Izbor zadataka Fizika 2

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Izbor zadataka Fizika 2"

Transcript

1 Izbor zadataka Fizika 2 (optika i fotometrija) Katedra fizike Grafičkog fakulteta, Zagreb, 2007/08

2 FIZIKA 2/1 1. Na optičku mrežicu pada okomito snop vidljive svjetlosti. Kolika je valna duljina crvene svjetlosti ako je crvena linija vidljiva u spektru trećeg reda pod kutom 60 0, a u spektru četvrtog reda pod istim kutom je vidljiva plava linija valne duljine λ pl = 473 nm? Kolika je konstanta optičke mrežice? 2. Jednobojna (monokromatska) zraka svjetlosti padne okomito na jednu stranu prizme i izađe iz prizme pod kutom 25 0 u odnosu na upadnu zraku. Indeks loma prizme je 1,6. Koliki je kut prizme? 3. Objasnite fotoelektrični efekt. Koju prirodu svjetlosti objašnjava ta pojava? Najveća valna duljina svjetlosti koja uzrokuje fotoelektrični efekt na natriju iznosi 545 nm. Izračunajte najveću brzinu elektrona koji izlijeću iz natrija obasjanog zračenjem valne duljine 200 nm. (1eV = 1, J, m e = 9, kg, h = 6, Js, c= m s -1 ) 4. Objasnite interferenciju na tankim listićima i navedite uvjete za svijetle i tamne za listiće koji se nalaze u zraku. Plastična folija debljine 0,3 μm, čiji indeks loma je 1,59, nalazi se u zraku i osvijetljena je zrakama vidljive svjetlosti koje na nju padaju okomito. Za koju valnu duljinu vidljivog dijela spektra će interferencija u reflektiranoj svjetlosti biti destruktivna, što znači da će listić biti potpuno tamni. 5. Na sredini trga radijusa 20 m nalazi se žarulja koja obasjava trg na način da je osvijetljenost na ruba trga jednaka 40 % osvijetljenosti u centru trga. Na kojoj visini se nalazi žarulja i koliko iznosi osvijetljenost na rubu trga, ako intenzitet žarulje iznosi 5000 cd? 6. Žarišna daljina objektiva mikroskopa je 3 cm, a žarišna daljina okulara 7 cm. Razmak između leća je 20 cm. Slika rasterske točkica (predmeta) veličine 60 μm nastaje na daljini jasnog vida, 25cm. Koliko je linearno povećanje slike mikroskopa i veličina slike rasterske točkice? Napomena: zadatke skicirajte; izvedite i objasnite izraze koji se traže. 1

3 FIZIKA 2/2 1. Prizma kuta 65 o pokazuje minimum devijacije od Koliki je indeks loma prizme? (obratite pažnju, prizma nije tanka, skica) 2. Žarišna daljina objektiva mikroskopa je 3 cm, a žarišna daljina okulara 6 cm. Razmak između leća je 15 cm. Slika rasterske točkica (predmeta) veličine 40 μm nastaje na daljini jasnog vida, 25cm. Koliko je linearno povećanje mikroskopa i veličina slike rasterske točkice? 3. Objasnite ogib svjetlosti na optičkoj mrežici. Prikažite uvjete za nastajanje svijetlih i tamnih pruga i skicirajte ogibni uzorak. Na optičku mrežicu, koja ima 2000 zareza na dužini 2cm, upada okomito monokromatska svjetlost valne duljine 450nm. Izračunajte: a) ukupni broj maksimuma, b) kut koji zatvaraju zadnji i predzadnji maksimum. 4. Neki alkalni metal, čija granična valna duljina iznosi 480nm, obasjan je svjetlošću valne duljine 420nm koja izbacuje elektrone odgovarajuće maksimalne brzine. Kojom valnom duljinom moramo obasjati metal, ako želimo dobiti elektrone s maksimalnom brzinom 40% većom od one dobivene valnom duljinom 420nm? 5. Na okomitom zidu neke prostorije nalaze se 3 žarulje jakosti 1200cd smještene jedna iznad druge na udaljenostima 1m, 2m i 3m iznad poda prostorije. Izračunajte ukupnu rasvjetu na dnu suprotnog zida udaljenog 8m. 6. Monokromatska svjetlost valne duljine 650 nm upada na planparalelnu ploču debljine 4 cm (indeksa loma 1.6) pod kutom Izračunajte broj valnih duljina svjetlosti duž pravca kojim se svjetlost širi u ploči prilikom loma Napomena: zadatke skicirajte; izvedite i objasnite izraze koji se traže. 2

4 FIZIKA 2/2 1. Što je svjetlost? Prikažite intervale valnih duljina vidljive svjetlosti i povežite ih s bojama (bojenim ugođajima). Kako se izračuna frekvencija (ν) i energija (u J i ev) ako je zadana valna duljina elektromagnetskog vala? Na pr.: λ lj =380nm, kolika je pripadna frekvencija i energija (J, ev). Isto to izračunajte za crvenu svjetlost, λ cr =750nm (ν=? i E=?). 2. Lom svjetlosti na prizmi, općenito; skicirajte minimalni kut devijacije i prikažite njegovu vrijednost ovisnu od kuta upada i karakteristika prizme. Staklena prizma vršnog kuta 38 0 ima za neku monokromatsku svjetlost minimalni kut skretanja od Koliki je indeks loma zadanog stakla? 3. Dobivanje slike fotoaparatom; skica. Fotoaparat daje sliku predmeta na fotografskoj ploči koja je udaljena od objektiva 75.5mm. Slika je 120 puta umanjena. Kolika je jakost objektiva i na kojoj se udaljenosti od objektiva nalazi predmet? 4. Objasnite ogib na pukotini. Izrazite vrijednosti ogibnih maksimuma kao funkciju kuta ogiba. Skicirajte ogibni uzorak. Pukotina širine 14x10-5 cm obasjana je paralelnim snopom bijele svjetlosti. Izračunajte razliku kutova između maksimuma modre (λ m = 400 nm) i crvene (λ c = 700 nm) svjetlosti promatranih u spektru prvog reda ogibne slike. 5. Čestična svojstva svjetlosti: objasnite fotoelektrični efekt i česticu koju nazivamo foton; energija fotona. Najveća valna duljina koja uzrokuje fotoefekt u natriju iznosi 530nm. Natrij je obasjan svjetlošću koja izbacuje fotoelektrone najveće brzine koji se mogu zaustaviti naponom 3.0 V. Izračunajte valnu duljinu svjetlosti (u nm) i njenu energiju (u ev). U koje područje elektromagnetskih valova ubrajamo dobivenu svjetlost? Skica. 6. Što je fotometrija? Osnovne jednadžbe i fizikalne veličine fotometrije i njihove mjerne jedinice. Lambertov zakon. Dva izvora svjetlosti, I 1 =1000cd i I 2 =3500cd nalaze se na međusobnoj udaljenosti 4m. Izračunajte ukupnu osvijetljenost: a) u sredini između izvora i b) 50cm od slabijeg izvora Napomena: zadatke skicirajte; izvedite i objasnite izraze koji se traže. 3

5 FIZIKA 2/3 1. Preslikavanje u geometrijskoj optici. Što je slika, kako nastaje i kakve prirode može biti? Lom na tankim lećama: konstrukcija slike na pozitivnoj i negativnoj leći i na sistemu leća (mikroskop). Jakost leće (na pr.: koliku jakost imaju leće: f 1 = 20cm i f 2 = -5cm?). 2. Nastajanje slike kod mikroskopa; skica. Mikroskop je sastavljen od objektiva žarišne daljine 10mm i okulara žarišne daljine 4cm. Predmet se nalazi na 11mm od objektiva. Izračunajte: a) povećanje mikroskopa i b) duljinu tubusa (udaljenost leća), ako se slika nalazi na daljini jasnog vida, koja iznosi 25cm. 3. Objasnite ogib na optičkoj mrežici. Izrazite vrijednosti ogibnih maksimuma kao funkciju kuta ogiba. Skicirajte ogibni uzorak. Na optičku mrežicu, koja ima 1500 zareza na dužini 3cm upada okomito monokromatska svjetlost valne duljine 650nm. Izračunajte: a) ukupni (najveći) broj maksimuma koji može dati zadana optička rešetka i b) kut koji zatvaraju zadnji i predzadnji maksimum. Skica. 4. Čestična svojstva svjetlosti: objasnite fotoelektrični efekt i česticu koju nazivamo foton; energija fotona. Pod djelovanjem UV svjetlosti 200 nm iz pločice nikla izlaze elektroni. Koju razliku potencijala mora imati električno polje u kojem će se zaustaviti najbrži fotoelektroni, ako je izlazni rad 5,01 ev? 5. Mikroskop je sastavljen od objektiva žarišne daljine 10mm i okulara žarišne daljine 4cm. Predmet se nalazi na 11mm od objektiva. Izračunajte: a) povećanje mikroskopa i b) duljinu tubusa (udaljenost leća), ako se slika nalazi na daljini jasnog vida, koja iznosi 25cm. 6. Lom svjetlosti na prizmi, općenito; skicirajte minimalni kut devijacije i prikažite njegovu vrijednost ovisnu od kuta upada i karakteristika prizme. Optička prizma čiji je vršni kut 60 o načinjena je od stakla indeksa loma 1,65. Koliki je najmanji upadni kut zrake svjetlosti na bočnu stranu prizme, a da ne dođe do totalne refleksije pri izlasku svjetlosti iz prizme? Napomena: zadatke skicirajte; izvedite i objasnite izraze koji se traže. 4

6 Fizika 2/4 1. Fermatov princip o širenju svjetlosnih zraka; izvedite zakon refleksije pomoću principa minimalnog vremena širenja svjetlosti između dviju točaka. Skica i dokaz. 2. Zadana je prizma indeksa loma 1,5 i kuta Izračunajte a) kut minimuma devijacije i b) pripadni kut upada. (Skica) 3. Objasnite ogib na uskoj prepreci (ili optičkoj mrežici); navedite uvjete za svijetle i tamne pruge i prikažite ih skicom. Na optičku mrežicu, koja ima 2500 zareza na 3 cm, upada okomito vidljiva svjetlost intervala valnih duljina ( ) nm. Izračunajte širinu spektra drugog reda (razliku kutova ogiba krajnjih valnih duljina vidljive svjetlosti za k=2) zadane optičke mrežice. 4. U sredini okruglog trga, radijusa R, nalazi se žarulja jakosti 5000 cd na rasvjetnom stupu, visine h, koju možemo mijenjati. Na koju visinu moramo staviti žarulju ako želimo postići maksimalno osvjetljenje 15 lx upravo na rubu trga? Koliki je pripadni radijus trga? 5. Najveća valna duljina koja uzrokuje fotoefekt u natriju iznosi 530nm. Natrij je obasjan svjetlošću koja izbacuje fotoelektrone najveće brzine koji se mogu zaustaviti naponom 2,0 V. Izračunajte valnu duljinu svjetlosti (u nm) i energiju (u ev) kojom je obasjan natrij. U koje područje elektromagnetskih valova ubrajamo dobivenu svjetlost? Skica. (h = Js, e = C, m e = kg) 6. Tanka konvergentna leća žarišne daljine 10 cm daje realnu sliku nekog predmeta na udaljenosti od 20 cm. Kada neposredno uz tu leću postavimo drugu leću, realna slika istog predmeta nalazi se na udaljenosti od 40cm. Kolika je žarišna daljina druge leće i koliko je ukupno linearno povećanje? Napomena: zadatke skicirajte; izvedite i objasnite izraze koji se traže. 5

7 Fizika 2/4, izrada nekih zadataka: 6

8 7

9 8

10 Fizika 2/5 1. Koliki mora biti kut upada uskog snopa svjetlosti na ulaznu plohu prizme, ako želimo da se na izlaznoj plohi snop svjetlosti lomi granično. Kut prizme je 50 0 i indeks loma prizme je Fermatov princip o širenju svjetlosnih zraka; izvedite zakon loma pomoću principa minimalnog vremena širenja svjetlosti između dviju točaka. Skica i dokaz. 3. Neki metal, čija granična valna duljina iznosi 450 nm, obasjan je kvantima svjetlosti energije tri puta veće od energije izlaznog rada. Izračunajte napon kojim možemo zaustaviti fotoelektrone koji izlaze iz metala. (h = Js, e = C, m e = kg) 4. Tanka konvergentna leća žarišne daljine 10cm daje realnu sliku nekog predmeta na udaljenosti od 20cm. Kada neposredno uz tu leću postavimo drugu leću, realna slika istog predmeta nalazi se na udaljenosti od 40cm. Kolika je žarišna daljina druge leće i koliko je ukupno linearno povećanje? 5. Plastična prozirna folija, debljine 0,4 μm i indeksa loma je 1,4, obasjana je okomito vidljivom svjetlošću intervala valnih duljina od (400 do 800) nm. Koje će valne duljine iz tog dijela spektra biti pojačane u reflektiranom snopu i koje su pripadne boje tih valnih duljina? 6. Na sredini trga nalazi se žarulja intenziteta 4000 cd na visini 12 m. Žarulja obasjava trg na način da je osvijetljenost na ruba trga jednaka 45 % osvijetljenosti u centru trga. Koliki je a) radijus trga i b) osvijetljenost na rubu trga? Napomena: zadatke skicirajte; izvedite i objasnite izraze koji se traže. 9

11 Fizika 2/5, tanki listić: 10

12 Fizika 2/6 1. Fermatov princip o širenju svjetlosnih zraka; izvedite zakon refleksije pomoću principa minimalnog vremena širenja svjetlosti između dviju točaka. Skica i dokaz. 2. Mikroskop je sastavljen od objektiva žarišne daljine 10 mm i okulara žarišne daljine 5 cm. Predmet se nalazi na 11mm od objektiva. Izračunajte duljinu tubusa (udaljenost leća), ako se slika nalazi na daljini jasnog vida, koja iznosi 25 cm. 3. Ispred planparalelne ploče debljine 1cm i indeksa loma 1.7 nalazi se pribadača na udaljenosti 4cm od jedna plohe ploče. Nađite položaj slike u odnosu na tu istu plohu, ako sliku promatramo kroz planparalelnu ploču. 4. Objasnite ogib na optičkoj mrežici. Uvjeti za svijetle i tamne pruge (maksimume i minimume). Na optičku mrežicu, koja ima 1500 zareza na dužini 3 cm upada okomito monokromatska svjetlost valne duljine 650 nm. Izračunajte: a) ukupni (najveći) broj maksimuma koji može dati zadana optička rešetka i b) kut koji zatvaraju zadnji i predzadnji maksimum. Skica. 5. Na okomitom zidu neke prostorije nalaze se 3 žarulje jakosti 1400 cd smještene jedna iznad druge na udaljenostima 0,5m, 1m i 2m iznad poda prostorije. Izračunajte ukupnu rasvjetu na dnu suprotnog zida udaljenog 5m. 6. Granična valna duljina svjetlosti koja uzrokuje fotoelektrični efekt kod srebra je 261nm. Ako srebro obasjamo valnom duljinom 200nm, izračunajte: a) maksimalnu brzinu elektrona koji izlijeću iz srebra i b) napon zaustavljanja isti elektrona. (h = Js, e = C, m e = kg) Napomena: zadatke skicirajte; izvedite i objasnite izraze koji se traže. 11

13 FIZIKA 2/7 1. Na planparalelnu ploču debljine 3 cm i indeksa loma 1,6 upada uski snop svjetlosti pod kutom Broj valnih duljina u ploči je Izračunajte valnu duljinu ulazne svjetlosti; koja boja pripada dobivenoj valnoj duljini? 2. Optička rešetka načinjena je tako da na 1.5 cm dolazi 6000 zareza. Koliko kutno područje prekriva spektar drugog reda (maksimumi) ako pretpostavimo da upadna svjetlost sadrži valne duljine od nm? 3. Plastična prozirna folija debljine 0,2 μm i indeksa loma je 1,5 termički je nanesena na tiskovnu podlogu (papir) indeksa loma 1,6. Gornja ploha folije nalazi se u zraku i osvijetljena je zrakama vidljive svjetlosti koje na nju padaju okomito. Koje će valne duljine iz vidljivog dijela spektra (od 400 do 800 nm) biti pojačane u reflektiranom snopu i koje su pripadne boje tih valnih duljina? 4. Tanka konvergentna leća žarišne daljine 20 cm daje realnu sliku nekog predmeta na udaljenosti 30 cm. Kada neposredno uz tu leću postavimo još i divergentnu leću, realna slika istog predmeta nalazi se na udaljenosti 120 cm od sistema leća. Kolika je žarišna daljina divergentne leće i koliko je linearno povećanje za taj sistem leća? 5. Pod djelovanjem UV svjetlosti 250 nm iz pločice nekog metala izlaze elektroni. Koju razliku potencijala mora imati električno polje u kojem će se zaustaviti najbrži fotoelektroni, ako je izlazni rad 3,5 ev? (1eV = 1, J, m e = 9, kg, h = 6, Js, c= m s -1 ) 6. Na sredini trga nalazi se žarulja na visini 12 m, koja obasjava trg na način da je osvijetljenost na ruba trga jednaka 70 % osvijetljenosti u centru trga. Izračunajte radijus trga i osvijetljenost na rubu trga, ako intenzitet žarulje iznosi 4000 cd? 12

14 Fizika 2/8 1. Na prizmu indeksa loma 1.6 i kuta 60 0 ulazi uski snop zraka svjetlosti pod kutom Odredite tok snopa svjetlosti prilikom loma na prizmi i izračunajte kut pod kojim snop napušta (ili ne?) prizmu. 2. Fotoaparat daje sliku predmeta na fotografskoj ploči koja je udaljena od objektiva 25.5mm. Slika je 50 puta umanjena. Kolika je jakost objektiva i na kojoj se udaljenosti od objektiva nalazi predmet? 3. Tanka konvergentna leća žarišne daljine 20cm daje realnu sliku nekog predmeta na udaljenosti 30cm od leće. Ako na udaljenost 15 cm od konvergentne leće postavimo divergentnu leću, konačna slika je realna i nalazi se 20 cm od negativne leće. Kolika je žarišna daljina divergentne leće i koliko je ukupno linearno povećanje? (Skica) 4. Objasnite ogib svjetlosti na pukotini. Objasnite uvjete za nastajanje maksimuma i minimuma, te diskutirajte ogibnu sliku. Kako se odnose intenziteti pojedinih maksimuma u odnosu na nulti maksimum? (skica) 5. Pukotina širine 40 μm obasjana je paralelnim snopom bijele svjetlosti, te na zastoru promatramo ogibnu sliku. Izračunajte razliku kutova između maksimuma ljubičaste (λ=375 nm) i crvene (λ=740 nm) svjetlosti promatranih u spektru drugog reda. 6. Pod djelovanjem UV svjetlosti 200 nm iz pločice nekog metala izlaze elektroni. Koju razliku potencijala mora imati električno polje u kojem će se zaustaviti najbrži fotoelektroni, ako je izlazni rad 3,5 ev? 7. Dva izvora svjetlosti, intenziteta I 1 = 2100 cd i I 2 =1800 cd nalaze se na udaljenosti 6m. Izračunajte položaj između tih izvora u kojem je: a) osvijetljenost jednog i drugog izvora ista i b) osvijetljenost najmanja. Položaje u oba slučaja izrazite u odnosu na prvi izvor. 13

15 Fizika 2/9 1. Objektiv projektora kojem je žarišna daljina 12 cm daje povećanu sliku na ekranu udaljenom 3m. Izračunajte: a) povećanje objektiva za zadani položaj preslikavanja i b) veličinu slova u tekstu na ekranu, ako su ista u originalu (predmet) veličine 7 mm. (Skica) 2. Mikroskop je sastavljen od objektiva žarišne daljine 10mm i okulara žarišne daljine 4cm. Predmet se nalazi na 11mm od objektiva. Izračunajte: a) povećanje mikroskopa i b) duljinu tubusa (udaljenost leća), ako se slika nalazi na daljini jasnog vida, koja iznosi 25cm. 3. Objasnite nastajanje interferencije na Newtonovim staklima (planparalelna ploča u dodiru s konveksnom plohom plankonveksne leće velikog radijusa). Koja fizikalna pojava omogućuje nastajanje koherentnih zraka svjetlosti na tom sistemu? (skica) Izvedite izraze za svijetle i tamne pruge (kolobare). 4. Ako se Newtonovi kolobari promatraju pomoću plankonveksne leće radijusa 1,5 m i planparalelne ploče, izračunajte broj svijetlih kolobara na gornjoj strani leće koja ima širinu 2cm (dijametar kalote). Uređaj je obasjan žutom natrijevom linijom valne duljine 589,3 nm. 5. Pod djelovanjem UV svjetlosti valne duljine 200 nm iz pločice nikla izlaze elektroni. Koju razliku potencijala mora imati električno polje u kojem će se zaustaviti najbrži fotoelektroni, ako je izlazni rad 5,01 ev? 6. Izložbeni prostor površine tla 6 6 m 2 i visine 3.6 m obasjan je sa četiri izvora svjetlosti jakosti 1000 cd koji se nalaze u uglovima stropa prostorije. Na kojim bi visinama od tla trebalo postaviti izvore (mičući ih okomitim bridovima prostorije) da bi rasvjeta u sredini prostorije bila maksimalna? Kolika je pri tom ukupna osvijetljenost u sredini prostorije, a kolika je ispod svake žarulje? 7. Ispred planparalelne ploče debljine 2cm i indeksa loma 1.7 nalazi se predmet visine 4cm na udaljenosti 5cm od prednje plohe PP ploče. Nađite položaj i veličinu konačne slike u odnosu na tu istu plohu (sliku promatramo kroz PP ploču). Skica. 14

16 FIZIKA 2/10 1. Tanka konvergentna leća žarišne daljine 10cm daje realnu sliku nekog predmeta na udaljenosti 30cm. Ako na udaljenost 15 cm od konvergentne leće postavimo divergentnu leću, konačna slika je realna i nalazi se 30 cm od negativne leće. Kolika je žarišna daljina divergentne leće i koliko je ukupno linearno povećanje? (Skica) 2. Fotoaparat daje sliku predmeta na fotografskoj ploči koja je udaljena od objektiva 20 mm. Slika je 80 puta umanjena. Kolika je jakost objektiva i na kojoj se udaljenosti od objektiva nalazi predmet? (Skica) 3. Na planparalelnu ploču debljine 4 cm i indeksa loma 1,5 upada uski snop svjetlosti pod kutom Broj valnih duljina u ploči je Izračunajte valnu duljinu ulazne svjetlosti. Da li se ulazna svjetlost nalazi u intervalu vidljive svjetlosti, ili pripada nekoj drugoj grupi elektromagnetskih valova? (skica) 4. Ulične svjetiljke jakosti 3200 cd raspoređene su na uglovima kvadratičnog trga, stranica 10m. Za koliki postotak se smanji ukupna osvijetljenost u sredini trga ako se jedan od izvora svjetlosti ukloni (u odnosu na osvijetljenost koju daju svi izvori svjetlosti)? (Skica.) 5. Objasnite osnovne fizikalne veličine u elektrostatici. Električni naboji, elektromagnetska sila i električno polje; jednadžbe i pripadne mjerne jedinice. Skicirajte električne silnice u okolini pozitivnog i negativnog naboja. Kako definiramo smjer električnog polja; u kojem smjeru se giba elektron u električnom polju? (Skice) 6. Svojstva svjetlosti i interferencija. Uvjeti za svijetle i tamne pruge. Objasnite interferenciju na tankim listićima. Razlika putova u slučaju kada svjetlost pada okomito na listić i uvjeti za svijetle i tamne pruge kod listića. (Skica) 7. Izračunajte najmanju debljinu listića u slučaju da želimo dobiti potpuno svijetli listić koji ima indeks loma 1,5 i obasjan je svjetlošću valne duljine 450 nm. Svjetlost pada okomito na listić. (Skica) 15

Geometrijska optika Lom svjetlosti na ravnim sistemima

Geometrijska optika Lom svjetlosti na ravnim sistemima Zadaci - Geometrijska optika - Fizikalna optika - 2007/08 Geometrijska optika Lom svjetlosti na ravnim sistemima ravni dioptar planparalelna ploča prizma Koja svojstva svjetlosti poznajete? Što je svjetlost

Διαβάστε περισσότερα

F2_kolokvij_K2_zadaci izbor_rješenja lipanj, 2008

F2_kolokvij_K2_zadaci izbor_rješenja lipanj, 2008 F_kolokvij_K_zadai izbor_rješenja lipanj, 008 Fermatov prinip:. Fermatov prinip o širenju svjetlosnih zraka; izvedite zakon refleksije pomoću prinipa minimalnog vremena širenja svjetlosti između dviju

Διαβάστε περισσότερα

F2_ zadaća_ L 2 (-) b 2

F2_ zadaća_ L 2 (-) b 2 F2_ zadaća_5 24.04.09. Sistemi leća: L 2 (-) Realna slika (S 1 ) postaje imaginarni predmet (P 2 ) L 1 (+) P 1 F 1 S 1 P 2 S 2 F 2 F a 1 b 1 d -a 2 slika je: realna uvećana obrnuta p uk = p 1 p 2 b 2 1.

Διαβάστε περισσότερα

F2_K2, R: nastavni materijali s predavanja, preporučena literatura, web stranica katedre fizike;

F2_K2, R: nastavni materijali s predavanja, preporučena literatura, web stranica katedre fizike; F_K,.06.08.. Interferencija elektromagnetskih valova; posebno vidljive svjetlosti. Uvjeti za konstruktivnu i destruktivnu interferenciju. Opišite interferentni uzorak za monokromatsku i polikromatsku svjetlost

Διαβάστε περισσότερα

F2_K1_geometrijska optika test 1

F2_K1_geometrijska optika test 1 F2_K1_geometrijska optika test 1 1. Granični lom i totalna refleksija. Izračunajte granični kut upada za sistem staklozrak, ako je indeks loma stakla 1,47. Primjena totalne refleksije na prizmi; jednakokračna

Διαβάστε περισσότερα

Priprema za državnu maturu

Priprema za državnu maturu Priprema za državnu maturu G E O M E T R I J S K A O P T I K A 1. Valna duljina elektromagnetskoga vala približno je jednaka promjeru jabuke. Kojemu dijelu elektromagnetskoga spektra pripada taj val? A.

Διαβάστε περισσότερα

Ispitne teme, Fizika 2

Ispitne teme, Fizika 2 Ispitne teme, Fizika 2 I Geometrijska optika 1. Svjetlost u geometrijskoj optici. Izvori svjetlosti; vrste. Objasnite divergentan, konvergentan i paralelen snop svjetlosti. Zakoni geometrijske optike.

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

Fizika 2. Fizikalna optika 2009/10

Fizika 2. Fizikalna optika 2009/10 Fizika 2 Fizikalna optika 2009/10 1 Optika..definicija Optika, u širem smislu, je dio fizike koji proučava elektromagnetske valove; njihova svojstva i pojave. Elektromagnetski valovi ili (elektromagnetsko

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

TOPLINA I TEMPERATURA:

TOPLINA I TEMPERATURA: GEOMETRIJSKA OPTIKA 1. U staklenoj posudi s ravnim dnom nalazi se sloj vode (n v =1,33) debljine 5 cm, a na njemu sloj ulja (n u =1,2) debljine 3 cm. Iz zraka na ulje upada svjetlost pod kutom 45, prolazi

Διαβάστε περισσότερα

4. Leće i optički instrumenti

4. Leće i optički instrumenti 4. Leće i optički instrumenti. Ključni pojmovi Leće, Besselova metoda, dijaprojektor, mikroskop, Keplerov i Galilejev teleskop. Teorijski uvod Jednadžba leće: Žarišna daljina tanke leće, udaljenost predmeta

Διαβάστε περισσότερα

1. Transverzalni valni impuls koji se širi užetom u trenutku t = 0 opisan je jednadžbom

1. Transverzalni valni impuls koji se širi užetom u trenutku t = 0 opisan je jednadžbom Valovi 1. Transverzalni valni impuls koji se širi užetom u trenutku t = 0 opisan je jednadžbom y = a3 a 2 x 2, gdje je a = 1 m (x i y takoder su izraženi u metrima). Maksimum impulsa je u toči x = 0 m.

Διαβάστε περισσότερα

PITANJA IZ FOTOMETRIJE I GEOMETRIJSKE OPTIKE

PITANJA IZ FOTOMETRIJE I GEOMETRIJSKE OPTIKE PITANJA IZ FOTOMETRIJE I GEOMETRIJSKE OPTIKE 1. Opišite svjetlosne izvore. Po čemu se oni razlikuju? 2. Opiši osjetljivost oka na različite valne duljine. 3. Definiraj (i pojasni) pojmove: točkasti svjetlosni

Διαβάστε περισσότερα

INSTRUMENTNE ANALITIČKE METODE I. seminar

INSTRUMENTNE ANALITIČKE METODE I. seminar INSTRUMENTNE ANALITIČKE METODE I seminar šk.g. 2006/07. 4 selektori valnih duljina sastavila: V. Allegretti Živčić SELEKTORI VALNIH DULJINA filtri monokromatori (disperzni element) apsorpcijski interferencijski

Διαβάστε περισσότερα

Fizika 2. Optika: Geometrijska Fizikalna 2007/08

Fizika 2. Optika: Geometrijska Fizikalna 2007/08 Fizika 2 Optika: Geometrijska Fizikalna 2007/08 1 Svjetlost je... Svjetlost je ono što čini objekte oko nas vidljivima Svjetlost je jedini izvor boje Svjetlost je energija Svjetlost je i val i čestica

Διαβάστε περισσότερα

Fizika 2. Optika. Geometrijska optika 2009/10

Fizika 2. Optika. Geometrijska optika 2009/10 Fizika 2 Optika Geometrijska optika 2009/10 1 2 Optika..definicija Optika, u širem smislu, je dio fizike koji proučava elektromagnetske valove; njihova svojstva i pojave. Elektromagnetski valovi ili (elektromagnetsko

Διαβάστε περισσότερα

Što je svjetlost? Svjetlost je elektromagnetski val

Što je svjetlost? Svjetlost je elektromagnetski val Optika Što je svjetlost? Svjetlost je elektromagnetski val Transvezalan Boja ovisi o valnoj duljini idljiva svjetlost (od 400 nm do 700 nm) Ljubičasta ( 400 nm) ima kradu valnu duljinu od crvene (700 nm)

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Fizika 2. Auditorne vježbe 11. Kvatna priroda svjetlosti, Planckova hipoteza, fotoefekt, Comptonov efekt. Ivica Sorić

Fizika 2. Auditorne vježbe 11. Kvatna priroda svjetlosti, Planckova hipoteza, fotoefekt, Comptonov efekt. Ivica Sorić Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstava Fizika 2 Auditorne vježbe 11 Kvatna priroda svjetlosti, Planckova hipoteza, fotoefekt, Comptonov efekt Ivica Sorić (Ivica.Soric@fesb.hr)

Διαβάστε περισσότερα

c - brzina svjetlosti u vakuumu, v - brzina svjetlosti u sredstvu. Apsolutni indeks loma nema mjernu jedinicu i n 1.

c - brzina svjetlosti u vakuumu, v - brzina svjetlosti u sredstvu. Apsolutni indeks loma nema mjernu jedinicu i n 1. Geometrijska optika_intro Zakoni geometrijske optike, zrcala, totalna refleksija, disperzija svjetlosti, leće, oko i načini korekcije vida Zakoni geometrijske optike 1. zakon pravocrtnog širenja svjetlosti

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE IZ FIZIKE 2 OPTIKA I FOTOMETRIJA

VJEŽBE IZ FIZIKE 2 OPTIKA I FOTOMETRIJA VJEŽBE IZ FIZIKE 2 OPTIKA I FOTOMETRIJA Katedra fizike Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zagreb, 2006/07. 1 UVOD Optika je u širem smislu znanost o zračenju. Nekada je optika izučavala samo one

Διαβάστε περισσότερα

Atomi i jezgre 1.1. Atomi i kvanti 1.2. Atomska jezgra λ = h p E = hf, E niži

Atomi i jezgre 1.1. Atomi i kvanti 1.2. Atomska jezgra λ = h p E = hf, E niži tomi i jezgre.. tomi i kvanti.. tomska jezgra Kvant je najmanji mogući iznos neke veličine. Foton, čestica svjetlosti, je kvant energije: gdje je f frekvencija fotona, a h Planckova konstanta. E = hf,

Διαβάστε περισσότερα

UVOD U KVANTNU TEORIJU

UVOD U KVANTNU TEORIJU UVOD U KVANTNU TEORIJU UVOD U KVANTNU TEORIJU 1.) FOTOELEKTRIČKI EFEKT 2.) LINIJSKI SPEKTRI ATOMA 3.) BOHROV MODEL ATOMA 4.) CRNO TIJELO 5.) ČESTICE I VALOVI Elektromagnetsko zračenje UVOD U KVANTNU TEORIJU

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

Zadatci s dosadašnjih državnih matura poredani po nastavnom programu (više-manje svi, izdanje proljeće 2017.)

Zadatci s dosadašnjih državnih matura poredani po nastavnom programu (više-manje svi, izdanje proljeće 2017.) Zadatci s dosadašnjih državnih matura poredani po nastavnom programu (više-manje svi, izdanje proljeće 2017.) četvrti razred (valna optika, relativnost, uvod u kvantnu fiziku, nuklearna fizika) Sve primjedbe

Διαβάστε περισσότερα

Fizika 2. Fizikalna optika. Predavanje 8. Dr. sc. Damir Lelas

Fizika 2. Fizikalna optika. Predavanje 8. Dr. sc. Damir Lelas Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Razlikovni studiji (910/90/930/940/950) Fizika Predavanje 8 Fizikalna optika Dr. sc. Damir Lelas (Damir.Lelas@fesb.hr, damir.lelas@cern.ch ) Danas ćemo

Διαβάστε περισσότερα

Za teorijsko objašnjenje Youngova pokusa koristi se slika 2. Slika 2. uz teorijsko objašnjenje Youngovog pokusa

Za teorijsko objašnjenje Youngova pokusa koristi se slika 2. Slika 2. uz teorijsko objašnjenje Youngovog pokusa Valna optika_intro Interferencija svjetlosti, Youngov pokus, interferencija na tankim listićima, difrakcija svjetlosti na pukotini, optička rešetka, polarizacija svjetlosti, Brewsterov zakon Interferencija

Διαβάστε περισσότερα

ZADACI IZ FIZIKE. Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (3. dio) (2. izdanje)

ZADACI IZ FIZIKE. Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (3. dio) (2. izdanje) ZADACI IZ FIZIKE Riješeni ispitni zadaci, riješeni prijeri i zadaci za vježbu (3. dio) (. izdanje) Zadaci iz fizike (3. dio). izdanje. O oprugu čija je konstanta N - obješena je kuglica ase 0 g koja haronijski

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

Valovi. Poglavlje 1. Zadatak 1.1 Uz koje uvjete za konstantu a, funkcija u(x, t) = x 2 + 4axt 4a 2 t 2 zadovoljava valnu jednadžbu: 2 u.

Valovi. Poglavlje 1. Zadatak 1.1 Uz koje uvjete za konstantu a, funkcija u(x, t) = x 2 + 4axt 4a 2 t 2 zadovoljava valnu jednadžbu: 2 u. Poglavlje Valovi Zadatak. Uz koje uvjete za konstantu a, funkcija u(x, t) = x 2 + 4axt 4a 2 t 2 zadovoljava valnu jednadžbu: 2 u x 2 = 2 u v 2? (vidi sliku.) t2 2.8.6 t s.4.5 x m 2 4 6 u x,t.2.5 Slika.:

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

λ ν = metoda + = + = = =

λ ν = metoda + = + = = = Zadata (Mira, gimnazija) Polumjer zarivljenosti udubljenog zrala je 4 m, a predmet je od zrala udaljen a = f. Nañi položaj slie. Rješenje r = 4 m, a = f, b =? Sferno zralo je dio ugline površine, tj. ono

Διαβάστε περισσότερα

(12.j.) 11. Dva paralelna vodiča nalaze se u vakuumu. Kroz njih prolaze struje I1 i I2, kako je prikazano na crteţu.

(12.j.) 11. Dva paralelna vodiča nalaze se u vakuumu. Kroz njih prolaze struje I1 i I2, kako je prikazano na crteţu. MAGNETIZAM (ispitni katalog) 11. Tri jednaka ravna magneta spojimo u jednu cjelinu, kao što je prikazano na slikama. Koji crteţ ispravno prikazuje razmještaj polova magneta nastalog nakon spajanja? (08.)

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

Zdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih:

Zdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih: Zdaci iz trigonometrije trokuta... 1. Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih: a) a = 1 cm, α = 66, β = 5 ; b) a = 7.3 cm, β =86, γ = 51 ; c) b = 13. cm, α =1 48`, β =13 4`; d) b = 44.5 cm, α

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

Interferencija svjetlosti

Interferencija svjetlosti Interferencija svjetlosti a) Interferencija valova (mehaničkih i svjetlosnih) je svojstvo algebarskog zbrajanja (pojačavanja i poništavanja) dva ili više vala. Na slici je prikazan val na vodi iz jednog

Διαβάστε περισσότερα

Interferencija svjetlosti

Interferencija svjetlosti Interferencija svjetlosti a) Interferencija valova (mehaničkih i svjetlosnih) je svojstvo algebarskog zbrajanja (pojačavanja i poništavanja) dva ili više vala. Na slici je prikazan val na vodi iz jednog

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Elektrodinamika

Elektrodinamika Elektrodinamika.. Gibanje električnog naboja u električnom polju.2. Električna struja.3. Električni otpor.4. Magnetska sila.5. Magnetsko polje električne struje.6. Magnetski tok.7. Elektromagnetska indukcija

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Dvojna priroda čestica

Dvojna priroda čestica Dvojna priroda čestica Kao mladi student Sveučilišta u Parizu, Louis DeBroglie je bio pod utjecajem teorije relativnosti i fotoelektričnog efekta. Fotoelektrični efekt je ukazivao na čestična svojstva

Διαβάστε περισσότερα

1. As (Amper sekunda) upotrebljava se kao mjerna jedinica za. A) jakost električne struje B) influenciju C) elektromotornu silu D) kapacitet E) naboj

1. As (Amper sekunda) upotrebljava se kao mjerna jedinica za. A) jakost električne struje B) influenciju C) elektromotornu silu D) kapacitet E) naboj ELEKTROTEHNIKA TZ Prezime i ime GRUPA Matični br. Napomena: U tablicu upisivati slovo pod kojim smatrate da je točan odgovor. Upisivati isključivo velika štampana slova. Točan odgovor donosi jedan bod.

Διαβάστε περισσότερα

Geometrijska optika 4. dio. Optički ureñaji: oko (najsloženije) leća lupa kao najjednostavniji optički ureñaj mikroskop, dalekozor, fotoaparat

Geometrijska optika 4. dio. Optički ureñaji: oko (najsloženije) leća lupa kao najjednostavniji optički ureñaj mikroskop, dalekozor, fotoaparat Geometrijska optika 4. dio Optički ureñaji: oko (najsloženije) leća lupa kao najjednostavniji optički ureñaj mikroskop, dalekozor, fotoaparat Oko Oko - Organ vida koji neposredno prima svjetlosne utiske.

Διαβάστε περισσότερα

Ampèreova i Lorentzova sila zadatci za vježbu

Ampèreova i Lorentzova sila zadatci za vježbu Ampèreova i Lorentzova sila zadatci za vježbu Sila na vodič kojim prolazi električna struja 1. Kroz horizontalno položen štap duljine 0,2 m prolazi električna struja jakosti 15 A. Štap se nalazi u horizontalnom

Διαβάστε περισσότερα

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ), Vektorski identiteti ( ), Gauss, Stokes, Maxwell Saša Ilijić 21. listopada 2009. Saša Ilijić, predavanja FER/F2: Vektorski identiteti, nabla, Gauss, Stokes, Maxwell... (21. listopada 2009.) Skalarni i

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Fizikalna optika SVJETLOST. -interferencija -difrakcija -polarizacija

Fizikalna optika SVJETLOST. -interferencija -difrakcija -polarizacija Fizikalna optika geometrijska optika fizikalna (valna) optika zraka SVJETLOST val -interferencija -difrakcija -polarizacija Fizikalna optika Fizikalna optika - Zasniva se na valnoj teoriji svjetlosti.

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Elektrodinamika ( ) ELEKTRODINAMIKA Q t l R = ρ R R R R = W = U I t P = U I

Elektrodinamika ( ) ELEKTRODINAMIKA Q t l R = ρ R R R R = W = U I t P = U I Elektrodinamika ELEKTRODINAMIKA Jakost električnog struje I definiramo kao količinu naboja Q koja u vremenu t prođe kroz presjek vodiča: Q I = t Gustoća struje J je omjer jakosti struje I i površine presjeka

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

Fizika 2. Optika. Geometrijska optika 2009/10

Fizika 2. Optika. Geometrijska optika 2009/10 Fizika Optika Geometrijska optika 009/10 1 Geometrijska optika -empirijska, aproksimativna (vrijedi uz određene uvjete) -svjetlost se proučava kao pravocrtna pojava koja se širi brzinom c 0 =310 8 ms -1

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa

Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa Claudius Ptolemeus (100-170) - geocentrični sustav Nikola Kopernik (1473-1543) - heliocentrični sustav Tycho Brahe (1546-1601) precizno bilježio putanje nebeskih tijela 1600. Johannes Kepler (1571-1630)

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ

Διαβάστε περισσότερα

Podsjetnik za državnu maturu iz fizike značenje formula

Podsjetnik za državnu maturu iz fizike značenje formula Podsjetnik za državnu maturu iz fizike značenje formula ukratko je objašnjeno značenje svih slova u formulama koje se dobiju uz ispit [u uglatim zagradama su SI mjerne jedinice] Kinetika v = brzina ( =

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

konst. Električni otpor

konst. Električni otpor Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost

Διαβάστε περισσότερα

UPUTE ZA RAD S UV - LAMPOM

UPUTE ZA RAD S UV - LAMPOM 0 UPUTE ZA RAD S UV - LAMPOM VAŽNO: U SVIM POKUSIMA, OSIM FOTOELEKTRIČNOG EFEKTA, LAMPA MORA BITI ZAKLONJENA LIMENIM ZASLONOM S PUKOTINOM. NE GLEDAJTE U LAMPU (KONJUNKTIVITIS) I DRŽITE JE USMJERENU OD

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Optika Što je svjetlost?! Vrlo težak odgovor! Valna teorija

Optika Što je svjetlost?! Vrlo težak odgovor! Valna teorija Optika Optika - Dio fizike. Znanost koja proučava svjetlosne pojave. Izvori svjetlosti: Sunce, zvijezde, užareni predmeti, plamen, električni izboj u plinovima i dr. Oko = detektor svjetlosti. Pomoću oka

Διαβάστε περισσότερα

Geometrijska optika 3. dio. -sferni dioptar -leće -sferne i kromatične aberacije

Geometrijska optika 3. dio. -sferni dioptar -leće -sferne i kromatične aberacije Geometrijska optika 3. dio -sferni dioptar -leće -sferne i kromatične aberacije Sferni dioptar Sferni dioptar - skup dvaju homogenih izotropnih optičkih sredstava različitih indeksa loma n 1 i n 2, rastavljenih

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

5. Brzina svjetlosti

5. Brzina svjetlosti 5. Brzina svjetlosti 09.03.. Ključni pojmovi Frekvenija i brzina svjetlosti, zakon loma, indeks loma, goniometar, prizma, permitivnost i permeabilnost vakuuma. Teorijski uvod Brzina svjetlosti: Iz axwellovih

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):

Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE): Repetitorij-Dinamika Dinamika materijalne točke Sila: F p = m a = lim t 0 t = d p dt m a = i F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j i p ix = j p jx te i p iy = j p jy u 2D sustavu Zakon očuvanja

Διαβάστε περισσότερα

Elektricitet i magnetizam. 2. Magnetizam

Elektricitet i magnetizam. 2. Magnetizam 2. Magnetizam Od Oersteda do Einsteina Zimi 1819/1820 Oersted je održao predavanja iz kolegija Elektricitet, galvanizam i magnetizam U to vrijeme izgledalo je kao da elektricitet i magnetizam nemaju ništa

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Svjetlost. Priroda svjetlosti Zakoni geometrijske optike Fermatov princip Refleksija svjetlosti. Ravno zrcalo Sferno zrcalo.

Svjetlost. Priroda svjetlosti Zakoni geometrijske optike Fermatov princip Refleksija svjetlosti. Ravno zrcalo Sferno zrcalo. Poglavlje Svjetlost.....3..4..4...4...5..5...5...5.3..6..6...6...6.3..7..8. Priroda svjetlosti Zakoni geometrijske optike Fermatov princip Refleksija svjetlosti Ravno zrcalo Sferno zrcalo Lom svjetlosti

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1 2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Geometrijska optika. Fizika 2 Predavanje 9. Dr. sc. Damir Lelas

Geometrijska optika. Fizika 2 Predavanje 9. Dr. sc. Damir Lelas Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Razlikovni studiji (90/90/930/940/950) Fizika Predavanje 9 Geometrijska optika Dr. sc. Damir Lelas (Damir.Lelas@fesb.hr, damir.lelas@cern.ch ) Danas

Διαβάστε περισσότερα

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa. Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34

Διαβάστε περισσότερα