OPŠTI ANESTETICI (NARKOTICI)

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "OPŠTI ANESTETICI (NARKOTICI)"

Transcript

1 PŠTI AESTETII (ARKTII) Lekovi koji dolaskom u krv izazivaju reverzibilnu paralizu S usled koje dolazi do gubitka svesti, neosetljivosti i nepokretljivosti celog organizma. ajpre iščezavaju funkcije velikog mozga (svest, spontani pokreti), zatim funkcije kičmene moždine (refleksni pokreti), dok vitalni centri ostaju očuvani (disanje, rad srca). parasimpatolitici, analgetici, antiemetici, miorelaksansi... Podela opštih anestetika: Inhalacioni (putem udisanja) Parapulmonalni (injekcioni)

2 Mehanizam delovanja: lipidna hipoteza GABA agonisti, MDA antagonisti... e postoji očigledna SAR Molekule različite zapremine Anestetik utoff Anestetik graničenja lipidne hipoteze -stereoizomeri -povišena t = anestezija? -ne deluju svi liposolubilni lekovi -cutoff Anestetik Dužina lanca izmedju manja od cutoff. Liposolubilnost je neophodan ali ne i dovoljan uslov!

3 Inhalacioni opšti anestetici 2 2 Etilen ( 2 = 2 ),g; Acetilen ( ),g ; 2 iklopropan =--= 2 Azotsuboksid Dietiletar (vel.ter.šir, sporo) Diviniletar hν diviniletar zapaljiv alogenovani etri Enfluran : F 2 --F 2 lf, l 1973 g 2-hlor-1-(difluorometoksi)-1,1,2-trifluoroetan konvulzije i depresija cirkulatornog sistema, maligna hipertermije -Izofluran : F 2 --lf 3, 1981 g Kašalj, laringospazam, sa iv lekovima, 0,2% -Desfluran : F 2 -FF 3, 1992 g 2-(difluorometoksi)-1,1,1,2-tetrafluoroetan 2xbrže, iv zbog oštrog mirisa, 0,02% -Sevofluran:F 3 --( 2 F)-F g 1,1,1,3,3,3-heksafluoro-2-(fluorometoksi) propan nezapaljiv, neiritirajući, fluorirani etar, manje toksičan,3% met. do heksafluoroizopropanola Metoksifluran: (l 2 -F 2 -- ) 2,2-dihlor-1,1-difluoro-1-metoksietan emijski nestabilan, više od 50 % metaboliše, toksični metaboliti.

4 Metabolizam desflurana Metabolizam sevoflurana desfluran: F 3 Biotransformacija fluorovanih anestetika F F 2 F 3 -F--F 2 F F F 2 3 -F.. + () F F F 3 F 3.. -F 2 F F F 2 trifluorosirćetna kis. 3 enfluran: F 2 F 2 l F halotan: izofluran: F 2 F 2 l F -l F -F - 2 F F 2 F 2 F 2 F 3 Brl F 3 l F 3 flurometoksidifluorosirćetna kis. F 3 Brl +e - /-Br - l F 3 2 l F 3. l F 2 =l l l F 3 -l--f 2 + () F F F 3 F F 2 F 3 3 l -l F F l 2 F F trifluorosirćetna kis. metoksifluran: l 2 -F 2 -- l 2 F 2 2 -F 2 + l 2 F -F- 2 l 2 l 2 F 2 -l 3 F 2 l -l - 2-2F - 3 F % toksični metaboliti sevofluran: F 3 ( 2 F)-F 3 F 3 ( 2 F)F 3 F 3 ()F + F heksafluoroizopropanol

5 alogenovani ugljovodonici loroform (1831), toksičan (fozgen), stabilizator-etanol, rastvarač alotan (Fluotan) (F 3 -lbr), 1956 g, 4x jači od etra 2-brom-2-hlor-1,1,1-trifluoroetan; tečnost ezapaljiv, neeksplozivan inhalacioni opšti anestetik koji sadrži brom. Upotrebljava se za narkozu kod teških operacija (sam ili sa 2 ). Spontano podleže oksidativnoj degradaciji (timol stabilizator). ež. efekti: depresija disanja, srčane aritmije, maligne hipertermije. F 3 Br P450 F 3 Br -Br F 3 l 2 F 3 + l l l karbinol trifluoroacetil hlorid Biotransformacija ALTA Trifluorosirćetna kis. (20 %) oksidacija redukcija Slobodni radikali (reaktivni karbanjon) Bromohlordifluoroetilen (izlučuje se u obliku konjugata) lortrifluoroetan lordifluoroetilen

6 Parapulmonalni (injekcioni) narkotici 1. Trisupstituisani barbiturati R I 5 R I 5 R R 1 1 R pšta formula i laktam-laktim tautomerija R 1 R 5 R R 5 1 R 5 ' R 5 ' R aziv R 1 R 5 R' 5 Femiton (Mefobarbiton) 2 5 eksobarbiton arkobarbiton (Eunarkon) ( ) Br Metoheksiton 2 = Metabolizam: 5 oksidacija i 1 demetilacija

7 2. Tiobarbiturati (uvek disupstituisani!) R' 5 R S R 5 R' 5 S - + aziv R 5 R' 5 Tiopenton (Tiopental) Tialbiton Tiogenal Tiamilal = S- 2-2 = Tiopenton-a; atrijum-5-etil-5-(1-metilbutil)-4,6-(1,3,5)-pirimidindion-2-tiolat Tiopenton S desulfuracija oksidacija Pentobarbiton Srednje dugo! oksidacija ω oksidacija Metabolizam tiopentona

8 3. Različite strukture Propofol Fospropofol Propofol: 2,6-di(1-metiletil)fenol; 2,6-diizopropil fenol -Uljane emulzije -Modulator GABA A receptora -ije analgetik -Zavisnost Propofol Propofol glukuronid 4-hidrroksi-propofol 4-hidrroksi-propofol-1-glukuronid 4-hidrroksi-propofol-4-hidrogensulfat 4-hidrroksi-propofol-4-glukuronid

9 * D; R (+) l Etomidat (1964) GABA A receptore Inhibira sintezu steroida (MK, GK) Rastvor sa propilenglikolom 3-5 min F Midazolam (so l-parent) Etomidat; etil estar 1-[(1R)-1-feniletil]- 1-imidazol-5-karboksilne kis; Etomidat, etil 3-[(1R)-1-feniletil] imidazol-5-karboksilat Midazolam; 8-hlor-6(2-fluorofenil)-1-metil-4-imidazo[1,5-a][1,4]-benzodiazepin idroliza estra Glavni put Karboksilna kiselina -dealkilacija Metabolizam etomidata Etil-imidazol-5-karboksilat

10 l * baza Ketamin (1962.) (RS)-2-(2-hlorofenil)-2- (metilamino) cikloheksanon Inhibira delovanje glutaminske kis. (MDA antagonista), iv, im e suprimira disanje, krvi p, kontraktilnost... Disocijativna anestezija! -dealkilacija orketamin, akt Bayer 3-4 min anafilaksa Propanidid 4-[(2-dietilamino)-2-oksoetoksi]3-metoksibenzensirćetne kis. propilestar = Acetamidoeugenol Stimuliše disanje i krvotok,-dietil-2-[2-metoksi-4- (3-propenil)fenoksi]acetamid

11 U grupi opštih anestetika nalaze se i neka jedinjenja sa steroidnom strukturom za koje se smatra da deluju kao pozitivni alosterni modulatori GABA A receptora. a 2-3 minuta idroksidion-a (sukcinat) idroksidion-a: 21-(3-karboksi-1-oksopropoksi)-5β-pregnan-3,20-dionnatrijum Alfaksalon Alfadolonacetat acetil estar 21-hidroksialfaksalona Alfaksalon: (3α,5α)-3-hidroksipregnan-11,20-dion. Derivat je 5α-pregnana Alfadolonacetat: (3α,5α)-21-(acetiloksi)-3-hidroksipregnan-11,20-dion Alfadion: smeša alfaksalona i alfadolonacetata

12 1. a slici je prikazana struktura barbiturata koji pokazuje (dužina delovanja). apisati natrijumovu so tipentona kao i osnovne reakcije biotransformacije l Tiopenton 2. apišite reakciju gradjenja aktivnog metabolita ketamina. S * 3. alotan je halogenovani, inhalacioni/parapulmonalni anestetik. apišite reakciju biotransformacije halotana. 4. Etar je inhalacioni anestetik. emijskim reakcijama pokažite nestabilnost etra na vazduhu. 5. Uporedite stabilnost propanidida i acetamidoeugenola (na slici) = 2 5 2

13 LKALI AESTETII Lekovi koji izazivaju prolaznu neosetljivost na mestu primene zbog reverzibilne paralize perifernih senzibilnih nerava, pri potpuno očuvanoj svesti. akon ulaska u krv dosta su toksični (S, srce), zbog čega treba sprečiti njihovu resorpciju dodatkom vazokonstriktora. Mehanizam delovanja: (a; holinergički receptori?) sprečavaju prolazak natrijumovih jona kroz membranu neurona i time onemogućavaju nastanak akcionog potencijala. Slabe baze, prolaze membranu nejonizovani, u jonizovanom obliku se vezuju za receptor (ion trapping). Acidoza (inflamacija) smanjuje aktivnost. Podela: Prirodni proizvodi Sintetski lekovi

14 Ekgonin: Kokain (1R,2R,3S,5S)-3-hidroksi-8-metil-8-azabiciklolo[3.2.1]oktan-2- karboksilna kiselina Prirodni Ekgonin Benzoeva kiselina (-) kokain pka 8,4 Kokain: [1R-(egzo,egzo)]-3-(benzoiloksi)-8-metil-8-azabiciklo-[3,2,1] oktan-2-karboksilne kiseline metil estar Tropakokain: monoestar pseudotropanola i benzoeve kis. Esterifikacija sa bademovom kis.-midrijatik

15 Metaboliti nisu psihoaktivni! Metabolizam kokaina yt P %30-40% Benzoilekgonin (vazokonstrikcija) Ekgoninmetilestar (neakt) orkokain -hidroksinorkokain hepatotoksičan

16 Kokain koka, koks, koki, belo, kraljevska droga, lobe, sneško krek - slobodna baza kokaina 1g, 30-60% kokain-hlorida + manitol, šećer, laktoza, kofein, amfetamin, heroin, PP, prokain, lidokain, strihnin Inhibira preuzimanje dopamina, delovanje min. ajsnažnija psihička zavisnost! Kokain Benzoilekgonin Kokain Kokainetilen Kokainetilen, Speedball (kokain + heroin)

17 Vodeće jedinjenje idrofilna amino grupa (može biti protonovana) Spacer - n X- X: 2,, -- Lipofilni deo (aril) 2 Me 2 Kokain Prokain (1905) Lidokain/ksilokain (1946) tvaranjem piperidinskog ciklusa ( više nije deo ciklusa), nastaju estri 4-aminobenzoeve kiseline (benzokain). Esterifikacijom 4-aminobenzoeve kiseline aminoalkoholima (povećanje baznosti) dobija se prokainski tip lokalnih anestetika. Lipofilni deo idrofilni deo Estar Amid emijska stabilnost, dužina delovanja, relativna toksičnost 3-manja iritacija 2-duže

18 : R.. amid.. : R.. estar Struktura aminoestara i aminoamida Estri-PABA

19 Supstitucijom aromatičnog prstena lokalnih anestetika sa elektron donorskim grupama (alkil, alkoksi, alkilamino) povećava se elektronska gustina Ar prstena i aktivnost. R o, p položaj: I, M efekat m položaj: I Elektron donori povećavaju polarizaciju karbonilne grupe. 2 Elektron akceptori smanjuju polarizaciju karbonilne grupe. Prikaz vezivanja estarskog tipa lokalnog anestetika za receptorsko mesto δ + δ 7A 0 Prokain R 1 lipofilni deo R 2 : l - δ + δ sredisnji niz R 1 + a 3 R 2 : hidrofilni deo + al R 3 R 3 Lokalni anestetici se upotrebljavaju kao soli (hidrosolubilne); na fiziološkom p, oslobaña se slobodna baza koja prolazi lipidnu barijeru ćelijske membrane neurona.

20 Aktivnost lokalnih anestetika: 1) Povećanjem rastvorljivost u lipidima povećava se prolaz kroz ćelijsku membranu; 2) Zavisi i od stepena vezivanja za proteine plazme; 3) d procenta jonizacije (lokalni anestetici su slabe baze; pka od 7,5-9,5); 4) Stepena vaskularizacije Toksičnost: delovanje na natrijumove i kalijumove kanale ćelija Srca. Smatra se da se lokalni anestetici vezuju za proteine plazme i tkiva Van der Waalsovim silama, dipol-dipol interakcijama i elektrostatičkim silama. R elektrostatičko privlačenje Van der Waals-ove sile Van der Waals-ove sile Van der Waals-ove sile permanentno dipol-dipol privlačenje

21 Sintetski 1. ESTRI 4-AMIBEZEVE KISELIE 2 Benzokain 2 Benzokain (Anestezin), etil-4-aminobenzoat, pka 3,5 slaba baza, teško se rastvara u vodi, rastvor soli-kiselo Prokain-hidrohlorid (pka = 8,8); 2-dietilaminoetil-p-aminobenzoat R 2 Prokain R 3 R 1 Bazni estri nastali promenama R1 u prokainu 2 Butakain 2 3 Dimetokain Butakain: 3-(di-n-butilamino)-1-propil- p-aminobenzoat Dimetokain: 3-(dietilamino)-2,2- dimetil1-propanol p-aminobezoat

22 Bazni estri sa promenama na aromatičnom prstenu R Et Et R lorprokain (pka = 9,0) - l (l) EA (kraće) ksiprokain - (l) Propoksikain (pka = 9) (l) ED Butoksikain (l) Bazni estri nastali promenama R 3 u prokainu Alkilovanje amino grupe sa 3 7 i 4 9. Bazni estri nastali promenama: R 1, R 2 i R 3 ED 3 Tetrakain l 2-(dimetilamino)etil 4-(butilamino) benzoat Blokira oslobadjanje a, 10 x jači od prokaina ali i toksičniji.

23 ,, protonovani oblik tetrakaina + Rezonantni oblici nejonizovanog tetrakaina Postoji ravnoteža izmeñu nejonizovanog oblika molekula i cviter-jonske strukture (pka 7,5-9,5) Kornekain aftokain 3-(dimetilamino)-2-hidroksi propilestar-4- (propilamino)benzoeve kiseline 2-(dietilamino) etilestar- 4- (amino)-naftoeve kiseline Estri benzoeve i alkiloksibenzoeve kiseline Piperokain 3-(2-metil-1-piperidil)propilbenzoat Stadakain 2-(dietilamino)etil-4-butoksibenzoat

24 Bazni ketoni i etri Propipokain (Falikain) 3-(1-piperidinil)-1-(4-propoksifenil)- 1-propanon Pramoksin (Pramokain) 4-[3-(4-butoksifenoksi)etil] morfolin 2. BAZI AILIDI I AMIDI Lidokain 2-(dietilamino)--(2,6-dimetilfenil)acetamid Prvi sintetisan, blokira voltažno zavisne kanale a. Stabilan u kis. i baznoj sredini. Depresija KV (iv, antiaritmik).

25 protonovani oblik lidokaina + Moguci rezonantni oblici lidokaina Lidokain je i antiaritmik! iv, u obliku infuzije Postoji ravnoteža izmeñu nejonizovanog oblika i cviterjonske strukture. Glicilksilid Akt. 2 2 dealkilacija oksidacija hidroliza hidroksi-monoetilglicilkilidid 90 % Bpe 1,5-2 h Monoetilglicilksilid dealkilacija Akt Lidokain oksidacija hidroliza 2 2,6-dimetilanilin oksidacija oksidacija hidroksi-2,6-dimetilanilin 4-hidroksi-2,6-ksilidin 3-hidroksilidokain Metabolizam lidokaina

26 Analozi lidokaina R 2 R 1 R 1 R 2 Lidokain 2 5 (pka=7,8) 2 : l - dietilaminometil- Butanilikain 2 5 (ostakain) l butilaminometil- (±) Mepivakain (pka=7,6) 1-metilpiperidin-2-il 3 Bupivakain (pka=8,1) butilpiperidin-2-il S Prilokain (pka=7,9) 3 7 propilaminoetilbrži metabolizam manja S toksičnost Ropivakain S(-) (pka=8,2) propilpiperidin-2-il- (vazokonstriktor!) S Etidokain (pka=7,7) propil--tilaminoetil- (najaktivniji, epidural)

27 methemoglobinemija Metabolizam prilokaina kraće delovanje od lidokaina Bazni amidi Prokainamid: (pka=9,2) 4-amino--[2-(dietilaminoetil)]benzamid Antiaritmik! 20 min Dibukain: (pka = 8,8) 2-butoksi--[2-(dietilamino)etil]-4- hinolinkarboksamid Površinski anestetik, krema i mast brz početak delovanja Kartikain: metilestar 4-metil-3-[[1-okso-2 (propilamino) propil] amino]-2-tiofenkarboksilne kiseline U stomatologiji

28 3. LKALI AESTETII SA AMIDISKM STRUTURM Imidoestar + amonijak = amidin R R' + 3 R 2 + R' l Fenakain (brzo, u okulistici), -di(4-etoksifenil) acetamidin hidrohlorid 1. Jedinjenja A, B i D pripadaju farmakoterapijskoj grupi. 2 B A 3 3 S D apisati reakciju biotransformacije jedinjenja A kojim nastaju aktivni metaboliti. značite metabolički i hemijski najstabilniji proizvod.

29 2. a datim formulama označite izosterne zamene od značaja za aktivnost molekula A B Inkompatibiliju sa sulfonamidima pokazuje A B 3. Pokažite protonovani i rezonatni oblik lidokaina. 4. bjasnite uticaj butiloksi radikala na aktivnost stadakaina Dajte odgovore na postavljena pitanja: A B 3 2 D Parenteralno može da se primenjuje A B D Dejstvo antiaritmika pokazuju A B D značite jedinjenje koje najlakše podleže hidrolizi estra Pokažite mesto gradjenja soli hidrohlorida jedinjenja A i D

30 AALEPTII analepsija - buñenje Analeptici-stimulišu S, oživljavaju krvotok i disanja, a ne utiču na druge organe. Posle respiratornih depresija zbog kumulacije ugljendioksida (anestezija, intoksikacija lekovima...). Antagonizuju delovanje depresora S-a. Kortikalni (cerebralni)- metilksantini (kofein, teofilin, teobromin), amfetamin i inhibitori MA. Medularni stimulansi-pentazol, niketamid, pikrotoksin i bemegrid.

31 KRTIKALI STIMULATRI S-A Metilksantini (purin-2,6-dioni) Purin imidazo[4,5-d] pirimidin Ksantin imidazo[4,5-d] pirimidin-2,6-dion aziv R 1 R 2 R 3 Kofein Teofilin Teobromin Metilksantini pojačavaju snagu kontrakcije srca, ubrzavaju srčani rad i povećavaju minutni volumen srca. Veće doze mogu izazvati ekstrasistole, a ponekad i aritmiju. Adenozin (2R,3R,4S,5R)-2-(6-amino-9-purin-9- il)-5-(hidroksimetil) oksolan-3,4-diol Ekstracel. Adenozin Transport E Prenošenje signala (camp) Inhibitorni efekat A 1, A 2A, A 2B i A 3 Intracel. Inhib. iklični Adenilat ciklaza Ekscitac Teofilin i kofein kompetitivno antagonizuju efekte adenozina ( se aktivnost dopamina i glutamata).

32 Blokira receptore za adenozin Kofein Kofein Adenozin (2R,3R,4S,5R)-2-(6-amino-9-purin-9- il)-5-(hidroksimetil)oksolane-3,4-diol euromodulator, a ne neurotransmiter. 8 oksidacija-derivati mokraćne kis. Biotransformacija kofeina Kofein Paraksantin Teobromin Teofilin

33 PLUSITETSKI DERIVATI TEFILIA : + : 2 2 Aminofilin Etofilin: 7-(2-hidroksietil)teofilin: Diprofilin: 7-(2,3-dihidroksipropil)teofilin: ) Etamifilin: 7-2-dietilaminoetilteofilin: (7-2 2 ( 2 5 ) 2 ) ETRALI SIMPATMIMETII (psihomotorni stimulansi; amini budjenja) * Amfetamin α-metilbenzenetanamin Metamfetamin S (stimulans), periferiji (adrenergički efekti: povećanje frekvencije rada srca, krvnog p i dilatacija bronhija), psihološki efekti. ež. efekti: emocionalna zavisnost, nemir, halucinacije, samoubilačke i ubilačke tendencije, glavobolja, hipertenzija, aritmije.

34 Amfetamin: (±)-α-metilbenzenetanamin Dekstroamfetamin-S (+) izomer: oslobadja R i dopamin; za tretman ADD (hiperkinetički poremećaj), narkolepsije, gojaznosti; R (-) izomer-nazalni dekongestiv Metamfetamin; S (+) izomer ilegalan, stimulans; R (-) izomer-nazalni kongestiv SAR ksidacija aromatičnog prstena (benzen) ili oksidacija β-atoma smanjuje aktivnost jer smanjuje mogućnost prelaska iz krvi u mozak. -metilovanje povećava, a -dimetilovanje smanjuje aktivnost. Mono--supstituenti veći od metil radikala smanjuju ekscitatorne osobine, ali su dobijena jedinjenja dobri anoreksici.

35 Aktivni metabolit Biotransformacija amfetamina R S AREKSII 4 Fentermin fenil-tercijarni-butilamin Benzfetamin akt Dietilpropion Fenfluramin (kardiotoksičan)

36 Sibutramin Metilfenidat Sibutramin: inhibitor preuzimanja serotonina i noradrenalina Metilfenidat: inhibitor preuzimanja dopamina i noradrenalina l l Tautomerni oblici mazindola Mazindol: 5-(4-hlorofenil)-2,5-dihidro-3-imidazo[2,1-a]izoindol-5-ol U kiseloj sredini preovlañuje imidazoindolna struktura. Tricikličan, simpatomimetik, sličan amfetaminu, inhibira preuzimanje noradrenalina.

37 MEDULARI STIMULASI Stimulišu medularne centre, a posebno respiratorni i vazomotorni centar. Kod paralize vitalnih centara, do koje dolazi u toku narkoze ili pri trovanju barbituratima, kod hipotonije, kolapsa krvotoka. Pentilentetrazol (pentetrazol) 6,7,8,9-tetrahidro-5-tetrazolo[1,5-a] azepin irkulatorni i respiratorni stimulans. U velikim dozama-konvulzije. Epileptogen, antagonista GABA. Zbog male terapijske širine, malo se koristi u terapiji iketamid,-dietil-3-piridinkarboksamid Etamivan,-dietil-4-hidroksi-3- metoksibenzamid iketamid: Ima veliku terapijsku širinu. Primenjuje se kod otežanog disanja, hroničnog bronhitisa, hipotonije, kolapsa krvotoka. Etamivan deluje brzo i snažno, ali kratkotrajno. Kod predoziranja barbituratima i hroničnih, obstruktivnih plućnih bolesti.

38 Pikrotoksinin Pikrotin Pikrotoksin: ekvimolarna smeša pikrotoksinina i pikrotina picros -gorak i toxicon -otrov Antagonista GABA, obsolentni lek hipnotik 4 + * Bemegrid (imid glutarne kiseline) 4-metil-4-etil-2,6-piperidindion Antidot barbiturata 2 S 2 Amifenazol 5-fenil-2,4-tiazoldiamin Antidot barbiturata i opijata

39 oviji medularni analpetici: narkolepsija i respiratorni stimulansi. Modafinil Adrafinil (pro drug) Doksapram meh nepoznat zloupotreba Isključivo iv Doksapram: 1-etil-4-(2-morfolino)etil]-3,3-difenil-2-pirolidinon Specifični antagonisti depresije izazvane predoziranjem narkotičnih analgetika-alorfin; Levalorfan

BETA ADRENERGIČKI BLOKATORI

BETA ADRENERGIČKI BLOKATORI BETA ADRENERGIČKI BLOKATORI KOMPETITIVNI INHIBITORI KATEHOLAMINA NA BETA ADRENERGIČKIM RECEPTORIMA LEKOVI KOJI SPECIFIČNO BLOKIRAJU BIOLOŠKI ODGOVOR NA IZOPRENALIN, A DELIMIČNO NA ADRENALIN PARCIJALNI

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

LOKALNI ANESTETICI. Prof. dr. sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju i toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

LOKALNI ANESTETICI. Prof. dr. sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju i toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Prof. dr. sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju i toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Lokalni anestetik je tvar koja prekida prijenos podražaja boli u određenom području tijela

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

N C H N CH 3 H 2 C 5 O H. ostatak karbamida H 2 N H H 2. Terapogena grupa

N C H N CH 3 H 2 C 5 O H. ostatak karbamida H 2 N H H 2. Terapogena grupa Epilepsija eurolološka bolest koju karakterišu epizodni napadi gubljenja svesti, nenormalni EEG i motorni poremećaji. povećana transmisija ekscitatornih aminokiselina, oslabljena inhibitorna transmisiji

Διαβάστε περισσότερα

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan

Διαβάστε περισσότερα

Kiselo bazni indikatori

Kiselo bazni indikatori Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik

Διαβάστε περισσότερα

Monoaminska hipoteza depresije:

Monoaminska hipoteza depresije: Pojam depresije Pojam depresije se najčešće odnosi na depresiju (poremećaj) raspoloženja. SZ-poremećaji raspoloženja su četvrti uzrok smrtnosti. Svake godine u svetu oboli oko 100 miliona ljudi. Česta

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

O ili S kao nukleofili-acetali, ketali i hidrati (Adicija alkohola, vode, adicija tiola)

O ili S kao nukleofili-acetali, ketali i hidrati (Adicija alkohola, vode, adicija tiola) ili S kao nukleofili-acetali, ketali i hidrati (Adicija alkohola, vode, adicija tiola) 1 Adicija alkohola 2 AETALI I PLUAETAL AETALI 3 Adicijom jednog mola alkohola na mol aldehida ili ketona nastaje poluacetal

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Kako se prenose informacije u organizmu? Predavač: Doc. dr Slavica Erić FARMACEUTSKA HEMIJA 1

RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Kako se prenose informacije u organizmu? Predavač: Doc. dr Slavica Erić FARMACEUTSKA HEMIJA 1 FARMACEUTSKA HEMIJA 1 RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA Predavač: Doc. dr Slavica Erić Kako se prenose informacije u organizmu? receptori imaju ulogu prenosioca poruka većina receptora se nalazi

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

ANKSIOLITICI

ANKSIOLITICI AKSILITICI Anksiolitici: lekovi za ublažavanje laganih psihičkih poremećaja, neuroza. euroze: percepcija realnosti nije poremećena (kao u slučaju psihoza). nervoze, histerične reakcije, hipohondrije, fobije,

Διαβάστε περισσότερα

REAKCIJE ELIMINACIJE

REAKCIJE ELIMINACIJE REAKIJE ELIMINAIJE 1 . DEIDROALOGENAIJA (-X) i DEIDRATAIJA (- 2 O) su najčešći tipovi eliminacionih reakcija X Y + X Y 2 Dehidrohalogenacija (-X) X strong base + " X " X = l, Br, I 3 E 2 Mehanizam Ova

Διαβάστε περισσότερα

Kvantitativni odnosi strukture i dejstva

Kvantitativni odnosi strukture i dejstva FARMAEUTSKA HEMIJA 1 KVANTITATIVNI DNSI STRUKTURE I DEJSTVA LEKVA Predavač: Prof. dr. Slavica Erić Kvantitativni odnosi strukture i dejstva X N H N 4-X-pirazoli X Log1/Ki heksil 6.9 pentil 6.82 propil

Διαβάστε περισσότερα

8-OKSO-5-TIA-1-AZABICIKLO[4.2.0]OKTEN-2

8-OKSO-5-TIA-1-AZABICIKLO[4.2.0]OKTEN-2 EFALPII -homoanalozi penicilina -stabilniji u + i na β-laktamaze -manje reaktivni -isti mehanizam dejstva kao penicilini A B EFAM beta laktam + tetrahidrotiazin EFEM- EFEM- (IUPA) (Primenjena nomenklatura)

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

C kao nukleofil (Organometalni spojevi)

C kao nukleofil (Organometalni spojevi) C kao nukleofil (Organometalni spojevi) 1 Nastajanje nukleofilnih C atoma i njihova adicija na karbonilnu grupu Ukupan proces je jedan od najkorisnijih sintetskih postupaka za stvaranje C-C veze 2 Priroda

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Prof.dr.sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju & toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Prof.dr.sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju & toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Prof.dr.sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju & toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PREMEDIKACIJA preanestetska medikacija Svrha premedikacije: smanjiti strah pacijenta (smiriti

Διαβάστε περισσότερα

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

KVANTITATIVNI ODNOSI STRUKTURE I DEJSTVA LEKOVA

KVANTITATIVNI ODNOSI STRUKTURE I DEJSTVA LEKOVA FAMACEUTSKA HEMIJA 1 KVATITATIVI DSI STUKTUE I DEJSTVA LEKVA Predavač: Doc. dr. Slavica Erić Kvantitativni odnosi strukture i dejstva X H 4-X-pirazoli X heksil pentil propil metil J -propil -izopropil

Διαβάστε περισσότερα

LEKOVI U ANESTEZIJI PROF.DR BRANISLAV PROKIĆ

LEKOVI U ANESTEZIJI PROF.DR BRANISLAV PROKIĆ FAKULTET VETERINARSKE MEDICINE U BEOGRADU KATEDRA ZA HIRURGIJU,ORTOPEDIJU I OFTALMOLOGIJU PREDMET: ANESTEZIOLOGIJA LEKOVI U ANESTEZIJI PROF.DR BRANISLAV PROKIĆ proka@vet.bg.ac.rs ODNOS ORGANIZAM - LEK!

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u QSAR. Quantitative Structure Activity Relationships- QSAR. Quantitative Structure Property Relationships- QSPR

Uvod u QSAR. Quantitative Structure Activity Relationships- QSAR. Quantitative Structure Property Relationships- QSPR Uvod u QSAR Quantitative Structure Activity Relationships- QSAR Quantitative Structure Property Relationships- QSPR Postoji korelacija izmedju strukture i hemijske i biološke aktivnosti. SAR -tradicionalni

Διαβάστε περισσότερα

ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova

ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova FARMACEUTSKA HEMIJA 1 ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova -enzimi učestvuju u hemijskoj reakciji ali pri tome ostaju nepromenjeni

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Supstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori

Supstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori Supstituisane k.k. Značaj Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori Hidroksikiseline Kozmetička industrija kreme Biološki

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

ADICIJA AMINA NA KARBONILNU GRUPU. AldehIdi i ketoni

ADICIJA AMINA NA KARBONILNU GRUPU. AldehIdi i ketoni ADIIJA AMIA A KABILU GUPU AldehIdi i ketoni eakcije sa = : Primarni amini grade imine Sekundarni amini grade enamine Tercijarni amini ne reaguju AMII: primarni sekundarni tercijarni PIMAI AMII IMII Adicija-Eliminacija

Διαβάστε περισσότερα

A L D O L N A R E A K C I J A

A L D O L N A R E A K C I J A A L D L A E A K C I J A * U PTI^IM USLVIMA * Katalizovane bazama * Katalizovane kiselinama * U APTI^IM USLVIMA (eakcije preformiranih enolata ili dirigovane adicije) * U baznim uslovima * U kiselim uslovima

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Ugljeni hidrati. Uvod. masti, belančevine CO 2. O + hν + hlorofil fotosinteza + H 2. glukoza. skrob. ishrana. ishrana glikogen. celuloza.

Ugljeni hidrati. Uvod. masti, belančevine CO 2. O + hν + hlorofil fotosinteza + H 2. glukoza. skrob. ishrana. ishrana glikogen. celuloza. Ugljeni hidrati Uvod C 2 + 2 + hν + hlorofil fotosinteza glukoza skrob ishrana celuloza ishrana glikogen masti, belančevine glukoza C 2 + 2 + energija 1 Definicija Ugljeni hidrati su polihidroksi aldehidi,

Διαβάστε περισσότερα

1. Mehanizmi antihipertenzivnog delovanja tijazidnih diuretika su: 4. Hipotenzivni efekat inhibitora angiotenzin konvertaze posledica je :

1. Mehanizmi antihipertenzivnog delovanja tijazidnih diuretika su: 4. Hipotenzivni efekat inhibitora angiotenzin konvertaze posledica je : 1. Mehanizmi antihipertenzivnog delovanja tijazidnih diuretika su: 2. Lekovi u terapiji bronhijalne astme su: 3. Nabrojte najvažnije članove blokatora Ca 2+ kanala 4. Hipotenzivni efekat inhibitora angiotenzin

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Zloupotreba lekova: jedinjenja koja stvaraju zavisnost

Zloupotreba lekova: jedinjenja koja stvaraju zavisnost Zloupotreba lekova: jedinjenja koja stvaraju zavisnost Farmaceuti znaju dosta o lekovima ali... Kurikulumi najčešće ne sadrže kurs posvećen zloupotrebi lekova isu dovoljno upućeni u nemedicinsku upotrebu

Διαβάστε περισσότερα

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =

Διαβάστε περισσότερα

ОСНОВИ ОРГАНСКЕ ХЕМИЈЕ АРОМАТИЧНИ УГЉОВОДОНИЦИ

ОСНОВИ ОРГАНСКЕ ХЕМИЈЕ АРОМАТИЧНИ УГЉОВОДОНИЦИ ОСНОВИ ОРГАНСКЕ ХЕМИЈЕ Предавања АРОМАТИЧНИ УГЉОВОДОНИЦИ Др Весна Антић, ванредни професор Др Малиша Антић, ванредни професор AROMATIĈNI UGLJOVODONICI BENZEN T k = 80,1 C T t = 5,5 C Stabilnost i inertnost!

Διαβάστε περισσότερα

DELUJU NA AKTIVNOST SIMPATIČKOG - ADRENERGIČKOG NERVNOG SISTEMA PREKO ADRENOCEPTORA KOJI SE U FIZIOLOŠKIM

DELUJU NA AKTIVNOST SIMPATIČKOG - ADRENERGIČKOG NERVNOG SISTEMA PREKO ADRENOCEPTORA KOJI SE U FIZIOLOŠKIM ADENEGIČKI LEKOVI DELUJU NA AKTIVNOST SIMPATIČKOG - ADENEGIČKOG NEVNOG SISTEMA PEKO ADENOCEPTOA KOJI SE U FIZIOLOŠKIM USLOVIMA AKTIVIAJU NEUOTANSMITEOM NOADENALINOM MOGU DA DELUJU I PEKO NEUONA KOJI OSLOBAðAJU

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

MEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE

MEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE JN-DIPL VDNIČNE NE VEZE DIPL-DIPL JN-INDUKVANI DIPL DIPL-INDUKVANI INDUKVANI DIPL DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE jake JNSKA VEZA (metal-nemetal) KVALENTNA VEZA (nemetal-nemetal) METALNA

Διαβάστε περισσότερα

ANTIDEPRESIVI. Pojam depresije

ANTIDEPRESIVI. Pojam depresije ATIDEPRESIVI Pojam depresije Pojam depresije se najčešće odnosi na depresiju (poremećaj) raspoloženja Svake godine u svetu oboli oko 100 miliona ljudi Česta bolest celokupne zdrave populacije Samo jedna

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

RASTVORLJIVOST LEKOVA

RASTVORLJIVOST LEKOVA FIZIČK-HEMIJSKA KARAKTERIZACIJA LEKVA RASTVRLJIVST LEKVA Rastvorljivost leka u GIT-u Portalna vena Krvna plazma Enterociti Aktivni transport Tableta Raspadanje tablete Pasivna difuzija Rastvaranje Lek

Διαβάστε περισσότερα

ANALGETICI. Kako se vrši klasifikacija bola? Mehanizmu nastanka: NOCICEPTIVNI (somatski i visceralni) i NEUROPATSKI Dužini trajanja: akutni i hronični

ANALGETICI. Kako se vrši klasifikacija bola? Mehanizmu nastanka: NOCICEPTIVNI (somatski i visceralni) i NEUROPATSKI Dužini trajanja: akutni i hronični AALGETICI Šta su analgetici? Molekuli koji otklanjaju bol pri potpunom očuvanju svesti, dovode do AALGEZIJE A šta je bol? Bol je subjektivan neprijatan osećaj il opažanje, koje se može javiti usled oštećenja

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

ОРГАНСКA ХЕМИЈA ХАЛОГЕНАЛКАНИ

ОРГАНСКA ХЕМИЈA ХАЛОГЕНАЛКАНИ ОРГАНСКA ХЕМИЈA Предавања ХАЛОГЕНАЛКАНИ Др Весна Антић, ванредни професор Др Малиша Антић, ванредни професор Halogenalkani - alkilhalogenidi- Halogenalkani su jedinjenja opšte formule R-X, gde je X atom

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

ADRENERGIČKI LEKOVI DELUJU NA AKTIVNOST SIMPATIČKOG - ADRENERGIČKOG NERVNOG USLOVIMA AKTIVIRAJU NEUROTRANSMITEROM NORADRENALINOM

ADRENERGIČKI LEKOVI DELUJU NA AKTIVNOST SIMPATIČKOG - ADRENERGIČKOG NERVNOG USLOVIMA AKTIVIRAJU NEUROTRANSMITEROM NORADRENALINOM ADENEGIČKI LEKOVI DELUJU NA AKTIVNOST SIMPATIČKOG - ADENEGIČKOG NEVNOG SISTEMA PEKO ADENOCEPTOA KOJI SE U FIZIOLOŠKIM USLOVIMA AKTIVIAJU NEUOTANSMITEOM NOADENALINOM MOGU DA DELUJU I PEKO NEUONA KOJI OSLOBAĐAJU

Διαβάστε περισσότερα

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće

Διαβάστε περισσότερα

BIOTRANSFORMACIJA (METABOLIZAM) LEKOVA

BIOTRANSFORMACIJA (METABOLIZAM) LEKOVA BITRASFRMACIJA (METABLIZAM) LEKVA PRVA FAZA DRUGA FAZA IZLUČIVAJE REAKCIJE METABLIZMA I FAZA funkcionalizacija uvoñenje novih funkcionalnih grupa zamena postojećih funkcionalnih grupa demaskiranje postojećih

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

STEROIDI. Koja jedinjenja imaju steroidnu strukturu? Od koliko i kojih ciklusa se sastoji steroidno jezgro?

STEROIDI. Koja jedinjenja imaju steroidnu strukturu? Od koliko i kojih ciklusa se sastoji steroidno jezgro? Koja jedinjenja imaju steroidnu strukturu? d koliko i kojih ciklusa se sastoji steroidno jezgro? TERII 0 Kako su vezani prstenovi u steroidnoj strukturi?, I ili TR, TR, TR Konformacije cikloheksana? Koja

Διαβάστε περισσότερα

ALFA ADRENERGIČKI BLOKATORI

ALFA ADRENERGIČKI BLOKATORI ALFA ADREERGIČKI BLOKATORI - ALFA SIMPATOLITICI BLOKIRAJEM ALFA RECEPTORA SPREČAVAJU PRESORO (HIPERTEZIVO) DEJSTVO KATEHOLAMIA AATAGOIZUJU DEJSTVA ORADREALIA I ADREALIA A α 1 I α 2 RECEPTORIMA PODELA:

Διαβάστε περισσότερα

RAD, SNAGA I ENERGIJA

RAD, SNAGA I ENERGIJA RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA

Διαβάστε περισσότερα

Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća

Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća Kontinuirana edukacija farmaceuta 6. novembar 2010. Hotel Continental, Beograd odobrenje ZSS B-297 (juli 2010.) Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća Prof. dr Nenad Ugrešić, Farmaceutski

Διαβάστε περισσότερα

Kiselo-bazne ravnoteže

Kiselo-bazne ravnoteže Uvod u biohemiju (školska 2016/17.) Kiselo-bazne ravnoteže NB: Prerađena/adaptirana prezentacija američkih profesora! Primeri kiselina i baza iz svakodnevnog života Arrhenius-ova definicija kiselina i

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

UGLJOVODONICI. Organska jedinjenja koja sadrže samo ugljenik i vodonik (C i H)

UGLJOVODONICI. Organska jedinjenja koja sadrže samo ugljenik i vodonik (C i H) UGLJOVODONICI Organska jedinjenja koja sadrže samo ugljenik i vodonik (C i ) PODELA UGLJOVODONIKA emijske osobine ugljovodonika Ugljovodonici Veze u molekulu emijska reaktivnost Vrsta hem. reakcija Zasićeni

Διαβάστε περισσότερα

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici Meko računarstvo Student: Indeks:. Poja fazi skupa. Vrednost fazi funkcije pripadnosti je iz skupa/opsega: a) {0, b) R c) N d) N 0 e) [0, ] f) [-, ] 2. Poja fazi skupa 2. Na slici je prikazan grafik: a)

Διαβάστε περισσότερα

Psihoaktivne supstance. Doc. dr Zorica Bulat Kliničko-toksikološke analize, 2014/15. Katedra za toksikologiju Akademik Danilo Soldatović

Psihoaktivne supstance. Doc. dr Zorica Bulat Kliničko-toksikološke analize, 2014/15. Katedra za toksikologiju Akademik Danilo Soldatović Psihoaktivne supstance Doc. dr Zorica Bulat Kliničko-toksikološke analize, 2014/15. Katedra za toksikologiju Akademik Danilo Soldatović Termini, podele, definicije... Psihoaktivne supstance, psihoaktivne

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Ο H C C H HC5 3CH \ / \ 4 /

Ο H C C H HC5 3CH \ / \ 4 / 1 RUDARSKI ODSEK-Eksploatacija tečnih i gasovitih mineralnih sirovina i gasna tehnika PREDMET: EMIJA I PRERADA NAFTE I GASA (za studente VI semestra) Prof. dr Slobodanka Marinković (21.3.2008) AROMATIČNI

Διαβάστε περισσότερα

Karboksilne kiseline

Karboksilne kiseline Karboksilne kiseline Značaj Sinteza polimera akrilna i metakrilna k., adipinska k., maleinska k., tereftalna k. Sinteza rastvarača estri Industrija tekstila, kože, graf. boja. mravlja k. Aditivi hrane

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU SPISKA PSIHOAKTIVNIH KONTROLISANIH SUPSTANCI

PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU SPISKA PSIHOAKTIVNIH KONTROLISANIH SUPSTANCI Cekos In Ekspert Na osnovu člana 8. stav 1. Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama ("Službeni glasnik RS", broj 99/10), Ministar zdravlja donosi PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU SPISKA PSIHOAKTIVNIH KONTROLISANIH

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

ОСНОВИ ОРГАНСКЕ ХЕМИЈЕ АЛКОХОЛИ

ОСНОВИ ОРГАНСКЕ ХЕМИЈЕ АЛКОХОЛИ ОСНОВИ ОРГАНСКЕ ХЕМИЈЕ Предавања АЛКОХОЛИ Др Весна Антић, ванредни професор Др Малиша Антић, ванредни професор ALKOHOLI Alkoholi su jedinjenja opšte formule R-OH. Funkcionalna grupa alkohola je hidroksilna

Διαβάστε περισσότερα

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ). 0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k. OT3OS1 7.11.217. Definicije Funkcija prenosa Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k Y z X z k Z y n Z h n Z x n Y z H z X z H z H z n h

Διαβάστε περισσότερα

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA FARMACEUTSKA HEMIJA 1 CILJNA MESTA DEJSTVA LEKVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Ciljna mesta dejstva leka CILJNA MESTA NA MLEKULARNM NIVU: lipidi (lipidi ćelijske membrane) ugljeni hidrati (obeleživači

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

virusi - virion Faze u razvoju virusne infekcije:

virusi - virion Faze u razvoju virusne infekcije: virusi - intracelularni paraziti, jezgro (nukleinska kiselina) + kapsid (proteinski omotač -RK virusi, DK virusi, retrovirusi (RK virusi, sintetišu DK preko virusne RK) virion (virusna partikula) Faze

Διαβάστε περισσότερα