ( ( ( t ( t m τ m m m m ~ U slučju d je sistem bio u miu, sistem posmtmo o sistem s jednim stepenom slobode etnj slucj dooljno elio. S uedenim petpostm oje ns node d posmtmo sistem s jednim stepenom slobiode etnj, inetič i potencijln eneij se mou opisti sledećim iim: E J J J m E m m m m [ ] m 7 E m N tel mteijlno sistem dejstuju sile težine s npdnim tčm u centim ms (sedištim tel, oj čine posmtni sistem. Ko se sedišt ms i diso i pomeju, cent ms teće dis miujem, do se cent ms te spušt to se menj potencijln eneij sistem, oj je Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
28 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. 8 od jedn du tih onetinih sil n pomenjim njihoih npdnih tč: h - podinje i h i h.- spuštnje, te je d sil težine: mh mh m m( m m[ ( ] m( omen potencijlne enije sistem je jedn du onetinih sil s pomenjenim nom: E p ( sin E p m α Uupn eneuij sistem je: E E E const E p Ep m 7 m const ifeencijln jedn;in etnj mteijlno sistem je td: m( 7 m( ( 7 ( Ubnje sistenm je: ( ( 7 Zisnost bine i put od emen suč ( ( ( ( ( t t t t t ( 7 ( ( ( ( ( t t t t t ( 7 Sme etnj I sme bine etnj ise od odnos mse te u odnosu n mse otuo: o je > etnje te je nniže, otljnje otuo u stmu n je niše i obnuto, ESETI ZTK: Ssti sm dt n osnou slie m, B 5 m, m, m, m, α 6 m, N m M m, K β m 6 Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
29 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. 9 od JENESTI ZTK:Test dt. Homoeni užni dis mse M, polupećni, otlj se be linjnj ni ltu stmu n dužine l, nibno ul α, oj peli u idelno ltu cilindično poluužnu poš polupečni, o što je pino n slici. Z eme etnj dis ne npušt etilnu n, oj je pin n slici i sdži pese s stmom ni i cilindično polučužnom poši. U početu etnj, d je dis bio n onjem ju stme ni, cent dis je dobio početnu binu plelnu stmoj ni. dediti: * Ubnje i binu cent dis u poioljnom položju n stmoj ni, o i uonu binu sopsteno obtnj dis oo ose o njeo cent; b* Silu otpo otljnj dis po stmoj ni o i silu pitis n n u poioljnom položju; c* Binu cent dis u položju pels s stme ni n poluužnu poš, o i uonu binu sopsteno obtnj dis oo ose o njeo cent u tom položju; d* Binu cent dis u poioljnom položju n poluužnoj poši, o i uonu binu sopsteno obtnj dis oo ose o njeo cent u tom položju; e* Silu otpo otljnj dis u poioljnom položju n poluužnoj poši, o i silu pitis n tu poš. f* Koje usloe teb d doolje inetiči i eometijsi pmeti sistem, te d dis može d dospe u njišu tču otljjući se po poluužno cilindičoj poši? * Jednčinu putnje i one etnj dis po npuštnju poši, o u domet u pcu hoiontle n niou položj npuštnj poluužno cilindiče poši. M h ξ F M K F N ~ y ~ M α d K ~ ~ h B B B B ~ α α M ~ M ϕ ϕ α B ~ F ϕ N ~ F ϕ ~ ~ ~ ~ M h ϕ EŠENJE JENESTG ZTK: ifeencijlnu jednčinu dinmie nso etnj dis ni stumu n možemo pedstiti o otljnje be linj po stmoj ni i to otcijom oo tenutno pol u dodiu dis i stme ni. T tč je tenutni pol i pome se ni stum n isto tolio olio i cent dis, li s obiom n simetiju dis sijlni moment inecije dis tenutnu osu ocije upnu n dis i o tenutni pol otcije je ue jedn i inosi: M M J J ζ ζ Kotljnje dis po stmoj ni pedstlj nso etnje tel pod dejstom tine sile sopstene težine dis i pod dejstom e (stm u pom delu put, poluužn poš u duom delu put i slobodno od e nso etnje dis u tećem delu put, p sistem u p d del put Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
30 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. od im jedn stepen slobode etnj, do d npusti ee im d stepen slobode etnj. Zto pi deo put d se otlj be linj po stmoj ni enelisnu oodintu n tom delu put usojimo oodintu ξ etnj cent dis plelno stmoj ni n odstojnju od nje, o što je to nnčeno n slici. d tinih sil dejstuje sil težine M, od psinih etinih se jlj nomln omponet otpo F N stme ni o idelne ee i jedn tnencijln omponent oj pedstlj silu otpo otljnj F. be oe omponente pole o tenutni pol i moment tih sil tenutnu osu otcije dis o pol je jedn nuli. N osnou teoeme o pomeni moment impuls etnj tenutnu osu otcije o pol je: d G M dt odnosno J ζ M de smo s ončili uonu binu obtnj dis oo tenutne ose otcije, o je bin cent dis ξ to difeencijlnu jednčinu etnj dobijmo u obliu: ξ M M odnosno ξ Inteljenjem pethodne jednčine dobijmo jednčinu pomene bin i jednčinu put u sledećem obliu: ξ t de je početn bin etnj cent dis, t eme. ξ t t Ne je dužin stme ni B l ond je lo odediti eme oje će se dis dootljti do položj B. l t t sin α čiji su oeni l t B, m ešenje pethodne jednčine s nom minus ne doolj je eme mo d teče unped, tj. d je poitino, te je ešenje: l t B te je bin B cent dis ojom on dospe u položj B sin B l ξb α sin sin sin α α α Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
31 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. od l B ξb Znči d je bin ojom dis, oji se dootljo do poluužne poši, u istu, uli s binom cent jednoj ednosti: B ξb l To je i početn bin etnj cent dis otjnje po poluužnoj poši. Sledeć f otljnj dis po poluužnoj poši je todje nso etnje uto tel pod dejstom e p sistem im jedn stepen slobode etnj, je se to etnje, o i po stmoj ni može pedstiti obtnjem oo tenutne ose otcije, oj ue poli o dodinu tču dis i poluužne poši, io se t tč pome, sijlni moment inecije tu osu dis je isti o i u pethodnom slučju, te je J ζ J ζ M M Sd enelisnu oodintu etnj poodno je ueti uo ϕ oji lp pote ~ poučen o cent dis ~ i cent poluužne poši, oji meimo od pote B - cent poluužne poši položj dis B uls u isti. Ko se bin ~ cent dis ~ može posmtti o peifeijs bin pi obtnju oo cent poluužne poši, uonom binom ϕ n stojnju, o i otcij uonom binom ~ oo tenutne ose o dodinu tču ~ dis i poluužne poši n stojnju jednom polupečniu dis to pišemo: ( ϕ ~ ~ te je ~ ϕ d tinih sil n dis i n oom delu put dejstuje sil težine M, od psinih etinih se jlj nomln omponet otpo F ϕ N stme ni o idelne ee i jedn tnencijln omponent oj pedstlj silu otpo otljnj. be oe omponente pole o tenutni pol i moment F ϕ tih sil tenutnu osu otcije dis o pol ~ je jedn nuli. N osnou teoeme o pomeni moment impuls etnj tenutnu osu otcije o pol ~ je: d~ G M ~ dt odnosno J ~ M sin ϕ α ζ M sin( ϕ α M ϕ Sd difeencijlnu jednčinu etnj - otljnj dis možemo d npišemo u obliu: ϕ sin( ϕ α ( i to je nelinen difeencijln jednčin. Istu možemo d intelimo to što ćemo je po pomnožiti s ϕdt dϕ, što dje: d ϕ ϕdt sin( ϕ α dϕ dt Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
32 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. od osle inteljenj u nicm bin cent dis od položj B, u ome je ϕ i bin B, oju smo odedili n delu otljnj dis po stmoj ni, p do položj odedjeno ulom ϕ, možemo d pišemo: ϕ ϕ B [ cos( ϕ α cosα ] ( o je B ξb B ϕb l to sledi d je: ( ~ ϕ l [ cos( ϕ α cosα ] Kd je dis pi otljnju u poioljnom položju n poluužnoj poši. Kd dis dospe u položj, u ome je ϕ njeo bin je odedjen sledećim iom: 8( t l cosα bi dis dospeo u tj položj, potebno je d početn bin cent dis bude t d u tom položju sil pitis dis n poluužnu poš ne bude jedn nuli pe to položj. Zto je potebno odediti silu potis n jednostnu eu oj dejstuje n dis n poluužnu poš. bi smo odedili tu silu ee, odnosno silu pitis potebno je d npišemo jednčine dinmiče noteže dis u stnju otljnj po poluužnoj poši, oisteći jednčine nso etnj uto tel, peo etnj cent ms i eltino etnj oo cent ms i to u sistemu piodnih oodint etnj dis : * tnencijlni pc n putnju etnj cent dis d ~ M Fϕ M sin( ϕ α dt * dijlni pc n putnju etnj cent dis ~ M Fϕ N M cos( ϕ α * eltino etnje dis oo cent ms: J ~ ~ ~ F ζ ϕ I poslednje odedjujemo silu otpo otljnj dis po poluužnoj poši u obliu: J ~ ~ ~ ζ M M F ϕ ϕ ( ϕ je je ~ ~ ϕ ~, Unošenjem sile otpo otljnj u pu jednčinu, o imjući u obi d je ~ ( ϕ dobijmo: M M ( ϕ ( ϕ M sin( ϕ α odle sledi: ϕ sin( ϕ α ( jednčin je identičn s onom oju smo dobili pišući jednčinu otljnj dis oo tenutne ose otcije i i oje smo odedili binu u obliu: ( ~ ϕ l [ cos( ϕ α cosα ] Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
33 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. od Sd nije tešo odediti silu otpo poluužne poši, niti p silu otljnj dis po poluužnoj poši. ~ Fϕ N M cos( ϕ α M M l Fϕ N M 7cos( ϕ α cosα M sin ϕ α Fϕ Kd dis dospe u položj, u ome je 8( ~ l cosα o je u tom položju sil ujmno pitis ee i dis: M l Fϕ N M cos sin > α α Ml M M > cosα ( cosα ϕ njeo bin je odedjen n sledeći nčin: l > N nici d je sil pitis jedn nuli, minimln bin s ojom dis doli do položj, d se ne odoji od jednostno džjuće ee je: ~ MIN ( cosα to ostljio odnos inetičo.eometijsih pmet u obliu: l ( cosα o je odnos inetičih pmet l < cos α td ce dis npustiti nedžjuću eu, užno cilindiču poš i neće dospeti u položj. o je dooljen uslo, d dis dospe u položj, ond on počinje teću etpu so etnj, o slobodno telo oje ši nso etnje i im ti stepeni slobode etnj, de tnslcije u ni etnj i jednu otciju oo ose upne n n dis o njeo cent ms. Znči d sd o slobodno telo oje ši nso etnje im ti stepeni slobode etnj i ibćemo ti enelisne oodinte oodinte njeoo cent ~ i y ~ i uo ϑ ~ eltino etnj - obtnj oo njeoo cent. Imjući u idu d se sd dis eće smo pod dejstom sile sopstene težine M i početnih uslo, oji su početn bin njeoo cent ms i uon bin obtnj oo cent ms jedni onim oje je dobio u položju d je npustio jednostno džjuću eu poluužnu poš. nliijući, littino, etnje u ooj tećoj etpi slobodno nso etnj dis njeo cent će ioditi osi hitc u bedušnom postou, i jednu sopstenu otciju. Koisteći jednčine nso etnj pišemo sledeće ti difeencijlne jednčine: M ~ M y ~ M J ϑ ζ ~ S početnim usloim: Binom lnsinj 8( ~ l cosα ~ ( t pod ulom α i jednom uonom binom sopsteno obtnj. su omponente početne bine u pcim hoiontle i etile:: Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
34 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 ~ 8 l ( ( cosα cosα 8 y ~ l cosα do je početn uon bin sopsteno obtnj: ( ~ l 8 cosα ~ ~ ϑ ~ t Končne jednčine etnj u ooj tećoj deonici put dis su: t ~ ( const ( t t y ~ ( t const ~ ~ y ~ ϑ ~ ϑ ~ St. od ( t t ~ ~ y t ( t y t ~ ~ ( t t ϑ ~ ϑ ~ I ončno jednčine etnj dis po npuštnju jednostno džjuće ee dte početne usloe: ~ y ~ ( t ( t 8 t l ( t 8 t l ( cosα cosα ( cosα l 8 ϑ~ t cosα Njeći domet je d sent dis dospe u tču K, to je d je: ( t 8 y ~ ( t t l cosα odle sledi d je: 8( t K l cosα p je: 8 ( ~ tk l cosα cosα ui nčin ešnj delo dt. o se tže smo bine u nnčenim položjim, ne i sile otpo e, može se oistiti teoem o odžnju uupne eneije sistem, je je etnje otljnje dis pod dejstom sile težine onetini sistem, je u etnju ne dejstuju neonetine sile, te je uupn eneij sistem u som tenutnu etnj dis onstntn i jedn onoj n početu etnj. E t E t E E ( ( const p p Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
35 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. 5 od Ko dis po stmoj ni iodi nso etnje njeo inetič eneij po Koeni-ooj teoemi jedn je biu inetiče eneije tnsltono etnj binom cent ms i inetiče eneije eltino etnj oo ose o cent ms (otcije. N osnou to i pethodno ibnih enelisnih oodint si od delo put, možemo npisti: Ii inetiče eneije dis, oji se otlj po stmoj ni: E M J M ζ J ζ ξ E M omen potencijlne eneije dis, oji se otlj po stmoj ni je eultt pomen po isini položj cent mse dis: E p Ep M N osnou teoeme o odžnju uupne eneije onetino sistem pi otljnju dis po stmoj ni sledi E E p M ξ M M cosnt te je: ξ I pethodno je lo odediti binu cent dis u pložju npuštnj stme bi i pels n cilindičnu poluužnu poš menom ξ l : B ξb l Z deo etnj otljnj, be linj dis po poluužno-cilindičnoj poši ži teoem odžnju uupne eneije sistem. Kinetiče eneije u položju pels dis s stme ni n poluužno-cilindičnu poš, i u poioljnom položju n njoj su: EB MB J ζb J ζ M l M l E ~ ~ ~ ~ ~ ~ M J M ϕ J ζ ζ M ( ϕ Umesto i potencijlne eneije, možemo ueti u čun pomenu potencijlne eneije pi pelsu od položj pels dis s stme ni n poluužno-cilindičnu poš, do poioljno položj n njoj, je se potencijli odedjuju s tčnošću do jedne ditine onstnte i ue možemo jedn nio polsiti nulti, te je: ~ E E ~ E M ( [ cos( ϕ α cosα ] B / p p pb Sd je tj deo put otljnj dis po poluužno-cičimdičoj poši: F ~ E ~ F ~ ~ E p E pb M ( ϕ M( [ cos( ϕ α cosα] E p B / EB FpB M l E pb odle sledi d je: ( ϕ l ( [ cos( ϕ α cosα ] to pedstlj isti i oji smo eć dobili pethodnim postupom: pb Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
36 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 ( ( [ cos( ϕ α cosα ] ϕ l. ~ St. 6 od Zdt. Kulic mse m bčen je i tče, početnom binom, oj s hoiontlom di uoα i udi u etilni lti id y i posle odbijnj pođe o soj početni položj. * dediti stojnje početno položj mteijlne tče od id, o se n d je oeficijent sud (uspostljnj. b* osle sud s hoiontlnim podom u tči, pi čemu se može usojiti isti oeficijent sud i odbijnj u oju tču etilno id će uditi? li je t tč n išem ili nižem položju od tče ud u pethodnom sudu s istim idom? tpo duh nemiti u ob slučj. y β y θ b α Sli. ešenje: * Kulic će uditi u etilni id binom pod ulom θ, oji čini tnent poučen n njenu putnju s nomlom ud, odbiće se pod ulom β. be su putnje pbole p možemo smtti d je pbol potne putnje pbol oso hic početne bine i eleciono ul β. Končne jednčine etnj dinmiče tče po onu oso hic su: t cosα y t t p je putnj pe ud: y tα cos α i odnos pojecij bin n pc ose : cosθ cosα. Veme dostinj tče dobij se i uslo: p sledi: t. cosα y t Tnens ul θ je: t cosα Koeficijent sud je: tα θ cos. α Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
37 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. 7 od cos β cosθ p sledi odnos početnih bin i elecionih ulo oso hic pe ud i posle ud : cos β cosθ cosα. Jednčin putnje oso hic posle ud je: y tβ. cos β I uslo dt d ulic posle odbijnj pođe o soj početni položj ( b jednčin: b t β cos b tα, cos α sbinjem oih jednčin sledi e: t tβ cos α cos β α β Ko osi ud ule o etilni id ži odnos: tθ t α cos α cos α i o je : tθ tα cos α sledi tžen ednost: sin( α. tθ p sledi elcij: tβ, sledi sistem Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
38 Mehni III inmi - Kineti Zdci s Mšinijde Šols 6-7 St. 8 od Zdt. ime tnsltono etnj sistem pomenljie mse Kelije lnc (. Kyley 857. odine je pi ešio jedn poblem s etnjem tel pomenljie mse.. Ne se n hoiontlnoj poši nli lnc specifične mse M m jedinice [ ] ρlin po jedinici duđine dimnij m, do jedn deo, neponte dužine isi od iice hoiontlne poši u etilnom pcu. o si se tče lnc dobile početne bine usmeene u pcu sednje linije lnc, odediti jednčinu etnj lnc i njene intele. l G d G d Zdt - ime * Uupn ms lnc je: M ρ lin l, deo mse lnc n hoiontlnoj ni je M ho ( t ρ lin( l, del oji isi u etilnom pcu je M et ( t ρlin( t, do je težin to del lnc oji isi u etilnom pcu je: Get ( t M et ( t ρlin( t, i pedstlj tinu silu oj dejstuje n lnc i poed početne bine lnc uo je etnju lnc, po hoiontlnoj poši i u etilnom pcu. S obiom d se deo lnc u etilnom pcu ueć, to d mu se dodje pištj po dužini u etilnom pcu, pi tome bin eltino pipjnj noi ms se odij s eltinom binom jednom nuli, w ( t. Sd oistimo jednčinu Mešćeso y slučj d je eltin bin čestic oje se pipjju i odjju jedn nuli w d ( t, el ( t, { M ( t ( t } F( t dt Bin etnj lnc je:. Sd možemo d npišemo de jednčine dinmie delo lnc u hoiontlnom pcu čij se ms smnjuje, i del oji isi u etilnom pcu čij se ms ueć: d { M ho (( t t } S( t dt d { M et (( t t } S( t G et ( t dt de je S( t unutšnj sil u lncu n pelu lnc i hoitontlno u etilni pc. Ztim unosimo odedjene mse i tinu silu, oje smo odedili u pethodnoj nlii, te dobijmo: d [ ρ lin ( l ] S( t dt d [ ρ lin(( t t ] S( t ρ lin ( t dt I pethodnih jednčin nnčenim difeencinjem dobijmo: ρ l S t ( lin Mšinsi fultet Unieitet u Nišu Kted mehniu edmetni nstni: of. d Ktic (Stenoić Hedih (neletoisn bief - test
ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.
Mnogougo oji im četii stnice nziv se četvoougo. ČETVOROUGAO D δ δ γ C A α β B β Z svi četvoougo vži im je zi unutšnji i spoljšnji uglov isti i iznosi 0 0 α β γ δ 0 0 α β γ δ 0 0 Njpe žemo četvoouglovi
KUPA I ZARUBLJENA KUPA
KUPA I ZAUBLJENA KUPA KUPA Povšin bze B Povšin omotč M P BM to jet P B to jet S O o kupe Oni peek Obim onog peek O op Povšin onog peek P op Pimen pitgoine teoeme vnotn jednkotn kup je on kod koje je, p
VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su
ALJAK ljk je geometijsko telo ogničeno s dv kug u plelnim vnim i delom ilindične povši čije su izvodnie nomlne n vn ti kugov. Os vljk je pv koj polzi koz ente z. Nvno ko i do sd oznke su: - je povšin vljk
dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor
I. VEKTORI d. sc. Min Rodić Lipnović 009./010. 1 Pojm vekto A B dužin A B usmjeen (oijentin) dužin (n se koj je točk početn, koj kjnj) A B vekto - kls ( skup ) usmjeenih dužin C D E F AB je epeentnt vekto
GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo
GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zdci II deo U sledećim zdcim ćemo korisii poznu grničnu vrednos: li i mnje vrijcije n i 0 n ( Zdci: ) Odredii sledeće grnične vrednosi: Rešenj: 4 ; 0 g ; 0 cos v) ; g) ; 4 ;
sektorska brzina tačke
šinski fkultet eogd - ehnik Pedvnje Sektosk bin tčke Nek je ketnje tčke dto vektoom oložj Pi ketnju tčke vekto oložj = O oisuje konusnu ovšinu s vhom u tčki O o i i definisnju bine tčke u ethodnim mtnjim
ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА
ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote
PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču
PIRAMIDA I ZARULJENA PIRAMIDA Slično ko i kod pizme i ovde ćemo njpe ojniti oznke... - oeležvmo dužinu onovne ivice - oeležvmo dužinu viine pimide - oeležvmo dužinu viine očne tne ( potem) - oeležvmo dužinu
Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke
Kioco gibje meijle oke Kiemik meijle oke. dio ) Zje kiocog gibj b) Bi i ubje Položj meijle oke u skom euku eme možemo defiii slijedee ie:. Vekoski i defiij gibj (). Piodi i defiij gibj s s (). Vekoski
Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a
Kinemik meijlne oke 3. dio ) Zdnje kiocnog gibnj b) Bzin i ubznje 1 Kiocno gibnje meijlne oke Položj meijlne oke u skom enuku emen možemo definii n slijedee nine: 1. Vekoski nin defininj gibnj (). Piodni
( ) p a. poklopac. Rješenje:
5 VJEŽB - RIJEŠENI ZDI IZ MENIKE LUID 1 1 Treb odrediti silu koj drži u rvnoteži poklopc B jedinične širine, zlobno vezn u točki, u položju prem slici Zdno je : =0,84 m; =0,65 m; =5,5 cm; =999 k/m B p
TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β
TRUG Mngug kji im ti stnie zve se tug. snvni elementi tugl su : - Temen,, - Stnie,, ( p dgvu stnie se eležvju nsupt temenu, np nspm temen je stni, itd) - Uglvi, unutšnji α, β, γ i spljšnji α, β, γ γ α
Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5
Rijeseni neki zdci iz poglvlj 4.5 Prije rijesvnj zdtk prisjetimo se itnih stvri koje ce ns prtiti tijekom njihovog promtrnj. Definicij: (Trigonometrij prvokutnog trokut) ktet nsuprot kut ϕ sin ϕ hipotenuz
Matematički osnovi Z transformacije
Mtemtiči osnovi Z trnsformcije Uvod u Z-trnsformciju: Z-trnsformcij i njen invern trnsformcij se u mtemtici rmtrju i rlog što ovve trnsformcije imju neposrednu primenu u eletrotehnici i to prvenstveno
NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi
NEKE POVŠI U Pvrši kje se njčešće sreću u dcim su:. Elipsidi. Hiperlidi. Prlidi 4. Knusne pvrši 5. Cilindrične pvrši. Elipsidi Osnvn jednčin elipsid ( knnsk) je : + + = c, i c su dsečci n, i si. Presek
Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.
Osnove strojrstv Prvilo izolcije i uvjeti rvnoteže Prijeri z sostlno rješvnje 1. Gred se, duljine uležišten je u točki i obješen je n svoje krju o horizontlno uže. Izrčunjte horizontlnu i vertiklnu koponentu
Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.
Mt Vijug: Rijsni zdci iz vis mtmti 9. NEPRAVI INTEGRALI 9. Opcnito o nprvim intgrlim Intgrl oli f d s nziv nprviln o: ) jdn ili oj grnic intgrcij nisu oncn vc soncn:, ) pod intgrln funcij f j prinut u
Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.
Odred eni integrli Osnovne osobine odred enog integrl: fx), fx) fx) b c fx), fx) + c fx), 4 ) b αfx) + βgx) α fx) + β gx), 5 fx) F x) b F b) F ), gde je F x) fx), 6 Ako je f prn funkcij fx) f x), x R ),
TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)
TEKSTOV ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektomgnetike (stuijski pogm EEN, 22/). Oeiti silu koj eluje n tčksto opteećenje Q smešteno izn polusfeične povone izočine nultog potencijl. 2. Oeiti elimične kpcitivnosti
Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.
Vele u ehc Rd, g eegj D. do. Sl. Veo 3. Tezo II. ed 4. Tezo IV. ed. Sl: 3 0 pod je jedc (ezo ulog ed). Veo: 3 3 pod je jedc (ezo pog ed) 3. Tezo dugog ed 3 9 pod je jedc 4. Tezoeog ed 3 4 8 pod je jedc
Q π (/) ^ ^ ^ Η φ. <f) c>o. ^ ο. ö ê ω Q. Ο. o 'c. _o _) o U 03. ,,, ω ^ ^ -g'^ ο 0) f ο. Ε. ιη ο Φ. ο 0) κ. ο 03.,Ο. g 2< οο"" ο φ.
II 4»» «i p û»7'' s V -Ζ G -7 y 1 X s? ' (/) Ζ L. - =! i- Ζ ) Η f) " i L. Û - 1 1 Ι û ( - " - ' t - ' t/î " ι-8. Ι -. : wî ' j 1 Τ J en " il-' - - ö ê., t= ' -; '9 ',,, ) Τ '.,/,. - ϊζ L - (- - s.1 ai
C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,
1 1., BD 1 B 1 1 D 1, E F B 1 D 1. B = a, D = b, 1 = c. a, b, c : (1) 1 ; () BD 1 ; () F; D 1 F 1 (4) EF. : (1) B = D, D c b 1 E a B 1 1 = 1, B1 1 = B + B + 1, 1 = a + b + c. () BD 1 = BD + DD 1, BD =
2.6 Nepravi integrali
66. INTEGRAL.6 Neprvi integrli Definicij. Nek je f : [, R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [,. Ako postoji končn es f() (.4) ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [,
Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:
tnic:iii- lektosttik lektično polje n gnici v ielektik. Pločsti konenzto. Cilinični konenzto. Kuglsti konenzto. tnic:iii-. ztk vije mete ploče s zkom ko izoltoom ile su spojene n izvo npon, ztim ospojene
Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza
Mte Vijug: Rijesei zdci iz mtemtike z sredju skolu. ARITMETICKI I GEOMETRIJKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. Aritmeticki iz Opci oblik ritmetickog iz: + - d Gdje je: prvi cl ritmetickog iz ti cl ritmetickog
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
REDUKCIJA SISTEMA NA TAČKU KOORDINATNOG POČETKA Glavni vektor Glavni moment. = xi. F r. r = j. M i. M r
REUKCIJA ITEA NA TAČKU KOORINATNO POČETKA lvn vekto lvn moment O ) ( j ) ( j O k j k j j j j θ cos cosθ Pme. dt povoljn poston sstem sl speov (l.) sle su defnsne vektom: j k j k 4 j k j j j k k Pojekcje
4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i
Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine
Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,
Alitičk geoetrij i lier lger Vektori KOORDINATNI SUSTAV Krteijev prvokuti koorditi sustv Krteijev trodieioli prvokuti koorditi sustv čie eđusoo okoite osi: O os pscis O os ordit O os plikt točk O ishodište
Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:
Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b
Το άτομο του Υδρογόνου
Το άτομο του Υδρογόνου Δυναμικό Coulomb Εξίσωση Schrödinger h e (, r, ) (, r, ) E (, r, ) m ψ θφ r ψ θφ = ψ θφ Συνθήκες ψ(, r θφ, ) = πεπερασμένη ψ( r ) = 0 ψ(, r θφ, ) =ψ(, r θφ+, ) π Επιτρεπτές ενέργειες
IZVOD FUNKCIJE Predpostvimo d je unkcij deinisn u nekom intervlu, i d je tčk iz intervl, iksirn. Uočimo neku proizvoljnu tčku iz tog intervl,. Ov tčk može d se pomer levo desno, p ćemo je zvti promenljiv
FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II
FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II deo Primer. Fukciju f ( = rzviti u Furijeov red segmetu [,] ztim izrčuti sumu red. ( Rešeje: Kko je f ( = = = f ( zkjučujemo d je fukcij pr. Koristimo formue: = f ( = + ( cos
www.absolualarme.com met la disposition du public, via www.docalarme.com, de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont
w. ww lua so ab me lar m.co t me la sit po dis ion du c, bli pu via lar ca do w. ww me.co m, de la ion nta t do cu me on t ed hn iqu tec les en ce s, rι fιr ma rq ue se t lo go s, so nt la pr op riι tι
SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F
SLIČNOST TROUGLOV Z dve figure F i F kžemo d su slične ( s koefiijentom sličnosti k ) ko postoji trnsformij sličnosti koj figuru F prevodi u figuru F. Činjeniu d su dve figure slične obeležvmo s F F. Sličnost
Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη
Άσκηση 8 Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη Δ. Φ. Αναγνωστόπουλος Τμήμα Μηχανικών Επιστήμης Υλικών Πανεπιστήμιο Ιωαννίνων Ιωάννινα 2013 Άσκηση 8 ii Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη Πίνακας περιεχομένων
SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA
SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA Sinusn terem glsi: Strnie trugl prprinlne su sinusim njim nsprmnih uglv. R sinβ sinγ Odns dužine strni i sinus nsprmng ugl trugl je knstnt i jednk je dužini
MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi
MEHANKA FLUDA Pritisk tečnosti n rvne površi. zdtk. Tešk brn dimenzij:, b i α nprvljen je od beton gustine ρ b. Kosi zid brne smo s jedne strne kvsi vod, gustine ρ, do visine h. Odrediti ukupni obrtni
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac
) Kosi hic Kriolinijsko ibnje merijlne oke Ssljeno ibnje 5. dio 3 4 Specijlni slujei koso hic: b) orizonlni hic c) Veriklni hic b) orizonlni hic c) Veriklni hic 5 6 7 ) Kosi hic 8 Kosi hic (bez opor zrk)
transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije
promatramo dva oordnatna sustava S S sa zaednčm shodštem z z y y x x blo o vetor možemo raspsat u baz, A = A x + Ay + Az = ( A ) + ( A ) + ( A ) (1) sto vred za ednčne vetore sustava S = ( ) + ( ) + (
Gravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1
Oje z fiziku eučiište Joi Juj toye itcij ADACI A AOALNI AD UDENAA ONOVE IIKE. Oeite eio obik jeec oko eje ko zno je enji ouje eje 670 k, je enj ujenot izeñu eje i jeec,8 0 8 i oć (uniezn) gitcijk kontnt
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
1.3.1 Ubrzanje pri vektorskom opisivanju kretanja Pretpostavimo da se materijalna tačka kreće s leva na desno. U trenutku t 1 = t nalazi se u r r
KINEMATIKA.3 Ubznje Ubznj je ekosk fizičk eličin kojom se efiniše nčin pomene eko bzine okom emen. Ko i bzinu, ubznje ko pojm pi je ueo Glilej..3. Ubznje pi ekoskom opisinju kenj Peposimo se meijln čk
= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi
Zdtk 0 (Anstzij, gimnzij) Provjeri je li funkcij f log( 5) + + injekcij Rješenje 0 Kžemo d funkcij f im svojstvo injektivnosti ili d je on injekcij ko vrijedi f ( ) f ( ) Dkle, funkcij je injekcij ko rzličitim
Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.
Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού. Περιοδικός πίνακας: α. Είναι µια ταξινόµηση των στοιχείων κατά αύξοντα
4. Trigonometrija pravokutnog trokuta
4. Trigonometrij prvokutnog trokut po školskoj ziri od Dkić-Elezović 4. Trigonometrij prvokutnog trokut Formule koje koristimo u rješvnju zdtk: sin os tg tg ktet nsuprot kut hipotenuz ktet uz kut hipotenuz
ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ ΤΡΙΤΟ ΤΗΣ ΕΠΙΣΗΜΗΣ ΕΦΗΜΕΡΙΔΑΣ ΤΗΣ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑΣ Αρ της 30ής ΣΕΠΤΕΜΒΡΙΟΥ 2004 ΑΙΟΙΚΗΤΪΚΕΣ ΠΡΑΞΕΙΣ
K.AJI. 75/2004 ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ ΤΡΙΤ ΤΗΣ ΕΠΙΣΗΜΗΣ ΕΦΗΜΕΡΙΔΑΣ ΤΗΣ ΔΗΜΚΡΑΤΙΑΣ Αρ. 906 της 0ής ΣΕΠΤΕΜΒΡΙΥ 2004 ΑΙΙΚΗΤΪΚΕΣ ΠΡΑΞΕΙΣ ΜΕΡΣ Ι Κννιστικές Διικητικές Πράξεις Αριθμός 75 Ι ΠΕΡΙ ΦΑΡΜΑΚΩ ΑΘΡΩΠΙΗΣ ΡΗΣΗΣ (ΕΛΕΓΣ
ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)
ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ Φύση του σύμπαντος Η γη είναι μία μονάδα μέσα στο ηλιακό μας σύστημα, το οποίο αποτελείται από τον ήλιο, τους πλανήτες μαζί με τους δορυφόρους τους, τους κομήτες, τα αστεροειδή και τους μετεωρίτες.
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA. školska 2013./2014. godina TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD
ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA školsk 0./04. godin TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD Test koji trebš riješiti im 0 zdtk. Z rd je predviđeno 0 minut. Zdtke ne morš rditi prem redoslijedu
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA Trignmetrij je prvitn predstvlj lst mtemtike kje se vil izrčunvnjem nepzntih element trugl pmću pzntih. Sm njen nziv ptiče d dve grčke reči TRIGONOS- št znči trug
Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću
Reltivno irovnje tečnosti Trnsltorno kretnje sud s tečnošću Zdtk Cistern čiji je orečni resek elis oluos i b nunjen je tečnošću ustine i kreće se rvolinijski jednklo ubrzno ubrznje w o orizontlnoj rvni
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Estimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design
Supplemental Material for Estimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design By H. A. Murdoch and C.A. Schuh Miedema model RKM model ΔH mix ΔH seg ΔH
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA
II. ANALITIČA GEOMETRIJA PROSTORA II. DIO (Pv).. Min Roić Linović 9./. Pv u otou Jenž v Nek je: T (,, ) n točk oto {,, } ni vekto mje Znom točkom oto oli mo v leln nim vektoom. T (,,) - oivoljn točk v
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
SLOŽENO KRETANJE TAČKE
SLOŽENO KRETANJE TAČKE DEFINISANJE SLOŽENOG KRETANJA TAČKE BRZINA TAČKE PRI SLOŽENOM KRETANJU a) Relativna bzina b) Penosna bzina c) Apsolutna bzina d) Odeđivanje zavisnosti apsolutne od elativne i penosne
SATCITANANDA. F = e E sila na naboj. = ΔW e. Rudolf Kladnik: Fizika za srednješolce 3. Svet elektronov in atomov
Ruolf Klnik: Fizik z srenješolce Set elektrono in too Električno olje (11), gibnje elce električne olju Strn 55, nlog 1 Kolikšno netost or releteti elektron, se njego kinetičn energij oeč z 1 kev? Δ W
A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1
A MATEMATIKA (.5.., treći kolokvij). Zdn je z 3 + os. () Izrčunjte ngib plohe u pozitivnom smjeru -osi. (b) Izrčunjte ngib pod ) u točki T(, ). () Izrčunjte z u T(, ). (5 bodov). Zdn je z 3 ln. () Izrčunjte
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Sarò signor io sol. α α. œ œ. œ œ œ œ µ œ œ. > Bass 2. Domenico Micheli. Canzon, ottava stanza. Soprano 1. Soprano 2. Alto 1
Sarò signor io sol Canzon, ottava stanza Domenico Micheli Soprano Soprano 2 Alto Alto 2 Α Α Sa rò si gnor io sol del mio pen sie io sol Sa rò si gnor io sol del mio pen sie io µ Tenor Α Tenor 2 Α Sa rò
Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod
Glv Neodreeni integrli. Teorijski uvod Nek je funkcij f :, b R. Definicij: ϕ- primitivn funkcij funkcije f ϕ f, b Teorem: ϕ- primitivn funkcij funkcije f ϕ+c- primitivn funkcij funkcije f Definicij: f
Ó³ Ÿ , º 1(130).. 7Ä ±μ. Ñ Ò É ÉÊÉ Ö ÒÌ ² μ, Ê
Ó³ Ÿ. 006.. 3, º 1(130).. 7Ä16 Š 530.145 ˆ ƒ ˆ ˆŒ ˆŸ Š ƒ.. ±μ Ñ Ò É ÉÊÉ Ö ÒÌ ² μ, Ê É μ ² Ö Ó μ μ Ö μ μ²õ μ É μ ÌÉ ±ÊÎ É ² ³ É μ - Î ±μ μ ÊÌ ±μ Ëμ ³ μ- ±² μ ÒÌ ³μ ²ÖÌ Ê ±. ³ É ÔÉμ μ μ μ Ö, Ö ²ÖÖ Ó ±μ³
5 Ι ^ο 3 X X X. go > 'α. ο. o f Ο > = S 3. > 3 w»a. *= < ^> ^ o,2 l g f ^ 2-3 ο. χ χ. > ω. m > ο ο ο - * * ^r 2 =>^ 3^ =5 b Ο? UJ. > ο ο.
728!. -θ-cr " -;. '. UW -,2 =*- Os Os rsi Tf co co Os r4 Ι. C Ι m. Ι? U Ι. Ι os ν ) ϋ. Q- o,2 l g f 2-2 CT= ν**? 1? «δ - * * 5 Ι -ΐ j s a* " 'g cn" w *" " 1 cog 'S=o " 1= 2 5 ν s/ O / 0Q Ε!θ Ρ h o."o.
3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Metode rješavanja izmjeničnih krugova
Strnic: V - u,i u(t) i(t) etode rešvn izmeničnih kruov uf(t) konst if(t)konst etod konturnih stru etod npon čvorov hevenin-ov teorem Norton-ov teorem illmn-ov teorem etod superpozicie t Strnic: V - zdtk
d 2 y dt 2 xdy dt + d2 x
y t t ysin y d y + d y y t z + y ty yz yz t z y + t + y + y + t y + t + y + + 4 y 4 + t t + 5 t Ae cos + Be sin 5t + 7 5 y + t / m_nadjafikhah@iustacir http://webpagesiustacir/m_nadjafikhah/courses/ode/fa5pdf
ΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.
1. Ο ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ Οι άνθρωποι από την φύση τους θέλουν να πετυχαίνουν σπουδαία αποτελέσµατα καταναλώνοντας το λιγότερο δυνατό κόπο και χρόνο. Για το σκοπό αυτό προσπαθούν να οµαδοποιούν τα πράγµατα
!!" #7 $39 %" (07) ..,..,.. $ 39. ) :. :, «(», «%», «%», «%» «%». & ,. ). & :..,. '.. ( () #*. );..,..'. + (# ).
1 00 3 !!" 344#7 $39 %" 6181001 63(07) & : ' ( () #* ); ' + (# ) $ 39 ) : : 00 %" 6181001 63(07)!!" 344#7 «(» «%» «%» «%» «%» & ) 4 )&-%/0 +- «)» * «1» «1» «)» ) «(» «%» «%» + ) 30 «%» «%» )1+ / + : +3
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
I S L A M I N O M I C J U R N A L J u r n a l E k o n o m i d a n P e r b a n k a n S y a r i a h
A n a l i s a M a n a j e m e n B P I H d i B a n k S y a r i a h I S S N : 2 0 8 7-9 2 0 2 I S L A M I N O M I C P e n e r b i t S T E S I S L A M I C V I L L A G E P e n a n g g u n g J a w a b H. M
ο ο 3 α. 3"* > ω > d καΐ 'Ενορία όλις ή Χώρί ^ 3 < KN < ^ < 13 > ο_ Μ ^~~ > > > > > Ο to X Η > ο_ ο Ο,2 Σχέδι Γλεγμα Ο Σ Ο Ζ < o w *< Χ χ Χ Χ < < < Ο
18 ρ * -sf. NO 1 D... 1: - ( ΰ ΐ - ι- *- 2 - UN _ ί=. r t ' \0 y «. _,2. "* co Ι». =; F S " 5 D 0 g H ', ( co* 5. «ΰ ' δ". o θ * * "ΰ 2 Ι o * "- 1 W co o -o1= to»g ι. *ΰ * Ε fc ΰ Ι.. L j to. Ι Q_ " 'T
KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako izgleda
PRIMENA INTEGRALA
www.mtmtinj.com PRIMENA INTEGRALA P ngo što knmo s izčunvnjm povšin, dužin luk, zpmin ili povšin otcion povši momo odditi: - pomoću p tčk ispitmo tok i nctmo kivu kivko j to nophodno - gnic intgl nđmo
ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s
P P P P ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s r t r 3 2 r r r 3 t r ér t r s s r t s r s r s ér t r r t t q s t s sã s s s ér t
ΠΕΡΙΟΔΙΚΟ ΣΥΣΤΗΜΑ ΤΩΝ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ (1) Ηλία Σκαλτσά ΠΕ ο Γυμνάσιο Αγ. Παρασκευής
ΠΕΡΙΟΔΙΚΟ ΣΥΣΤΗΜΑ ΤΩΝ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ (1) Ηλία Σκαλτσά ΠΕ04.01 5 ο Γυμνάσιο Αγ. Παρασκευής Όπως συμβαίνει στη φύση έτσι και ο άνθρωπος θέλει να πετυχαίνει σπουδαία αποτελέσματα καταναλώνοντας το λιγότερο δυνατό
Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.
Dijagrami:. Udužnih sia N Greda i konoa. Popre nih sia TZ 3. Momenata savijanja My. dio Prosta greda. Optere ena koncentriranom siom F I. Reaktivne sie:. M A = 0 R B F a = 0. M B = 0 R A F b = 0 3. F =
ITU-R P (2012/02) &' (
ITU-R P.530-4 (0/0) $ % " "#! &' ( P ITU-R P. 530-4 ii.. (IPR) (ITU-T/ITU-R/ISO/IEC).ITU-R http://www.itu.int/itu-r/go/patents/en. ITU-T/ITU-R/ISO/IEC (http://www.itu.int/publ/r-rec/en ) () ( ) BO BR BS
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA
II. NLITIČK GEMETRIJ RSTR I. I (Točka. Ravia.) d. sc. Mia Rodić Lipaović 9./. Točka u postou ( ; i, j, k ) Kateijev pavokuti koodiati sustav k i j T T (,, ) oložaj točke u postou je jedoačo odeñe jeim
VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.
VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako
Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci
Linearna diferencialna enačba reda Diferencialna enačba v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci d f + p= se imenuje linearna diferencialna enačba V primeru ko je f 0 se zgornja
DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I
. Otnik tnsti = 00, kalem induktivnsti = mh i kndenzat kaacitivnsti = 00 nf vezani su aaleln, a između njihvih kajeva je usstavljen steidični nan efektivne vednsti = 8 V, kužne učestansti = 0 5 s i četne
c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]
Zdtk (Tihomir, tehničk škol) c = 8 i. Rješenje Prikži vektor c ko linernu kombinciju vektor i b ko je = i + 3 j, b = 4 i 3 j, Nek su i b vektori i α, β relni brojevi. Vektor c = α + β b nzivmo linernom
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Sistem sučeljnih sila
Sistm sučljnih sila Gomtrijski i analitički način slaganja sila, projkcija sil na osu i na ravan, uslovi ravnotž Sistm sučljnih sila Za sistm sila s kaž da j sučljni ukoliko sil imaju zajdničku napadnu
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Diferencijabilnost funkcije više promenljivih
Matematiči faultet Beograd novembar 005 godine Diferencijabilnost funcije više promenljivih 1 Osnovne definicije i teoreme, primeri Diferencijabilnost je jedan od centralnih pojmova u matematičoj analizi
! " #$% & '()()*+.,/0.
! " #$% & '()()*+,),--+.,/0. 1!!" "!! 21 # " $%!%!! &'($ ) "! % " % *! 3 %,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,0 %%4,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,5
KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum
27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
RAVAN. Ravan je osnovni pojam u geometriji i kao takav se ne definiše. Ravan je određena tačkom i normalnim vektorom.
RAVAN Ravan je osnovni pojam u geometiji i kao takav se ne definiše. Ravan je odeđena tačkom i nomalnim vektoom. nabc (,, ) π M ( x,, ) y z Da bi izveli jednačinu avni, poučimo sledeću sliku: n( A, B,
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka